Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb">Dubrovački dnevnik</ulink>. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu. <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb#"/></para>

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala' Sve se odvilo u utorak ujutro kada je avion trebao poletjeti iz Dubrovnika u Zagreb. Ipak, bura je pomrsila planove pa je let najprije odgođena s 6:40 sati na 8:20 sati. Jedan putnika opisao je taj dramatičan doživljaj polijetanja  Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja Dubrovački dnevnik. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. "Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu.  SRETNO SU SLETJELI 

avion

Liječnici najavili štrajk, a iz Ministarstva pomirbeno: 'Otvoreni smo za dijalog koji je jedini put prema rješenju'

Udruga hrvatskih agencija za naplatu potraživanja o curenju informacija: 'Ne dijelimo podatke, AZOP je u nadzoru'

Sve se odvilo u utorak ujutro kada je avion trebao poletjeti iz Dubrovnika u Zagreb. Ipak, bura je pomrsila planove pa je let najprije odgođena s 6:40 sati...

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

SRETNO SU SLETJELI

Članak

Danas.hr

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako doznaju <ulink url="https://www.24sata.hr/news/sutkinja-iz-zambije-danas-donosi-odluku-o-hrvatima-i-posvajanju-hoce-ih-osloboditi-913932">24 sata</ulink>, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. </para><hmn:article id="b23e0076-0067-11ee-a046-22a7b66f9c57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku.</para><hmn:image id="1de6b84a-0063-11ee-9b58-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Aleksandra Peršić za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/oslobodena-hrvatica-djeca-idu-s-nama-natrag-u-hrvatsku-914007?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignName">24sata</ulink> izjavila je kako djeca idu s njima te je prenijela prve reakcije iz sudnice: "Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje... Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Idu s nama u Hrvatsku".</para><hmn:image id="27208224-0063-11ee-aecb-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje: </para><hmn:video id="a21a6cce-005e-11ee-b5ba-f2b367c6a810"/>

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji: 'Djeca idu s nama u Hrvatsku!' Četiri Hrvatska para koja su htjela posvojiti djecu iz DR Kongo, uhićena su prije više od šest mjeseci zbog sumnje u pokušaj trgovanja ljudima. Svi u sudnici su zaplakali u trenutku čitanja oslobađajuće presude Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!Kako doznaju 24 sata, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku. Aleksandra Peršić za 24sata izjavila je kako djeca idu s njima te je prenijela prve reakcije iz sudnice: "Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje...  Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Idu s nama u Hrvatsku".Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje:  UPRAVO ODLUČENO 

UPRAVO ODLUČENO

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji: 'Djeca idu s nama u Hrvatsku!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e850fb7c-004a-11ee-ada7-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.</para><hmn:article id="b2f38fc2-fb1c-11ed-aa38-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.</para><hmn:image id="a449a1e6-ffd6-11ed-a65f-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.</para><hmn:article id="c69efb3a-fbec-11ed-8ce2-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije.</para>

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz' Nestašica u Europi osjeća se i u Hrvatskoj, a šestu godinu za redom više uvozimo nego proizvedemo. Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja kaže da se sada u Slavoniji lakše nađe janjac, nego odojak... Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje."Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine."Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije. kamo ide ovaj svijet...? 

kamo ide ovaj svijet...?

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stravičan slučaj potresao je susjednu Sloveniju gdje je 20-godišnji Slovenac Lazar Terentić osumnjičen za ubojstvo svoje djevojke Emilije Mahmutović, javljaju <ulink url="https://www.slovenskenovice.si/kronika/doma/dva-dni-spal-poleg-trupla/">Slovenske Novice</ulink>. Slovenski mediji pišu da je prvo pretukao 27-godišnju državljanku Srbije pa ju je potom zadavio. Iako se zločin dogodio u četvrtak, sve se otkrilo u ponedjeljak. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričala susjeda, iz stana u Mariboru najprije su se čuli ženski uzvici. Namjeravala je povati policiju, ali su zvukovi prestali. </para><hmn:article id="72b36b80-ea9b-11ed-b430-aed039226303" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osumnjičeni je pokraj trupla djevojke spavao dva dana, prema pisanju Slovenskih Novica. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladić i djevojka poznati su policiji jer su oboje imali zabranu pristupa svojim majkama, a osumnjičeni je ranije bio prijavljen i zbog kršenja javnog reda i mira, tučnjave i problema s drogom. </para>

Slovenac (20) pretukao svoju djevojku (27) pa je zadavio: Dva dana spavao pokraj trupla? Mladić i djevojka poznati su policiji jer su oboje imali zabranu pristupa svojim majkama, a osumnjičeni je ranije bio prijavljen i zbog kršenja javnog reda i mira, tučnjave i problema s drogom Stravičan slučaj potresao je susjednu Sloveniju gdje je 20-godišnji Slovenac Lazar Terentić osumnjičen za ubojstvo svoje djevojke Emilije Mahmutović, javljaju Slovenske Novice. Slovenski mediji pišu da je prvo pretukao 27-godišnju državljanku Srbije pa ju je potom zadavio. Iako se zločin dogodio u četvrtak, sve se otkrilo u ponedjeljak. Kako je ispričala susjeda, iz stana u Mariboru najprije su se čuli ženski uzvici. Namjeravala je povati policiju, ali su zvukovi prestali. Osumnjičeni je pokraj trupla djevojke spavao dva dana, prema pisanju Slovenskih Novica. Mladić i djevojka poznati su policiji jer su oboje imali zabranu pristupa svojim majkama, a osumnjičeni je ranije bio prijavljen i zbog kršenja javnog reda i mira, tučnjave i problema s drogom.  STRAVA U MARIBORU 

STRAVA U MARIBORU

Slovenac (20) pretukao svoju djevojku (27) pa je zadavio: Dva dana spavao pokraj trupla?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prognostičari platforme <ulink url="https://www.accuweather.com/en/weather-forecasts/accuweathers-2023-europe-summer-forecast/1532030">AccuWeather </ulink>objavili su veliku dugoročnu prognozu o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Ovogodišnje ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike diljem kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrde da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Ovo ljeto moglo bi ne biti toliko sparna, ali bi i dalje mogla biti opasna zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.</para><hmn:article id="35223ad0-f653-11ed-859c-eedf868e5b86" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana", kaže Roys.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema AccuWeatherovom meteorologu Roysu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom kako ljeto napreduje", objavio je Roys.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.</para><hmn:article id="5072434a-89fa-11ed-9b0c-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema karti AccuWeathera, visoki rizik od oluja i grmljavinskih nevremena vrijedi za središnju, sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku, dok umjeren rizik vrijedi za Gorski Kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, kao i za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, jug Srbije, zapadno Kosovo, Crnu Goru Albaniju te sami zapad Makedonije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Među područjima za koja meteorolozi AccuWeathera predviđaju sušno ljeto je i Istra.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Glavna tema ljeta za ovaj dio kontinenta je da će svaka kiša donijeti samo kratkotrajno olakšanje, a suša koja se pogoršala prošlog ljeta neće nestati ni u jednoj od ovih lokacija", rekao je Roys.</para>

