Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Nenad
 Šarić, bubnjar Novih
 fosila i suprug Sanje
 Doležal,
 preminuo je u četvrtak u Općoj bolnici u Karlovcu nakon kratke i
 teške bolesti. Šarić je prije nekoliko dana doživio moždani udar
 koji ga je nažalost stajao života.
</para>
<para>
 "Da, umro je od posljedica moždanog udara, ne mogu vam reći ništa
 više o tome, sad ćemo se svi okupiti kod Sanje i Luke", rekao je
 za 
 <ulink url="https://www.story.hr/muz-sanje-dolezal-umro-je-u-karlovackoj-bolnici-88815">
 Story</ulink> Rajko
 Dujmić.
</para>

U Karlovcu preminuo suprug Sanje Doležal "Da, umro je od posljedica moždanog udara, ne mogu vam reći ništa više o tome, sad ćemo se svi okupiti kod Sanje i Luke", rekao je za Story Rajko Dujmić. 
   Nenad
   Šarić, bubnjar Novih
  fosila i suprug Sanje
   Doležal,
  preminuo je u četvrtak u Općoj bolnici u Karlovcu nakon kratke i
  teške bolesti. Šarić je prije nekoliko dana doživio moždani udar
  koji ga je nažalost stajao života.


  "Da, umro je od posljedica moždanog udara, ne mogu vam reći ništa
  više o tome, sad ćemo se svi okupiti kod Sanje i Luke", rekao je
  za 
      
  Story Rajko
   Dujmić.
 NAKON MOŽDANOG UDARA 

Nenad Šarić, Sanja Doležal

Arhiva

"Da, umro je od posljedica moždanog udara, ne mogu vam reći ništa više o tome, sad ćemo se svi okupiti kod Sanje i Luke", rekao je za Story Rajko Dujmić.

U Karlovcu preminuo suprug Sanje Doležal

NAKON MOŽDANOG UDARA

Članak

M. B.

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju Direkta</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužiti</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li neki lijek? Tajna neka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.</para><hmn:article id="1c7aa4f8-cf3a-11ed-8d98-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba Corellija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?<hmn:linebreak/>A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?<hmn:linebreak/>Dogodi mi se ponekad, da.<hmn:linebreak/>Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?<hmn:linebreak/>Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.<hmn:linebreak/>Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?<hmn:linebreak/>Ima samo to. Facebook nemam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manje<hmn:linebreak/>Pa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali'</para>

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju Legendarna hrvatska pjevačica Tereza Kesovija u Direktu je pričala o LET-u 3 i njihovom hitu ŠČ, otkrila što misli o cajkama, kako objavljuje na Instagramu te kako u današnje vrijeme ima sve manje pravih muškaraca. Na kraju je i zapjevala svoj veliki hit &apos;Moja posljednja i prva ljubavi&apos; Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju DirektaKako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužitiIma li neki lijek? Tajna neka?Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba CorellijaNije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?Dogodi mi se ponekad, da.Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?Ima samo to. Facebook nemam.Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manjePa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali' najveća diva 

najveća diva

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.</para><hmn:article id="6535d89e-ca39-11ed-af4b-66f04ea42762" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.</para><hmn:article id="c6d62db8-bcfd-11ed-9bb0-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva.</para>

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita Zamislite situaciju: mlada ste djevojka, dočekali ste petak, dan za izlazak, dolazite pred klub, a tamo vas na vratima čeka agresivni zaštitar. Pokušate ući, a on vas grabi za ruku i divljački odgurne, tako da vam na ruci nastane ogromna masnica. Odlučite sve prijaviti policiji, idete kod liječnika da utvrdi ozljedu, a onda s dokumentacijom u policijsku stanicu U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. "On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba."Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima."Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca."Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu."Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita."Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva. ISMIJAO JE I POLICAJAC... 

ISMIJAO JE I POLICAJAC...

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/omiljeni-splitski-lijecnik-odlazi-u-mirovinu-puna-mi-je-kapa-svega-situacija-u-zdravstvu-je-sve-teza-i-teza-1277316">Slobodnu Dalmaciju</ulink> doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.</para><hmn:article id="c6a886da-cda4-11ed-97bc-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.</para><hmn:article id="bcd3b212-cda2-11ed-8f4c-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima.</para>

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo' Koliko je loše oslikava primjerom da je prije 20 godina u hitnoj ambulanti splitske Infektologije bilo 25 pacijenata u 24 sata, sada ih je i više od 50 i to bez pacijenata oboljelih od COVID-19. Iznio je svoje mišljenje gdje leži srž problema u zdravstvu "Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za Slobodnu Dalmaciju doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji."Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast."Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije."Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika."Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima. podvukao crtu 

podvukao crtu

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policijska postaja zagrebačka javlja da je u četvrtak u popodnevnim satima preminuo 46-godišnji muškarac u njihovim prostorijama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priveli su ga zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje, a pozlilo mu je tijekom provođenja kriminalističkog istraživanja. Unatoč pruženoj hitnoj medicinskoj pomoći, nije mu bilo spasa, a policajci napominju da za vrijeme postupanja policijski službenici nisu uporabili tjelesnu snagu prema muškarcu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Preventivno su mu stavili lisice, nakon čega je prevezen u zdravstvenu ustanovu radi pružanja medicinske pomoći, piše policija.</para><hmn:article id="ca958dd4-aed6-11ed-83cc-02d33f0924f1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon obavljenog pregleda, otpušten je iz zdravstvene ustanove uz mišljenje da je sposoban za daljnje provođenje kriminalističkog istraživanja. Iz policije su istaknuli kako je tijelo prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku te da nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, prije nešto više od mjesec dana, također je u policijskoj postaji umro 44-godišnji muškarac. Oni su priveli trojicu muškarac, a nakon privođenja policija ih je testirala na alkohol te je svaki od njih imao oko 1,4 promila alkohola u krvi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U večernjim satima, dok su uhićenima donosili večeru, policajci su pokušali probuditi 44-godišnjeg muškarca, no s obzirom na to da nije davao znakove života, odmah su pozvali Hitnu pomoć koja je samo mogla konstatirati njegovu smrt.</para>

