Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Spajanje junaka iz različitih filmova već je godinama trend u
 Hollywoodu pa su tako na red došla možda i najslavnija čudovišta
 sedme umjetnosti, Godzilla i divovski gorila King Kong.
</para>
<para>
 I jedan i drugi film kroz desetljeća su dobili nebrojene
 remakeove pa su tako posljednjih godina obje franšize uskrsnule
 na velikom platnu.
</para>
<para>
 "King Kong Vs. Godzilla" stiže u kina nakon što regularni
 nastavci "Kong: Skull Island" i "Godzilla 2" ugledaju svjetlo
 dana.
</para>
<para>
 Tako bi smo ovu "epsku" bitku mogli gledati negdje 2020. godine.
</para>

Sprema se najopakiji horor ikad - Godzilla protiv King Konga! "King Kong Vs. Godzilla" stiže u kina nakon što regularni nastavci "Kong: Skull Island" i "Godzilla 2" ugledaju svjetlo dana 
  Spajanje junaka iz različitih filmova već je godinama trend u
  Hollywoodu pa su tako na red došla možda i najslavnija čudovišta
  sedme umjetnosti, Godzilla i divovski gorila King Kong.


  I jedan i drugi film kroz desetljeća su dobili nebrojene
  remakeove pa su tako posljednjih godina obje franšize uskrsnule
  na velikom platnu.


  "King Kong Vs. Godzilla" stiže u kina nakon što regularni
  nastavci "Kong: Skull Island" i "Godzilla 2" ugledaju svjetlo
  dana.


  Tako bi smo ovu "epsku" bitku mogli gledati negdje 2020. godine.
 EPSKA BITKA 

King Kong Vs. Godzilla

Na letu iz Pule za Manchester putnik pokušao otvoriti vrata

'Pripremite novčanike, ovdje nema GMO-a!' (FOTO)

Arhiva

"King Kong Vs. Godzilla" stiže u kina nakon što regularni nastavci "Kong: Skull Island" i "Godzilla 2" ugledaju svjetlo dana

Sprema se najopakiji horor ikad - Godzilla protiv King Konga!

EPSKA BITKA

Članak

Vedran Harča

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vozač jedne zagrebačke podružnice centra za socijalnu skrb, socijalna radnica, psihologinja i djevojčica od 6,5 godina s poremećajima iz spektra autizma i bez roditeljske skrbi nekoliko je sati lutala od vrata do vrata ustanova za skrb o djeci kako bi netko primio malenu, ali u pet dana čak 31 ustanova i svi timovi za udomiteljstvo odbili su primiti djevojčicu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovu šokantnu priču objavila je Valerija Kalođera psihologinja s višedesetljetnim iskustvom rada u centru za socijalnu skrb na svom Facebooku s apelom da djevojčica u njezinom uredu s teškoćama u razvoju i bez roditeljske skrbi. Prema njezinim informacijama, za nju nema mjesta u ustanovama niti u udomiteljskim timovima u državi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Djevojčica 6 i pol godina. Lice porculanski glatko, okrugle smeđe oči umiljate mace s najdužim trepavicama na svijetu, kike omotane ružičastim gumicama i osmijeh koji ne silazi s lica. Ministre, trebamo žurni, žurni smještaj ove prekrasne djevojčice! Tridesetijedna ustanova u Republici Hrvatskoj ne želi je primiti na smještaj. </para><hmn:article id="bcb80f18-5bb3-11ee-8859-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nijedan tim za udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj nije dao pozitivan odgovor o smještaju. Ravnateljica jedine ustanove u Zagrebu koja je dužna primiti dijete kroz smještaj u kriznim situacijama, izrijekom odbija prihvatiti djevojčicu. Najradosnijih očiju.Kada smo je preuzeli iz dječjeg vrtića specijaliziranog za djecu s razvojnim teškoćama, odgojiteljica je plakala u nemoći, a moja socka i ja suze smo gurale nazad da se vrate tamo odakle su krenule. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ta meni je to već tkoznakoje izdvajanje, spašavanje! Trebalo bi biti spašavanje djeteta iz nezdrave i disfunkcionalne obitelji, a briga o djetetovoj dobrobiti i opet je samo floskula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naša prekrasnica ima autizam. I najljepši osmijeh na svijetu! Odgojiteljica i rehabilitatorica u vrtiću kažu da je najbolje dijete s autizmom kojim se bave, neagresivna je, vedra, dostupna vođenju. I ima najnježniji pogled na svijetu!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evo, sada se nalazi u mojem uredu Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb. Koji je promijenio ime pa više nije Centar. Ali koji je centralizirao sve što se dalo centralizirati bez smisla i logike. To nam je dala reforma. I povećane koeficijente onima koji sjede u središnjoj službi, a ne rade izravno s korisnicima.</para><hmn:article id="93db82f6-59d2-11ee-8d0d-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evo, to je reformirano.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali nema smještaja za djevojčicu koja se upravo glasno smije u mojem uredu koji dijelim s još dva psihologa. Naša curka igra se svojim prstićima, razgledava okolo i glasno se smije negdje u svom svijetu u kojem je sigurno ljepše nego u našem - napisala je Kanđera.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ustanove i udomiteljske obitelji za djecu pune su preko svake mjere, na to upozoravaju mjesecima, pa i godinama, a resorno Ministarstvo rada i socijalne skrbi - koje je, kako saznajemo, o svemu obaviješteno još prošlu srijedu - očigledno i dalje nema rješenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Majka djevojčice je navodno u ustanovi zatvorenog tipa, otac na nepoznatoj adresi, a šira rodbina je poručila da ne može brinuti o djevojčici. Nitko nije došao po nju u 12 sati u vrtić koji pohađa četiri sata na dan. Od tada je bila u prostorijama centra za socijalnu skrb.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Djevojčica 6,5 pol godina. Lice porculanski glatko, okrugle smeđe oči umiljate mace s najdužim trepavicama na svijetu, kike omotane ružičastim gumicama i osmijeh koji ne silazi s lica. </para><hmn:article id="3081baf8-55fa-11ee-b2d0-7282551957d6" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministre, trebamo žurni, žurni smještaj ove prekrasne djevojčice! Tridesetijedna ustanova u Republici Hrvatskoj ne želi je primiti na smještaj. Nijedan tim za udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj nije dao pozitivan odgovor o smještaju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ravnateljica jedine ustanove u Zagrebu koja je dužna primiti dijete kroz smještaj u kriznim situacijama, izrijekom odbija prihvatiti djevojčicu. Najradosnijih očiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada smo je preuzeli iz dječjeg vrtića specijaliziranog za djecu s razvojnim teškoćama, odgojiteljica je plakala u nemoći, a moja socka i ja suze smo gurale nazad da se vrate tamo odakle su krenule. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ta meni je to već tko znakoje izdvajanje, spašavanje! Trebalo bi biti spašavanje djeteta iz nezdrave i disfunkcionalne obitelji, a briga o djetetovoj dobrobiti i opet je samo floskula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naša prekrasnica ima autizam. I najljepši osmijeh na svijetu! </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgojiteljica i rehabilitatorica u vrtiću kažu da je najbolje dijete s autizmom kojim se bave, neagresivna je, vedra, dostupna vođenju. I ima najnježniji pogled na svijetu! </para><hmn:article id="c59260ac-4b41-11ee-a0e0-fe44469ef6a3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evo, sada se nalazi u mojem uredu Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb. Koji je promijenio ime pa više nije Centar. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali koji je centralizirao sve što se dalo centralizirati bez smisla i logike. To nam je dala reforma. I povećane koeficijente onima koji sjede u središnjoj službi, a ne rade izravno s korisnicima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evo, to je reformirano.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali nema smještaja za djevojčicu koja se upravo glasno smije u mojem uredu koji dijelim s još dva psihologa. Naša curka igra se svojim prstićima, razgledava okolo i glasno se smije negdje u svom svijetu u kojem je sigurno ljepše nego u našem. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U kojem joj ne možemo osigurati ne najvedriji, ne najpoticajni nego ikakav smještaj. Opet se javljam s vapajem, molbom, traženjem!<hmn:linebreak/>Opet sam ogorčena na reformirani, uzaludni sustav čiji dio već dugo ne želim biti. Radno vrijeme nam je do 15:30.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kamo ćemo onda s prelijepom djevočicom koju sudbina nije pomazila, a sustav se bahato poigrava? Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike", navela je u mučnoj objavi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kontaktirali smo psihologinju Kalođera i uz njenu dozvolu objavljujemo Facebook status. U međuvremenu je nađen smještaj za djevojčicu, kaže da su djevojčicu preuzeli po dojavi da nitko po nju neće doći u vrtić. Ali naša sugovornika otkriva još jedan detalj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije ovo prvi put, i lani smo imali slučaj kad nismo imali gdje s petero braće iz sestara starosti od dvije do sedam ili osam godina. Nismo imali gdje s njima. Svaki mjesec imamo sličan slučaj s nekim djetetom", kaže naša sugovornika i otkriva da stanje na terenu "nije dobro".</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid0aixgZPGSwomGBy9G2ER68E5ZJ3Po8qeUKYk3bf9zeaQeTupFPvb98rAHeAniWoUHl&amp;id=100045648798809"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO Ovo je Noela, gluha djevojčica koja ide u razred pun divne djece: Svi su radi nje naučili znakovni jezik</para><hmn:video id="5469c106-5a3a-11ee-a39b-ea75f67fb746"/>

Nitko nije stigao po djevojčicu u vrtić (6), a sad je ni jedna ustanova neće: 'Sjedi u mom uredu i igra se prstićima' Valerija Kalođera objavila je na društvenim mrežama mučnu priču o djevojčici koja ima poremećaj iz spektra autizmom. Opis djevojčice, koju nitko od udomiteljskih timova i čak 31 ustanova neće, slama srce Vozač jedne zagrebačke podružnice centra za socijalnu skrb, socijalna radnica, psihologinja i djevojčica od 6,5 godina s poremećajima iz spektra autizma i bez roditeljske skrbi nekoliko je sati lutala od vrata do vrata ustanova za skrb o djeci kako bi netko primio malenu, ali u pet dana čak 31 ustanova i svi timovi za udomiteljstvo odbili su primiti djevojčicu. Ovu šokantnu priču objavila je Valerija Kalođera psihologinja s višedesetljetnim iskustvom rada u centru za socijalnu skrb na svom Facebooku s apelom da djevojčica u njezinom uredu s teškoćama u razvoju i bez roditeljske skrbi. Prema njezinim informacijama, za nju nema mjesta u ustanovama niti u udomiteljskim timovima u državi."Djevojčica 6 i pol godina. Lice porculanski glatko, okrugle smeđe oči umiljate mace s najdužim trepavicama na svijetu, kike omotane ružičastim gumicama i osmijeh koji ne silazi s lica. Ministre, trebamo žurni, žurni smještaj ove prekrasne djevojčice! Tridesetijedna ustanova u Republici Hrvatskoj ne želi je primiti na smještaj. Nijedan tim za udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj nije dao pozitivan odgovor o smještaju. Ravnateljica jedine ustanove u Zagrebu koja je dužna primiti dijete kroz smještaj u kriznim situacijama, izrijekom odbija prihvatiti djevojčicu. Najradosnijih očiju.Kada smo je preuzeli iz dječjeg vrtića specijaliziranog za djecu s razvojnim teškoćama, odgojiteljica je plakala u nemoći, a moja socka i ja suze smo gurale nazad da se vrate tamo odakle su krenule. Ta meni je to već tkoznakoje izdvajanje, spašavanje! Trebalo bi biti spašavanje djeteta iz nezdrave i disfunkcionalne obitelji, a briga o djetetovoj dobrobiti i opet je samo floskula.Naša prekrasnica ima autizam. I najljepši osmijeh na svijetu! Odgojiteljica i rehabilitatorica u vrtiću kažu da je najbolje dijete s autizmom kojim se bave, neagresivna je, vedra, dostupna vođenju. I ima najnježniji pogled na svijetu!Evo, sada se nalazi u mojem uredu Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb. Koji je promijenio ime pa više nije Centar. Ali koji je centralizirao sve što se dalo centralizirati bez smisla i logike. To nam je dala reforma. I povećane koeficijente onima koji sjede u središnjoj službi, a ne rade izravno s korisnicima.Evo, to je reformirano.Ali nema smještaja za djevojčicu koja se upravo glasno smije u mojem uredu koji dijelim s još dva psihologa. Naša curka igra se svojim prstićima, razgledava okolo i glasno se smije negdje u svom svijetu u kojem je sigurno ljepše nego u našem - napisala je Kanđera.Ustanove i udomiteljske obitelji za djecu pune su preko svake mjere, na to upozoravaju mjesecima, pa i godinama, a resorno Ministarstvo rada i socijalne skrbi - koje je, kako saznajemo, o svemu obaviješteno još prošlu srijedu - očigledno i dalje nema rješenje.Majka djevojčice je navodno u ustanovi zatvorenog tipa, otac na nepoznatoj adresi, a šira rodbina je poručila da ne može brinuti o djevojčici. Nitko nije došao po nju u 12 sati u vrtić koji pohađa četiri sata na dan. Od tada je bila u prostorijama centra za socijalnu skrb."Djevojčica 6,5 pol godina. Lice porculanski glatko, okrugle smeđe oči umiljate mace s najdužim trepavicama na svijetu, kike omotane ružičastim gumicama i osmijeh koji ne silazi s lica. Ministre, trebamo žurni, žurni smještaj ove prekrasne djevojčice! Tridesetijedna ustanova u Republici Hrvatskoj ne želi je primiti na smještaj. Nijedan tim za udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj nije dao pozitivan odgovor o smještaju. Ravnateljica jedine ustanove u Zagrebu koja je dužna primiti dijete kroz smještaj u kriznim situacijama, izrijekom odbija prihvatiti djevojčicu. Najradosnijih očiju.Kada smo je preuzeli iz dječjeg vrtića specijaliziranog za djecu s razvojnim teškoćama, odgojiteljica je plakala u nemoći, a moja socka i ja suze smo gurale nazad da se vrate tamo odakle su krenule. Ta meni je to već tko znakoje izdvajanje, spašavanje! Trebalo bi biti spašavanje djeteta iz nezdrave i disfunkcionalne obitelji, a briga o djetetovoj dobrobiti i opet je samo floskula.Naša prekrasnica ima autizam. I najljepši osmijeh na svijetu! Odgojiteljica i rehabilitatorica u vrtiću kažu da je najbolje dijete s autizmom kojim se bave, neagresivna je, vedra, dostupna vođenju. I ima najnježniji pogled na svijetu! Evo, sada se nalazi u mojem uredu Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb. Koji je promijenio ime pa više nije Centar. Ali koji je centralizirao sve što se dalo centralizirati bez smisla i logike. To nam je dala reforma. I povećane koeficijente onima koji sjede u središnjoj službi, a ne rade izravno s korisnicima.Evo, to je reformirano.Ali nema smještaja za djevojčicu koja se upravo glasno smije u mojem uredu koji dijelim s još dva psihologa. Naša curka igra se svojim prstićima, razgledava okolo i glasno se smije negdje u svom svijetu u kojem je sigurno ljepše nego u našem. U kojem joj ne možemo osigurati ne najvedriji, ne najpoticajni nego ikakav smještaj. Opet se javljam s vapajem, molbom, traženjem!Opet sam ogorčena na reformirani, uzaludni sustav čiji dio već dugo ne želim biti. Radno vrijeme nam je do 15:30.Kamo ćemo onda s prelijepom djevočicom koju sudbina nije pomazila, a sustav se bahato poigrava? Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike", navela je u mučnoj objavi. Kontaktirali smo psihologinju Kalođera i uz njenu dozvolu objavljujemo Facebook status. U međuvremenu je nađen smještaj za djevojčicu, kaže da su djevojčicu preuzeli po dojavi da nitko po nju neće doći u vrtić. Ali naša sugovornika otkriva još jedan detalj. "Nije ovo prvi put, i lani smo imali slučaj kad nismo imali gdje s petero braće iz sestara starosti od dvije do sedam ili osam godina. Nismo imali gdje s njima. Svaki mjesec imamo sličan slučaj s nekim djetetom", kaže naša sugovornika i otkriva da stanje na terenu "nije dobro".POGLEDAJTE VIDEO Ovo je Noela, gluha djevojčica koja ide u razred pun divne djece: Svi su radi nje naučili znakovni jezik APEL PSIHOLOGINJE 