Objavljena detaljna vremenska prognoza za ljeto. Evo i što čeka Hrvatsku Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije Prognostičari platforme AccuWeather objavili su veliku dugoročnu prognozu o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Ovogodišnje ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike diljem kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.Tvrde da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Ovo ljeto moglo bi ne biti toliko sparna, ali bi i dalje mogla biti opasna zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena."Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana", kaže Roys.Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema AccuWeatherovom meteorologu Roysu."Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom kako ljeto napreduje", objavio je Roys.Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.Prema karti AccuWeathera, visoki rizik od oluja i grmljavinskih nevremena vrijedi za središnju, sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku, dok umjeren rizik vrijedi za Gorski Kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru.Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, kao i za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, jug Srbije, zapadno Kosovo, Crnu Goru Albaniju te sami zapad Makedonije.Među područjima za koja meteorolozi AccuWeathera predviđaju sušno ljeto je i Istra."Glavna tema ljeta za ovaj dio kontinenta je da će svaka kiša donijeti samo kratkotrajno olakšanje, a suša koja se pogoršala prošlog ljeta neće nestati ni u jednoj od ovih lokacija", rekao je Roys. PROGNOZA ACCUWEATHERA 

PROGNOZA ACCUWEATHERA

Objavljena detaljna vremenska prognoza za ljeto. Evo i što čeka Hrvatsku

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru.</para><hmn:image id="869a0408-ffc0-11ed-afb8-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.</para><heading2>'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". </para><hmn:article id="747c2e74-ffaa-11ed-8021-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. </para><hmn:article id="eeb76386-dfa0-11ed-9249-a68cba6c07c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.</para><heading2>'I poslodavci kasne'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.</para><hmn:image id="b6b3bdfe-ffc1-11ed-81c5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. </para><hmn:image id="3adc4066-ffc1-11ed-8e47-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. </para><heading2>Sezona ugrožena?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. </para><hmn:article id="8d6428c8-f7c2-11ed-a2b5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. </para><hmn:image id="cfb39798-ffc1-11ed-b0e0-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. </para><hmn:article id="c13a5624-ff22-11ed-91cd-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu. </para><heading2>'Uska grla i MUP i HZZ'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo i MUP o ovom problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.</para><hmn:image id="66e02db0-ffaa-11ed-b4c2-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. </para><hmn:article id="c4dd187a-c1e2-11ed-948f-9e4ebb503d53" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. </para><heading2>Božinović o radnim dozvolama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.</para><hmn:image id="ba1fd532-e74c-11ed-a303-82a66aa5ea23" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize: </para><hmn:video id="d00c7dd8-ffbf-11ed-a53d-ba481feb5b57"/>

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova' Agenti za uvoz radnika iz trećih zemalja kažu da je stanje na terenu &apos;užasno&apos;, da su usko grlo ambasade u kojima nema dovoljno ljudi kako bi obradili svu dokumentaciju. Istovremeno su radnici na rubu jer na ulicama New Delhija i Jacarte čekaju više od dva mjeseca "Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru."Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". "Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu."Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. "A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.'I poslodavci kasne'U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika."Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. Sezona ugrožena?"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. "Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. "Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu.  'Uska grla i MUP i HZZ'Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. Pitali smo i MUP o ovom problemu. Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. "Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. "Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. Božinović o radnim dozvolamaInače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. ''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize:  kaos s uvozom radnika 

kaos s uvozom radnika

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najnoviji primjer je usluga od jučer kada je turist vožnju od Splita do zračne luke platio gotovo 180 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radim u 'rent a caru' i maloprije dolazi stranka u Zračnoj luci Split i žele od nas preuzeti osobni automobil. Gledam ljude, izvan sebe su, pitali su me je li normalno da se iz Splita (Trajektna luka) do aerodroma naplati 180 eura!!? Na to mu kolega kaže da zove policiju jer da to nema veze s mozgom", prepričao je za <ulink url="https://www.dalmacijadanas.hr/taksist-im-izbio-180-eura-od-splita-do-zracne-luke-slucaj-prijavljen-i-policiji-ispred-ociju-javnosti-on-je-dno-dna-ali-pred-zakonom-je-jedan-kroz-jedan/?utm_source=Kraken&amp;utm_medium=Push&amp;utm_campaign=01-06-2023">Dalmaciju danas </ulink>muškarac nevjerojatnu priču. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentira da je dovoljno da netko stavi taksi oznaku na krov i da je "taksist", </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost, kada izda fiskalni račun, on je apsolutno jedan kroz jedan ispred zakona. Ispred očiju javnosti on je dno dna, ispred očiju normalnih prijevoznika on je dno dna, ali pred zakonom je jedan kroz jedan", komentirao je slučaj Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika pri Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije.</para><hmn:article id="52252c4a-ffe1-11ed-b52d-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prisjeća se da je nekad cijene taksija odrađivao Grad, bila je ljetna i zimska tarifa od 30 kuna do tri kilometra zimi, a ljetna je bila 20 kuna start, deset kuna po kilometru. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi kao obrtnička komora radimo s Gradom kako bi se ovakve stvari prestale događati i da se zna momentalno tko je osoba koja je ovakvo nešto napravila. Na začetku smo sezone i sigurno će ovoga biti sve više. Svakodnevno se to događa, a samo dio dođe u javnost", kaže Topić.</para>

Od Trajektne luke Split do zračne luke oderali ih za 180 eura? Ceh prijevoznika imao je što reći... Milivoj Topić prisjeća se da je nekad Grad Split određivao cjenike koji su zimi bile 30 kuna do tri kilometra zimi, a ljeti je start bio 20 kuna te za svaki kilometar dodatnih 10 kuna. Kaže, ovakvih slučajeva bit će sve više jer ide sezona Najnoviji primjer je usluga od jučer kada je turist vožnju od Splita do zračne luke platio gotovo 180 eura."Radim u 'rent a caru' i maloprije dolazi stranka u Zračnoj luci Split i žele od nas preuzeti osobni automobil. Gledam ljude, izvan sebe su, pitali su me je li normalno da se iz Splita (Trajektna luka) do aerodroma naplati 180 eura!!? Na to mu kolega kaže da zove policiju jer da to nema veze s mozgom", prepričao je za Dalmaciju danas muškarac nevjerojatnu priču. Komentira da je dovoljno da netko stavi taksi oznaku na krov i da je "taksist", "Nažalost, kada izda fiskalni račun, on je apsolutno jedan kroz jedan ispred zakona. Ispred očiju javnosti on je dno dna, ispred očiju normalnih prijevoznika on je dno dna, ali pred zakonom je jedan kroz jedan", komentirao je slučaj Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika pri Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije.Prisjeća se da je nekad cijene taksija odrađivao Grad, bila je ljetna i zimska tarifa od 30 kuna do tri kilometra zimi, a ljetna je bila 20 kuna start, deset kuna po kilometru. "Mi kao obrtnička komora radimo s Gradom kako bi se ovakve stvari prestale događati i da se zna momentalno tko je osoba koja je ovakvo nešto napravila. Na začetku smo sezone i sigurno će ovoga biti sve više. Svakodnevno se to događa, a samo dio dođe u javnost", kaže Topić. krenulo 'deranje' 

krenulo 'deranje'

