avioni prepucavanja

Cvrtila u RTL Direktu o novom krugu mirovnih pregovora: Bilo bi bolje da Putin i Zelenski izravno pregovaraju...

16.3.2022. u 23:25/ RTL

Rekao je da s naših područja imamo iskustvo kada je SAD nametnuo mir s 'modelom kriznog menadžmenta u BiH, koji danas izaziva velike prijepore'

Gost RTL Direkta, geopolitički analitičar RTL-a Vlatko Cvrtila, komentirao je najnoviju rundu prepiranja premijera i predsjednika i to oko toga jesu li francuski vojni avioni Rafalei trebali letjeti iznad Zagreba, te kakva je komunikacijska šuma različitih tvrdnji nastala oko bespilotne letjelice koja se srušila na zagrebački Jarun

Opet javno prepucavanje premijera u kriznoj situaciji bez presedana. Kako to utječe na sliku Hrvatske prema NATO-u?

Nije ovo prvi put, imao povijest oprečnih stavova o brojnim političkim pitanjima, a sada vidimo i o pitanjima koji se vežu uz nacionalnu sigurnost. Jasno je da to utječe na sliku Hrvatske u inozemstvu jer se ipak očekuje da u određenim situacijama, pogotovo koje možemo nazvati kriznima, postoji suglasje između onih koji su nositelji državne vlasti. To su kod nas predsjednik i premijer, odnosno Vlada. 

Ustav je postavio da oni imaju podijeljene odgovornosti u obrambenoj politici i vanjskoj sigurnosnoj politici, a tu se najmanje slažu.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Situacija s preletima – je li bilo više koristi ili štete u jučerašnjim preletima Rafalea nad Zagrebom?

Teško je govoriti. Ovo je bila vježba koje se uobičajeno ne odigravaju iznad velikih naseljenih mjesta. Ali se očito htjelo simbolički pokazati da postoji podrška saveznika. Ako letite iznad Jabuke i Palagruže, kao što je rekao premijer, onda to nitko ne vidi.

Upravo se čita

Image
UTAKMICA ODLUKE

Dalić najavio okršaj s Belgijom i otkrio detalje oko sastava: 'Nema popravnog ispita'

Ali ako letite iznad grada koji ima skoro milijun stanovnika, s okolicom još malo više. Onda to svatko vidi. Dakle, ovo je simbolički način i možda je trebalo razmisliti da ne bude preleta preko velikog grada ovako kako se odigralo. 

Image
kaže Slovneski ministar

NATO promijenio protokol nakon pada drona u Zagrebu: 'Sada zemlje moraju reagirati'

Image
kaže Slovneski ministar

NATO promijenio protokol nakon pada drona u Zagrebu: 'Sada zemlje moraju reagirati'

Kažete da je to politička gesta ili poruka, ali je li to zapravo samo na razini geste ili stvarne poruke da će sljedeći put, ako dođe do prijeteće situacije u hrvatskom zračnom prostoru, da će partneri iz NATO-a zaista stati uz Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ)?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Činjenica je da mi nemamo u ovom trenutku sposobnost za čuvanje našeg zračnog prostora, nemamo protuzračnu obranu, dovoljan broj zrakoplova koji bi mogli te zadaće obavljati i noću i nemamo proturaketnu obranu.

Dakle, moramo se osloniti na saveznike. Ovo je simbolična gesta, ali u tijeku su ozbiljni pregovori da neka od država članica NATO-a, vjerojatno će to biti Mađarska, da u međuvremenu sa svojim kapacitetima osigurava naš zračni prostor. 

Kako komentirate predsjednikov jučerašnji potez – zabranu vojnih letova nad Zagrebom, uznemiravanje građana, kako on kaže?

