MUKE PO POLJOPRIVREDI

Domaće se traži više nego ikad, ali ipak: 'Uvozimo jabuku, uvozimo mrkvu, uvozimo luk. Dokle?'

21.4.2020. u 7:00/ Dario Todorović

Globalna koronakriza samo je maknula smokvin list kojim smo prikrivali nedostatke domaće poljoprivrede

Hrane ne proizvodimo ni približno onoliko koliko nam treba, a stalno se kao potencijalni spasitelj spominje Slavonija.

VEZANE VIJESTI

Više od sto vrsta akvarijskog bilja u klimakomori uzgaja se na hranjivim podlogama. Biotehnologijom pogonjene biljke izvoze se prema akvarijima diljem svijeta. Od Hong Konga do Ujedinjenih Arapskih Emirata.

''Neke prednosti in vitro tehnike je to što se dobije biljka koja je čista od patogenih klica, a tu prvenstveno mislim na viruse. Dakle, dobivamo virus free sadnice. Ono što je također prednost in vitro tehnike je što na relativno malom prostoru možemo dobiti veliki broj sadnica'', objašnjava Katarina Broz, voditeljica proizvodnje u laboratoriju.

Uzgaja se i nešto voća. Malina, kupina, lješnjak, sibirksa borovnica i kivi čekaju bolja vremena jer koronakriza pogodila je izvoz, na kojega se tvrtka Hortilab orjentirala. No,odlučili su reagirati brzo. Promijenili su planove i usmjerili se na nešto potpuno novo.

Kako objašnjava Vilim Elez, direktor i vlasnik Hortilaba: ''Procijenili smo da će povrća faliti jer će vjerojatno i drugim zemljama faliti pa će uvoz biti otežan. Stoga smo odlučili investirati u povrće. Malo kasnimo, ali kroz neka dva mjeseca, možda i malo prije, krenut će prva berba i prodaja povrća. Od povrća ćemo u dva plastenika od 1500 kvadrata posaditi rajčicu, krastavac i papriku, a vani na površini od 20.000 kvadrata sadimo salatu, blitvu, špinat i peršin''.

Domaćeg se u ova krizna vremena kupuje više nego ikad. Samo, koliko ima tog domaćeg i koliko smo kao zemlja samodostatni - pitanje je na koje odgovor glasi da su brojke prilično loše.

Kada je riječ o povrću, Hrvatska kupusa proizvodi prilično visokih 90 posto. Sami namirujemo i više od tri četvrtine potreba za lubenicama i dinjama, koje spadaju pod kategoriju povrća, a ne voća. No, kod cvjetače i brokule smo, primjerice, iznimno ovisni o uvozu. Ukupno proizvedemo 60 posto povrća koje pojedemo.

Kod voća je stanje još gore, naime, mandarina, trešanja i višanja, doduše, imamo čak i za nešto izvoza. Kod jabuka smo blizu samodostatnosti, no kod bresaka i nektarina ne proizvodimo ni četvrtinu potreba. A tek svaki 50. limun rastao je u Hrvatskoj. Ukupno ne proizvedemo ni upola voća od onoga koliko pojedemo.

Problema u proizvodnji svjesna je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković: ''Što s tiče rajčice, primjerice, koja je jako važna kultura, tu smo na 70 posto, ali što se tiče prerađene rajčice smo na 18 posto. One kulture u kojima smo najbolji, ali ni blizu dovoljno su kupus pa salata s kojom smo na 70 posto. Imamo zemlju s kojom možemo učiniti mnogo više i uskoro ćemo s promjenana ruralnog razvoja''.

Promjene bi se prije svih krajeva trebale ticati Slavonije. Tamo se proizvodi i više nego dovoljno žitarica i uljarica, pa toga imamo i za izvoz. Ali kod mesa je druga priča. Petar Dobrovac,vlasnik OPG-a iz Kneževih Vinograda, svoje delicije radi samo od domaćih svinja jer to je jedini način da može garantirati za kvalitetu proizvoda. Ljuti ga što trećinu svinjskog mesa Hrvatska mora uvoziti izvana: ''Moramo se orijentirati na domaću proizvodnju, a ne da uvozni lobiji naše uništavaju, a tuđe potiču''.

Dok svi zazivaju Slavoniju, oni koji tamo rade znaju da nije lako. Proizvodnja u Zmajevcu zasad ne stoji, zahvaljujući i mjerama Vlade, ali bez sezone mnogim vinarima pad prodaje mogao bi premašiti i 60 posto. Slavonce ljuti što se potencijal njihova kraja ozbiljno spominje tek kad nastane kriza, a jedan od njih, Damir Josić, vlasnik Vinarije Josić, kaže: ''Izvjesno vrijeme sam živio u Italji. Na policama velikih trgovačkih lanaca, ali i malih trgovina nećete naći ili ćete vrlo teško naći uvozne proizvode. Talijani što god mogu i proizvedu na selu prodaju kod sebe, uvoza praktički nema. To je ono što nama treba. Uvozimo jabuku, uvozimo mrkvu, uvozimo luk. Dokle?''

Globalna korona kriza samo je maknula smokvin list kojim smo prikrivali nedostatke domaće poljoprivrede. Tek sada doista vidimo koliko je loše biti ovisan o drugima.

Više s weba

Pročitajte još

Image
OBJAVIO MISLAV HERMAN

HDZ radi svoj model zbrinjavanja otpada u Zagrebu. Tomaševiću poručili da ga slobodno kopira

Više s weba