Od Trajektne luke Split do zračne luke oderali ih za 180 eura? Ceh prijevoznika imao je što reći...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je bilo dvije godine od kako je u noći preuzeo vlast nad Zagrebom, a u nedjelju će biti godišnjica kako je i službeno krenuo s čišćenjem svih problema glavnog grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tomislav Tomašević ima još pola mandata ispred sebe i tek treba vidjeti kako će ga iskoristiti. Najavio je da će izgraditi 22 vrtića - ono što nikome nije uspjelo u jednom mandatu, ali i da će napraviti novi stadion na Maksimiru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, mi smo odlučili pitati vas što mislite o Tomaševiću, odnosno radi li dobar posao za glavni grad Hrvatske.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="034257da-fed1-11ed-a154-de3ea319bc28"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najviše vas, čak 58 posto odgovorilo je sa "Apsolutno, već je sada bolji od svog prethodnika" što sugerira da Tomašević ima veliku potporu i za nove izbore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tek 23 posto vas kaže da je Milan Bandić bio samo jedan i da ga nitko nikad neće moći zamijeniti, dok svaki peti ispitanik, odnosno 19 posto vas kaže da nije iz Zagreba pa ih se to niti ne tiče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U našoj novoj anketi pitamo vas hoćete li si moći priuštiti svinjetinu koja polako postaje skuplja od janjetine.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e850fb7c-004a-11ee-ada7-da9230f0d668"/>

Ima li Tomašević podršku građana? Čak 58 posto vas kaže da je bolji i od pokojnog Bandića Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova U utorak je bilo dvije godine od kako je u noći preuzeo vlast nad Zagrebom, a u nedjelju će biti godišnjica kako je i službeno krenuo s čišćenjem svih problema glavnog grada.Tomislav Tomašević ima još pola mandata ispred sebe i tek treba vidjeti kako će ga iskoristiti. Najavio je da će izgraditi 22 vrtića - ono što nikome nije uspjelo u jednom mandatu, ali i da će napraviti novi stadion na Maksimiru.No, mi smo odlučili pitati vas što mislite o Tomaševiću, odnosno radi li dobar posao za glavni grad Hrvatske.Najviše vas, čak 58 posto odgovorilo je sa "Apsolutno, već je sada bolji od svog prethodnika" što sugerira da Tomašević ima veliku potporu i za nove izbore.Tek 23 posto vas kaže da je Milan Bandić bio samo jedan i da ga nitko nikad neće moći zamijeniti, dok svaki peti ispitanik, odnosno 19 posto vas kaže da nije iz Zagreba pa ih se to niti ne tiče.Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova.U našoj novoj anketi pitamo vas hoćete li si moći priuštiti svinjetinu koja polako postaje skuplja od janjetine. PITALI SMO VAS 

PITALI SMO VAS

Ima li Tomašević podršku građana? Čak 58 posto vas kaže da je bolji i od pokojnog Bandića

Na zgradama diljem zemlje izvješene zastave, no jedna je prolaznicima posebno upala u oko Obilježavamo Dan državnosti. Praznik kao spomen na 1990. kada je utemeljen prvi izabrani višestranački Hrvatski sabor. Ulicama gradova diljem Hrvatske postavljene su zastave crveno-bijelo-plave boje. No, osim boja Hrvatske, na jednoj se zgradi na zagrebačkom Prečku pojavila i ona šarena, pa se tako uz Hrvatsku vijori i zastava duginih boja.  

<para>Obilježavamo Dan državnosti. Praznik kao spomen na 1990. kada je utemeljen prvi izabrani višestranački Hrvatski sabor. Ulicama gradova diljem Hrvatske postavljene su zastave crveno-bijelo-plave boje. No, osim boja Hrvatske, na jednoj se zgradi na zagrebačkom Prečku pojavila i ona šarena, pa se tako uz Hrvatsku vijori i zastava duginih boja. </para>

Na zgradama diljem zemlje izvješene zastave, no jedna je prolaznicima posebno upala u oko

Pogledajte procesiju Majke Božje od Kamenitih vrata. Znate li njezinu legendu? Našli su je gotovo netaknutu, izgorio je njezin drveni okvir, a platno je nagorjelo samo u gornjem i donjem dijelu. Legenda kaže da je platno s likom Majke Božje s malim Isusom nađena u pepelu nakon trodnevnog požara koji je zahvatio Grade i Kaptol. 
Hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić ostavio je zapis o tom pronalasku, a nekoliko kasnijih analiza potvrdilo je da je slika zaista bila pod utjecajem vatre. 
Zagrepčani su pronalazak platna Bogorodice odmah shvatili kao čudo pa su izgradili oltar unutar Kamenitih vrata koja do danas imaju posebno značenje za Zagrepčane i Zagrepčane. Mjesto je to molitve, štovanja Bogorodice i zahvala vjernika. 
 
Autor ulja na platnu ne zna se, dimenzija slike Bogorodice je 57×47 centimetara, platno je laneno i pretpostavlja se da potječe iz 16. stoljeća. Bogorodica u desnoj ruci drži malog Isusa, u lijevoj ruci joj je žezlo. Ona je ogrnuta plaštom posutom zvijezdama. Željezna ograda u barokno stilu izrađena je 1778. godine, zlatnu krunu Majci Božjoj stavili su 1931. godine. 

Danas je i Dan Grada Zagreba koji se obilježava upravo spomen na požar iz 1731. godine. 
Omiljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba. Unazad 23 godine, na daj dan obilježava se i dan Grada. 
Sama Kamenita vrata bila su dio obrambenog zida oko Gradeca i jedina su vrata koja su se sačuvala do danas. Iz 13. su stoljeća, ali su tijekom godina mijenjala oblik. Zahvaljujući zalaganju  Družbe &apos;Braće Hrvatskoga Zmaja&apos;, Kamenita su vrata sačuvana od rušenja. 

U vrijeme kuge, samo se kroz ta vrata prolazilo, a ključeve su čuvala dva najuglednija građanina, jedan je bio Petar Krupić koji je postao jedan od glavnih likova romana Augusta Šenoe &apos;Zlatarovo zlato&apos; kao i njegova kći Dora. 
Tako su Kamenita vrata ušla i u važan dio hrvatske književnosti. 

