Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Život pod šerijatskim zakonom u kojem se život može izgubiti zbog
 preljuba, neslaganja s vlašću ili izlaska u zabranjeno vrijeme -
 bit će nešto što će zapadni svijet sada moći samo
 promatrati.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Iako tada nije bio rođen, o takvom je životu čod starijih slušao
 i Afganistanac Zainullah Ibrahimi koji živi u
 Zagrebu, no ostatak obitelji ostao je u Kabulu. Priču donose
 Marijana Oštrić i Amela Čilić.
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="22ed3894-9a54-11ec-a1c2-0242ac120050"/>

Afganistanac u Hrvatskoj: Talibani nisu uopće ljudi. Oni nemaju milosti prema nikome Neće oni davati ženama da idu u školu ili na faks ili da mogu raditi, ne daju oni to. To su samo priče da bi ljudi ostali 
  Život pod šerijatskim zakonom u kojem se život može izgubiti zbog
  preljuba, neslaganja s vlašću ili izlaska u zabranjeno vrijeme -
  bit će nešto što će zapadni svijet sada moći samo
  promatrati.
   
  Iako tada nije bio rođen, o takvom je životu čod starijih slušao
  i Afganistanac Zainullah Ibrahimi koji živi u
  Zagrebu, no ostatak obitelji ostao je u Kabulu. Priču donose
  Marijana Oštrić i Amela Čilić.

 Ubili su mu oca 

Afganistanac u Hrvatskoj: Talibani nisu uopće ljudi. Oni nemaju milosti prema nikome

afganistanac Zainullah Ibrahimi

Stručnjak za nacionalnu sigurnost za RTL: 'Ovo je ozbiljan poraz Zapada i zapadnih modela upravljanja krizama, i višestruka pobjeda talibana'

Ubili su mu oca

Članak

RTL Danas

Postroll

Preroll

3. zivot pod talibanima (thumbnail)

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/22ed3894-9a54-11ec-a1c2-0242ac120050/original

Fejk (thumbnail)

Fejk

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/fee77dae-8e70-11ec-bf7b-0242ac120020/original

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"</para><hmn:image id="c094713e-ca87-11ed-9713-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U <ulink url="https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-nominaciju-sam-dozivjela-kao-veliki-kompliment-1660805">intervju za Večernji list </ulink>rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".</para><hmn:image id="4fe633b4-ca87-11ed-ab03-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.</para><hmn:image id="05efe2ea-ca88-11ed-bbe1-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri!</para>

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom! Nagradu je osvojila u kategoriji TV osobe godine, a ona ju je večeras i zasluženo i osvojila! Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.U intervju za Večernji list rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama."Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri! veliko priznanje! 

veliko priznanje!

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić. </para>

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić.  IZBORNIK POJASNIO 

IZBORNIK POJASNIO

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.</para><hmn:article id="076df5be-c4b4-11ed-9375-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".</para><hmn:article id="a2806244-8ab2-11ed-8aae-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.</para><hmn:article id="9e0e2492-b9f4-11ec-bd71-0242ac120054" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju.</para>

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna Radi se o dugu koji se vuče 15 i više godina, a samo na kamate otpada više od 16 milijuna kuna. I dok svi odgovaraju da se traži rješenje kako dug ne bi sjeo na naplatu i pojeo skoro dva godišnja proračuna županije bliži se i rok zastare Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik."Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. "Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. "Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture."Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju. na korak do katastrofe? 

na korak do katastrofe?

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kriminalističko istraživanje je u tijeku.</para>

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.Kriminalističko istraživanje je u tijeku. kaos u dubravi 

kaos u dubravi

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potres jačine 2.8 prema Richteru pogodio Hrvatsku u petak, 24. ožujka oko 14:45 sati, izvijestio je Euromediteranski seizmološki centar. Epicentar je bio 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi", napisao je jedan od korisnika iz Rijeke. </para><hmn:twitter src="https://twitter.com/LastQuake/status/1639263373580746757?t=OFx8QydEv9qMhbYs-1mxgg&amp;s=08"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Drugi su dodali kako su osjetili lagano podrhtavanje i "jaku tutnjavu". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjetila se grmljavina i trešnja", jedan je od komentara korisnika iz Rijeke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima. </para>

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi' Epicentar je bio svega 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima Potres jačine 2.8 prema Richteru pogodio Hrvatsku u petak, 24. ožujka oko 14:45 sati, izvijestio je Euromediteranski seizmološki centar. Epicentar je bio 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. "Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi", napisao je jedan od korisnika iz Rijeke.  Drugi su dodali kako su osjetili lagano podrhtavanje i "jaku tutnjavu". "Osjetila se grmljavina i trešnja", jedan je od komentara korisnika iz Rijeke. Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima.  2.5 PREMA RICHTERU 

2.5 PREMA RICHTERU

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi'

Pod policijskom, vatrogasnom i pratnjom hitne pomoći, u kamionu za građevni materijal prevezena je riječka bomba. Ovako je izgledala akcija 
Od gradilišta u Krnjevu pa sve do Kamenjaka putovala je avionska bomba zaostala iz Drugog svjetskog rata koja je pronađena prije par dana na riječkom području. Kako smo tada prvi izvijestili, policija je prostor još tada ogradila, a nakon neutralizacije mine u riječkoj luci, službe su radile na deaktivaciji ove eksplozivne naprave.