Muškarac priveden pa umro u policijskoj postaji. Prije toga bio kod liječnika, rekli da je dobro Priveli su ga zbog prijetnji, preventivno stavili lisice te iz policije navode da za vrijeme postupanja policajci nisu primjenjivali tjelesnu snagu prema njemu. No ovo nije prva smrt u policijskoj postaji - prije oko mjesec dana još je jedan muškarac premionuo u policijskoj postaji u Zagrebu koji je bio na triježnjenju  Policijska postaja zagrebačka javlja da je u četvrtak u popodnevnim satima preminuo 46-godišnji muškarac u njihovim prostorijama.Priveli su ga zbog sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje, a pozlilo mu je tijekom provođenja kriminalističkog istraživanja. Unatoč pruženoj hitnoj medicinskoj pomoći, nije mu bilo spasa, a policajci napominju da za vrijeme postupanja policijski službenici nisu uporabili tjelesnu snagu prema muškarcu.Preventivno su mu stavili lisice, nakon čega je prevezen u zdravstvenu ustanovu radi pružanja medicinske pomoći, piše policija.Nakon obavljenog pregleda, otpušten je iz zdravstvene ustanove uz mišljenje da je sposoban za daljnje provođenje kriminalističkog istraživanja. Iz policije su istaknuli kako je tijelo prevezeno na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku te da nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti.Podsjetimo, prije nešto više od mjesec dana, također je u policijskoj postaji umro 44-godišnji muškarac. Oni su priveli trojicu muškarac, a nakon privođenja policija ih je testirala na alkohol te je svaki od njih imao oko 1,4 promila alkohola u krvi.U večernjim satima, dok su uhićenima donosili večeru, policajci su pokušali probuditi 44-godišnjeg muškarca, no s obzirom na to da nije davao znakove života, odmah su pozvali Hitnu pomoć koja je samo mogla konstatirati njegovu smrt. šok u Heinzelovoj 

šok u Heinzelovoj

Muškarac priveden pa umro u policijskoj postaji. Prije toga bio kod liječnika, rekli da je dobro

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako neslužbeno doznaje <ulink url="https://www.glasistre.hr/crna-kronika/2023/03/31/pao-avion-u-zracnoj-luci-pula-854819">Glas Istre</ulink>, u Zračnoj luci Pula pao je avion.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrde da nije riječ o velikom putničkom avionu, nego o malom sportskom. U letjelici su u trenutku pada bile dvije osobe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nesreća se dogodila prilikom polijetanja oko 12:30 sati, a poginulo je oboje putnika, muškarac i žena. Deset minuta kasnije ekipe hitne pomoći i vatrogasaca krenule su u velikom broju prema Zračnoj luci. </para><hmn:image id="2483b50c-cfb9-11ed-9d82-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz PU istarske za Danas.hr potvrdili su nam da su policijski službenici upućeni na teren te čekaju daljnja postupanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zračna luka Pula trebala bi poslati priopćenje. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture vjerojatno će se baviti tim slučajem", rekla je glasnogovornica policije. </para><hmn:image id="4dab5dde-cfbb-11ed-8a29-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na terenu su trenutno tri vatrogasna vozila i tri vozila hitne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pretpostavlja se da su poginuli iz Njemačke, s obzirom da je avion bio na njemačku registraciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zračna luka Pula objavila je i informaciju da su do daljnjeg otkazani svi letovi.</para><hmn:image id="5c50d20e-cfb8-11ed-8e56-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uskoro se očekuje izjava direktorice Zračne luke Pula.</para><hmn:image id="6e82c7e4-cfbc-11ed-a360-96b65086f343" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="6e7fcff8-cfbc-11ed-973c-96b65086f343" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="6e8f5040-cfbc-11ed-ad8e-96b65086f343" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="6e7e6118-cfbc-11ed-b5ea-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

FOTO Pao mali sportski avion u Zračnoj luci Pula: Ima poginulih! Otkazani su svi letovi Tvrde da nije riječ o velikom putničkom avionu, nego o malom sportskom. U letjelici su u trenutku pada bile dvije osobe. Zračna luka Pula otkazala je sve letove. Nesreća se dogodila prilikom polijetanja oko 12:30 sati, deset minuta kasnije ekipe hitne pomoći i vatrogasaca krenule su u velikom broju prema Zračnoj luci Kako neslužbeno doznaje Glas Istre, u Zračnoj luci Pula pao je avion.Tvrde da nije riječ o velikom putničkom avionu, nego o malom sportskom. U letjelici su u trenutku pada bile dvije osobe.Nesreća se dogodila prilikom polijetanja oko 12:30 sati, a poginulo je oboje putnika, muškarac i žena. Deset minuta kasnije ekipe hitne pomoći i vatrogasaca krenule su u velikom broju prema Zračnoj luci. Iz PU istarske za Danas.hr potvrdili su nam da su policijski službenici upućeni na teren te čekaju daljnja postupanja."Zračna luka Pula trebala bi poslati priopćenje. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture vjerojatno će se baviti tim slučajem", rekla je glasnogovornica policije. Na terenu su trenutno tri vatrogasna vozila i tri vozila hitne pomoći.Pretpostavlja se da su poginuli iz Njemačke, s obzirom da je avion bio na njemačku registraciju.Zračna luka Pula objavila je i informaciju da su do daljnjeg otkazani svi letovi.Uskoro se očekuje izjava direktorice Zračne luke Pula. DRAMA NA AERODROMU 

DRAMA NA AERODROMU

FOTO Pao mali sportski avion u Zračnoj luci Pula: Ima poginulih! Otkazani su svi letovi

<para>
 Vremena su se promijenila, imamo bezbroj mogućnosti pa pomalo
 zaboravljamo na ona stara i osnovna pravila u poštanskom prometu.
 Poštansko dopisivanje nažalost postaje sve
 rjeđe, ili se pretvara samo u slanje računa i
 obavijesti. Pisma sve rjeđe ili skoro nikako ne pišemo, a
 pošiljke koje se šalju iz firme obično šalje osoba zadužena za
 to, pa ako vi niste ta osoba, nerijetko se desi da
 zaboravimo kako se to pravilno radi.
</para>
<para>
 Prilikom adresiranja pošiljke, u gornjem desnom kutu nalazi se
 mjesto za frankiranje (lijepljenje marke) te poštanski žig koji
 stavljaju u poštanskom uredu prilikom slanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Adresa primaoca piše se na desnoj polovini
 kuverte. Pazite da bude točno ispisana tako da pošiljka dođe na
 željenu adresu. Dakle adresa mora biti čitka, a naziv poštanskog
 ureda uvijek napišite velikim tiskanim slovima.
</para>
<para>
 Ukoliko pošiljku šaljete u inozemstvo obavezno napišite i ISO
 broj države koji možete pronaći na internetu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ce47f0ae-8f27-11ec-9be6-0242ac120003" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Za korisnike poštanskih pretinaca dovoljno je napisati broj
 pretinca i poštanskog ureda, bez imena osobe kojoj šaljemo
 pošiljku.
</para>
<heading3>
 A gdje se piše adresa pošiljatelja na omotnici?
</heading3>
<para>
 Adresa pošiljatelja na omotnici se nalazi na stražnjoj
 strani kuverte u gornjem lijevom kutu i obavezno ju je
 napisati samo ako je pošiljka preporučena ili ako primatelj ne
 zna tko mu pošiljku šalje a želite da vam na tu adresu i
 odgovori. Ili jednostavno, u slučaju da se pošiljka zagubi,
 adresa pošiljatelja na omotnici će omogućiti da vam se ista vrati
 ako nije uspješno isporučena.
</para>