Večeras je Zagreb u tradicionalnoj procesiji. Večeras je ispred zagrebačke katedrale održana misa te tradicionalna procesija sa svijećama i likom Majke Božje. Kao i svake godine, krenula je od katedrale Bakačevom pa sjevernom stranom glavnog gradskog trga te Radićevom do Kamenitih vrata.  

<para>Našli su je gotovo netaknutu, izgorio je njezin drveni okvir, a platno je nagorjelo samo u gornjem i donjem dijelu. Legenda kaže da je platno s likom Majke Božje s malim Isusom nađena u pepelu nakon trodnevnog požara koji je zahvatio Grade i Kaptol. 
Hrvatski povjesničar Adam Baltazar Krčelić ostavio je zapis o tom pronalasku, a nekoliko kasnijih analiza potvrdilo je da je slika zaista bila pod utjecajem vatre. 
Zagrepčani su pronalazak platna Bogorodice odmah shvatili kao čudo pa su izgradili oltar unutar Kamenitih vrata koja do danas imaju posebno značenje za Zagrepčane i Zagrepčane. Mjesto je to molitve, štovanja Bogorodice i zahvala vjernika. 
 
Autor ulja na platnu ne zna se, dimenzija slike Bogorodice je 57×47 centimetara, platno je laneno i pretpostavlja se da potječe iz 16. stoljeća. Bogorodica u desnoj ruci drži malog Isusa, u lijevoj ruci joj je žezlo. Ona je ogrnuta plaštom posutom zvijezdama. Željezna ograda u barokno stilu izrađena je 1778. godine, zlatnu krunu Majci Božjoj stavili su 1931. godine. 

Danas je i Dan Grada Zagreba koji se obilježava upravo spomen na požar iz 1731. godine. 
Omiljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba. Unazad 23 godine, na daj dan obilježava se i dan Grada. 
Sama Kamenita vrata bila su dio obrambenog zida oko Gradeca i jedina su vrata koja su se sačuvala do danas. Iz 13. su stoljeća, ali su tijekom godina mijenjala oblik. Zahvaljujući zalaganju Družbe &apos;Braće Hrvatskoga Zmaja&apos;, Kamenita su vrata sačuvana od rušenja. 

U vrijeme kuge, samo se kroz ta vrata prolazilo, a ključeve su čuvala dva najuglednija građanina, jedan je bio Petar Krupić koji je postao jedan od glavnih likova romana Augusta Šenoe &apos;Zlatarovo zlato&apos; kao i njegova kći Dora. 
Tako su Kamenita vrata ušla i u važan dio hrvatske književnosti. 

Večeras je Zagreb u tradicionalnoj procesiji. Večeras je ispred zagrebačke katedrale održana misa te tradicionalna procesija sa svijećama i likom Majke Božje. Kao i svake godine, krenula je od katedrale Bakačevom pa sjevernom stranom glavnog gradskog trga te Radićevom do Kamenitih vrata. </para>

Pogledajte procesiju Majke Božje od Kamenitih vrata. Znate li njezinu legendu?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Dan Grada Zagreba, u Staroj gradskoj vijećnici u srijedu su na sjednici Gradske skupštine gradonačelnik Tomislav Tomašević i predsjednik Skupštine Joško Klisović uručili priznanja zaslužnim pojedincima i institucijama, a nagradu Zagrepčanka godine dobila je Mirela Čavajda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako se navodi u obrazloženju, Čavajda je dobitnica nagrade jer su okolnosti "vezane uz njezin prekid trudnoće zbog zloćudnog tumora bebe u proljeće prošle godine temeljito potresle društvo".</para><heading2>Čavajda: Nagradu posvećujem svome sinu i svim majkama i obiteljima koji su prošli kroz najteže trenutke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U teškom trenutku upoznavanja s terminalnom dijagnozom djeteta koje je nosila, umjesto da dobije podršku, bila je izložena mučenju, nečovječnom ponižavajućem postupanju, s neadekvatnim pristupom informacijama o svojim pravima i različitim opcijama pobačaja. U trenucima donošenja najteže životne odluke javno je istupila i upozorila na diskriminaciju i probleme zdravstvenog sustava te na nedostupnost pobačaja, odnosno zakonom zajamčenog prava na zdravstvenu zaštitu", pojašnjava se u obrazloženju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovu bih nagradu prije svega posvetila svom sinu Grgi, koji će u mom srcu živjeti vječno, i svim majkama i obiteljima koji su pognute glave i šutke prošli kroz možda najteže trenutke u svojim životima ili će ih tek proći. Neka od sada bude lakše svima", poručila je Čavajda zahvaljujući se na nagradi.</para><hmn:article id="64ce6592-e41a-11ed-b581-e2405262f797" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nagradu Grada Zagreba dobili su Saša Ceci, fizičar, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković te izvanredne profesorice na Pravnom fakultetu Ivana Dobrotić, Olja Družić Ljubotina, Marijana Kletečki Radović i Antonija Petričušić, članice inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nagrađeni su također Zdenko Kobešćak, profesor tjelesnog odgoja i nogometni trener, Juraj Lerotić, filmski i TV redatelj, Borut Marn, specijalist otorinolaringologije i subspecijalist audiologije, Matko Meštrović, povjesničar umjetnosti, Matea Parlov Koštro, magistra kineziologije i atletičarka, te Slavka Pavić, fotografkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nagradu Grada Zagreba dobili su i Drago Prgomet, specijalist otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, Olja Savičević Ivančević, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i Ana-Maria Šimundić, ravnateljica KB-a "Sveti Duh".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznanja su dobili Muška moda Šabić, Udruga "Zemljani - Are You Syrious?", HRT Hrvatski radio Radio Sljeme te 25 odgojno-obrazovnih ustanova - škola, domova i učilišta, koje su ponudile svoje prostore i resurse za nastavak odgojno-obrazovnog rada pet osnovnoškolskih i osam srednjoškolskih ustanova oštećenih u potresu za ukupno 6094 učenika i 80 korisnika Učeničkog doma Ante Brune Bušića.</para><hmn:article id="7d1ff410-3e68-11ed-8f63-7e20d8cdd850" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tomašević je dodijelio Medalje Grada Zagreba policijskim službenicima VIII. policijske postaje Zagreb, PP Trnje - Sandiju Kraljiću, Luciji Kolegi i Sonji Jovanović Jurić zbog pružanja nesebične pomoći prilikom poroda i skrbi o novorođenom djetetu i majci djeteta do dolaska medicinske službe.</para><heading2>Prosvjednici istaknuli transparente protiv Tomaševića i pobačaja </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uoči dodjele priznanja preko puta Stare gradske vijećnice prosvjedovalo je nekoliko članova udruga Hrvatsko bilo i Hrvatska Mati s transparentima na kojima je pisalo: "Pobačaj = Tomaševićev glavni posao! Živio život, dolje T.T." te "Zagreb voli nerođene".  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U priopćenju koje su dijelili novinarima poručili su kako Grad Zagreb dodjelom svojih nagrada "promiče kulturu smrti i manipulira svoje građane na temu dostupnosti pobačaja".</para>