Učinili su to naposljetku u četvrtak oko 5,30 sati kada je bomba morala biti izmještena s gradilišta na područje Kamenjaka gdje će biti neutralizirana. Policija je upozorila građane da se ne zadržavaju na tom području, da se ne zadržavaju na trasi te da poštuju upute policijskih službenika. Podsjetimo, privremeno je zatvorena Zvonimira ulica jer bomba je u kamionu za građevinski materijal prevezena Zvonimirovom ulicom – Rujevicom – Viškovom – Grobnikom. 

<para>
Od gradilišta u Krnjevu pa sve do Kamenjaka putovala je avionska bomba zaostala iz Drugog svjetskog rata koja je pronađena prije par dana na riječkom području. Kako smo tada prvi izvijestili, policija je prostor još tada ogradila, a nakon neutralizacije mine u riječkoj luci, službe su radile na deaktivaciji ove eksplozivne naprave.

Učinili su to naposljetku u četvrtak oko 5,30 sati kada je bomba morala biti izmještena s gradilišta na područje Kamenjaka gdje će biti neutralizirana. Policija je upozorila građane da se ne zadržavaju na tom području, da se ne zadržavaju na trasi te da poštuju upute policijskih službenika. Podsjetimo, privremeno je zatvorena Zvonimira ulica jer bomba je u kamionu za građevinski materijal prevezena Zvonimirovom ulicom – Rujevicom – Viškovom – Grobnikom.</para>

Pod policijskom, vatrogasnom i pratnjom hitne pomoći, u kamionu za građevni materijal prevezena je riječka bomba. Ovako je izgledala akcija

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.</para><para>Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji S epicentrom 3 kilometra južno od Aržana, malog mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji Hrvatska seizmološka služba s PMF-a javlja kako je minutu do 6 sati u petak ujutro kod Aržana u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježen slabiji potres.Jutros, 24. ožujka 2023. godine u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su slab potres s epicentrom 3 km južno od Aržana. Magnituda potresa iznosila je 2.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru III – IV stupnja EMS ljestvice, navode.Svjedoci za EMSC kažu da je podrhtavanje bilo jako, ali i kratko.Inače, pola sata kasnije zatresla se i susjedna Italija. Naime, 10 kilometara od Napulja zabilježen je potres jačine 2,6 po Richteru. JAVLJA SEIZMOLOŠKA 

JAVLJA SEIZMOLOŠKA

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji

Ovo je hostesa Ivana: Podigla je temperaturu na Proljetnom sajmu u Gudovcu Svečano je otvoren 24. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu. Jedna od najvećih atrakcija sajma je definitivno atraktivna hostesa Ivana, koju su od milja prozvali Ivana ŠČ s asocijacijom na pjesmu LET-a 3 &apos;Mama ŠČ&apos;. Ivana koja pozira ispred kombajna vrijednog više od 200 tisuća eura je još zanimljivija kada se shvati da je natpis ŠČ na njezinoj stražnjici.  

<para>Svečano je otvoren 24. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu. Jedna od najvećih atrakcija sajma je definitivno atraktivna hostesa Ivana, koju su od milja prozvali Ivana ŠČ s asocijacijom na pjesmu LET-a 3 &apos;Mama ŠČ&apos;. Ivana koja pozira ispred kombajna vrijednog više od 200 tisuća eura je još zanimljivija kada se shvati da je natpis ŠČ na njezinoj stražnjici. </para>

Ovo je hostesa Ivana: Podigla je temperaturu na Proljetnom sajmu u Gudovcu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu <ulink url="https://www.24sata.hr/news/tijela-stranaca-leze-u-kb-sveti-duh-obitelji-ih-ne-zele-preuzeti-vec-su-dugo-tu-siri-se-mirisi-899741">24sata</ulink> kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. </para><hmn:article id="01ddbcb2-2f5c-11ed-b509-463cf64ebcab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata. <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/utvrdila-zdravstvena-inspekcija-s-nalazima-line-budak-nisu-napravljeni-propusti-1666050"/></para>

Tijela stranih državljana već dvije godine u bolnici Svetu Duh: Hodnikom se širi miris raspadajućih tijela Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu 24sata kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. "Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. "Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata.  ZABRINUTI DJELATNICI 