APEL PSIHOLOGINJE

Nitko nije stigao po djevojčicu u vrtić (6), a sad je ni jedna ustanova neće: 'Sjedi u mom uredu i igra se prstićima'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pater Ike Mandurić, inačepoznat i kao "šatoraški svećenik" zbog svog angažmana za vrijeme šatoraškog prosvjeda 2015. godine, na Facebooku je objavio status u kojem komentirao slučaj Denisa Buntića i optužbi da je pretukao ženu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Denis Buntić je učinio jako lošu stvar jer je (ako je) tukao svoju ženu. Muževi, to nikad i nikad ne smijete napraviti! Osuđujem to potpuno. I jako je loše ako ima onih koji to ne osuđuju. A da nam nije to svima jasno, pokazuje uvijek neki novi slučaj nasilja nad ženama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, osim žaljenja za pretprljenu bol Denisove žene, nakon što sam preslušao njezin snimak, nekako, stadoh misliti o muževima koji, tko zna kakva sve nasilja i maltretiranja namjerno-iritantnih žena ne podnose? A takvih muževa je jaaako puno: strpljivih, snažnih, postojanih…</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Šteta što se o njima ne govori, ne priča: More je divnih, snažnih muževa koji se stojički nose s lažima, cmizdrenjima, optužbama, manipulacijama, prenemaganjima…</para><hmn:article id="08786e06-5ba1-11ee-ae6f-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno i posve je logično je da ima jako puno brakova u kojima su žene negativne i loše, a muževi plemeniti i postojani. Dakle, i muževa koji su prošli teške trenutke na kakvim je Denis pao. Nikad nismo stali u njihovu zaštitu, niti ih pohvalili. E, to nije u redu!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa, evo jedna poruka njima: ako ste istrpjeli onakve histerije i cmizdrenja, ja vam se divim! Dečki, svaka vam čast!", piše pvaj svećenik na Facebooku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uslijedila je salva, uglavnom negativnih kometara: </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Koja li vas je žena samo toliko histerično iživcirala da tako sudite?", netko je upitao. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon što sam pročitala ovaj status, stadoh misliti - divite se onima koji svoje nisu ubili? Koji su sačuvali mir u duši nakon zmuzdrenja tih prevrtljivica?", reakcija je druge žene. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tu je u niz jednostanvih osuda komentara: "Sramite se", "Bože bolesti", "Koji psihopat"</para><hmn:facebook src="https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid037NuB9bTDNNkMFgYdiNyqzUiHN4f75CpK749PdXRTMsPFdSJnGWMRuYcsvKGjjw4tl&amp;id=100049273860413"/>

Svećenik preslušao snimku Buntićeva napada: 'Ako ste istrpjeli onakve histerije i cmizdrenja, ja vam se divim!' U javnosti je poznat kao &quot;šatorski svećenik&quot;, Ike Madunić sad se na svom Facebooku osvrnuo na slučaj premlaćivanja žene bivšeg rukometaša pa dao podršku muškarcima koji &apos;trpe nasilje i maltretiranje iritantnih žena&apos; Pater Ike Mandurić, inačepoznat i kao "šatoraški svećenik" zbog svog angažmana za vrijeme šatoraškog prosvjeda 2015. godine, na Facebooku je objavio status u kojem komentirao slučaj Denisa Buntića i optužbi da je pretukao ženu."Denis Buntić je učinio jako lošu stvar jer je (ako je) tukao svoju ženu. Muževi, to nikad i nikad ne smijete napraviti! Osuđujem to potpuno. I jako je loše ako ima onih koji to ne osuđuju. A da nam nije to svima jasno, pokazuje uvijek neki novi slučaj nasilja nad ženama.No, osim žaljenja za pretprljenu bol Denisove žene, nakon što sam preslušao njezin snimak, nekako, stadoh misliti o muževima koji, tko zna kakva sve nasilja i maltretiranja namjerno-iritantnih žena ne podnose? A takvih muževa je jaaako puno: strpljivih, snažnih, postojanih…Šteta što se o njima ne govori, ne priča: More je divnih, snažnih muževa koji se stojički nose s lažima, cmizdrenjima, optužbama, manipulacijama, prenemaganjima…Naravno i posve je logično je da ima jako puno brakova u kojima su žene negativne i loše, a muževi plemeniti i postojani. Dakle, i muževa koji su prošli teške trenutke na kakvim je Denis pao. Nikad nismo stali u njihovu zaštitu, niti ih pohvalili. E, to nije u redu!Pa, evo jedna poruka njima: ako ste istrpjeli onakve histerije i cmizdrenja, ja vam se divim! Dečki, svaka vam čast!", piše pvaj svećenik na Facebooku. Uslijedila je salva, uglavnom negativnih kometara: "Koja li vas je žena samo toliko histerično iživcirala da tako sudite?", netko je upitao. "Nakon što sam pročitala ovaj status, stadoh misliti - divite se onima koji svoje nisu ubili? Koji su sačuvali mir u duši nakon zmuzdrenja tih prevrtljivica?", reakcija je druge žene. Tu je u niz jednostanvih osuda komentara: "Sramite se", "Bože bolesti", "Koji psihopat" 'STRPLJIVI I SNAŽNI MUŽEVI' 

'STRPLJIVI I SNAŽNI MUŽEVI'

Svećenik preslušao snimku Buntićeva napada: 'Ako ste istrpjeli onakve histerije i cmizdrenja, ja vam se divim!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je počeo treći krug isplate izravne štete uzgajivačima svinja. Odštetu je dobilo njih oko 300. Svinjogojci i dalje revoltirani, a sastanka koji im je obećala ministrica poljoprivrede, nema na vidiku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prazan svinjac mnogim Slavoncima slama srce. Odštetu za eutanazirane svinje Ivan Bilić je dobio, ali novac mu, kaže, ne može vratiti ono što je imao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što ćeš moći kupiti, kako ćeš moći kupiti, koliko ćeš moći kupiti za taj novac, to nitko ne zna", kaže Ivan.</para><hmn:article id="fe8eecf6-5a1c-11ee-94f7-ea75f67fb746" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Puno je pitanja, a malo odgovora, kažu svinjogojci. Traže konkretan odgovor i na pitanje što će biti s odštetom za svinje uginule na samom početku zaraze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ministarstvo to mora jasno i glasno reći na koji će način dobiti ljudi odštetu za uginule svinje", ističe predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore, <ulink url="https://danas.hr/rtl-danas/strucnjak-o-eutanaziranju-ministarstvo-kaze-da-je-to-beznacajno-da-je-to-2-svinja-a-svinjci-su-prazni-3e310ba2-5bb5-11ee-b0d2-0ee8f36581c7">Antun Golubović</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neke odgovore svinjogojci mogu dobiti u Vukovarsko-srijemskoj županiji.</para><hmn:article id="f5f38f3a-593f-11ee-b852-5aabba2e07bf" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dajemo im sve one informacije koje možda u nekim segmentima ne razumiju u dovoljno dobroj mjeri ili nisu čak dovoljno dostupne na internetu", objašnjava pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, Magdalena Parat. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, odgovore na ključna pitanja o svom opstanku i neizvjesnoj budućnosti svinjogojci žele dobiti u razgovoru s ministricom.</para><hmn:article id="8bcab7da-5644-11ee-8af0-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najveći je problem što će netko jednim potezom pera, jednom odlukom – presuditi sudbinu 400 obitelji ili 500 obitelji na ovim prostorima gdje se pojavio virus afričke svinjske kuge", dodaje Golubović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministrica je danas poručila kako je važno da i novčana pomoć i oporavak idu što brže te da se sa stočarima redovito sastaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Do sljedećeg sastanka, prema planu, dolazi ovaj tjedan", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svinjogojci se tome nadaju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nabavio bi svirače da sviraju od veselja", kaže Ivan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: 'Zbog svinjske kuge eutanazirat će se 100.000 svinja. To je 15% domaće proizvodnje'</para><hmn:video id="9ae9be7e-57d8-11ee-8111-3a50bfc1e71d"/>

Svinjogojci traže odgovore: 'Netko će jednim potezom pera, jednom odlukom, presuditi sudbinu 500 obitelji' Traže konkretan odgovor i na pitanje što će biti s odštetom za svinje uginule na samom početku zaraze. Ministrica je danas poručila kako je važno da i novčana pomoć i oporavak idu što brže te da se sa stočarima redovito sastaje Danas je počeo treći krug isplate izravne štete uzgajivačima svinja. Odštetu je dobilo njih oko 300. Svinjogojci i dalje revoltirani, a sastanka koji im je obećala ministrica poljoprivrede, nema na vidiku. Prazan svinjac mnogim Slavoncima slama srce. Odštetu za eutanazirane svinje Ivan Bilić je dobio, ali novac mu, kaže, ne može vratiti ono što je imao."Što ćeš moći kupiti, kako ćeš moći kupiti, koliko ćeš moći kupiti za taj novac, to nitko ne zna", kaže Ivan.Puno je pitanja, a malo odgovora, kažu svinjogojci. Traže konkretan odgovor i na pitanje što će biti s odštetom za svinje uginule na samom početku zaraze."Ministarstvo to mora jasno i glasno reći na koji će način dobiti ljudi odštetu za uginule svinje", ističe   predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Antun Golubović.Neke odgovore svinjogojci mogu dobiti u Vukovarsko-srijemskoj županiji."Dajemo im sve one informacije koje možda u nekim segmentima ne razumiju u dovoljno dobroj mjeri ili nisu čak dovoljno dostupne na internetu", objašnjava  pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, Magdalena Parat. No, odgovore na ključna pitanja o svom opstanku i neizvjesnoj budućnosti svinjogojci žele dobiti u razgovoru s ministricom."Najveći je problem što će netko jednim potezom pera, jednom odlukom – presuditi sudbinu 400 obitelji ili 500 obitelji na ovim prostorima gdje se pojavio virus afričke svinjske kuge", dodaje Golubović.Ministrica je danas poručila kako je važno da i novčana pomoć i oporavak idu što brže te da se sa stočarima redovito sastaje."Do sljedećeg sastanka, prema planu, dolazi ovaj tjedan", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.Svinjogojci se tome nadaju. "Nabavio bi svirače da sviraju od veselja", kaže Ivan.POGLEDAJTE VIDEO: 'Zbog svinjske kuge eutanazirat će se 100.000 svinja. To je 15% domaće proizvodnje' AFRIČKA KUGA  