Mirela Čavajda dobitnica nagrade Zagrepčanka godine: 'Neka od sada bude svima lakše' Uoči dodjele priznanja preko puta Stare gradske vijećnice prosvjedovalo je nekoliko članova udruga Hrvatsko bilo i Hrvatska Mati s transparentima na kojima je pisalo: &apos;Pobačaj = Tomaševićev glavni posao! Živio život, dolje T.T.&apos; te &apos;Zagreb voli nerođene&apos; Na Dan Grada Zagreba, u Staroj gradskoj vijećnici u srijedu su na sjednici Gradske skupštine gradonačelnik Tomislav Tomašević i predsjednik Skupštine Joško Klisović uručili priznanja zaslužnim pojedincima i institucijama, a nagradu Zagrepčanka godine dobila je Mirela Čavajda.Kako se navodi u obrazloženju, Čavajda je dobitnica nagrade jer su okolnosti "vezane uz njezin prekid trudnoće zbog zloćudnog tumora bebe u proljeće prošle godine temeljito potresle društvo".Čavajda: Nagradu posvećujem svome sinu i svim majkama i obiteljima koji su prošli kroz najteže trenutke"U teškom trenutku upoznavanja s terminalnom dijagnozom djeteta koje je nosila, umjesto da dobije podršku, bila je izložena mučenju, nečovječnom ponižavajućem postupanju, s neadekvatnim pristupom informacijama o svojim pravima i različitim opcijama pobačaja. U trenucima donošenja najteže životne odluke javno je istupila i upozorila na diskriminaciju i probleme zdravstvenog sustava te na nedostupnost pobačaja, odnosno zakonom zajamčenog prava na zdravstvenu zaštitu", pojašnjava se u obrazloženju."Ovu bih nagradu prije svega posvetila svom sinu Grgi, koji će u mom srcu živjeti vječno, i svim majkama i obiteljima koji su pognute glave i šutke prošli kroz možda najteže trenutke u svojim životima ili će ih tek proći. Neka od sada bude lakše svima", poručila je Čavajda zahvaljujući se na nagradi.Nagradu Grada Zagreba dobili su Saša Ceci, fizičar, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković te izvanredne profesorice na Pravnom fakultetu Ivana Dobrotić, Olja Družić Ljubotina, Marijana Kletečki Radović i Antonija Petričušić, članice inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok.Nagrađeni su također Zdenko Kobešćak, profesor tjelesnog odgoja i nogometni trener, Juraj Lerotić, filmski i TV redatelj, Borut Marn, specijalist otorinolaringologije i subspecijalist audiologije, Matko Meštrović, povjesničar umjetnosti, Matea Parlov Koštro, magistra kineziologije i atletičarka, te Slavka Pavić, fotografkinja.Nagradu Grada Zagreba dobili su i Drago Prgomet, specijalist otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata, Olja Savičević Ivančević, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i Ana-Maria Šimundić, ravnateljica KB-a "Sveti Duh".Priznanja su dobili Muška moda Šabić, Udruga "Zemljani - Are You Syrious?", HRT Hrvatski radio Radio Sljeme te 25 odgojno-obrazovnih ustanova - škola, domova i učilišta, koje su ponudile svoje prostore i resurse za nastavak odgojno-obrazovnog rada pet osnovnoškolskih i osam srednjoškolskih ustanova oštećenih u potresu za ukupno 6094 učenika i 80 korisnika Učeničkog doma Ante Brune Bušića.Tomašević je dodijelio Medalje Grada Zagreba policijskim službenicima VIII. policijske postaje Zagreb, PP Trnje - Sandiju Kraljiću, Luciji Kolegi i Sonji Jovanović Jurić zbog pružanja nesebične pomoći prilikom poroda i skrbi o novorođenom djetetu i majci djeteta do dolaska medicinske službe.Prosvjednici istaknuli transparente protiv Tomaševića i pobačaja Uoči dodjele priznanja preko puta Stare gradske vijećnice prosvjedovalo je nekoliko članova udruga Hrvatsko bilo i Hrvatska Mati s transparentima na kojima je pisalo: "Pobačaj = Tomaševićev glavni posao! Živio život, dolje T.T." te "Zagreb voli nerođene".  U priopćenju koje su dijelili novinarima poručili su kako Grad Zagreb dodjelom svojih nagrada "promiče kulturu smrti i manipulira svoje građane na temu dostupnosti pobačaja". ZASLUŽNI POJEDINCI 

ZASLUŽNI POJEDINCI

Mirela Čavajda dobitnica nagrade Zagrepčanka godine: 'Neka od sada bude svima lakše'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zoran Milanović sudjelovao je na svečanosti dodjele javnih priznanja Grada Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Milanović je na početku svog obraćanja kazao: "Neka dođe u centar grada i kazni sve koji nisu izvjesili zastavu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Republike je potom komentirao i svoju alergiju rekavši da se možda kosi malo manje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> "Trebalo bi češće, imate ambroziju, ljudi pate od toga, nisam na to alergičan, za sada, to se mijenja iz godine u godinu. Imam respiratorne alergije. Ovo s alergijama je davno regulirano i postoji sankcija za ne košenje ambrozije konkretno", govori Milanović.</para><hmn:article id="46e6c1f0-ff1d-11ed-8371-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući Dan hrvatske vojske, predsjednik Republike je kazao kako je dovoljno što iznosimo oružje svaki put pred obitelji. "S jedne strane je lijepo što je vojska međunarodna s druge strane djeca od početka gledaju oružje. Oružje i vojska treba biti tamo gdje mu je mjesto", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Netko je ovdje zagalamio 'Slava Ukrajini'. Kao predsjednik mučim se kao Isus da pokliče poput 'Za dom spremni' stavim tamo gdje im je mjesto. To znači maknut ih. Nemoj raditi štetu. Između 'Za dom spremni' i 'Slava Ukraini' nema razlike. To je poklič najradikalnijih šovinista zapadne Ukrajine koji su radili s nacistima, pobili stotine tisuća Poljaka i Židova što su stigli, to je činjenica. O tome ne želim slušati u Hrvatskoj. To što su se neki lideri, posebno u Kanadi, navukli na to, ja neću. Neka izmisle drugačiji pozdrav. Slava hrvatskim braniteljima, domovini vjerni, slava Hrvatskoj. Neka maknu i Rusiju i Ukrajinu. Kijev je daleko, Moskva još dalje", kaže predsjednik Republike.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To nam radi štetu. Jeste vidjeli da je komemoracija u Bleiburgu, koji je događaj tragičan, to je zločin, ako to nekim ljudima u Hrvatskoj nešto znači, ako je tamo stradao netko drag, bitan, nedužan, onda postoji dosta načina da se to komemorira na civiliziran, građanski način, s nekom vrstom prkosa i otpora", dodaje.</para><hmn:article id="ed121e9e-fec3-11ed-aed7-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da se malo pristojnije ponašalo, da se nije provociralo Austrijance, to je moglo i dalje biti u Austriji. Nepotrebno, ali kao borac za nekakve građanske vrijednosti, to je borba protiv tiranina, za par dana će biti godišnjica bitke na Sutjesci, je l' to antifašizam? Meni je", kaže Milanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prokomentirao je i dodijeljene nagrade Grada Zagreba, na pitanje da su podijeljene ideološkom ključu predsjednik Republike je kazao: "Jesu, ali to ne znači da su pogrešno dodijeljene. Gledao sam neke goste koji demonstrativno nisu aplaudirali, u nekoliko navrata, da ga ne bi netko snimio, da ga šef ne ispegla. Ne bi trebalo biti tako. Od toga se radi ideologija".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nitko normalan nije zagovornik pobačaja, odnosno prekida trudnoće, ali postoje situacije i u krajnjoj liniji to je žensko tijelo", dodao je Milanović naglasivši da je u tim stvarima loše biti isključiv.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nekad treba shvatiti da postoje granice ljudske nemoći, da je potrebna pomoć. Biti kategoričan u tim stvarima znači ultimativno biti nepravedan", zaključio je.</para>