Adresa pošiljatelja na omotnici i ostala osnovna pravila slanja pisama Ako niste sigurni kako pravilno napisati adresu pošiljatelja na omotnici donosimo osnovna pravila. 
  Vremena su se promijenila, imamo bezbroj mogućnosti pa pomalo
  zaboravljamo na ona stara i osnovna pravila u poštanskom prometu.
  Poštansko dopisivanje nažalost postaje sve
  rjeđe, ili se pretvara samo u slanje računa i
  obavijesti. Pisma sve rjeđe ili skoro nikako ne pišemo, a
  pošiljke koje se šalju iz firme obično šalje osoba zadužena za
  to, pa ako vi niste ta osoba, nerijetko se desi da
  zaboravimo kako se to pravilno radi.


  Prilikom adresiranja pošiljke, u gornjem desnom kutu nalazi se
  mjesto za frankiranje (lijepljenje marke) te poštanski žig koji
  stavljaju u poštanskom uredu prilikom slanja.
   Adresa primaoca piše se na desnoj polovini
  kuverte. Pazite da bude točno ispisana tako da pošiljka dođe na
  željenu adresu. Dakle adresa mora biti čitka, a naziv poštanskog
  ureda uvijek napišite velikim tiskanim slovima.


  Ukoliko pošiljku šaljete u inozemstvo obavezno napišite i ISO
  broj države koji možete pronaći na internetu.


   


  Za korisnike poštanskih pretinaca dovoljno je napisati broj
  pretinca i poštanskog ureda, bez imena osobe kojoj šaljemo
  pošiljku.


  A gdje se piše adresa pošiljatelja na omotnici?


   Adresa pošiljatelja na omotnici se nalazi na stražnjoj
  strani kuverte u gornjem lijevom kutu i obavezno ju je
  napisati samo ako je pošiljka preporučena ili ako primatelj ne
  zna tko mu pošiljku šalje a želite da vam na tu adresu i
  odgovori. Ili jednostavno, u slučaju da se pošiljka zagubi,
  adresa pošiljatelja na omotnici će omogućiti da vam se ista vrati
  ako nije uspješno isporučena.
 Kako poslati pismo 

Kako poslati pismo

Adresa pošiljatelja na omotnici i ostala osnovna pravila slanja pisama

<para>
 Imate novi laptop i želite prebaciti vašu zbirku fotografija,
 glazbe ili igara pa i filmova s vašeg starog prijenosnog računala
 na novo.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ili možda želite prebaciti zajedničke fotografije s prijateljevog
 laptopa na svoj. Sve to možete prebaciti korištenjem
 tradicionalnih metoda, a pojasnit ćemo vam kako povezati
 dva laptopa da biste to sve lakše obavili.
</para>
<para>
 Dakle, možete spojiti dva računala s mrežnim kabelom i tako
 prebaciti podatke, ili ako nemate mrežni kabel onda povežite dva
 računala preko vaše kućne internet mreže.
</para>
<para>
 Prebacivanje datoteka s jednog računala na drugo možete napraviti
 i pomoću USB sticka ili čak vađenjem vašeg starog hard diska iz
 računala i njegovim ubacivanjem u novo računalo. Oprez, jer ovo
 posljednje možda nećete moći napraviti sami (ovisno o latopu) već
 potražiti pomoć stručnije osobe.
</para>
<para>
 Gore navedene metode za prijenos podataka zahtijevaju mnogo
 vremena i truda pogotovo ako se  radi o tisućama gigabajta
 multimedijalnog sadržaja, a da ne spominjemo koliko je to teško
 izvodivo kod laptopa.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Zato ćemo objasniti kako povezati dva
 laptopa i kako prebaciti velike datoteke s jednog
 računala na drugo preko LAN-a, tj. mreže.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Kako povezati dva laptopa preko mrežnog kabela?
</para>
<para>
 Datoteke putem ovog načina uvijek možete
 prebaciti s osobnog računala na laptop, s PC-a na PC, i s laptopa
 na laptop - uvijek pomoću LAN kabela. 
</para>
<para>
 Najvažnije je da na oba laptopa omogućite dijeljenje
 podataka. 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Idite na Control Panel &gt; Network and Internet &gt; Network and
 Sharing Center &gt; Advanced Sharing Settings.
</para>
<para>
 Ne zaboravite uključiti i prepoznavanje mreže i isključiti
 zaštitu lozinkom pa kliknite na spremanje promjena.
</para>
<para>
 Dva laptopa možete povezati i preko interneta pa ćete tako
 datoteke prebacivati unutar iste mreže pomoću Network
 Share-inga. 
</para>
<para>
 Povežite oba laptopa na internet preko rutera na istoj mreži, pa
 idite na Control Panel &gt; Network and Internet &gt; &gt;
 Network Connections, gdje ćete vidjeti vezu s lokalnom mrežom.
</para>
<para>
 Kliknite desnom tipkom na nju pa idite na svojstva. Vidjet ćete
 imena oba računala u Mrežama.
</para>
<para>
 Odaberite mapu koju želite podijeliti s drugim laptopom i
 kliknite na nju desnom tipkom miša &gt; podijeli s &gt; određene
 osobe. Na padajućem izborniku odaberite svi &gt; dodaj &gt; i
 kliknite podijeli. 
</para>

Znate li kako povezati dva laptopa i dijeliti podatke? Donosimo vam nekoliko osnovnih informacija o tome - kako povezati dva laptopa - te kako najjednostavnije dijeliti vama važne podatke između njih 
  Imate novi laptop i želite prebaciti vašu zbirku fotografija,
  glazbe ili igara pa i filmova s vašeg starog prijenosnog računala
  na novo.
  Ili možda želite prebaciti zajedničke fotografije s prijateljevog
  laptopa na svoj. Sve to možete prebaciti korištenjem
  tradicionalnih metoda, a pojasnit ćemo vam kako povezati
  dva laptopa da biste to sve lakše obavili.


  Dakle, možete spojiti dva računala s mrežnim kabelom i tako
  prebaciti podatke, ili ako nemate mrežni kabel onda povežite dva
  računala preko vaše kućne internet mreže.