ZABRINUTI DJELATNICI

Tijela stranih državljana već dvije godine u bolnici Svetu Duh: Hodnikom se širi miris raspadajućih tijela

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dva igrača iz Hrvatske osvojila su večeras velike novce u 22.kolu igre Eurojackpot.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izvučeni su brojevi 5, 18, 21, 29, 45 – 1, a igrač iz Zagreba odnio je dobitak 5+1 u iznosu od 645.095,60 eura, te igrač putem interneta osvojio je dobitak 5+0 u iznosu od 90.950,90 eura.</para><hmn:article id="0293f242-5fa0-11ed-baeb-5a549bbc78ba" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Oba igrača su odigrali po jednu kombinaciju u iznosu od 2 € te nisu precrtali DA za dodatnu igru Joker", kazali su iz Hrvatske lutrije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobitni listić 5+1 uplaćen je na prodajnom mjestu poslovnog partnera, TISAK, JABLANSKA CESTA 80, ZAGREB</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sljedeće izvlačenje za igru Eurojackpot je u utorak, 21.03.2022., a glavni dobitak Eurojackpota iznosi 55.000.000,00 eura.</para>

Zagrepčanin osvojio 5+1 dobitak u Eurojackpotu, dobio 645.000 eura, pogođen i 5+0, opet u Zagrebu Sljedeće izvlačenje za igru Eurojackpot je u utorak, 21.03.2022., a glavni dobitak Eurojackpota iznosi 55.000.000,00 eura Dva igrača iz Hrvatske osvojila su večeras velike novce u 22.kolu igre Eurojackpot.Izvučeni su brojevi 5, 18, 21, 29, 45 – 1, a igrač iz Zagreba odnio je dobitak 5+1 u iznosu od 645.095,60 eura, te igrač putem interneta osvojio je dobitak 5+0 u iznosu od 90.950,90 eura."Oba igrača su odigrali po jednu kombinaciju u iznosu od 2 € te nisu precrtali DA za dodatnu igru Joker", kazali su iz Hrvatske lutrije.Dobitni listić 5+1 uplaćen je na prodajnom mjestu poslovnog partnera, TISAK, JABLANSKA CESTA 80, ZAGREBSljedeće izvlačenje za igru Eurojackpot je u utorak, 21.03.2022., a glavni dobitak Eurojackpota iznosi 55.000.000,00 eura. Provjerite listiće! 

Provjerite listiće!

Zagrepčanin osvojio 5+1 dobitak u Eurojackpotu, dobio 645.000 eura, pogođen i 5+0, opet u Zagrebu

Bespravne građevine u Istri nestaju pod oblakom dima: Bageri nastavljaju mrviti obiteljske kuće Pod bagerima nestaju bespravne građevine diljem istre. 

&quot;Prema podacima naše javne ustanove Natura Histrica, na području Istre ima pedesetak tisuća bespravnih objekata, s time da bespravnu gradnju moramo podijeliti ne više vrsta, od one koja se dešava unutar građevinskih područja, zatim puno gori je slučaj kada se to dešava izvan građevinskog prostora, odnosno na području poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, a možda najgori oblik je kada se dešava u zaštićenim područjima&quot;, rekao je župan Boris Miletić.

Na meti bagera su i bespravni graditelji u Vodnjanu gdje je u postupku trenutačno 400 predmeta. 

&quot;Sigurno je naše komunalno redarstvo zakazalo, odlučili smo vidjeti gdje griješe. Zašto se tu ništa ne rješava, zašto ne dolazi do građevinske inspekcije? Utvrdili smo određene greške koje su naši komunalni redari radili&quot;, rekao je gradonačelnik Edi Pastrovicchia u RTL-u Danas.

 

<para>Pod bagerima nestaju bespravne građevine diljem istre. 

&quot;Prema podacima naše javne ustanove Natura Histrica, na području Istre ima pedesetak tisuća bespravnih objekata, s time da bespravnu gradnju moramo podijeliti ne više vrsta, od one koja se dešava unutar građevinskih područja, zatim puno gori je slučaj kada se to dešava izvan građevinskog prostora, odnosno na području poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, a možda najgori oblik je kada se dešava u zaštićenim područjima&quot;, rekao je župan Boris Miletić.

Na meti bagera su i bespravni graditelji u Vodnjanu gdje je u postupku trenutačno 400 predmeta. 

&quot;Sigurno je naše komunalno redarstvo zakazalo, odlučili smo vidjeti gdje griješe. Zašto se tu ništa ne rješava, zašto ne dolazi do građevinske inspekcije? Utvrdili smo određene greške koje su naši komunalni redari radili&quot;, rekao je gradonačelnik Edi Pastrovicchia u RTL-u Danas.