Milanović: Između 'Za dom spremni' i 'Slava Ukrajini' nema razlike. A ovo je poklič najradikalnijih ukrajinskih šovinista Netko je ovdje zagalamio &apos;Slava Ukrajini&apos;. Kao predsjednik mučim se kao Isus da pokliče poput &apos;Za dom spremni&apos; stavim tamo gdje im je mjesto. Između &apos;Za dom spremni&apos; i &apos;Slava Ukrajini&apos; nema razlike. To je poklič najradikalnijih šovinista zapadne Ukrajine koji su radili s nacistima, pobili stotine tisuća Poljaka i Židova Zoran Milanović sudjelovao je na svečanosti dodjele javnih priznanja Grada Zagreba.Komentirajući predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Milanović je na početku svog obraćanja kazao: "Neka dođe u centar grada i kazni sve koji nisu izvjesili zastavu".Predsjednik Republike je potom komentirao i svoju alergiju rekavši da se možda kosi malo manje. "Trebalo bi češće, imate ambroziju, ljudi pate od toga, nisam na to alergičan, za sada, to se mijenja iz godine u godinu. Imam respiratorne alergije. Ovo s alergijama je davno regulirano i postoji sankcija za ne košenje ambrozije konkretno", govori Milanović.Komentirajući Dan hrvatske vojske, predsjednik Republike je kazao kako je dovoljno što iznosimo oružje svaki put pred obitelji. "S jedne strane je lijepo što je vojska međunarodna s druge strane djeca od početka gledaju oružje. Oružje i vojska treba biti tamo gdje mu je mjesto", kazao je."Netko je ovdje zagalamio 'Slava Ukrajini'. Kao predsjednik mučim se kao Isus da pokliče poput 'Za dom spremni' stavim tamo gdje im je mjesto. To znači maknut ih. Nemoj raditi štetu. Između 'Za dom spremni' i 'Slava Ukraini' nema razlike. To je poklič najradikalnijih šovinista zapadne Ukrajine koji su radili s nacistima, pobili stotine tisuća Poljaka i Židova što su stigli, to je činjenica. O tome ne želim slušati u Hrvatskoj. To što su se neki lideri, posebno u Kanadi, navukli na to, ja neću. Neka izmisle drugačiji pozdrav. Slava hrvatskim braniteljima, domovini vjerni, slava Hrvatskoj. Neka maknu i Rusiju i Ukrajinu. Kijev je daleko, Moskva još dalje", kaže predsjednik Republike."To nam radi štetu. Jeste vidjeli da je komemoracija u Bleiburgu, koji je događaj tragičan, to je zločin, ako to nekim ljudima u Hrvatskoj nešto znači, ako je tamo stradao netko drag, bitan, nedužan, onda postoji dosta načina da se to komemorira na civiliziran, građanski način, s nekom vrstom prkosa i otpora", dodaje."Da se malo pristojnije ponašalo, da se nije provociralo Austrijance, to je moglo i dalje biti u Austriji. Nepotrebno, ali kao borac za nekakve građanske vrijednosti, to je borba protiv tiranina, za par dana će biti godišnjica bitke na Sutjesci, je l' to antifašizam? Meni je", kaže Milanović.Prokomentirao je i dodijeljene nagrade Grada Zagreba, na pitanje da su podijeljene ideološkom ključu predsjednik Republike je kazao: "Jesu, ali to ne znači da su pogrešno dodijeljene. Gledao sam neke goste koji demonstrativno nisu aplaudirali, u nekoliko navrata, da ga ne bi netko snimio, da ga šef ne ispegla. Ne bi trebalo biti tako. Od toga se radi ideologija"."Nitko normalan nije zagovornik pobačaja, odnosno prekida trudnoće, ali postoje situacije i u krajnjoj liniji to je žensko tijelo", dodao je Milanović naglasivši da je u tim stvarima loše biti isključiv."Nekad treba shvatiti da postoje granice ljudske nemoći, da je potrebna pomoć. Biti kategoričan u tim stvarima znači ultimativno biti nepravedan", zaključio je. o tome ne želim slušati 

o tome ne želim slušati

Milanović: Između 'Za dom spremni' i 'Slava Ukrajini' nema razlike. A ovo je poklič najradikalnijih ukrajinskih šovinista