  Prebacivanje datoteka s jednog računala na drugo možete napraviti
  i pomoću USB sticka ili čak vađenjem vašeg starog hard diska iz
  računala i njegovim ubacivanjem u novo računalo. Oprez, jer ovo
  posljednje možda nećete moći napraviti sami (ovisno o latopu) već
  potražiti pomoć stručnije osobe.


  Gore navedene metode za prijenos podataka zahtijevaju mnogo
  vremena i truda pogotovo ako se  radi o tisućama gigabajta
  multimedijalnog sadržaja, a da ne spominjemo koliko je to teško
  izvodivo kod laptopa.  
  Zato ćemo objasniti kako povezati dva
  laptopa i kako prebaciti velike datoteke s jednog
  računala na drugo preko LAN-a, tj. mreže.
   
   Kako povezati dva laptopa preko mrežnog kabela?


  Datoteke putem ovog načina uvijek možete
  prebaciti s osobnog računala na laptop, s PC-a na PC, i s laptopa
  na laptop - uvijek pomoću LAN kabela. 


   Najvažnije je da na oba laptopa omogućite dijeljenje
  podataka. 
   
  Idite na Control Panel &gt; Network and Internet &gt; Network and
  Sharing Center &gt; Advanced Sharing Settings.


  Ne zaboravite uključiti i prepoznavanje mreže i isključiti
  zaštitu lozinkom pa kliknite na spremanje promjena.


  Dva laptopa možete povezati i preko interneta pa ćete tako
  datoteke prebacivati unutar iste mreže pomoću Network
  Share-inga. 


  Povežite oba laptopa na internet preko rutera na istoj mreži, pa
  idite na Control Panel &gt; Network and Internet &gt; &gt;
  Network Connections, gdje ćete vidjeti vezu s lokalnom mrežom.


  Kliknite desnom tipkom na nju pa idite na svojstva. Vidjet ćete
  imena oba računala u Mrežama.


  Odaberite mapu koju želite podijeliti s drugim laptopom i
  kliknite na nju desnom tipkom miša &gt; podijeli s &gt; određene
  osobe. Na padajućem izborniku odaberite svi &gt; dodaj &gt; i
  kliknite podijeli. 
 Informatika i tehnologija 

Informatika i tehnologija

Znate li kako povezati dva laptopa i dijeliti podatke?

<para>
 Često se dogodi da se odgovori ljudi na pitanje koliko
 ima država u Europi razlikuju. Problem je u tome što se značajan
 dio teritorija određenih država nalazi u Aziji čime izlazi iz
 granica same Europe.
</para>
<para>
 Osim toga, utvrditi koliko ima država u Europi
 je teško budući da neke od zemalja još uvijek nisu priznate od
 svih članica UN-a.
</para>
<para>
 Neke od država s Europom imaju samo društvene ili državničke veze
 zbog čega se ne mogu smjestiti u Europu. Dakle, odgovor na
 pitanje koliko država ima u Europi varira od 45 do 51.
</para>
<para>
 U najširem smislu u države u Europi ubrajaju se
 redom Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Belgija, Bjelorusija,
 Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Danska,
 Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska, Irska,
 Island, Italija, Kazahstan, Kosovo, Latvija, Lihtenštajn, Litva,
 Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako,
 Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska,
 Rusija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,
 Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i
 Vatikan.
</para>
<para>
 Među ovim državama neke su povezane u veliku političku zajednicu
 Europske unije sa sjedištem u Briselu i Strasbourgu.
</para>
<para>
 No, koliko država ima u Europskoj uniji?
</para>
<para>
 U Europskoj uniji trenutno je 28 zemalja članica, iako je već
 sada jasno da će taj broj sljedeće godine biti umanjen za jednu
 značajnu članicu - Veliku Britaniju.
</para>
<para>
 Unatoč Brexitu s druge strane postoje struje koje zagovaraju
 ujedinjenje zemalja EU u jednu federalnu državu, no taj je
 scenarij teško ostvariv ako u obzir uzmemo trendove jačanja
 Euroskepticizma i rasta populizma.
</para>

Znate li koliko ima država u Europi? ​Ako vas zanima koliko ima država u Europi, odgovor saznajte u nastavku. Ipak, važno je napomenuti da ova brojka često varira ovisno o određenim kriterijima. 
   Često se dogodi da se odgovori ljudi na pitanje koliko
  ima država u Europi razlikuju. Problem je u tome što se značajan
  dio teritorija određenih država nalazi u Aziji čime izlazi iz
  granica same Europe.


  Osim toga, utvrditi koliko ima država u Europi
  je teško budući da neke od zemalja još uvijek nisu priznate od
  svih članica UN-a.


  Neke od država s Europom imaju samo društvene ili državničke veze
  zbog čega se ne mogu smjestiti u Europu. Dakle, odgovor na
  pitanje koliko država ima u Europi varira od 45 do 51.


  U najširem smislu u države u Europi ubrajaju se
  redom Albanija, Andora, Armenija, Austrija, Belgija, Bjelorusija,
  Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Češka, Danska,
  Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Gruzija, Hrvatska, Irska,
  Island, Italija, Kazahstan, Kosovo, Latvija, Lihtenštajn, Litva,
  Luksemburg, Mađarska, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako,
  Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska,
  Rusija, San Marino, Slovačka, Slovenija, Srbija, Španjolska,
  Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i
  Vatikan.


  Među ovim državama neke su povezane u veliku političku zajednicu
  Europske unije sa sjedištem u Briselu i Strasbourgu.


   No, koliko država ima u Europskoj uniji?


  U Europskoj uniji trenutno je 28 zemalja članica, iako je već
  sada jasno da će taj broj sljedeće godine biti umanjen za jednu
  značajnu članicu - Veliku Britaniju.


  Unatoč Brexitu s druge strane postoje struje koje zagovaraju
  ujedinjenje zemalja EU u jednu federalnu državu, no taj je
  scenarij teško ostvariv ako u obzir uzmemo trendove jačanja
  Euroskepticizma i rasta populizma.
 Geografija Europe 

Geografija Europe

Znate li koliko ima država u Europi?