AFRIČKA KUGA 

Svinjogojci traže odgovore: 'Netko će jednim potezom pera, jednom odlukom, presuditi sudbinu 500 obitelji'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas se nastavlja suđenje Filipu Zavadlavu za ubojstvo iz osvete trojice muškaraca iz narkomanskog miljea koji su iznuđivali njega i njegovoj brata te im prijetili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlav je ubojstva počinio 11. siječnja 2020. godine. Isti se dan predao policiji, a sud mu je dodijelio kaznu od 40 godina zatvora. </para><hmn:image id="a681c118-5b94-11ee-a32c-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ta mu je presuda ukinuta te mu se ponovno sudi od siječnja ove godine od kad splitski Županijski sud puni raznim cirkuskim predstavama. Danas je u svojoj obrani iznio nove tvrdnje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kazao je kako nije počinio zločine za koje ga se tereti, već da je za njih kriv netko drugi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam kriv. Ako netko meni garantira da se ovakve stvari više nikad neće događati, ja sam sprema podnijeti žrtvu za društvo. Želim da se sudski postupak što prije završi i da me se oslobodi, i da me nominirate za Nobelovu nagradu na mir", tvrdio je Zavadlav, pišu <ulink url="https://www.24sata.hr/news/nastavlja-se-sudenje-zavadlavu-za-trostruko-ubojstvo-u-splitu-935746">24sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osvrnuo se i na svoje "zdravstvene probleme" u podužem monologu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijeli svijet se urotio protiv mene. To su prvo bili poznati, a onda nepoznati glasovi. Htjeli su me otrovati pa sam jeo samo med od provjerenog pčelara iz Solina. Nadao sam se da će mi biti bolje. Čuo sam glas bake koja mu je govorila da počinim suicid, i neku ženu koja je bacila magiju na mene. Po noći sam šetao Marjanom, išao se kupati u more misleći da će mi biti bolje. Vidio sam bljeskove i vampire, osjećao sam strah od straha, Vidio ratna zbivanja i eksplozije, vojnike na konjima koji me napadaju. Shvatio sam da sam ja prije 150 godina odabran da budem vojnik da spriječim globalni sukob", izjavio je Zavadlav na splitskom Županijskom sudu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na ljeto je promijenio svoju odvjetnicu i dodijeljen mu je novi, i to šesti po redu, Toni Vukičević.</para><hmn:image id="a684e2b2-5b94-11ee-b0b6-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim predstava u sudnici, poput one kada je sutkinji na pitanja odgovarao samo na talijanskom jeziku, početkom rujna se u zatvoru potukao sa šefom kriminalne skupine Deanom Majstorovićem. </para><hmn:image id="a67bd974-5b94-11ee-a0c1-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Majstorović je također jedan od najbližih ljudi Jerku Malvasiji koji je Zavadlavina četvrtka nesuđena žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlavu prijeti i do 50 godina u zatvoru. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Zavadlav na suđenju priredio predstavu: 'Čini mi se da ja vaš posao znam bolje od vas'</para><hmn:video id="94657230-a0c9-11ed-97ae-9ac32c44cec8"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dokumentarni specijal Potrage 'Zavadlav' o Filipu Zavadlavu, 26-godišnjem pomorcu koji je na brutalan način ubio trojicu mladića u Splitu i koji je RTL-ovu novinaru Dariju Todoroviću poslao pismo pogledajte na RTL-ovoj streaming platformi <ulink url="https://voyo.rtl.hr/trazi?q=zavadlav&amp;box=search&amp;type=voyo-category&amp;id=720">Voyo</ulink>. </para>

Zavadlav spominjao vampire, da je prije 150 godina odabran da bude ratnik: 'Nominirajte me za Nobelovu nagradu' Nastavlja se suđenje Filipu Zavadlavu za trostruko ubojstvo iz osvete koja je počinio u splitskom Varošu 2020. Godinu nakon je osuđen na 40 godina zatvora, no ta mu je presuda ukinuta, a suđenje mu je ponovno započelo u siječnju 2023 Danas se nastavlja suđenje Filipu Zavadlavu za ubojstvo iz osvete trojice muškaraca iz narkomanskog miljea koji su iznuđivali njega i njegovoj brata te im prijetili. Zavadlav je ubojstva počinio 11. siječnja 2020. godine. Isti se dan predao policiji, a sud mu je dodijelio kaznu od 40 godina zatvora. Ta mu je presuda ukinuta te mu se ponovno sudi od siječnja ove godine od kad splitski Županijski sud puni raznim cirkuskim predstavama. Danas je u svojoj obrani iznio nove tvrdnje. Kazao je kako nije počinio zločine za koje ga se tereti, već da je za njih kriv netko drugi."Ja nisam kriv. Ako netko meni garantira da se ovakve stvari više nikad neće događati, ja sam sprema podnijeti žrtvu za društvo. Želim da se sudski postupak što prije završi i da me se oslobodi, i da me nominirate za Nobelovu nagradu na mir", tvrdio je Zavadlav, pišu 24sata. Osvrnuo se i na svoje "zdravstvene probleme" u podužem monologu. "Cijeli svijet se urotio protiv mene. To su prvo bili poznati, a onda nepoznati glasovi. Htjeli su me otrovati pa sam jeo samo med od provjerenog pčelara iz Solina. Nadao sam se da će mi biti bolje. Čuo sam glas bake koja mu je govorila da počinim suicid, i neku ženu koja je bacila magiju na mene. Po noći sam šetao Marjanom, išao se kupati u more misleći da će mi biti bolje. Vidio sam bljeskove i vampire, osjećao sam strah od straha, Vidio ratna zbivanja i eksplozije, vojnike na konjima koji me napadaju. Shvatio sam da sam ja prije 150 godina odabran da budem vojnik da spriječim globalni sukob", izjavio je Zavadlav na splitskom Županijskom sudu. Na ljeto je promijenio svoju odvjetnicu i dodijeljen mu je novi, i to šesti po redu, Toni Vukičević.Osim predstava u sudnici, poput one kada je sutkinji na pitanja odgovarao samo na talijanskom jeziku, početkom rujna se u zatvoru potukao sa šefom kriminalne skupine Deanom Majstorovićem. Majstorović je također jedan od najbližih ljudi Jerku Malvasiji koji je Zavadlavina četvrtka nesuđena žrtva.Zavadlavu prijeti i do 50 godina u zatvoru. POGLEDAJTE VIDEO: Zavadlav na suđenju priredio predstavu: 'Čini mi se da ja vaš posao znam bolje od vas'Dokumentarni specijal Potrage 'Zavadlav' o Filipu Zavadlavu, 26-godišnjem pomorcu koji je na brutalan način ubio trojicu mladića u Splitu i koji je RTL-ovu novinaru Dariju Todoroviću poslao pismo pogledajte na RTL-ovoj streaming platformi Voyo.  UBOJICA OPET U SUDNICI 

UBOJICA OPET U SUDNICI

Zavadlav spominjao vampire, da je prije 150 godina odabran da bude ratnik: 'Nominirajte me za Nobelovu nagradu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija u Bosni i Hercegovini provela je očevid nakon ubojstva žene i samoubojstva muškarca počinitelja i dok se provodi istraga lokalni mediji nagađaju da je riječ o novom zločinu iz ljubomore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ubijena Aida je dugo godina radila u pekari u kojoj se cijeli horor odigrao, a iza nje je ostalo dvoje maloljetne djece, piše <ulink url="https://hayat.ba/mersud-je-ubio-aidu-pa-sebe-objavljujemo-nove-detalje-stravicne-tragedije-u-zavidovicima/1025825/">Hayat.ba</ulink>. Sam počinitelj je navodno također imao dvoje djece.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radio je kao kuhar u jednom lokalnom restoranu i te je bio lovac u lovačkom društvu i posjedovao je oružje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema neslužbenim informacijama <ulink url="https://hayat.ba/novi-detalji-tragedije-u-zavidovicima-aida-bila-radnica-u-pekari-a-mersud-kuhar-u-restoranu/1025766/">lokalnih medija</ulink>, počinitelj je navodno pokušao likvidirati još jednog radnika pekare koji je s Aidom tada bio u smjeni, ali na sreću ga nije pogodio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je noću između nedjelje i ponedjeljka nakon dojave o pucnjavi u jednoj pekarni u mjestu Zavidovići u središnjoj Bosni pronašla dva beživotna tijela. Očevidom je potvrđeno da je 45-godišnji muškarac ubio 33-godišnju ženu i potom počinio samoubojstvo.</para><hmn:article id="8c4c50a4-5b73-11ee-bb4a-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On je ušao u pekaru odnosno došao na radno mjesto ubijene i, iz za sada nama nepoznatih razloga, pucao u nju. Ubio je nju, pa sebe. Prema preliminarnim provjerama u evidencijama počinitelj nije ranije evidentiran u izvršenju kaznenih djela. Također, nisu zabilježene incidentne situacije između njih", istaknuo je glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, Elvedin Fišek i dodao da se motivi još istražuju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nema potvrde da su muškarac i njegova žrtva bili u srodstvu, no istraga treba utvrditi jesu li bili u nekoj vezi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neimenovani izvori za medije tvrde da je motiv ipak bila ljubomora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na učestalo obiteljsko nasilje nad ženama u BiH podsjetio je brutalni slučaj ubojstva Nizame Hećimović iz Gradačca koju je nakon zlostavljanja ubio njezin bivši partner Nermin Sulejmanović te je nakon zločina također počinio samoubojstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sulejmanovićevi posmrtni ostaci ni do danas nisu pokopani jer je obitelj odbila preuzeti njegovo tijelo koje je još u mrtvačnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Klara Buntić o suprugu za RTL Danas: 'Tukao me i dan prije djetetova krštenja. Nitko ga nije sprječavao...'</para><hmn:video id="1f7c1bc8-5afe-11ee-888d-0ee8f36581c7"/>

Detalji strave u pekari: Ubijena Aida iza sebe ostavila dvoje djece. Ubojica htio likvidirati još jednog radnika? Nema potvrde da su muškarac i njegova žrtva bili u srodstvu, no istraga treba utvrditi jesu li bili u nekoj vezi. Neimenovani izvori za medije tvrde da je motiv ipak bila ljubomora Policija u Bosni i Hercegovini provela je očevid nakon ubojstva žene i samoubojstva muškarca počinitelja i dok se provodi istraga lokalni mediji nagađaju da je riječ o novom zločinu iz ljubomore.Ubijena Aida je dugo godina radila u pekari u kojoj se cijeli horor odigrao, a iza nje je ostalo dvoje maloljetne djece, piše Hayat.ba. Sam počinitelj je navodno također imao dvoje djece.Radio je kao kuhar u jednom lokalnom restoranu i te je bio lovac u lovačkom društvu i posjedovao je oružje. Prema neslužbenim informacijama lokalnih medija, počinitelj je navodno pokušao likvidirati još jednog radnika pekare koji je s Aidom tada bio u smjeni, ali na sreću ga nije pogodio.Policija je noću između nedjelje i ponedjeljka nakon dojave o pucnjavi u jednoj pekarni u mjestu Zavidovići u središnjoj Bosni pronašla dva beživotna tijela. Očevidom je potvrđeno da je 45-godišnji muškarac ubio 33-godišnju ženu i potom počinio samoubojstvo."On je ušao u pekaru odnosno došao na radno mjesto ubijene i, iz za sada nama nepoznatih razloga, pucao u nju. Ubio je nju, pa sebe. Prema preliminarnim provjerama u evidencijama počinitelj nije ranije evidentiran u izvršenju kaznenih djela. Također, nisu zabilježene incidentne situacije između njih", istaknuo je glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, Elvedin Fišek i dodao da se motivi još istražuju.Nema potvrde da su muškarac i njegova žrtva bili u srodstvu, no istraga treba utvrditi jesu li bili u nekoj vezi. Neimenovani izvori za medije tvrde da je motiv ipak bila ljubomora.Na učestalo obiteljsko nasilje nad ženama u BiH podsjetio je brutalni slučaj ubojstva Nizame Hećimović iz Gradačca koju je nakon zlostavljanja ubio njezin bivši partner Nermin Sulejmanović te je nakon zločina također počinio samoubojstvo.Sulejmanovićevi posmrtni ostaci ni do danas nisu pokopani jer je obitelj odbila preuzeti njegovo tijelo koje je još u mrtvačnici.POGLEDAJTE VIDEO: Klara Buntić o suprugu za RTL Danas: 'Tukao me i dan prije djetetova krštenja. Nitko ga nije sprječavao...' ZLOČIN IZ LJUBOMORE? 

ZLOČIN IZ LJUBOMORE?

Detalji strave u pekari: Ubijena Aida iza sebe ostavila dvoje djece. Ubojica htio likvidirati još jednog radnika?

<para>
 Jeste li znali da kontinenti planete Zemlje sačinjavaju samo 29
 posto njezine površine? Ipak, raznolikost teritorija sedam
 različitih kontinenata zapanjuje.
</para>
<para>
 Kada govorimo o kontinentima podrazumijevamo izrazito veliko
 područje obilježeno geološkim granicama, dok kontinente najčešće
 dijele vodene površine ili neka druga prirodna granica.
</para>
<para>
 Tako je priroda podijelila svijet na sedam
 kontinenata, a ako vas zanima kako poredati kontinente
 po veličini, čitajte u nastavku.
</para>
<heading3>
 Kontinenti poredani po veličini
</heading3>
<para>
 Uvjerljivo najveći kontinent po veličini zasigurno je
 Azija sa 44,4 milijuna kilometara četvornih.
</para>
<para>
 Slijedi Afrika čija veličina kontinenta iznosi
 30,3 milijuna kilometara kvadratnih.
</para>
<para>
 Dvije Amerike smjestile su se na treće i četvrto mjesto najvećih
 kontinenata svijeta. Pritom Sjeverna Amerika
 prednjači s 24, 2 milijuna kilometara kvadratna pred
 Južnom Amerikom veličine 17,8 milijuna
 kilometara kvadratnih.
</para>
<para>
 Antarktika, kontinent vječnog leda i zime, iako
 ima uvjerljivo najmanji broj stanovnika, ima površinu 13,2
 milijuna kilometara.
</para>
<para>
 Europa se nalazi tek na šestom mjestu u
 usporedbi kontinenata po veličini zahvaljujući površini od "tek"
 10,5 milijuna kilometara četvornih.
</para>
<para>
 Posljednji na popisu kontinenata po veličini otočni je kontinent
 Australija čija površina iznosi 8,5 milijuna
 kilometara kvadratnih.
</para>
<para>
 Osim što se kontinenti razlikuju po veličini, velike su razlike
 između broja stanovnika.
</para>
<para>
 Pa tako područje azijskog kontinenta broji čak 3968 milijuna
 stanovnika, dok Antarktika ima tek 0,004 milijuna.
</para>

Kontinenti po veličini - raznolikost geologije kontinenata U nastavku saznajte sve o kontinentima planete Zemlje, njihovim geološkim razlikama i kako razlikujemo kontinente po veličini. 
  Jeste li znali da kontinenti planete Zemlje sačinjavaju samo 29
  posto njezine površine? Ipak, raznolikost teritorija sedam
  različitih kontinenata zapanjuje.