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Umirovljenici zajedno u srijedu su u otvorenom pismu istaknuli kako je nepoštivanje i negiranje Dana državnosti od strane Predsjednika Republike Hrvatske, kao institucije u demokratskom društvu, čin bez presedana koji vrijeđa sve građane i žrtve položene za slobodu i neovisnost domovine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Politička platforma Umirovljenici zajedno (Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika) u otvorenom je pismu predsjedniku države Zoranu Milanoviću poručila da je duboko razočarana i neizmjerno nezadovoljna njegovim "krajnje nedemokratskim ponašanjem potpunog ignoriranja i negiranja" Dana državnosti koji se po odluci Hrvatskog sabora, kao najvećeg zakonodavnog tijela u RH, slavi 30. svibnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istaknuli su  kako je njegova dužnost kao predsjednika da predstavlja sve građane Hrvatske bez obzira na političke stavove i uvjerenja, uključujući i njegovo osobno.</para><hmn:article id="0906d076-f5a1-11ed-9e5e-86e611eecc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjećaju da su državni praznici u svakoj demokratskoj zemlji važni za očuvanje nacionalnog identiteta i jedinstva, te je od iznimne važnosti da svi dužnosnici, uključujući i Predsjednika Republike, svojim ponašanjem daju osobni primjer poštovanja vlastite države u svim takvim prilikama.</para><heading2>Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Umirovljenici zajedno ocijenili su da Milanovićevo nesudjelovanje  na događanjima namijenjena obilježavanju Dana državnosti šalje negativnu poruku javnosti, pa i onoj međunarodnoj, jer se od predsjednika države očekuje da svojim ponašanjem bude primjer poticanja nacionalnog jedinstva, da će poštovati i promicati demokratske vrijednosti te da će te kao legalist poštovati svaku demokratski donesenu odluku Hrvatskog sabora. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kakvu vi to poruku šaljete javnosti ako javno negirate i ne priznajete odluke najvećeg zakonodavnog tijela, Hrvatskog sabora? Sa zebnjom se pitamo kakve i koje bi to vi zakone poštovali ili provodili kada bi kojim slučajem imali vlast u svojim rukama ako ne poštujete demokratski donesene zakone?"</para><hmn:article id="60b78020-e77a-11ed-8dd5-9249e147d6ee" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upitali su i nije li Dan državnosti i vrijeme za prisjećanje i odavanje počasti svima onima koji su svoje živote utkali u temelje neovisnosti Hrvatske. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U otvorenom pismu Milanoviću dodali su kako su i mnogi članovi političke platforme Umirovljenici zajedno u početku njegovog mandata "možda čak i s određenim simpatijama gledali na neke vaše neobične postupke, retoričke bravure ili ponašanje, no s vremenom se istopilo njihovo strpljenje i potrošili svi krediti za toleriranje sve češćih ispada koji ne dolikuju jednom ozbiljnom predsjedniku demokratske i neovisne države". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu i kap radi koje ste zasigurno izgubili potporu mnogih umirovljenika radi čijih ste glasova danas upravo vi predsjednik RH", poručili su Milanoviću Umirovljenici zajedno.</para>

Umirovljenici Milanoviću: ' Zbog omalovažavanja Dana državnosti zasigurno ste izgubili potporu mnogih umirovljenika' Politička platforma Umirovljenici zajedno (Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika) u otvorenom je pismu predsjedniku države Zoranu Milanoviću poručila da je duboko razočarana i neizmjerno nezadovoljna njegovim &apos;krajnje nedemokratskim ponašanjem potpunog ignoriranja i negiranja&apos; Dana državnosti koji se po  Umirovljenici zajedno u srijedu su u otvorenom pismu istaknuli kako je nepoštivanje i negiranje Dana državnosti od strane Predsjednika Republike Hrvatske, kao institucije u demokratskom društvu, čin bez presedana koji vrijeđa sve građane i žrtve položene za slobodu i neovisnost domovine.Politička platforma Umirovljenici zajedno (Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika) u otvorenom je pismu predsjedniku države Zoranu Milanoviću poručila da je duboko razočarana i neizmjerno nezadovoljna njegovim "krajnje nedemokratskim ponašanjem potpunog ignoriranja i negiranja" Dana državnosti koji se po odluci Hrvatskog sabora, kao najvećeg zakonodavnog tijela u RH, slavi 30. svibnja.Istaknuli su  kako je njegova dužnost kao predsjednika da predstavlja sve građane Hrvatske bez obzira na političke stavove i uvjerenja, uključujući i njegovo osobno.Podsjećaju da su državni praznici u svakoj demokratskoj zemlji važni za očuvanje nacionalnog identiteta i jedinstva, te je od iznimne važnosti da svi dužnosnici, uključujući i Predsjednika Republike, svojim ponašanjem daju osobni primjer poštovanja vlastite države u svim takvim prilikama.Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašuUmirovljenici zajedno ocijenili su da Milanovićevo nesudjelovanje  na događanjima namijenjena obilježavanju Dana državnosti šalje negativnu poruku javnosti, pa i onoj međunarodnoj, jer se od predsjednika države očekuje da svojim ponašanjem bude primjer poticanja nacionalnog jedinstva, da će poštovati i promicati demokratske vrijednosti te da će te kao legalist poštovati svaku demokratski donesenu odluku Hrvatskog sabora. "Kakvu vi to poruku šaljete javnosti ako javno negirate i ne priznajete odluke najvećeg zakonodavnog tijela, Hrvatskog sabora? Sa zebnjom se pitamo kakve i koje bi to vi zakone poštovali ili provodili kada bi kojim slučajem imali vlast u svojim rukama ako ne poštujete demokratski donesene zakone?"Upitali su i nije li Dan državnosti i vrijeme za prisjećanje i odavanje počasti svima onima koji su svoje živote utkali u temelje neovisnosti Hrvatske. U otvorenom pismu Milanoviću dodali su kako su i mnogi članovi političke platforme Umirovljenici zajedno u početku njegovog mandata "možda čak i s određenim simpatijama gledali na neke vaše neobične postupke, retoričke bravure ili ponašanje, no s vremenom se istopilo njihovo strpljenje i potrošili svi krediti za toleriranje sve češćih ispada koji ne dolikuju jednom ozbiljnom predsjedniku demokratske i neovisne države". "Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu i kap radi koje ste zasigurno izgubili potporu mnogih umirovljenika radi čijih ste glasova danas upravo vi predsjednik RH", poručili su Milanoviću Umirovljenici zajedno. on vrijeđa građane 

on vrijeđa građane

Umirovljenici Milanoviću: ' Zbog omalovažavanja Dana državnosti zasigurno ste izgubili potporu mnogih umirovljenika'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave.</para>

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića Smeđi medvjed na Crvenom je popisu ugroženih životinja te je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda."Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave. USTRIJELILI I SRNDAĆA 

USTRIJELILI I SRNDAĆA

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:<hmn:linebreak/>" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz Zagreba</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="243b1384-fc90-11ed-823d-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske Labin</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi.</para>

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?' Vodimo vas u rasprodanu zagrebačku Arenu, ne na nastup neke glazbene zvijezde nego na duhovni koncert &quot;Progledaj srcem&quot;. Na sedmo ovakvo okupljanje stiglo je 17 tisuća ljudi, a što ih je tamo dočekalo i kakva je atmosfera provjerila je reporterka RTL-a Danas Ružica Đukić Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz ZagrebaGlavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima."Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske LabinMario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha."Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi. 'progledaj srcem' 

'progledaj srcem'

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje<ulink url="https://www.24sata.hr/news/ekskluzivno-posvojila-dijete-iz-dr-konga-zambiju-je-napustila-dan-prije-uhicenja-hrvata-913495"> 24 sata.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.</para><hmn:article id="0a5bc29e-fba3-11ed-af86-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.</para><hmn:article id="a8e6a2d8-f4a2-11ed-b5ca-aeb168bccb55" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode.</para>

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin. Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje 24 sata.Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode. 6. PROSINCA 2022.  