<para>
 Hrvatska je bogata predivnim otocima koji svake godine privlače
 sve veći broj turista. No, znate li koliko hrvatskih otoka
 zapravo postoji? Da bismo vam u tome pomogli, donosimo vam imena
 i točan broj otoka u Hrvatskoj.
</para>
<para>
 Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj trenutno ima 1244
 velikih, i nešto manjih otoka. Od ove velike brojke nisu svi
 naseljeni, stanovnika ima samo na njih 67. Najveći otoci u
 Hrvatskoj su redom: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugo
 otok, Mljet, Vis i Rab. Važno je spomenuti da se dugo vjerovalo
 da je Krk zapravo najveći otok u Hrvatskoj, što je bio pogrešan
 podatak. Iako razlika nije velika, Cres je ipak najveći hrvatski
 otok.
</para>
<para>
 Zahvaljujući ovom velikom broju otoka i otočića, Hrvatska je
 jedna od najrazvedenijih zemalja Sredozemlja, ali i ostatka
 svijeta. Svaki od ovih otoka imaju posebnu povijest, predivne
 znamenitosti i obale koje svake godine osvajaju sve veći broj
 turista.
</para>

Broj otoka u Hrvatskoj: ovo je točan broj otoka u Hrvatskoj Ne znate koji je broj otoka u Hrvatskoj? Ne brinite, mi vam donosimo točne podatke 
  Hrvatska je bogata predivnim otocima koji svake godine privlače
  sve veći broj turista. No, znate li koliko hrvatskih otoka
  zapravo postoji? Da bismo vam u tome pomogli, donosimo vam imena
  i točan broj otoka u Hrvatskoj.


  Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj trenutno ima 1244
  velikih, i nešto manjih otoka. Od ove velike brojke nisu svi
  naseljeni, stanovnika ima samo na njih 67. Najveći otoci u
  Hrvatskoj su redom: Cres, Krk, Brač, Hvar, Pag, Korčula, Dugo
  otok, Mljet, Vis i Rab. Važno je spomenuti da se dugo vjerovalo
  da je Krk zapravo najveći otok u Hrvatskoj, što je bio pogrešan
  podatak. Iako razlika nije velika, Cres je ipak najveći hrvatski
  otok.


  Zahvaljujući ovom velikom broju otoka i otočića, Hrvatska je
  jedna od najrazvedenijih zemalja Sredozemlja, ali i ostatka
  svijeta. Svaki od ovih otoka imaju posebnu povijest, predivne
  znamenitosti i obale koje svake godine osvajaju sve veći broj
  turista.
 KOLIKO HRVATSKA IMA OTOKA? 

KOLIKO HRVATSKA IMA OTOKA?

Broj otoka u Hrvatskoj: ovo je točan broj otoka u Hrvatskoj

<para>
 Živimo u vremenu kada je fotografija prisutna u našim
 životima više nego ikada prije. Doba društvenih mreža i
 uznapredovale tehnologije dovelo nas je do toga da gotovo svaka
 osoba u Hrvatskoj i svijetu posjeduje, u najgoru ruku, kameru
 osrednje kvalitete na svom mobilnom uređaju/Smartphoneu.
</para>
<para>
 Sve i da želimo, gotovo je nemoguće kupiti mobitel koji nema tu
 važnu mogućnost zvanu “fotoaparat”. Samim time, a posebice zbog
 ovisnosti o društvenim mrežama i konstantnoj potrebi da bilježimo
 i share-amo momente naših života, fotografiramo više nego ikada u
 povijesti.
</para>
<para>
 Bile to fotografije poslovne prirode, umjetničke fotografije ili
 jednostavno dokumentirani isječci iz naših privatnu života, slike
 s mobitela postaju nam sve važnije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ali koliko god ih je lako slikati, toliko ih je i lako
 izgubiti ako ih čuvamo samo na mobitelu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="622f4f0a-8f1a-11ec-ae64-0242ac120020" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="622f4f0a-8f1a-11ec-ae64-0242ac120020" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>
<para>
 Bilo da ga izgubimo, razbijemo ili da nam ga ukradu, svi ćemo
 vjerojatno više žaliti za izgubljenim fotografijama zadnjih dvije
 godine života nego za samim uređajem, ma koliko god on skup bio.
 Zbog toga se uvijek preporučuje svako toliko prebaciti, ili još
 bolje, kopirati slike s mobitela na kompjuter gdje su puno
 sigurnije.
</para>
<heading3>
 Kako prebaciti slike s mobitela na kompjuter preko usb-a
</heading3>
<para>
 Obzirom da čitate ovaj članak pretpostavljamo da još nikada niste
 prebacivali slike s mobitela na kompjuter, ali samo opušteno.
 Lakše je nego što možete zamisliti.
</para>
<para>
 Sve što vam treba za prebaciti slike s mobitela na
 kompjuter je usb kabel. Kada spojite mobitel s
 kompjuterom dajte mu nekoliko trenutaka da ga kompjuter očita.
 Kada se spoje, na kompjuteru uđite u opciju My Computer (Moje
 Računalo ) i na listi s lijeve strane vidjet ćete svoj mobilni
 uređaj.
</para>
<para>
 Uđite u njega i pronađite folder sa slikama koje želite
 prebaciti, označite slike i kliknite desni klik na mišu, a zatim
 “copy” ako slike želite kopirati ili “cut” ako ih želite
 premjestiti. Idući i zadnji korak je otići u folder u kompjuteru
 u koji želite prebaciti/kopirati slike, kliknuti desni klik na
 mišu i zatim “paste” i zadovoljno<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 vidjeti kako ste savladali taj mali, ali značajan zadatak i
 osigurali svojim slikama duži životni vijek.
</para>

Naučite kako prebaciti slike s mobitela na kompjuter preko usb-a Čuvanje važnih slika samo na mobitelu definitivno nije dovoljno sigurno rješenje. Saznajte kako prebaciti slike s mobitela na kompjuter preko usb-a. 
   Živimo u vremenu kada je fotografija prisutna u našim
  životima više nego ikada prije. Doba društvenih mreža i
  uznapredovale tehnologije dovelo nas je do toga da gotovo svaka
  osoba u Hrvatskoj i svijetu posjeduje, u najgoru ruku, kameru
  osrednje kvalitete na svom mobilnom uređaju/Smartphoneu.


  Sve i da želimo, gotovo je nemoguće kupiti mobitel koji nema tu
  važnu mogućnost zvanu “fotoaparat”. Samim time, a posebice zbog
  ovisnosti o društvenim mrežama i konstantnoj potrebi da bilježimo
  i share-amo momente naših života, fotografiramo više nego ikada u
  povijesti.


  Bile to fotografije poslovne prirode, umjetničke fotografije ili
  jednostavno dokumentirani isječci iz naših privatnu života, slike
  s mobitela postaju nam sve važnije.
   Ali koliko god ih je lako slikati, toliko ih je i lako
  izgubiti ako ih čuvamo samo na mobitelu.