  Kada govorimo o kontinentima podrazumijevamo izrazito veliko
  područje obilježeno geološkim granicama, dok kontinente najčešće
  dijele vodene površine ili neka druga prirodna granica.


  Tako je priroda podijelila svijet na sedam
  kontinenata, a ako vas zanima kako poredati kontinente
  po veličini, čitajte u nastavku.


  Kontinenti poredani po veličini


  Uvjerljivo najveći kontinent po veličini zasigurno je
  Azija sa 44,4 milijuna kilometara četvornih.


  Slijedi Afrika čija veličina kontinenta iznosi
  30,3 milijuna kilometara kvadratnih.


  Dvije Amerike smjestile su se na treće i četvrto mjesto najvećih
  kontinenata svijeta. Pritom Sjeverna Amerika
  prednjači s 24, 2 milijuna kilometara kvadratna pred
  Južnom Amerikom veličine 17,8 milijuna
  kilometara kvadratnih.


   Antarktika, kontinent vječnog leda i zime, iako
  ima uvjerljivo najmanji broj stanovnika, ima površinu 13,2
  milijuna kilometara.


   Europa se nalazi tek na šestom mjestu u
  usporedbi kontinenata po veličini zahvaljujući površini od "tek"
  10,5 milijuna kilometara četvornih.


  Posljednji na popisu kontinenata po veličini otočni je kontinent
  Australija čija površina iznosi 8,5 milijuna
  kilometara kvadratnih.


  Osim što se kontinenti razlikuju po veličini, velike su razlike
  između broja stanovnika.


  Pa tako područje azijskog kontinenta broji čak 3968 milijuna
  stanovnika, dok Antarktika ima tek 0,004 milijuna.
 Planet Zemlja 

Planet Zemlja

Kontinenti po veličini - raznolikost geologije kontinenata

<para>
 Datum dana kruha povezan je sa  Svjetskim
 danom hrane kako bi se podigla svijest o važnosti zdrave
 prehrane, ekološke proizvodnje i očuvanju biološke raznolikosti.
</para>
<para>
 Datum dana kruha obilježava se u vrtićima,
 školama, učeničkim domovima i institucijama koje se bave djecom.
 Na datum dana kruha u prostorijama škola
 postavljaju se izložbe plodova zemlje užeg zavičaja, kruha i
 drugih krušnih proizvoda, različitog sjemenja te alata koji su se
 koristili u preradi žitarica.
</para>
<para>
 Osim toga na datum dana kruha djecu se upoznaje
 sa biljnim vrstama određenog kraja, upoznaje ih se sa
 prehranom stanovništva i prehrambenim navikama kroz povijest.
 Datum dana kruha služi i kako bi se kod djece
 pobudila svijest kako glad u svijetu postoji i kako su mnogi
  njihovi vršnjaci gladni.
</para>
<para>
 Datum dana kruha je 17.10.
</para>

Dani kruha datum - kada se obilježavaju Dani kruha Dani kruha su dani zahvalnosti za plodove zemlje i obilježavaju se svake godine tijekom listopada. Kada se obilježava datum dana kruha? 
   Datum dana kruha povezan je sa  Svjetskim
  danom hrane kako bi se podigla svijest o važnosti zdrave
  prehrane, ekološke proizvodnje i očuvanju biološke raznolikosti.


   Datum dana kruha obilježava se u vrtićima,
  školama, učeničkim domovima i institucijama koje se bave djecom.
  Na datum dana kruha u prostorijama škola
  postavljaju se izložbe plodova zemlje užeg zavičaja, kruha i
  drugih krušnih proizvoda, različitog sjemenja te alata koji su se
  koristili u preradi žitarica.


  Osim toga na datum dana kruha djecu se upoznaje
  sa biljnim vrstama određenog kraja, upoznaje ih se sa
  prehranom stanovništva i prehrambenim navikama kroz povijest.
  Datum dana kruha služi i kako bi se kod djece
  pobudila svijest kako glad u svijetu postoji i kako su mnogi
   njihovi vršnjaci gladni.


   Datum dana kruha je 17.10.
 dani kruha 

dani kruha

Dani kruha datum - kada se obilježavaju Dani kruha

<para>
 Vremena su se promijenila, imamo bezbroj mogućnosti pa pomalo
 zaboravljamo na ona stara i osnovna pravila u poštanskom prometu.
 Poštansko dopisivanje nažalost postaje sve
 rjeđe, ili se pretvara samo u slanje računa i
 obavijesti. Pisma sve rjeđe ili skoro nikako ne pišemo, a
 pošiljke koje se šalju iz firme obično šalje osoba zadužena za
 to, pa ako vi niste ta osoba, nerijetko se desi da
 zaboravimo kako se to pravilno radi.
</para>
<para>
 Prilikom adresiranja pošiljke, u gornjem desnom kutu nalazi se
 mjesto za frankiranje (lijepljenje marke) te poštanski žig koji
 stavljaju u poštanskom uredu prilikom slanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Adresa primaoca piše se na desnoj polovini
 kuverte. Pazite da bude točno ispisana tako da pošiljka dođe na
 željenu adresu. Dakle adresa mora biti čitka, a naziv poštanskog
 ureda uvijek napišite velikim tiskanim slovima.
</para>
<para>
 Ukoliko pošiljku šaljete u inozemstvo obavezno napišite i ISO
 broj države koji možete pronaći na internetu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ce47f0ae-8f27-11ec-9be6-0242ac120003" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Za korisnike poštanskih pretinaca dovoljno je napisati broj
 pretinca i poštanskog ureda, bez imena osobe kojoj šaljemo
 pošiljku.
</para>
<heading3>
 A gdje se piše adresa pošiljatelja na omotnici?
</heading3>
<para>
 Adresa pošiljatelja na omotnici se nalazi na stražnjoj
 strani kuverte u gornjem lijevom kutu i obavezno ju je
 napisati samo ako je pošiljka preporučena ili ako primatelj ne
 zna tko mu pošiljku šalje a želite da vam na tu adresu i
 odgovori. Ili jednostavno, u slučaju da se pošiljka zagubi,
 adresa pošiljatelja na omotnici će omogućiti da vam se ista vrati
 ako nije uspješno isporučena.
</para>

Adresa pošiljatelja na omotnici i ostala osnovna pravila slanja pisama Ako niste sigurni kako pravilno napisati adresu pošiljatelja na omotnici donosimo osnovna pravila. 
  Vremena su se promijenila, imamo bezbroj mogućnosti pa pomalo
  zaboravljamo na ona stara i osnovna pravila u poštanskom prometu.
  Poštansko dopisivanje nažalost postaje sve
  rjeđe, ili se pretvara samo u slanje računa i
  obavijesti. Pisma sve rjeđe ili skoro nikako ne pišemo, a
  pošiljke koje se šalju iz firme obično šalje osoba zadužena za
  to, pa ako vi niste ta osoba, nerijetko se desi da
  zaboravimo kako se to pravilno radi.


  Prilikom adresiranja pošiljke, u gornjem desnom kutu nalazi se
  mjesto za frankiranje (lijepljenje marke) te poštanski žig koji
  stavljaju u poštanskom uredu prilikom slanja.
   Adresa primaoca piše se na desnoj polovini
  kuverte. Pazite da bude točno ispisana tako da pošiljka dođe na
  željenu adresu. Dakle adresa mora biti čitka, a naziv poštanskog
  ureda uvijek napišite velikim tiskanim slovima.


  Ukoliko pošiljku šaljete u inozemstvo obavezno napišite i ISO
  broj države koji možete pronaći na internetu.


   


  Za korisnike poštanskih pretinaca dovoljno je napisati broj
  pretinca i poštanskog ureda, bez imena osobe kojoj šaljemo
  pošiljku.


  A gdje se piše adresa pošiljatelja na omotnici?


   Adresa pošiljatelja na omotnici se nalazi na stražnjoj
  strani kuverte u gornjem lijevom kutu i obavezno ju je
  napisati samo ako je pošiljka preporučena ili ako primatelj ne
  zna tko mu pošiljku šalje a želite da vam na tu adresu i
  odgovori. Ili jednostavno, u slučaju da se pošiljka zagubi,
  adresa pošiljatelja na omotnici će omogućiti da vam se ista vrati
  ako nije uspješno isporučena.
 Kako poslati pismo 

Kako poslati pismo

Adresa pošiljatelja na omotnici i ostala osnovna pravila slanja pisama

<para>
 Ako koristite Facebook , a malo je onih koji to i danas još
 uvijek izbjegavaju, onda znate da poruke ne možete slati putem
 njegove mobilne aplikacije već vas prisiljava da koristite
 aplikaciju Messenger. Ako ste jedan od onih koji nisu oduševljeni
 aplikacijom ili vam ista zauzima previše mjesta na mobitelu evo
 kako poslati poruku u inbox na Facebooku
 drugačijim putem.
</para>
<para>
 Kako poslati poruku u inbox na Facebooku, a da pritom ne
 koristite Messenger? Trik je vrlo jednostavan.
</para>
<para>
 Otvorite Facebook u mobilnom pregledniku i
 logirajte se na svoj račun putem web sučelja. To ima svojih
 prednosti prvenstveno zbog toga što je u njemu integriran i
 sustav za razmjenu poruka na koji smo već navikli kao i vama već
 poznati sustav navigacije. Korištenjem mobilnog preglednika moći
 ćete poslati poruku u inbox na Facebooku bez uptrebe neželjenih
 aplikacija.
</para>
<para>
 Da biste opisanu proceduru dodatno pojednostavili samo
 dodajte mobilni Facebook (m.facebook.com) u
 oznake (bookmarks) te na početni zaslon dodajte ikonu s
 prečacem.
</para>
<para>
 Dakle, ovo je način kako poslati poruku u inbox na Facebooku bez
 korištenja Messengera. Ipak, budući da je aplikacija vrlo
 jednostavna preporučujemo da se pokušate prilagoditi.
</para>
<para>
 -
</para>

Kako poslati poruku u inbox na Facebooku - Facebook za početnike Pitate se kako poslati poruku u inbox na Facebooku bez korištenja aplikacija za razmjenu poruka na koje nas sam Facebook prisiljava?! Saznajte u nastavku. 
  Ako koristite Facebook , a malo je onih koji to i danas još
  uvijek izbjegavaju, onda znate da poruke ne možete slati putem
  njegove mobilne aplikacije već vas prisiljava da koristite
  aplikaciju Messenger. Ako ste jedan od onih koji nisu oduševljeni
  aplikacijom ili vam ista zauzima previše mjesta na mobitelu evo
  kako poslati poruku u inbox na Facebooku
  drugačijim putem.


   Kako poslati poruku u inbox na Facebooku, a da pritom ne
  koristite Messenger? Trik je vrlo jednostavan.


  Otvorite Facebook u mobilnom pregledniku i
  logirajte se na svoj račun putem web sučelja. To ima svojih
  prednosti prvenstveno zbog toga što je u njemu integriran i
  sustav za razmjenu poruka na koji smo već navikli kao i vama već
  poznati sustav navigacije. Korištenjem mobilnog preglednika moći
  ćete poslati poruku u inbox na Facebooku bez uptrebe neželjenih
  aplikacija.


  Da biste opisanu proceduru dodatno pojednostavili samo
  dodajte mobilni Facebook (m.facebook.com) u
  oznake (bookmarks) te na početni zaslon dodajte ikonu s
  prečacem.


  Dakle, ovo je način kako poslati poruku u inbox na Facebooku bez
  korištenja Messengera. Ipak, budući da je aplikacija vrlo
  jednostavna preporučujemo da se pokušate prilagoditi.


  -
 Društvene mreže za početnike 

Društvene mreže za početnike

Kako poslati poruku u inbox na Facebooku - Facebook za početnike

<para>
 Hrvatska je bogata predivnim otocima koji svake godine privlače
 sve veći broj turista. No, znate li koliko hrvatskih otoka
 zapravo postoji? Da bismo vam u tome pomogli, donosimo vam imena
 i točan broj otoka u Hrvatskoj.
</para>
<para>
 Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj trenutno ima 1244
 velikih, i nešto manjih otoka. Od ove velike brojke nisu svi
 naseljeni, stanovnika ima samo na njih 67. Najveći otoci u
 Hrvatskoj su redom: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugo
 otok, Mljet, Vis i Rab. Važno je spomenuti da se dugo vjerovalo
 da je Krk zapravo najveći otok u Hrvatskoj, što je bio pogrešan
 podatak. Iako razlika nije velika, Cres je ipak najveći hrvatski
 otok.
</para>
<para>
 Zahvaljujući ovom velikom broju otoka i otočića, Hrvatska je
 jedna od najrazvedenijih zemalja Sredozemlja, ali i ostatka
 svijeta. Svaki od ovih otoka imaju posebnu povijest, predivne
 znamenitosti i obale koje svake godine osvajaju sve veći broj
 turista.
</para>

Broj otoka u Hrvatskoj: ovo je točan broj otoka u Hrvatskoj Ne znate koji je broj otoka u Hrvatskoj? Ne brinite, mi vam donosimo točne podatke 
  Hrvatska je bogata predivnim otocima koji svake godine privlače
  sve veći broj turista. No, znate li koliko hrvatskih otoka
  zapravo postoji? Da bismo vam u tome pomogli, donosimo vam imena
  i točan broj otoka u Hrvatskoj.


  Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj trenutno ima 1244
  velikih, i nešto manjih otoka. Od ove velike brojke nisu svi
  naseljeni, stanovnika ima samo na njih 67. Najveći otoci u
  Hrvatskoj su redom: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugo
  otok, Mljet, Vis i Rab. Važno je spomenuti da se dugo vjerovalo
  da je Krk zapravo najveći otok u Hrvatskoj, što je bio pogrešan
  podatak. Iako razlika nije velika, Cres je ipak najveći hrvatski
  otok.


  Zahvaljujući ovom velikom broju otoka i otočića, Hrvatska je
  jedna od najrazvedenijih zemalja Sredozemlja, ali i ostatka
  svijeta. Svaki od ovih otoka imaju posebnu povijest, predivne
  znamenitosti i obale koje svake godine osvajaju sve veći broj
  turista.
 KOLIKO HRVATSKA IMA OTOKA? 

KOLIKO HRVATSKA IMA OTOKA?

Broj otoka u Hrvatskoj: ovo je točan broj otoka u Hrvatskoj

<para>
 Jadransko more poznato je po velikom broju otoka, manjih i većih.
 No, znate li koji je najveći hrvatski otok?
</para>
<para>
 Dugo se smatralo da je najveći hrvatski otok Krk. Tek početkom
 21. stoljeća potvrđeno je da to nije bilo točno i da je Cres
 zapravo najveći otok Jadranskog mora. Donosimo vam sve što
 trebate znati o najvećem otoku u Hrvatskoj.
</para>
<para>
 Cres je najveći hrvatski otok, a poslije Hvara i najdulji.
 Njegova površina iznosi 406,78 kilometara kvadratnih. Cres
 pripada Primorsko-goranskoj županiji. Smješten je pored otoka
 Krka, sa sjeverne strane zatvara Kvarnerski zaljev, a sa njegove
 zapadne strane nalazi se Istra.
</para>
<para>
 Ono po čemu je Cres poznat je i Vransko jezero, najveće jezero u
 Hrvatskoj. Na Cresu prevladava prava submediteranska klima, sa
 toplim i suhim ljetima te kišnim jesenima. Ima bogatu i ranovrsnu
 floru te faunu, a posebno je poznat kao rijetko stanište
 bjeloglavih supova.
</para>

Najveći hrvatski otok: koji je najveći otok u Hrvatskoj? Dugo se vjerovalo da je najveći hrvatski otok Krk. Tek početkom 21. stoljeća potvrđeno je da to nije bilo točno 
  Jadransko more poznato je po velikom broju otoka, manjih i većih.
  No, znate li koji je najveći hrvatski otok?


  Dugo se smatralo da je najveći hrvatski otok Krk. Tek početkom
  21. stoljeća potvrđeno je da to nije bilo točno i da je Cres
  zapravo najveći otok Jadranskog mora. Donosimo vam sve što
  trebate znati o najvećem otoku u Hrvatskoj.


  Cres je najveći hrvatski otok, a poslije Hvara i najdulji.
  Njegova površina iznosi 406,78 kilometara kvadratnih. Cres
  pripada Primorsko-goranskoj županiji. Smješten je pored otoka
  Krka, sa sjeverne strane zatvara Kvarnerski zaljev, a sa njegove
  zapadne strane nalazi se Istra.


  Ono po čemu je Cres poznat je i Vransko jezero, najveće jezero u
  Hrvatskoj. Na Cresu prevladava prava submediteranska klima, sa
  toplim i suhim ljetima te kišnim jesenima. Ima bogatu i ranovrsnu
  floru te faunu, a posebno je poznat kao rijetko stanište
  bjeloglavih supova.
 NAJVEĆI OTOK NA JADRANU 

NAJVEĆI OTOK NA JADRANU

Najveći hrvatski otok: koji je najveći otok u Hrvatskoj?

<para>
 Kako nama tako i dragim osobama kojima je šaljemo da bismo
 podijelili s njima neke trenutke i mjesta na kojima smo bili. Ne
 tako davno, razglednice i pisma bili su jedini oblik pisane
 komunikacije i trebalo je proći dosta dana dok one stignu na
 odredište i prenesu naše riječi i pozdrave najdražima. Sada imamo
 elektronsku poštu pa slike i riječi šaljemo i primamo u sekundi,
 a na taj stari divni običaj pomalo i zaboravljamo.
 Zaboravljamo ga do te mjere da si postavljamo
 pitanje kako ispuniti razglednicu pravilno. 
</para>
<para>
 Evo vam osnova da biste shvatili kako ispuniti
 razglednocu pravilno:
</para>
<para>
 Ispuniti pravilno razglednicu znači prvenstveno dobro napisati
 adresu primaoca jer to umnogome olakšava i ubrzava sam proces
 slanja. A sigurno biste bili žalosni ako vaš podsjetnik na
 putovanje ne dođe na pravu adresu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="661e5e10-8f1c-11ec-a780-0242ac12001c" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Redoslijed podataka na adresi primaoca je sijedeći:
</para>
<para>
 - Ime i prezime primaoca ( ili naziv )
</para>
<para>
 - Ulica i kućni broj
</para>
<para>
 - Broj kata i stana
</para>
<para>
 - Naselje ( ako je potrebno )
</para>
<para>
 - Poštanski broj i mjesto
</para>
<para>
 - Država 
</para>
<para>
 Ako je pismo ili razglednica za osobu koju cijenimo ili smo u
 poslovnom odnosu s njom, obavezno navedite i titulu ispred imena.
</para>
<para>
 Na internetu možete pronaći i popis država s ISO kodovima za
 slanje pošiljaka u inozemstvo.
</para>
<para>
 To je sve što je potrebno kako biste pravilno ispunili
 razglednicu.
</para>
<para>
 Sve u svemu, najvažnije smo vam napisali, sada je samo na vama da
 prenesete svoje riječi, utiske i želje osobama kojima ih šaljete
 i sve to upakirate u kuvertu sreće koju ćete jednostavno odabrati
 ili pak sami napraviti, o čemu ćemo pisati nekom drugom zgodom.
</para>

Kako ispuniti razglednicu pravilno – osnove pisanja razglednica Razglednica je najljepši podsjetnik na putovanja, no zbog razvoja modernih tehnologija ponekad zaboravimo kako ispuniti razglednicu pravilno. 
  Kako nama tako i dragim osobama kojima je šaljemo da bismo
  podijelili s njima neke trenutke i mjesta na kojima smo bili. Ne
  tako davno, razglednice i pisma bili su jedini oblik pisane
  komunikacije i trebalo je proći dosta dana dok one stignu na
  odredište i prenesu naše riječi i pozdrave najdražima. Sada imamo
  elektronsku poštu pa slike i riječi šaljemo i primamo u sekundi,
  a na taj stari divni običaj pomalo i zaboravljamo.
  Zaboravljamo ga do te mjere da si postavljamo
  pitanje kako ispuniti razglednicu pravilno. 


  Evo vam osnova da biste shvatili kako ispuniti
  razglednocu pravilno:


  Ispuniti pravilno razglednicu znači prvenstveno dobro napisati
  adresu primaoca jer to umnogome olakšava i ubrzava sam proces
  slanja. A sigurno biste bili žalosni ako vaš podsjetnik na
  putovanje ne dođe na pravu adresu.


   


  Redoslijed podataka na adresi primaoca je sijedeći:


  - Ime i prezime primaoca ( ili naziv )


  - Ulica i kućni broj


  - Broj kata i stana


  - Naselje ( ako je potrebno )


  - Poštanski broj i mjesto


  - Država 


  Ako je pismo ili razglednica za osobu koju cijenimo ili smo u
  poslovnom odnosu s njom, obavezno navedite i titulu ispred imena.


  Na internetu možete pronaći i popis država s ISO kodovima za
  slanje pošiljaka u inozemstvo.


   To je sve što je potrebno kako biste pravilno ispunili
  razglednicu.


  Sve u svemu, najvažnije smo vam napisali, sada je samo na vama da
  prenesete svoje riječi, utiske i želje osobama kojima ih šaljete
  i sve to upakirate u kuvertu sreće koju ćete jednostavno odabrati
  ili pak sami napraviti, o čemu ćemo pisati nekom drugom zgodom.
 Pozdrav s putovanja 

Pozdrav s putovanja

Kako ispuniti razglednicu pravilno – osnove pisanja razglednica

<para>
 Često se dogodi da se odgovori ljudi na pitanje koliko
 ima država u Europi razlikuju. Problem je u tome što se značajan
 dio teritorija određenih država nalazi u Aziji čime izlazi iz
 granica same Europe.
</para>
<para>
 Osim toga, utvrditi koliko ima država u Europi
 je teško budući da neke od zemalja još uvijek nisu priznate od
 svih članica UN-a.
</para>
<para>
 Neke od država s Europom imaju samo društvene ili državničke veze
 zbog čega se ne mogu smjestiti u Europu. Dakle, odgovor na
 pitanje koliko država ima u Europi varira od 45 do 51.
</para>
<para>
 U najširem smislu u države u Europi ubrajaju se
 redom Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Belgija, Bjelorusija,
 Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Danska,
 Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska, Irska,
 Island, Italija, Kazahstan, Kosovo, Latvija, Lihtenštajn, Litva,
 Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako,
 Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska,
 Rusija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,
 Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i
 Vatikan.
</para>
<para>
 Među ovim državama neke su povezane u veliku političku zajednicu
 Europske unije sa sjedištem u Briselu i Strasbourgu.
</para>
<para>
 No, koliko država ima u Europskoj uniji?
</para>
<para>
 U Europskoj uniji trenutno je 28 zemalja članica, iako je već
 sada jasno da će taj broj sljedeće godine biti umanjen za jednu
 značajnu članicu - Veliku Britaniju.
</para>
<para>
 Unatoč Brexitu s druge strane postoje struje koje zagovaraju
 ujedinjenje zemalja EU u jednu federalnu državu, no taj je
 scenarij teško ostvariv ako u obzir uzmemo trendove jačanja
 Euroskepticizma i rasta populizma.
</para>

Znate li koliko ima država u Europi? ​Ako vas zanima koliko ima država u Europi, odgovor saznajte u nastavku. Ipak, važno je napomenuti da ova brojka često varira ovisno o određenim kriterijima. 
   Često se dogodi da se odgovori ljudi na pitanje koliko
  ima država u Europi razlikuju. Problem je u tome što se značajan
  dio teritorija određenih država nalazi u Aziji čime izlazi iz
  granica same Europe.


  Osim toga, utvrditi koliko ima država u Europi
  je teško budući da neke od zemalja još uvijek nisu priznate od
  svih članica UN-a.


  Neke od država s Europom imaju samo društvene ili državničke veze
  zbog čega se ne mogu smjestiti u Europu. Dakle, odgovor na
  pitanje koliko država ima u Europi varira od 45 do 51.


  U najširem smislu u države u Europi ubrajaju se
  redom Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Belgija, Bjelorusija,
  Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Danska,
  Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska, Irska,
  Island, Italija, Kazahstan, Kosovo, Latvija, Lihtenštajn, Litva,
  Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako,
  Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska,
  Rusija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,
  Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i
  Vatikan.


  Među ovim državama neke su povezane u veliku političku zajednicu
  Europske unije sa sjedištem u Briselu i Strasbourgu.


   No, koliko država ima u Europskoj uniji?


  U Europskoj uniji trenutno je 28 zemalja članica, iako je već
  sada jasno da će taj broj sljedeće godine biti umanjen za jednu
  značajnu članicu - Veliku Britaniju.


  Unatoč Brexitu s druge strane postoje struje koje zagovaraju
  ujedinjenje zemalja EU u jednu federalnu državu, no taj je
  scenarij teško ostvariv ako u obzir uzmemo trendove jačanja
  Euroskepticizma i rasta populizma.
 Geografija Europe 

Geografija Europe

Znate li koliko ima država u Europi?

<para>
 R2 račun ispostavljaju obveznici poreza na dohodak, odnosno
 obrtnici, mali poduzetnici te oni sa slobodnim zanimanjima. Za
 vas smo izdvojili sve što biste trebali znati o R2 računu.
</para>
<para>
 Svaki pravi poduzetnik morao bi znati razlikovati pojmove R1 i R2
 računa, njihove sličnosti, ali i razlike.
</para>
<para>
 Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
 jedina je razlika upravo oznaka R1 ili R2. Na taj se način jedino
 može saznati pripada li određeni račun obvezniku poreza na dobit
 ili poreza na dohodak. Porez na dohodak treba razlikovati od
 poreza na dobit.
</para>
<para>
 Naime, glavna razlika između dobiti i dohotka je sljedeća:
 primitak predstavlja sav novac koji je zaprimljen u gotovini ili
 na žiro račun, dok dohodak može označavati sve novčane iznose
 koje neka osoba ostvari kao što su dohodak od zaposlenja, dobit
 od poslovanja, dohodak od najma ili kamate.
</para>
<para>
 Osim toga, od R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
 potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
 željena roba ili obavi dobivena usluga.
</para>

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun Pravi poduzetnik morao bi znati razlikovati R1 i R2 račun, odnosno poznavati njihove sličnosti, ali i osnovne razlike 
  R2 račun ispostavljaju obveznici poreza na dohodak, odnosno
  obrtnici, mali poduzetnici te oni sa slobodnim zanimanjima. Za
  vas smo izdvojili sve što biste trebali znati o R2 računu.