Mislim da je to bilo ishitreno. Znamo da je narušena komunikacija između predsjednika i Ministarstva obrane te vjerojatno u toj komunikaciji izostaju određene informacije koje bi bile jako bitne za donošenje određenih odluka. Sad smo od simboličke geste došli do toga da imamo neku vrstu političke krize. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: RTL
Image
RTL

Šest dana od pada drona i dalje ne znamo ništa. Premijer pokazuje fotografije koje dokazuju da je bio opremljen eksplozivom, predsjednik se ne želi izjasniti dok traje istraga. A ministar obrane i večeras na RTL-u govori o bombi od 120 kilograma...

To je nešto što je u komunikacijskom smislu stvorilo jako puno pitanja. U ovakvoj situaciji morate komunikacijski djelovati da umanjite dvojbe koje postoje.

S jedne strane je Ministarstvo obrane koje tvrdi da je bila bomba, mada ne postoji tragovi eksplozije. S druge strane niz stručnjaka tvrdi da to nije bila bomba.

U javnosti je bilo, kad je pala besposadna letjelica, to da nije ništa opasno. Drugi dan imate tragove eksploziva, a treći dan imate bombu. Bez ikakvih posebnih dokaza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slike koje smo vidjeli i sve ono što smo mogli slušati kroz medije – ne postoje dokazi. I kad pogledate stvarno onaj krater, bio bi ipak drugačiji kad bi eksplodirala bomba. Ali mislim da su stručnjaci rekli dosta o tome. E to je zbunjujuće.

Ministarstvo obrane trebalo bi biti najvjerodostojnije u toj priči, a ispalo je najmanje vjerodostojno.   

O nadu drona na Zagreb

Realno je NATO ovu situaciju malo prespavao. Dron je preletio tri i srušio se u četvrtoj članici. Koliko je ovo udarac za savez, odnosno činjenica da dvije članice saveza nisu dojavile trećoj da leti bespilotna letjelica koja pada usred glavnog grada?

Stvarno hvala Bogu da nije bilo posljedica. Ovo je ozbiljan incident za NATO. Preletio je dvije države, srušio se u treću, netko je nešto vidio, procijenio da nije opasno. Mađarska je najviše imala, period od 40 minuta preleta i to je bila mađarska zadaća. Ne samo njena, nego cijeli sustav koji je integriran na razini NATO-a očito je zakazao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije bez veze premijer danas sletio u Španjolsku, u tu vojnu bazu. Vjerojatno je postavio određena pitanja i dobio odgovore. Čili smo ministra obrane Slovenije koji je rekao da očito moraju promijeniti neke procedure, to ne funkcionira kako je funkcioniralo. Treba cijeli sustav podići na višu razinu i sad više nema 'možda je nešto što leti', nego sve što se prikaže na radarskom prikazu, apsolutno se mora reagirati. 

O situaciji u Ukrajini?

Možemo vidjeti da u strateškom smislu, stvaranja vojnog utjecaja u prostoru, da Rusija očito napreduje prema ciljevima puno sporije nego što su očekivali i to je trenutno obilježje rata. Usporavanje je zahtijevalo i kod njih pregrupiranje snaga, onda su primijenili taktiku napada na civilne ciljeve što izaziva strah i polučuje određene rezultate.

Image
Foto:
Image

Znači li to da je Putin sve nervozniji jer mu ne ide sve po planu pa udara i po civilima?

Iz današnjeg govora vidljivo je da je prvi put govorio o posljedicama ekonomskih sankcija i zamijenio je dosta teza u svom govoru u odnosu na ono što bi Zapad trebao ili želio učiniti prema Rusiji. Mislim da on izravno ne govori ono što bi trebalo raditi na  samom terenu, to su prije svega vojni zapovjednici.

I oni kad imate u vojnoj situaciji nešto što ne ide u vašu korist, vi mijenjate nešto. Naprosto se prilagođavate da bi nastavili ostvarivati svoje ciljeve. Ovo je dio vojne doktrine Rusije, koja se pokazala i u Siriji kad Alep i Istočnu Gutu zapravo sravnili sa zemljom. Neselektivno. To i sada rade. Treba vjerovati da će prije nešto postići pregovorima, nego da Mariupolj polako doživljava sudbinu, sjećamo se Vukovara, nažalost slike su iste. 