</para>

Bespravne građevine u Istri nestaju pod oblakom dima: Bageri nastavljaju mrviti obiteljske kuće

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/svi-misle-da-je-rentanje-stana-u-zagrebu-odlican-biznis-izracunali-smo-koliko-se-tako-doista-moze-zaraditi-foto-20230324">tportal.hr.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.</para><hmn:article id="8ec84894-c981-11ed-bc50-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto.</para>

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova Prosječna cijena prodanog kvadrata novog stana u Hrvatskoj lani je iznosila 2190 eura, što je 20 posto više nego godinu prije, a u Zagrebu 2579 što je 32,4 posto više nego godinu prije. Bez obzira na astronomske cijene, lani je u Hrvatskoj prodano 3910 novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb, a 193 su POS-ova stana, koji su također osjetno skuplji nego godinu prije Niske kamatne stope i inflacija potakli su mnoge Hrvate da povećaju svoje ušteđevine, a ulaganje u nekretnine smatra se sigurnom investicijom.Isplativost se pak, računa kao omjer prihoda i ulaganja, piše tportal.hr.Primjerice ako se u stan uloži 100. 000 eura i godišnje se naplaćuje 5000 eura najma, ostvaruje se povrat od 5 posto, odnosno može se očekivati povrat investicije za 20 godina.Da bi se dobio neto prinos, potrebno je odbiti troškove pričuve, poreza na prihod i troškove redovnog održavanja. Realna zarada u pravilu je niža za jedan do dva postotna boda od gore navedene, bruto zarade.Jedan primjer ulaganja u jednoosobni stan od 40 kvadratnih metara u Zagrebu u gradskoj četvrti Trešnjevka pokazuje da ukupan trošak investicije iznosi 115.000 eura, a stan je dugoročno iznajmljen uz mjesečnu najamninu od 450 eura.Prema ovom izračunu, iznajmljivanje jednosobnog stana na zagrebačkoj Trešnjevci donosi čisti godišnji povrat od 3,64 posto. Ipak, uspoređujući slična ulaganja, ovaj prinos nije visok, jer primjerice, ulaganje u narodnu obveznicu donosi prinos od 3, 65 posto bez dodatnih poslova i rizika koje podrazumijeva upravljanje nekretninom.Prosječan rast cijena stambenih nekretnina u posljednjih dvadesetak godina bio je oko pet posto, što ne znači da će cijene nekretnina rasti istim intenzitetom.Isplativost ulaganja u stambene nekretnine u Hrvatskoj razlikuje se od grada do grada, a prinos može znatno varirati ovisno o gradskim četvrtima i tipovima nekretnina.Prema podacima specijaliziranog portala Global Property Guide, iznajmljivanje stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prosjeku nosi bruto prinos od 4,19 posto, što se prema kriteriju isplativosti svrstava u kategoriju slabih ulaganja.Kada je riječ o većim hrvatskim gradovima, najviši prosječni bruto prinos ostvaruje se u Osijeku koji iznosi 5,12 posto, a najniži u Zadru od 2,96 posto, dok je onaj u Zagrebu 4,96 posto. Slabo ulaganje? 

Slabo ulaganje?

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova.</para><hmn:article id="fcf6c1a6-be50-11ed-be64-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.</para>

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija' Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti."Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo."22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova."Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba."Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka."Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca."HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti."HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada."HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju."Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura. kontrolori češljaju 

kontrolori češljaju

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

Afganistanac u Hrvatskoj: Talibani nisu uopće ljudi. Oni nemaju milosti prema nikome

Najčitanije

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!

Pod policijskom, vatrogasnom i pratnjom hitne pomoći, u kamionu za građevni materijal prevezena je riječka bomba. Ovako je izgledala akcija

'Kratko i jako'. Minutu do 6 sati zatreslo se tlo u Dalmaciji. Uslijedio i potres u Italiji

Još iz rubrike

Ovo je hostesa Ivana: Podigla je temperaturu na Proljetnom sajmu u Gudovcu

Tijela stranih državljana već dvije godine u bolnici Svetu Duh: Hodnikom se širi miris raspadajućih tijela

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna

Više s weba

Pročitajte još

Zagrepčanin osvojio 5+1 dobitak u Eurojackpotu, dobio 645.000 eura, pogođen i 5+0, opet u Zagrebu

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi'

Bespravne građevine u Istri nestaju pod oblakom dima: Bageri nastavljaju mrviti obiteljske kuće

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova

Pročitajte još

Zagrepčanin osvojio 5+1 dobitak u Eurojackpotu, dobio 645.000 eura, pogođen i 5+0, opet u Zagrebu

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi'

Bespravne građevine u Istri nestaju pod oblakom dima: Bageri nastavljaju mrviti obiteljske kuće

Izračunali koliko se može zaraditi iznajmljivanjem stanova u Zagrebu. Ima najniži prinos od većih gradova

Više s weba