  Svaki pravi poduzetnik morao bi znati razlikovati pojmove R1 i R2
  računa, njihove sličnosti, ali i razlike.


  Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
  jedina je razlika upravo oznaka R1 ili R2. Na taj se način jedino
  može saznati pripada li određeni račun obvezniku poreza na dobit
  ili poreza na dohodak. Porez na dohodak treba razlikovati od
  poreza na dobit.


  Naime, glavna razlika između dobiti i dohotka je sljedeća:
  primitak predstavlja sav novac koji je zaprimljen u gotovini ili
  na žiro račun, dok dohodak može označavati sve novčane iznose
  koje neka osoba ostvari kao što su dohodak od zaposlenja, dobit
  od poslovanja, dohodak od najma ili kamate.


  Osim toga, od R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
  potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
  željena roba ili obavi dobivena usluga.
 SVE O R2 RAČUNU 

SVE O R2 RAČUNU

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun

<para>
 Hrvatski nogometni savez je osnovan 1912. godine, a prvi put je
 primljen u Međunarodnu nogometnu federaciju (FIFA) u srpnju 1941.
 godine. Nakon osamostaljenja FIFA je ponovno primila HNS u svoju
 nogometnu obitelj 1992. godine.
</para>
<para>
 Nakon raspada bivše države Hrvatska je prvu utakmicu pod svojom
 zastavom i himnom odigrala 17. listopada 1990. godine u Zagrebu
 protiv SAD-a (2:1). Kao prvi strijelac upisao se Aljoša Asanović,
 dok je drugi pogodak postigao Ivan Cvjetković, a momčad je kao
 izbornik vodio Dražan Jerković.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d6d9ae2e-8f27-11ec-b8b6-0242ac120014" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Od proglašenja hrvatske neovisnosti nogometna reprezentacija je
 nastupila na tri svjetska (1998, 2002, 2006) i tri europska
 prvenstva (1996, 2004, 2008). Nogometaši u kockastim dresovima
 propustili su samo dva velika natjecanja (Europskom prvenstvu
 2000. u Belgiji i Nizozemskoj, te Svjetskom prvenstvu u Južnoj
 Africi 2010.).
</para>
<para>
 Europi smo se predstavili na EP-u u Engleskoj 1996. godine gdje
 smo stigli do četvrtfinala. U prvom susretu odabranici Miroslava
 Blaževića pobijedili su Tursku golom Gorana Vlaovića u 85.
 minuti. U drugom dvoboju pobijedili smo Dansku (3:0) uz dva gola
 Davora Šukera i jednom golom Zvonimira Bobana. Treće kolo
 donijelo je ogled protiv Portugala, Ćiro je ispremiješao momčad i
 doživjeli smo težak poraz (0:3) i u četvrtfinalu otišli na
 Njemačku. Nažalost, Zvonimir Boban, Davor Šuker, Robert
 Prosinečki i društvo nisu uspjeli preskočiti Njemačku koja je
 imala vjetar u leđa švedskog suca Leifa Sundella.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5a9c8fde-8f27-11ec-842d-0242ac120025" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Četiri godine poslije Hrvatska je zapela u kvalifikacijama te
 nije vidjela Europsko prvenstvo u Belgiji i Nizozemskoj, jedino
 na kojem nije nastupila od svoje samostalnosti. U kvalifikacijama
 je sudjelovalo 49 reprezentacija, a 'Vatrenima' je za prodor na
 EP nedostajao samo još jedan pogodak u susretu protiv Jugoslavije
 u Zagrebu. Utakmica je završila 2:2, premda smo veći dio utakmice
 imali igrača viška.
</para>
<para>
 Drugi nastup na EURO-u stigao je 2004. u Portugalu. 'Kockasti' su
 u kvalifikacijama zauzeli drugo mjesto u skupini iza Bugarske, a
 potom kroz dodatne kvalifikacije preko Slovenije stigli do
 Portugala. Momčad Otte Barića nije imala previše sreće sa
 ždrijebom, dočekali su nas Švicarci, tada aktualni europski
 prvaci - Francuzi te Englezi. Na koncu smo osvojili dva boda
 (Švicarska 0:0, Francuska 2:2, Engleska 2:4) i već nakon prve
 faze otišli kući.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bc6c6830-3769-11ec-b25b-ea490dd6e5a7" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Na posljednjem EP-u 2008. u Austriji i Švicarskoj smo napokon
 prošli skupinu, a potom u neviđenoj drami ispali u četvrtfinalu
 od Turske. Hrvatska je impresivno prošla kroz skupinu sa tri
 pobjede (Austrija 1:0, Njemačka 2:1, Poljska 1:0). Maksimalan
 učinak imali su još jedino Španjolci i Nizozemci.
</para>
<para>
 Odabranici Slavena Bilića u četvrtfinalu su odmjerili snage
 protiv Turske. Sasvim sigurno mnogi se još uvijek sjećaju drame
 na 'Prateru' te se zbog hrvatskih navijača na ovom mjestu nećemo
 evocirati bolne uspomene na rasplet tog dvoboja. O tome više
 čitajte OVDJE.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f5cf842c-3769-11ec-bb06-728b57c7c9ab" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Kvalifikacije za Poljsku i Ukrajinu donijele su dosta problema i
 muke. 'Vatreni' su počeli vrlo dobro iako je rujanski remi s
 Grčkom na Maksimiru, uz jalovu premoć, pokazao da nismo više ni
 blizu igara iz prvog Bilićevog mandata. Važna pobjeda u Tel Avivu
 u režji Nike Kranjčara omogućila nam je da kraj 2010. dočekamo na
 prvom mjestu.
</para>
<para>
 Sljedeće godine sve se zakompliciralo, a težak udarac zadao nam
 je poraz u Tbilisiju praktički u posljednjim minutama. Nakon toga
 više nismo kontrolirali skupinu iako smo u Ateni imali popravni.
 Pobjeda nad Grčkom odvela bi nas izravno u Poljsku i Ukrajinu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bc6aaec8-3769-11ec-8a30-ea490dd6e5a7" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Dogodio se poraz, i to prilično uvjerljivi, pa je Hrvatska morala
 u 'baraž'. Tamo su nas čekali stari znanci - Turci, što je bio
 gotovo idealan ždrijeb. Osveta za Beč 2008. bila je potpuna, tri
 laka komada razbila su Tursku već u Istanbulu, pa je uzvrat na
 Maksimiru bio samo formalnost.
</para>
<para>
 RASPORED:
</para>
<para>
 Hrvatska - Irska, 10. lipnja
</para>
<para>
 Hrvatska - Italija, 14. lipnja
</para>
<para>
 Hrvatska - Španjolska, 18. lipnja
</para>
<para>
 POPIS IGRAČA:
</para>
<para>
 Vratari: Stipe Pletikosa (Rostov), Danijel
 Subašić (Monaco), Ivan Kelava (Dinamo Zagreb) i Goran Blažević
 (Hajduk)
</para>
<para>
 Obrana: Vedran Ćorluka (Bayer Leverkusen), Dejan
 Lovren (Lyon), Jurica Buljat (Maccabi Haifa), Domagoj Vida, Šime
 Vrsaljko, Josip Šimunić (svi Dinamo Zagreb), Ivan Strinić
 (Dnipro), Gordon Schildenfeld (Eintracht Frankfurt)
</para>
<para>
 Vezna linija: Danijel Pranjić (Bayern), Tomislav
 Dujmović (Real Zaragoza), Niko Kranjčar, Luka Modrić (oba
 Tottenham Hotspur), Milan Badelj (Dinamo Zagreb), Darijo Srna
 (Šahtar), Ivo Iličević (Hamburger SV), Ivan Perišić (Borussia
 Dortmund), Ognjen Vukojević (Dinamo Kijev) i Ivan Rakitić
 (Sevilla)
</para>
<para>
 Napad: Mario Mandžukić (Wolfsburg), Ivica Olić
 (Bayern), Eduardo (Šahtar), Nikola Kalinić (Dnipro) i Nikica
 Jelavić (Everton).
</para>

HRVATSKA Od proglašenja hrvatske neovisnosti nogometna reprezentacija je nastupila na tri svjetska (1998, 2002, 2006) i tri europska prvenstva (1996, 2004, 2008). 'Vatreni' samo dvaput nisu uspjeli izboriti završne turnire, ali i to je u Hrvatskoj dobilo status velike tragedije. 
  Hrvatski nogometni savez je osnovan 1912. godine, a prvi put je
  primljen u Međunarodnu nogometnu federaciju (FIFA) u srpnju 1941.
  godine. Nakon osamostaljenja FIFA je ponovno primila HNS u svoju
  nogometnu obitelj 1992. godine.


  Nakon raspada bivše države Hrvatska je prvu utakmicu pod svojom
  zastavom i himnom odigrala 17. listopada 1990. godine u Zagrebu
  protiv SAD-a (2:1). Kao prvi strijelac upisao se Aljoša Asanović,
  dok je drugi pogodak postigao Ivan Cvjetković, a momčad je kao
  izbornik vodio Dražan Jerković.


   


  Od proglašenja hrvatske neovisnosti nogometna reprezentacija je
  nastupila na tri svjetska (1998, 2002, 2006) i tri europska
  prvenstva (1996, 2004, 2008). Nogometaši u kockastim dresovima
  propustili su samo dva velika natjecanja (Europskom prvenstvu
  2000. u Belgiji i Nizozemskoj, te Svjetskom prvenstvu u Južnoj
  Africi 2010.).


  Europi smo se predstavili na EP-u u Engleskoj 1996. godine gdje
  smo stigli do četvrtfinala. U prvom susretu odabranici Miroslava
  Blaževića pobijedili su Tursku golom Gorana Vlaovića u 85.
  minuti. U drugom dvoboju pobijedili smo Dansku (3:0) uz dva gola
  Davora Šukera i jednom golom Zvonimira Bobana. Treće kolo
  donijelo je ogled protiv Portugala, Ćiro je ispremiješao momčad i
  doživjeli smo težak poraz (0:3) i u četvrtfinalu otišli na
  Njemačku. Nažalost, Zvonimir Boban, Davor Šuker, Robert
  Prosinečki i društvo nisu uspjeli preskočiti Njemačku koja je
  imala vjetar u leđa švedskog suca Leifa Sundella.


   


  Četiri godine poslije Hrvatska je zapela u kvalifikacijama te
  nije vidjela Europsko prvenstvo u Belgiji i Nizozemskoj, jedino
  na kojem nije nastupila od svoje samostalnosti. U kvalifikacijama
  je sudjelovalo 49 reprezentacija, a 'Vatrenima' je za prodor na
  EP nedostajao samo još jedan pogodak u susretu protiv Jugoslavije
  u Zagrebu. Utakmica je završila 2:2, premda smo veći dio utakmice
  imali igrača viška.


  Drugi nastup na EURO-u stigao je 2004. u Portugalu. 'Kockasti' su
  u kvalifikacijama zauzeli drugo mjesto u skupini iza Bugarske, a
  potom kroz dodatne kvalifikacije preko Slovenije stigli do
  Portugala. Momčad Otte Barića nije imala previše sreće sa
  ždrijebom, dočekali su nas Švicarci, tada aktualni europski
  prvaci - Francuzi te Englezi. Na koncu smo osvojili dva boda
  (Švicarska 0:0, Francuska 2:2, Engleska 2:4) i već nakon prve
  faze otišli kući.


   


  Na posljednjem EP-u 2008. u Austriji i Švicarskoj smo napokon
  prošli skupinu, a potom u neviđenoj drami ispali u četvrtfinalu
  od Turske. Hrvatska je impresivno prošla kroz skupinu sa tri
  pobjede (Austrija 1:0, Njemačka 2:1, Poljska 1:0). Maksimalan
  učinak imali su još jedino Španjolci i Nizozemci.


  Odabranici Slavena Bilića u četvrtfinalu su odmjerili snage
  protiv Turske. Sasvim sigurno mnogi se još uvijek sjećaju drame
  na 'Prateru' te se zbog hrvatskih navijača na ovom mjestu nećemo
  evocirati bolne uspomene na rasplet tog dvoboja. O tome više
  čitajte OVDJE.


   


  Kvalifikacije za Poljsku i Ukrajinu donijele su dosta problema i
  muke. 'Vatreni' su počeli vrlo dobro iako je rujanski remi s
  Grčkom na Maksimiru, uz jalovu premoć, pokazao da nismo više ni
  blizu igara iz prvog Bilićevog mandata. Važna pobjeda u Tel Avivu
  u režji Nike Kranjčara omogućila nam je da kraj 2010. dočekamo na
  prvom mjestu.


  Sljedeće godine sve se zakompliciralo, a težak udarac zadao nam
  je poraz u Tbilisiju praktički u posljednjim minutama. Nakon toga
  više nismo kontrolirali skupinu iako smo u Ateni imali popravni.
  Pobjeda nad Grčkom odvela bi nas izravno u Poljsku i Ukrajinu.


   


  Dogodio se poraz, i to prilično uvjerljivi, pa je Hrvatska morala
  u 'baraž'. Tamo su nas čekali stari znanci - Turci, što je bio
  gotovo idealan ždrijeb. Osveta za Beč 2008. bila je potpuna, tri
  laka komada razbila su Tursku već u Istanbulu, pa je uzvrat na
  Maksimiru bio samo formalnost.