Iznenađuje li vas otpor Ukrajinaca?

Ni Rusi ni Zapad nisu očekivali otpor. Ali kad stavimo odnos snaga Rusija i branitelja bilo je i ranije očito da se neće  tako brzo napredovati vojni prodori kao što su planirani. Da bi napali jednu zemlju, morate od nje najmanje pet puta više vojnika imati.

Očito su se oni precijenili ili su obavještajno krivo procijenili situaciju u Ukrajini i nisu očekivali takav tip otpora. To pokazuje da moraju neke ciljeve promijenili. A 15 točaka koje je Kremlj objavio – očito da se neke stvari mijenjaju u perspektivama. Ako se nastavi iscrpljujući rat, on će imati sve više posljedica u samoj Rusiji. 
Neizvjesno je kako će sve skupa završiti. Bolje je u ovom trenutku završiti pa nešto proglasiti kao svoju pobjedu. 

Nacrt mirovnog plana od 15 točaka. Što bi bio minimum na koji bi Putin pristao? Mislite li da on želi osvojiti baš sve što je zacrtao?

On je malo reterirao od onog što je na početku rekao. Rekao je da je nacifikacija, pa demilitarizacija… Sad denacifikaciju više nitko ne spominje. Demilitarizaciju znači da ste porazili vojsku i potpuno je razoružali. Sada se govori o tome da ne bi bilo stranih vojnih baza, da ne bi bila naoružana oružjem koje bi bilo prijetnja Rusiji, ono što su stavili je njihova polazna pozicija.

S time da ne spominju Krim jer kažu da je to njihov. Ukrajinska strana već je najavila da bi mogla prihvatiti izjavu o neutralnosti Donbasa ili nešto što bi davalo jamstva da se sljedećih nekoliko godina ne bi mijenjalo u smislu priključenja nekakvim vojnim savezima. Vojna neutralnost u svakom slučaju

Hoće li to na kraju biti zaista izravni dogovor Putina i Zelenskog ili će to amenovati Biden?

Mislim da je bolje sada da pregovaraju predsjednik Rusije i Ukrajine. Mi s naših prostora imamo, nažalost, kada je SAD nametnuo mir s modelom kriznog menadžmenta u BIH, koji danas izaziva velike prijepore, zaustavio je rat ali nije uspostavio trajni mir. Bolje je zato da njih dvojica razgovaraju, a ne da se netko miješa, pogotovo ne SAD . 

Zelenski od početka traži zatvaranje zračnog prostora nad Ukrajinom. Biden kaže da bi to uvuklo SAD u rat. Treba li zatvoriti nebo nad Ukrajinom?

Iz vojno strateškog pogleda da, bilo bi dobro, pomoglo bi Ukrajini. Ako gledamo interese Zapada, to bi izazvalo izravno miješanje u sukoba i ta granica neće se prijeći. Biden je nekoliko puta rekao da neće slati tamo američke vojnika, a siguran sam da ni jedna europska država ne bi zagovarala tako nešto jer se onda ide u izravni sukob s Rusijom.

Svi očekuju da će ukrajinska vojska ipak odraditi taj dio i da će se nakon ukrajinske pobjede ili neriješenog rezultata da će se ipak drugačije slagati karti u Europi. Jer izravno miješanje bi stvarno značilo širenje rata. EU podnijela je veliki teret, izbjeglice dolaze, očito pomaže u vojnom smislu i to je ključna karta, as u rukavu, da Ukrajina se ukrajinskoj vojsci pomogne i da ona na terenu odradi ono što Zapad u ovom trenutku ne može odraditi jer biti o bilo onda stvarno proširenje sukoba. 

Više s weba

Pročitajte još

Image

Sporni ugovori i neobično javno privatno partnerstvo: Trebamo li nove PET CT uređaje?

Više s weba