   


   


  Bilo da ga izgubimo, razbijemo ili da nam ga ukradu, svi ćemo
  vjerojatno više žaliti za izgubljenim fotografijama zadnjih dvije
  godine života nego za samim uređajem, ma koliko god on skup bio.
  Zbog toga se uvijek preporučuje svako toliko prebaciti, ili još
  bolje, kopirati slike s mobitela na kompjuter gdje su puno
  sigurnije.


  Kako prebaciti slike s mobitela na kompjuter preko usb-a


  Obzirom da čitate ovaj članak pretpostavljamo da još nikada niste
  prebacivali slike s mobitela na kompjuter, ali samo opušteno.
  Lakše je nego što možete zamisliti.


   Sve što vam treba za prebaciti slike s mobitela na
  kompjuter je usb kabel. Kada spojite mobitel s
  kompjuterom dajte mu nekoliko trenutaka da ga kompjuter očita.
  Kada se spoje, na kompjuteru uđite u opciju My Computer (Moje
  Računalo ) i na listi s lijeve strane vidjet ćete svoj mobilni
  uređaj.


  Uđite u njega i pronađite folder sa slikama koje želite
  prebaciti, označite slike i kliknite desni klik na mišu, a zatim
  “copy” ako slike želite kopirati ili “cut” ako ih želite
  premjestiti. Idući i zadnji korak je otići u folder u kompjuteru
  u koji želite prebaciti/kopirati slike, kliknuti desni klik na
  mišu i zatim “paste” i zadovoljno
  vidjeti kako ste savladali taj mali, ali značajan zadatak i
  osigurali svojim slikama duži životni vijek.
 

Naučite kako prebaciti slike s mobitela na kompjuter preko usb-a

<para>
 Takvo neodgovorno i infantilno ponašanje u konačnici košta
 građane, koji kaznu za loše poteze plaćaju i preko proračuna i
 preko računa za usluge.
</para>
<para>
 U posljednjem slučaju, koji nam je, uz priloženu dokumentaciju,
 predočio predstavnik stanara zgrade u Brunjakovoj ulici na Velom
 Vrhu Mladen Viljevac, Herculanea bi mogla platiti prekršajnu
 kaznu od najmanje 115 tisuća kuna, ne računajući troškove suda i
 kamate.
</para>
<para>
 U Brunjakovoj ulici, naime, iz Herculanee unatoč opetovanim
 zahtjevima, nisu htjeli postaviti posudu za otpad, na kakvu u
 višestambenim zgradama imaju pravo, niti je otpad, koji se zbog
 tog propusta gomilao, redovno odvožen. Kao predstavnik stanara,
 Viljevac je sukladno Zakonu o zaštiti potrošača u travnju uputio
 pisani prigovor i najavio da, ukoliko se zahtjev ne
 ispoštuje u razumnom roku, podnošenje prijava ministarstvima
 zaštite okoliša i gospodarstva.
</para>
<para>
 U Herculanei ne samo da nisu postupili prema prigovoru, nego se
 na njega nisu ni očitovali. Postupila je, međutim, Tržišna
 inspekcija te utvrdila da je ovo poduzeće kao pružatelj javnih
 usluga prekršilo zakon jer nije u roku od 15 dana odgovorilo na
 zaprimljeni prigovor potrošača, odnosno nije predočilo dokaz o
 upućenom odgovoru. Herculanei je izdan prekršajni nalog, a
 zapriječena kazna u ovakvim slučajevima iznosi 100.000 kn za
 pravnu osobu i 15.000 kn za odgovornu osobu.
</para>
<para>
 Više pročitajte na <ulink url="https://ipress.rtl.hr/gradovi-i-opcine/pula/herculanein-prekrsaj-skupo-ce-nas-kostati-pogledajte-kako-se-pokusavaju-izvuci-45848.html">
 portalu iPress.hr
 </ulink>. 
</para>
<para>
 p&gt;<ulink url="https://vijesti.rtl.hr/regional/"/>
</para>

Herculanein prekršaj skupo će nas koštati, pogledajte kako se pokušavaju izvući! U gradskom poduzeću Pula Herculanea najprije izbjegavaju postupiti prema propisima, građanima ne odgovaraju na primjedbe, a potom još sve to zajedno nastoje prikriti. 
  Takvo neodgovorno i infantilno ponašanje u konačnici košta
  građane, koji kaznu za loše poteze plaćaju i preko proračuna i
  preko računa za usluge.


  U posljednjem slučaju, koji nam je, uz priloženu dokumentaciju,
  predočio predstavnik stanara zgrade u Brunjakovoj ulici na Velom
  Vrhu Mladen Viljevac, Herculanea bi mogla platiti prekršajnu
  kaznu od najmanje 115 tisuća kuna, ne računajući troškove suda i
  kamate.


  U Brunjakovoj ulici, naime, iz Herculanee unatoč opetovanim
  zahtjevima, nisu htjeli postaviti posudu za otpad, na kakvu u
  višestambenim zgradama imaju pravo, niti je otpad, koji se zbog
  tog propusta gomilao, redovno odvožen. Kao predstavnik stanara,
  Viljevac je sukladno Zakonu o zaštiti potrošača u travnju uputio
  pisani prigovor i najavio da, ukoliko se zahtjev ne
  ispoštuje u razumnom roku, podnošenje prijava ministarstvima
  zaštite okoliša i gospodarstva.


  U Herculanei ne samo da nisu postupili prema prigovoru, nego se
  na njega nisu ni očitovali. Postupila je, međutim, Tržišna
  inspekcija te utvrdila da je ovo poduzeće kao pružatelj javnih
  usluga prekršilo zakon jer nije u roku od 15 dana odgovorilo na
  zaprimljeni prigovor potrošača, odnosno nije predočilo dokaz o
  upućenom odgovoru. Herculanei je izdan prekršajni nalog, a
  zapriječena kazna u ovakvim slučajevima iznosi 100.000 kn za
  pravnu osobu i 15.000 kn za odgovornu osobu.


  Više pročitajte na 
      portalu iPress.hr
   . 


  p&gt;
 NEODGOVORNO PONAŠANJE 

NEODGOVORNO PONAŠANJE

Herculanein prekršaj skupo će nas koštati, pogledajte kako se pokušavaju izvući!