  RASPORED:


  Hrvatska - Irska, 10. lipnja


  Hrvatska - Italija, 14. lipnja


  Hrvatska - Španjolska, 18. lipnja


   POPIS IGRAČA:


   Vratari: Stipe Pletikosa (Rostov), Danijel
  Subašić (Monaco), Ivan Kelava (Dinamo Zagreb) i Goran Blažević
  (Hajduk)


   Obrana: Vedran Ćorluka (Bayer Leverkusen), Dejan
  Lovren (Lyon), Jurica Buljat (Maccabi Haifa), Domagoj Vida, Šime
  Vrsaljko, Josip Šimunić (svi Dinamo Zagreb), Ivan Strinić
  (Dnipro), Gordon Schildenfeld (Eintracht Frankfurt)


   Vezna linija: Danijel Pranjić (Bayern), Tomislav
  Dujmović (Real Zaragoza), Niko Kranjčar, Luka Modrić (oba
  Tottenham Hotspur), Milan Badelj (Dinamo Zagreb), Darijo Srna
  (Šahtar), Ivo Iličević (Hamburger SV), Ivan Perišić (Borussia
  Dortmund), Ognjen Vukojević (Dinamo Kijev) i Ivan Rakitić
  (Sevilla)


   Napad: Mario Mandžukić (Wolfsburg), Ivica Olić
  (Bayern), Eduardo (Šahtar), Nikola Kalinić (Dnipro) i Nikica
  Jelavić (Everton).
 MALA DRŽAVA ZA VELIKI NOGOMET 

MALA DRŽAVA ZA VELIKI NOGOMET

HRVATSKA

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Portal <ulink url="https://www.index.hr/vijesti/clanak/index-objavljuje-poruke-u-kojima-se-ubijena-djevojka-zalila-na-policajca/2497740.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">Index </ulink>objavio je poruke mlade djevojke Mihaele Berak (21) koja je usmrćena iz vatrenog oružja u stanu u Osijeku. Podsjetimo, nakon tragedije priveden je 27-godišnji M. S., policajac iz Osijeka, a DORH je u svom priopćenju objavio da je kazneno djelo prekvalificirano u kazneno djelo ubojstva te mu je određen jednomjesečni istražni zatvor zbog bojazni od utjecaja na svjedoke i opasnost od ponavljanja djela.  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je prvo tvrdila da se radilo o pucnju iz nehaja prilikom "nemarnog rukovanja oružja", no Državno odvjetništvo policajca je osumnjičilo za ubojstvo.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="d8872832-5ae1-11ee-ad9b-0ee8f36581c7"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema WhatsApp porukama koje je usmrćena 21-godišnjakinja razmjenjivala s policajcem, kao i onima koje je slala prijateljici o njemu proizlazi da su se znali vrlo kratko. Intenzivno su se dopisivali oko tjedan dana, a prema screenshotovima, djevojka se žalila da mladi policajac "radi dramu" i da je posesivan, iako se kratko poznaju. Poruke su poslane u ponedjeljak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruke sugeriraju i da nisu bili u vezi, suprotno onome što se prvotno mislilo.  U subotu 9. rujna, prijateljica je primila sljedeću poruku: "Nervira me jer stalno traži neku potvrdu da je on meni dovoljan, da sam ja s njim ovo ono sretna, šta ja znam bokte, ko da smo u vezi." Prijateljica pita: "Ček koliko dugo vi pričate", a odgovor glasi: "Četiri dana."</para><hmn:article id="05198a68-595a-11ee-a959-5aabba2e07bf" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako te ikad neka cura bude pitala za njega, molim te reci da bježi. Ja sam se uvjerila", neke su od poruka koje je primila Mihaelina prijateljica. Za policajca u porukama piše da je opsesivan, posesivan i manipulativan. Također u porukama stoji i da "nije normalan, čist u glavi".  Screenshotovi poruka s WhatsAppa dostavljeni su osječkoj policiji, no osoba koja ih je dostavila nije dobila nikakvu povratnu informaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Index je u posjedu i i glasovnih poruka za koje osoba koja je poznavala žrtvu potvrdila da je na njima upravo Mihaelin glas. U njima se žali na poruke koje joj šalje 27-godišnji policajac i govori da intenzivnije komuniciraju tek nekoliko dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednostavno ne možeš to pisati (...) Odjednom te poruke. To je onaj klasičan školski primjer (...) Klasičan love bombing. Ja to ne pušim. Jednom u životu sam to popušila i nije mi bilo dobro, oporavljala sam se mjesecima. Ovaj puta ja to ne...", rekla je u glasovnim porukama</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marko Pleš, branitelj osumnjičenog policajca, rekao je da ne zna ništa o sadržaju poruka, ali da je čuo da postoje. Kazao je i da ga iz policije nisu ništa pitali o tome.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Tuga za Mihaelom (21) koju je ubio policijski metak: 'Bila je anđeo koji je hodao zemljom'</para><hmn:video id="5551a856-596b-11ee-9ef9-0ee8f36581c7"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/news/ubio-ju-je-a-za-policiju-nije-bilo-ubojstva-cini-se-kao-da-netko-nama-ne-govori-potpunu-istinu-935232"/></para>

Objavljene poruke ubijene studentice iz Osijeka: 'Ako te neka cura bude pitala za njega, reci da bježi' Prema WhatsApp porukama koje je usmrćena 21-godišnjakinja razmjenjivala s policajcem, kao i onima koje je slala prijateljici o njemu, proizlazi da su se znali vrlo kratko. Intenzivno su se dopisivali oko tjedan dana, a Mihaela se žalila da mladi policajac &apos;radi dramu&apos; i da je posesivan Portal Index objavio je poruke mlade djevojke Mihaele Berak (21) koja je usmrćena iz vatrenog oružja u stanu u Osijeku. Podsjetimo, nakon tragedije priveden je 27-godišnji M. S., policajac iz Osijeka, a DORH je u svom priopćenju objavio da je kazneno djelo prekvalificirano u kazneno djelo ubojstva te mu je određen jednomjesečni istražni zatvor zbog bojazni od utjecaja na svjedoke i opasnost od ponavljanja djela.  Policija je prvo tvrdila da se radilo o pucnju iz nehaja prilikom "nemarnog rukovanja oružja", no Državno odvjetništvo policajca je osumnjičilo za ubojstvo.Prema WhatsApp porukama koje je usmrćena 21-godišnjakinja razmjenjivala s policajcem, kao i onima koje je slala prijateljici o njemu proizlazi da su se znali vrlo kratko. Intenzivno su se dopisivali oko tjedan dana, a prema screenshotovima, djevojka se žalila da mladi policajac "radi dramu" i da je posesivan, iako se kratko poznaju. Poruke su poslane u ponedjeljak.Poruke sugeriraju i da nisu bili u vezi, suprotno onome što se prvotno mislilo.  U subotu 9. rujna, prijateljica je primila sljedeću poruku: "Nervira me jer stalno traži neku potvrdu da je on meni dovoljan, da sam ja s njim ovo ono sretna, šta ja znam bokte, ko da smo u vezi." Prijateljica pita: "Ček koliko dugo vi pričate", a odgovor glasi: "Četiri dana.""Ako te ikad neka cura bude pitala za njega, molim te reci da bježi. Ja sam se uvjerila", neke su od poruka koje je primila Mihaelina prijateljica. Za policajca u porukama piše da je opsesivan, posesivan i manipulativan. Također u porukama stoji i da "nije normalan, čist u glavi".  Screenshotovi poruka s WhatsAppa  dostavljeni su osječkoj policiji, no osoba koja ih je dostavila nije dobila nikakvu povratnu informaciju.Index je u posjedu i i glasovnih poruka za koje osoba koja je poznavala žrtvu potvrdila da je na njima upravo Mihaelin  glas. U njima se žali na poruke koje joj šalje 27-godišnji policajac i govori da intenzivnije komuniciraju tek nekoliko dana."Jednostavno ne možeš to pisati (...) Odjednom te poruke. To je onaj klasičan školski primjer (...) Klasičan love bombing. Ja to ne pušim. Jednom u životu sam to popušila i nije mi bilo dobro, oporavljala sam se mjesecima. Ovaj puta ja to ne...", rekla je u glasovnim porukamaMarko Pleš, branitelj osumnjičenog policajca, rekao je da ne zna ništa o sadržaju poruka, ali da je čuo da postoje. Kazao je i da ga iz policije nisu ništa pitali o tome.POGLEDAJTE VIDEO: Tuga za Mihaelom (21) koju je ubio policijski metak: 'Bila je anđeo koji je hodao zemljom' Policija šuti... 

Policija šuti...

Objavljene poruke ubijene studentice iz Osijeka: 'Ako te neka cura bude pitala za njega, reci da bježi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog bojazni od utjecaja na svjedoke i opasnost od ponavljanja djela osječkom policajcu opsumnjičenom za ubojstvo djevojke (21) određen je jednomjesečni istražni zatvor . O cijelom slučaju oglasilo se Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Donijeli su, stopji u priopćenju, rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1996.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ubojstva iz čl. 110. KZ/11.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="d8872832-5ae1-11ee-ad9b-0ee8f36581c7"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 27-godišnjak počinio navedeno kazneno djelo 20. rujna 2023. oko 22:00 sata, u Osijeku, odnosno u nakani da liši života oštećenicu (2002.) iz službenog pištolja ispalio hitac prema njoj i nanio joj ozljedu od koje je preminula na mjestu događaja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sudac istrage je prihvatio prijedlog ovog državnog odvjetništva i odredio okrivljeniku istražni zatvor zbog opasnosti od ometanja istrage i opasnosti od ponavljanja djela", stoji u priopćenju DORH-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte video: Tuga za Mihaelom (21) koju je ubio policijski metak: 'Bila je anđeo koji je hodao zemljom'</para><hmn:video id="5551a856-596b-11ee-9ef9-0ee8f36581c7"/>

DORH o ubojstvu u Osijeku: ' Policajac je u nakani da je liši života ispalio u nju hitac iz službenog pištolja' Sudac istrage je prihvatio prijedlog ovog državnog odvjetništva i odredio okrivljeniku istražni zatvor zbog opasnosti od ometanja istrage i opasnosti od ponavljanja djela&quot;, stoji u priopćenju DORH-a Zbog bojazni od utjecaja na svjedoke i opasnost od ponavljanja djela osječkom policajcu opsumnjičenom za ubojstvo djevojke (21)  određen je jednomjesečni istražni zatvor . O cijelom slučaju oglasilo se  Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku.Donijeli su, stopji u priopćenju, rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1996.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela ubojstva iz čl. 110. KZ/11."Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 27-godišnjak počinio navedeno kazneno djelo 20. rujna 2023. oko 22:00 sata, u Osijeku, odnosno u nakani da liši života oštećenicu (2002.) iz službenog pištolja ispalio hitac prema njoj i nanio joj ozljedu od koje je preminula na mjestu događaja.Sudac istrage je prihvatio prijedlog ovog državnog odvjetništva i odredio okrivljeniku istražni zatvor zbog opasnosti od ometanja istrage i opasnosti od ponavljanja djela", stoji u priopćenju DORH-a.Pogledajte video: Tuga za Mihaelom (21) koju je ubio policijski metak: 'Bila je anđeo koji je hodao zemljom' preminula na licu mjesta 

preminula na licu mjesta

DORH o ubojstvu u Osijeku: ' Policajac je u nakani da je liši života ispalio u nju hitac iz službenog pištolja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovog ponedjeljka u Španjolskoj je ponovno došlo do užasa na groblju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako piše <ulink url="https://fenix-magazin.de/kratko-prije-pogreba-zaposlenik-groblja-primijetio-da-zena-dise-odvezli-je-u-bolnicu-evo-sto-se-kasnije-dogodilo/?utm_source=fenix-magazin.de&amp;utm_medium=push&amp;utm_campaign=push&amp;utm_term=push&amp;utm_content=push&amp;fbclid=IwAR3FYaQi6Jk1lZ0PmPT6449VC4eaVyxd7hv6Ag0ZZmdUuPkOK2zJllYRv_4">Fenix Magazin, </ulink>neposredno prije pogreba u Zaragozi, u Španjolskoj, zaposlenik groblja primijetio je da žena za koju se vjerovalo da je mrtva - još uvijek diše.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ženu (90) su zatim odvezli u bolnicu, ali je naposljetku tamo preminula.</para><hmn:article id="419cacfa-8380-11ed-942a-1acbfa59732e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su naime greškom proglasili njenu smrt, a onda je zaposlenik primijetio da tijelo još diše i ima slab puls, izvijestile su tamošnje novine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Žena je dan kasnije umrla, a obitelj je podnijela žalbu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sumnjaju da je smrti 90-godišnje žene pridonio odlazak u pogrebno poduzeće i vrijeme koje je 90-godišnjakinja bila bez liječničkog nadzora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Istražni sudac otvorio je istragu u Zaragozi kako bi otkrio je li bilo nemara ili lošeg ponašanja od strane liječnika", priopćila je policija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: U Ekvadoru se ostvarila najgora noćna mora - žena se probudila u lijesu ispred obitelji</para><hmn:video id="a303751c-0a23-11ee-b182-da9230f0d668"/>

Šok na groblju! Išli sahraniti ženu, ali tik prije sprovoda, radnik primijetio da još uvijek diše... Liječnici su naime greškom proglasili njenu smrt, a onda je zaposlenik primijetio da tijelo još diše i ima slab puls, izvijestile su tamošnje novine. Sve se dogodilo u Zaragozi, u Španjolskoj ovog ponedjeljka  Ovog ponedjeljka u Španjolskoj je ponovno došlo do užasa na groblju.Kako piše Fenix Magazin, neposredno prije pogreba u Zaragozi, u Španjolskoj, zaposlenik groblja primijetio je da žena za koju se vjerovalo da je mrtva - još uvijek diše.Ženu (90) su zatim odvezli u bolnicu, ali je naposljetku tamo preminula.Liječnici su naime greškom proglasili njenu smrt, a onda je zaposlenik primijetio da tijelo još diše i ima slab puls, izvijestile su tamošnje novine.Žena je dan kasnije umrla, a obitelj je podnijela žalbu.Sumnjaju da je smrti 90-godišnje žene pridonio odlazak u pogrebno poduzeće i vrijeme koje je 90-godišnjakinja bila bez liječničkog nadzora."Istražni sudac otvorio je istragu u Zaragozi kako bi otkrio je li bilo nemara ili lošeg ponašanja od strane liječnika", priopćila je policija.POGLEDAJTE VIDEO: U Ekvadoru se ostvarila najgora noćna mora - žena se probudila u lijesu ispred obitelji DAN KASNIJE PREMINULA 

DAN KASNIJE PREMINULA

Šok na groblju! Išli sahraniti ženu, ali tik prije sprovoda, radnik primijetio da još uvijek diše...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Denisa Buntića, nekadašnjeg rukometnog reprezentativca, fotografirala ga je supruga, tri sata nakon nastanka fotografija - ju je pretukao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Meni je jako teško razgovarati o ovome svemu, u šoku sam, apsolutnom šoku. Teško mi je, s emocijom prolazim kroz to sve, ipak je moj suprug. Nasilja je nažalost oduvijek bilo, ali nikad kao u ovom intenzitetu zadnjih godina. Veći dio nasilja se dogodio i kad sam bila u drugom stanju, završila sam na prijevremenom porođaju, sve je srećom prošlo u redu", kaže Klara Buntić, supruga Denisa Buntića.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="95836122-5b77-11ee-9a87-0ee8f36581c7"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve se dogodilo u Ljubuškom, gdje bračni par i živi. Ovaj put je kaže, pred očima vidjela smrt, iskoristila je mali trenutak nepažnje, pobjegla preko balkona i pozvala rodbinu, onda je stigla policija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tukao me rukama nogama, svime, mislim da je bio neki predmet, ali mi se zacrnilo, čini mi se da je fen u pitanju, po glavi, rebrima, što god ja stigao", govori nam pa dodaje da je bio alkoholiziran i drogiran.</para><hmn:article id="543606ac-5af0-11ee-87c5-7ae0af88cb24" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zadnji put kad je bio nasilan je bilo dan prije djetetova krštenja, on je dok je mene udarao, imao dijete u rukama. Nitko od prisutnih ga nije sprječavao, upravo zbog toga što je beba bila kod njega", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Denis Buntić se od rukometne karijere oprostio 2018-te godine. U hrvatskom dresu osvojio je dva svjetska srebra, europsko srebro i broncu, kao i olimpijsku broncu 2012. godine. Igrao je na poziciji desnog vanjskog, visok je gotovo dva metra. U Hrvatskom rukometnom savezu oštro osuđuju bilo kakav oblik nasilja:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"O ovome smo doznali iz medija. Dok je bio član naših selekcija, nikada nije pokazivao posebnu agresivnost, osim one na sportskom terenu u žaru borbe. Isto tako nikada nije spominjao nikakvo oružje, a kamoli da ga posjeduje", poruka je rukometnog saveza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon privođenja, i ispitivanja, Buntić je pušten na slobodu. Policajci su i pri pretresu kuće pronašli veliku količinu oružja.</para><hmn:article id="88bf7aa0-5aed-11ee-879d-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On je stvarno bio siguran u to da me ubije. -A zašto ima toliko oružja? A ne znam, za događaje, za lov. Ima četiri zolje, automate, kalašnjikove, bombe, pištolje. Sedam policajaca je došlo u kuću, pretrest sve", poručuje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Traži i zaštitu institucija u BiH.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Molim se da se slučaj prebaci na neki drugi sud, jer on ovdje u Ljubuškom ima preveliki utjecaj. Strah me za vlastiti život, za život mog djeteta, kao i za mog brata jer mu je prijetio da će ga ubiti, da će nas sve dokrajčiti. To je čovjek kojeg ja preko noći ne mogu prestat voljeti, ja sam sve to trpjela jer ga volim", zaključila je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U posjedu smo i audio snimke navodnog obiteljskog nasilja, ali zbog uznemirujućeg sadržaja nećemo je objaviti. Poslali smo upit i policiji u Ljubuškom, no nismo dobili nikakvo očitovanje o ovom događaju. BiH mediji pišu kako mu je zabranjen prilazak, ali i kako se u policijsku postaju mora javljati svaki dan.</para>

Klara Buntić o suprugu za RTL Danas: 'Tukao me i dan prije djetetova krštenja. Nitko ga nije sprječavao...' Denis Buntić, bivši rukometni reprezentativac priveden je u Ljubuškom zbog obiteljskog nasilja, a policija je u kući pronašla i cijeli arsenal oružja. Ipak, pušten je nakon ispitivanja i neće u pritvor. Za RTL govori napadnuta supruga Denisa Buntića, nekadašnjeg rukometnog reprezentativca, fotografirala ga je supruga, tri sata nakon nastanka fotografija - ju je pretukao."Meni je jako teško razgovarati o ovome svemu, u šoku sam, apsolutnom šoku. Teško mi je, s emocijom prolazim kroz to sve, ipak je moj suprug. Nasilja je nažalost oduvijek bilo, ali nikad kao u ovom intenzitetu zadnjih godina. Veći dio nasilja se dogodio i kad sam bila u drugom stanju, završila sam na prijevremenom porođaju, sve je srećom prošlo u redu", kaže Klara Buntić, supruga Denisa Buntića.Sve se dogodilo u Ljubuškom, gdje bračni par i živi. Ovaj put je kaže, pred očima vidjela smrt, iskoristila je mali trenutak nepažnje, pobjegla preko balkona i pozvala rodbinu, onda je stigla policija."Tukao me rukama nogama, svime, mislim da je bio neki predmet, ali mi se zacrnilo, čini mi se da je fen u pitanju, po glavi, rebrima, što god ja stigao", govori nam pa dodaje da je bio alkoholiziran i drogiran."Zadnji put kad je bio nasilan je bilo dan prije djetetova krštenja, on je dok je mene udarao, imao dijete u rukama. Nitko od prisutnih ga nije sprječavao, upravo zbog toga što je beba bila kod njega", tvrdi.Denis Buntić se od rukometne karijere oprostio 2018-te godine. U hrvatskom dresu osvojio je dva svjetska srebra, europsko srebro i broncu, kao i olimpijsku broncu 2012. godine. Igrao je na poziciji desnog vanjskog, visok je gotovo dva metra. U Hrvatskom rukometnom savezu oštro osuđuju bilo kakav oblik nasilja:"O ovome smo doznali iz medija. Dok je bio član naših selekcija, nikada nije pokazivao posebnu agresivnost, osim one na sportskom terenu u žaru borbe. Isto tako nikada nije spominjao nikakvo oružje, a kamoli da ga posjeduje", poruka je rukometnog saveza.Nakon privođenja, i ispitivanja, Buntić je pušten na slobodu. Policajci su i pri pretresu kuće pronašli veliku količinu oružja."On je stvarno bio siguran u to da me ubije. -A zašto ima toliko oružja? A ne znam, za događaje, za lov. Ima četiri zolje, automate, kalašnjikove, bombe, pištolje. Sedam policajaca je došlo u kuću, pretrest sve", poručuje.Traži i zaštitu institucija u BiH."Molim se da se slučaj prebaci na neki drugi sud, jer on ovdje u Ljubuškom ima preveliki utjecaj. Strah me za vlastiti život, za život mog djeteta, kao i za mog brata jer mu je prijetio da će ga ubiti, da će nas sve dokrajčiti. To je čovjek kojeg ja preko noći ne mogu prestat voljeti, ja sam sve to trpjela jer ga volim", zaključila je.U posjedu smo i audio snimke navodnog obiteljskog nasilja, ali zbog uznemirujućeg sadržaja nećemo je objaviti. Poslali smo upit i policiji u Ljubuškom, no nismo dobili nikakvo očitovanje o ovom događaju. BiH mediji pišu kako mu je zabranjen prilazak, ali i kako se u policijsku postaju mora javljati svaki dan. 'BIO JE ALKOHOLIZIRAN I DROGIRAN' 

'BIO JE ALKOHOLIZIRAN I DROGIRAN'

Klara Buntić o suprugu za RTL Danas: 'Tukao me i dan prije djetetova krštenja. Nitko ga nije sprječavao...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teška prometna nesreća dogodila se jutros oko 6:15 u Maloj Gorici, nedaleko od Petrinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O svemu su javili vatrogasci iz JVP Petrinja koji kažu da su dvije osobe bile ozlijeđene i prikliještene unutar svojih automobila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Četiri vatrogasca s dva vozila su izašla na teren, a riječ je o frontalnom sudaru dva automobila.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/JVPPETRINJA/posts/pfbid037kCNEMGNF87BvoLaCMg9oBWWaUis5PQXmkTnkVsFdPeT8EMpPsJB7dmcp79etD3Pl"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ubrzo nakon dolaska, oba unesrećena smo oslobodili uz pomoć hidrauličnih spasilačkih alata iz svojih vozila, te su ih timovi HMP-a zbrinuli. Na intervenciji s nama djelatnici MUP-a i 2 tima HMP", kažu iz JVP Petrinja.</para>

FOTO Frontalni sudar kod Petrinje. Ljudi bili prikliješteni, vatrogasci ih morali izvlačiti iz automobila &apos;Ubrzo nakon dolaska, oba unesrećena smo oslobodili uz pomoć hidrauličnih spasilačkih alata iz svojih vozila, te su ih timovi HMP-a zbrinuli. Na intervenciji s nama djelatnici MUP-a i 2 tima HMP&apos;, kažu iz JVP Petrinja Teška prometna nesreća dogodila se jutros oko 6:15 u Maloj Gorici, nedaleko od Petrinje.O svemu su javili vatrogasci iz JVP Petrinja koji kažu da su dvije osobe bile ozlijeđene i prikliještene unutar svojih automobila.Četiri vatrogasca s dva vozila su izašla na teren, a riječ je o frontalnom sudaru dva automobila."Ubrzo nakon dolaska, oba unesrećena smo oslobodili uz pomoć hidrauličnih spasilačkih alata iz svojih vozila, te su ih timovi HMP-a zbrinuli. Na intervenciji s nama djelatnici MUP-a i 2 tima HMP", kažu iz JVP Petrinja. U MALOJ GORICI 

U MALOJ GORICI

FOTO Frontalni sudar kod Petrinje. Ljudi bili prikliješteni, vatrogasci ih morali izvlačiti iz automobila

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Španjolska policija uhitila je svećenika na jugu zemlje koji je navodno drogirao i zlostavljao nekoliko žena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svećenik (34), koji je sve to i snimao, uhićen je u andaluzijskom gradu Vélez-Málagi, oko 30 kilometara istočno od Malage, objavila je u ponedjeljak policija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do sada je po video snimkama identificirano pet žrtava. No policija ne može isključiti da ih je bilo još.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istražni sudac odredio mu je pritvor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Žene identificirane po snimkama koje je kontaktirala policija nisu znale da su bile zlostavljane i snimane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraga je pokrenuta u kolovozu kada je bivša cimerica optuženika pronašla snimke i fotografije na njegovu računalu s djelima za koja je optužen. Odmah je obavijestila vlasti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po policiji, sve žrtve bile su njegove prijateljice, a zlostavljao ih je na grupnim izletima po Španjolskoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Za RTL Danas govori žrtva svećenika Špehara: 'Zlostavljao me od 2. do 7. razreda i zaprijetio mi da moram čuvati tajnu'</para><hmn:video id="4eb15016-fbea-11ed-817b-da9230f0d668"/>

Svećenik (34) drogirao i zlostavljao svoje prijateljice. Sve je to i snimao, a one ništa nisu znale... Istraga je pokrenuta u kolovozu kada je bivša cimerica optuženika pronašla snimke i fotografije na njegovu računalu s djelima za koja je optužen. Odmah je obavijestila vlasti Španjolska policija uhitila je svećenika na jugu zemlje koji je navodno drogirao i zlostavljao nekoliko žena.Svećenik (34), koji je sve to i snimao, uhićen je u andaluzijskom gradu Vélez-Málagi, oko 30 kilometara istočno od Malage, objavila je u ponedjeljak policija.Do sada je po video snimkama identificirano pet žrtava. No policija ne može isključiti da ih je bilo još.Istražni sudac odredio mu je pritvor.Žene identificirane po snimkama koje je kontaktirala policija nisu znale da su bile zlostavljane i snimane.Istraga je pokrenuta u kolovozu kada je bivša cimerica optuženika pronašla snimke i fotografije na njegovu računalu s djelima za koja je optužen. Odmah je obavijestila vlasti.Po policiji, sve žrtve bile su njegove prijateljice, a zlostavljao ih je na grupnim izletima po Španjolskoj.POGLEDAJTE VIDEO: Za RTL Danas govori žrtva svećenika Špehara: 'Zlostavljao me od 2. do 7. razreda i zaprijetio mi da moram čuvati tajnu' KUD OVAJ SVIJET IDE 

Sprema se najopakiji horor ikad - Godzilla protiv King Konga!

Najčitanije

Kontinenti po veličini - raznolikost geologije kontinenata

Dani kruha datum - kada se obilježavaju Dani kruha

Adresa pošiljatelja na omotnici i ostala osnovna pravila slanja pisama

Još iz rubrike

Kako poslati poruku u inbox na Facebooku - Facebook za početnike

Broj otoka u Hrvatskoj: ovo je točan broj otoka u Hrvatskoj

Najveći hrvatski otok: koji je najveći otok u Hrvatskoj?

Više s weba

Pročitajte još

Kako ispuniti razglednicu pravilno – osnove pisanja razglednica

Znate li koliko ima država u Europi?

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun

HRVATSKA

Pročitajte još

Kako ispuniti razglednicu pravilno – osnove pisanja razglednica

Znate li koliko ima država u Europi?

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun

HRVATSKA

Više s weba