<para>
 Jeste li znali da kontinenti planete Zemlje sačinjavaju samo 29
 posto njezine površine? Ipak, raznolikost teritorija sedam
 različitih kontinenata zapanjuje.
</para>
<para>
 Kada govorimo o kontinentima podrazumijevamo izrazito veliko
 područje obilježeno geološkim granicama, dok kontinente najčešće
 dijele vodene površine ili neka druga prirodna granica.
</para>
<para>
 Tako je priroda podijelila svijet na sedam
 kontinenata, a ako vas zanima kako poredati kontinente
 po veličini, čitajte u nastavku.
</para>
<heading3>
 Kontinenti poredani po veličini
</heading3>
<para>
 Uvjerljivo najveći kontinent po veličini zasigurno je
 Azija sa 44,4 milijuna kilometara četvornih.
</para>
<para>
 Slijedi Afrika čija veličina kontinenta iznosi
 30,3 milijuna kilometara kvadratnih.
</para>
<para>
 Dvije Amerike smjestile su se na treće i četvrto mjesto najvećih
 kontinenata svijeta. Pritom Sjeverna Amerika
 prednjači s 24, 2 milijuna kilometara kvadratna pred
 Južnom Amerikom veličine 17,8 milijuna
 kilometara kvadratnih.
</para>
<para>
 Antarktika, kontinent vječnog leda i zime, iako
 ima uvjerljivo najmanji broj stanovnika, ima površinu 13,2
 milijuna kilometara.
</para>
<para>
 Europa se nalazi tek na šestom mjestu u
 usporedbi kontinenata po veličini zahvaljujući površini od "tek"
 10,5 milijuna kilometara četvornih.
</para>
<para>
 Posljednji na popisu kontinenata po veličini otočni je kontinent
 Australija čija površina iznosi 8,5 milijuna
 kilometara kvadratnih.
</para>
<para>
 Osim što se kontinenti razlikuju po veličini, velike su razlike
 između broja stanovnika.
</para>
<para>
 Pa tako područje azijskog kontinenta broji čak 3968 milijuna
 stanovnika, dok Antarktika ima tek 0,004 milijuna.
</para>

Kontinenti po veličini - raznolikost geologije kontinenata U nastavku saznajte sve o kontinentima planete Zemlje, njihovim geološkim razlikama i kako razlikujemo kontinente po veličini. 
  Jeste li znali da kontinenti planete Zemlje sačinjavaju samo 29
  posto njezine površine? Ipak, raznolikost teritorija sedam
  različitih kontinenata zapanjuje.


  Kada govorimo o kontinentima podrazumijevamo izrazito veliko
  područje obilježeno geološkim granicama, dok kontinente najčešće
  dijele vodene površine ili neka druga prirodna granica.


  Tako je priroda podijelila svijet na sedam
  kontinenata, a ako vas zanima kako poredati kontinente
  po veličini, čitajte u nastavku.


  Kontinenti poredani po veličini


  Uvjerljivo najveći kontinent po veličini zasigurno je
  Azija sa 44,4 milijuna kilometara četvornih.


  Slijedi Afrika čija veličina kontinenta iznosi
  30,3 milijuna kilometara kvadratnih.


  Dvije Amerike smjestile su se na treće i četvrto mjesto najvećih
  kontinenata svijeta. Pritom Sjeverna Amerika
  prednjači s 24, 2 milijuna kilometara kvadratna pred
  Južnom Amerikom veličine 17,8 milijuna
  kilometara kvadratnih.


   Antarktika, kontinent vječnog leda i zime, iako
  ima uvjerljivo najmanji broj stanovnika, ima površinu 13,2
  milijuna kilometara.


   Europa se nalazi tek na šestom mjestu u
  usporedbi kontinenata po veličini zahvaljujući površini od "tek"
  10,5 milijuna kilometara četvornih.


  Posljednji na popisu kontinenata po veličini otočni je kontinent
  Australija čija površina iznosi 8,5 milijuna
  kilometara kvadratnih.


  Osim što se kontinenti razlikuju po veličini, velike su razlike
  između broja stanovnika.


  Pa tako područje azijskog kontinenta broji čak 3968 milijuna
  stanovnika, dok Antarktika ima tek 0,004 milijuna.
 Planet Zemlja 

Planet Zemlja

Kontinenti po veličini - raznolikost geologije kontinenata

<para>
 Znaju li oni kojima su newsletteri namijenjeni, što
 je newsletter?
</para>
<para>
 Newsletter je trenutno jedan od najpopularnijih načina na koje
 marketing komunicira s trenutnim i budućim klijentima.
</para>
<para>
 To je tekst koji sadrži informacije i novitete o tvrtci ili nekom
 drugom poslovnom subjektu koje se redovito šalju putem maila
 korisnicima, kupcima i svima koji su zainteresirani za
 primjerice, određeni modni brand.
</para>
<para>
 Ono što je newsletterima specifično je da na
 email adrese korisnika donose isključivo jednu informaciju, pa
 tako informiraju o sniženjima, novitetima i slično.
</para>

Znate li što je newsletter? U vremenu društvenih mreža i marketinga koji se seli na internet sve se češće govori o newsletterima kao načinu na koji modni brandovi i mnogi drugi dolaze do kupaca. 
  Znaju li oni kojima su newsletteri namijenjeni, što
  je newsletter?


  Newsletter je trenutno jedan od najpopularnijih načina na koje
  marketing komunicira s trenutnim i budućim klijentima.


  To je tekst koji sadrži informacije i novitete o tvrtci ili nekom
  drugom poslovnom subjektu koje se redovito šalju putem maila
  korisnicima, kupcima i svima koji su zainteresirani za
  primjerice, određeni modni brand.


  Ono što je newsletterima specifično je da na
  email adrese korisnika donose isključivo jednu informaciju, pa
  tako informiraju o sniženjima, novitetima i slično.
 digitalni marketing 

digitalni marketing

Znate li što je newsletter?

<para>
 R2 račun ispostavljaju obveznici poreza na dohodak, odnosno
 obrtnici, mali poduzetnici te oni sa slobodnim zanimanjima. Za
 vas smo izdvojili sve što biste trebali znati o R2 računu.
</para>
<para>
 Svaki pravi poduzetnik morao bi znati razlikovati pojmove R1 i R2
 računa, njihove sličnosti, ali i razlike.
</para>
<para>
 Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
 jedina je razlika upravo oznaka R1 ili R2. Na taj se način jedino
 može saznati pripada li određeni račun obvezniku poreza na dobit
 ili poreza na dohodak. Porez na dohodak treba razlikovati od
 poreza na dobit.
</para>
<para>
 Naime, glavna razlika između dobiti i dohotka je sljedeća:
 primitak predstavlja sav novac koji je zaprimljen u gotovini ili
 na žiro račun, dok dohodak može označavati sve novčane iznose
 koje neka osoba ostvari kao što su dohodak od zaposlenja, dobit
 od poslovanja, dohodak od najma ili kamate.
</para>
<para>
 Osim toga, od R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
 potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
 željena roba ili obavi dobivena usluga.
</para>

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun Pravi poduzetnik morao bi znati razlikovati R1 i R2 račun, odnosno poznavati njihove sličnosti, ali i osnovne razlike 
  R2 račun ispostavljaju obveznici poreza na dohodak, odnosno
  obrtnici, mali poduzetnici te oni sa slobodnim zanimanjima. Za
  vas smo izdvojili sve što biste trebali znati o R2 računu.


  Svaki pravi poduzetnik morao bi znati razlikovati pojmove R1 i R2
  računa, njihove sličnosti, ali i razlike.


  Sami elementi R1 i R2 računa međusobno se previše ne razlikuju,
  jedina je razlika upravo oznaka R1 ili R2. Na taj se način jedino
  može saznati pripada li određeni račun obvezniku poreza na dobit
  ili poreza na dohodak. Porez na dohodak treba razlikovati od
  poreza na dobit.


  Naime, glavna razlika između dobiti i dohotka je sljedeća:
  primitak predstavlja sav novac koji je zaprimljen u gotovini ili
  na žiro račun, dok dohodak može označavati sve novčane iznose
  koje neka osoba ostvari kao što su dohodak od zaposlenja, dobit
  od poslovanja, dohodak od najma ili kamate.


  Osim toga, od R2 računa PDV možemo odbiti tek kada ga u
  potpunosti otplatimo, dok je za R1 račun dovoljno da se isporuči
  željena roba ili obavi dobivena usluga.
 SVE O R2 RAČUNU 

SVE O R2 RAČUNU

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun

<para>
 Ukoliko ste kupili novi tablet vjerojatno ga želite odmah probati
 i istražiti što sve može. Međutim, prije nego počnete
 koristiti svoj tablet potrebno je postaviti karticu. Kako
 staviti SIM karticu u tablet?
</para>
<para>
 Kako bi stavili SIM karticu u tablet postavite
 ga na ravnu površinu sa zaslonom okrenutim prema dolje. Zatim
 pronađite ladicu za SIM karticu te pronađite rupicu na njenim
 vratašcima.
</para>
<para>
 Kako bi stavili SIM karticu u tablet, u rupicu
 na vratašcima ladice, umetnite iglicu koju ste dobili sa
 tabletom. Ukoliko iglicu niste dobili, poslužit će vam i
 spajalica, kojom čvrsto, ali oprezno pritisnite dok ladica ne
 iskoči.
</para>
<para>
 Kako bi stavili SIM karticu u tablet izvucite
 ladicu i u nju postavite SIM karticu. Pažljivo namjestite
 ladicu u utor i lagano gurnite natrag u tablet.
</para>

Znate li kako staviti SIM karticu u tablet Iako postoji mnoštvo modela, svi tableti dijeli isti način umetanja SIM kartice. Donosimo vam savjet kako staviti SIM karticu u tablet 
  Ukoliko ste kupili novi tablet vjerojatno ga želite odmah probati
  i istražiti što sve može. Međutim, prije nego počnete
  koristiti svoj tablet potrebno je postaviti karticu. Kako
  staviti SIM karticu u tablet?


   Kako bi stavili SIM karticu u tablet postavite
  ga na ravnu površinu sa zaslonom okrenutim prema dolje. Zatim
  pronađite ladicu za SIM karticu te pronađite rupicu na njenim
  vratašcima.


   Kako bi stavili SIM karticu u tablet, u rupicu
  na vratašcima ladice, umetnite iglicu koju ste dobili sa
  tabletom. Ukoliko iglicu niste dobili, poslužit će vam i
  spajalica, kojom čvrsto, ali oprezno pritisnite dok ladica ne
  iskoči.


   Kako bi stavili SIM karticu u tablet izvucite
  ladicu i u nju postavite SIM karticu. Pažljivo namjestite
  ladicu u utor i lagano gurnite natrag u tablet.
 postavljanje SIM kartice u tablet 

postavljanje SIM kartice u tablet

Znate li kako staviti SIM karticu u tablet

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasima-zabranjen-koncert-u-puli-glazba-nam-je-birtijaska-pa-mi-sviramo-hrvatske-hitove-900741">24 sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasi-napravili-vlastito-pivo-snimili-novu-pjesmu-i-krenuli-na-pijanku-od-ceske-do-hrvatske-832386"/></para>

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?' &apos;Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?&apos; Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. "Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za 24 sata. "Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli.  TAMBURAŠi NA UDARU 

TAMBURAŠi NA UDARU

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju.</para>

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza Više od 150.000 mladih trebalo bi ostvarili povrat poreza, a više je onih starijih od 25 godina koji ostvaruju pravo na umanjenje obveze do 50 posto Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije."Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju. ovo nismo znali! 

ovo nismo znali!

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb">Dubrovački dnevnik</ulink>. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu. <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb#"/></para>

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala' Sve se odvilo u utorak ujutro kada je avion trebao poletjeti iz Dubrovnika u Zagreb. Ipak, bura je pomrsila planove pa je let najprije odgođena s 6:40 sati na 8:20 sati. Jedan putnika opisao je taj dramatičan doživljaj polijetanja  Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja Dubrovački dnevnik. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. "Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu.  SRETNO SU SLETJELI 

SRETNO SU SLETJELI

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja <ulink url="https://www.glasistre.hr/istra/2023/03/29/marina-capolicchija-iz-galizane-ugrizao-poskok-a-on-mrtav-hladan-ubrao-jos-par-sparuga-presvukao-s-854445">Glas Istre</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je.</para>

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu &apos;Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok&apos;, govori Istrijan Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja Glas Istre.Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je. PRVI ovogodišnji ugriz 

U Karlovcu preminuo suprug Sanje Doležal

Najčitanije

Adresa pošiljatelja na omotnici i ostala osnovna pravila slanja pisama

Znate li kako povezati dva laptopa i dijeliti podatke?

Znate li koliko ima država u Europi?

Još iz rubrike

Broj otoka u Hrvatskoj: ovo je točan broj otoka u Hrvatskoj

Naučite kako prebaciti slike s mobitela na kompjuter preko usb-a

Herculanein prekršaj skupo će nas koštati, pogledajte kako se pokušavaju izvući!

Više s weba

Pročitajte još

Kontinenti po veličini - raznolikost geologije kontinenata

Znate li što je newsletter?

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun

Znate li kako staviti SIM karticu u tablet

Pročitajte još

Kontinenti po veličini - raznolikost geologije kontinenata

Znate li što je newsletter?

R2 račun: što znači i kako funkcionira R2 račun

Znate li kako staviti SIM karticu u tablet

Više s weba