6. PROSINCA 2022. 

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija"</para>

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene' &apos;Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama&apos;, poručila je ravnateljica škole u Strožancu Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija" RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU 

RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sutkinja u Ndoli danas je oslobodila krivnje Hrvate koji su bili pod sumnjom o trgovanju ljudi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će se u Hrvatsku vratiti i to s djecom. Azra Imamović Subošić u razgovoru za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/azra-imamovic-subosic-za-24sata-moram-priznati-da-me-strah-opet-s-putovati-s-djetetom-914025https://www.24sata.hr/news/azra-imamovic-subosic-za-24sata-moram-priznati-da-me-strah-opet-s-putovati-s-djetetom-914025">24sata</ulink> otkrila je kako se osjeća: "Oduševljeni smo, upravo kupujemo hranu za djecu, samo čekamo da vidimo kad će nam doći djeca. Odvjetnici su odmah nakon suda otišli po njih. Sad nam djeca prvo moraju dobiti vizu, a onda ćemo se dogovoriti kad putujemo za Hrvatsku." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navela je da misli da će djecu dobiti još danas te je navela da su mnogi u sudnici plakali kad su čuli da oslobađajuću presudu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, postoji doza straha zbog ranijeg iskustva kada su ih nakon puštanja na slobodu ponovno pritvorili. </para><hmn:image id="f4a562c0-0066-11ee-99f6-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, drama četiri hrvatska para koji su posvojili djecu iz DR Kongo, počela je točno prije šest mjeseci. </para><para>Odvjetnik oslobođenih Hrvata za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/video-odvjetnik-hrvata-kelvin-silwimba-slobodni-su-mogu-ici-sa-svojom-djecom-za-hrvatsku-914017">24sata</ulink>, Kelvin Silwimba, rekao je da su Hrvati slobodni te je rekao da se osobno osjeća odlično, a daje pravda zadovoljena. On je Hrvatima bio dodijeljen po službenoj dužnosti.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="f4a562c0-0066-11ee-99f6-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Azra Imamović Subošić: 'Kupujemo hranu za djecu, odvjetnici su otišli po njih' Odvjetnik koji je Hrvatima dodijeljen po službenoj dužnosti Kelvin Silwimba rekao je da se osjeća odlično te da je pravda zadovoljena. Naveo je da su Hrvati slobodni. Ipak, doza straha među parovima postoji zbog prijašnjeg iskustva ponovnog uhićenja Sutkinja u Ndoli danas je oslobodila krivnje Hrvate koji su bili pod sumnjom o trgovanju ljudi. Očekuje se da će se u Hrvatsku vratiti i to s djecom. Azra Imamović Subošić u razgovoru za 24sata otkrila je kako se osjeća: "Oduševljeni smo, upravo kupujemo hranu za djecu, samo čekamo da vidimo kad će nam doći djeca. Odvjetnici su odmah nakon suda otišli po njih. Sad nam djeca prvo moraju dobiti vizu, a onda ćemo se dogovoriti kad putujemo za Hrvatsku." Navela je da misli da će djecu dobiti još danas te je navela da su mnogi u sudnici plakali kad su čuli da oslobađajuću presudu. Ipak, postoji doza straha zbog ranijeg iskustva kada su ih nakon puštanja na slobodu ponovno pritvorili. Podsjetimo, drama četiri hrvatska para koji su posvojili djecu iz DR Kongo, počela je točno prije šest mjeseci. Odvjetnik oslobođenih Hrvata za 24sata, Kelvin Silwimba, rekao je da su Hrvati slobodni te je rekao da se osobno osjeća odlično, a daje pravda zadovoljena. On je Hrvatima bio dodijeljen po službenoj dužnosti. suze radosnice 

suze radosnice

Azra Imamović Subošić: 'Kupujemo hranu za djecu, odvjetnici su otišli po njih'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvati u Zambiji su oslobođeni su krivnje, odlučila je to u četvrtak ujutro sutkinja suda u Ndoli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivan Pernar, koji je prošli tjedan svjedočio na sudu te umalo i sam skoro završio iza rešetaka zbog nepoštivanja suda, tijekom jutra obljavljivao je neprestano komentare iščekujući konačnu presudu za četiri hrvatska para. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ranije tijekom jutra, dok se još nije znala presuda suda, napisao je: "Sudeći po nevjerojatnoj agresiji ljevičara protiv mene vrlo je vjerojatno da su u panici i da se boje pozitivnog ishoda današnjeg ročišta, odnosno da bi sutkinja mogla ići na ispitivanje optuženika.<hmn:linebreak/>Ako se optužba danas ne odbaci, bit će to još jedan poraz njihovih odvjetnika, ali i HR medija čija su sva dosadašnja predviđanja neslavno završila, počevši još od 2 mjeseca kad su slavodobitno zaključili da su optuženici oslobođeni optužbi do lažne vijesti plasirane samo dva dana uoči mog svjedočenja kada su rekli da sam "otpao s liste svjedoka".</para><hmn:article id="2f94b404-005c-11ee-8208-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No iščekivajući početak suđenja, Pernar je i ogladnio, pa je na Telegramu napisao: "Sat vremena sam čekao početak suđenja, pola sata već čekam odluku, nemam strpljenja više idem na doručak."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potom je komentarima provocirao zastupnike u Saboru i na Fecebooku podbadao: "Navodno su Možemovci u Saboru u panici", a potom da i "Navodno i na sudu u Zlataru sa strepnjom iščekuju odluku u Ndoli!", kao i da je "cijeli saziv Sabora danas izuzetno nervozan". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potom se osvrnuo i na konačan pravorijek suda: </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> "Ako tužiteljstvo ne uloži žalbu ili žalba bude odbijena, odluka sutkinje postaje pravomoćna. Zambijski zakon govori da bi netko bio osuđen za trgovinu ljudima, nije dovoljno samo da posvajanje bude nezakonito, nego je potreban i element iskorištavanja djece. Što je točno sutkinja odlučila javit ću uskoro, ali sudeći po ovoj odluci, možemo ustvrditi da optuženi nisu krivi za trgovinu djecom".</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/pernar1/posts/pfbid0ULEfkDyCQUfKPg7JpkreKwweuUs8SiydiMXQr3y112WAZKHtRW3ojDrbW8LwmNDXl"/>

I Pernar se oglasio oko današnjeg ročišta pa napisao: 'Nemam strpljenja, idem na doručak' Na društvenim mrežama cijelo jutro objavljivao je komentare na račun saborskih zastupnika pa naveo da su &apos;Možemovci u Saboru u panici&apos; Hrvati u Zambiji su oslobođeni su krivnje, odlučila je to u četvrtak ujutro sutkinja suda u Ndoli.Ivan Pernar, koji je prošli tjedan svjedočio na sudu te umalo i sam skoro završio iza rešetaka zbog nepoštivanja suda, tijekom jutra obljavljivao je  neprestano komentare iščekujući konačnu presudu za četiri hrvatska para. Ranije tijekom jutra, dok se još nije znala presuda suda, napisao je: "Sudeći po nevjerojatnoj agresiji ljevičara protiv mene vrlo je vjerojatno da su u panici i da se boje pozitivnog ishoda današnjeg ročišta, odnosno da bi sutkinja mogla ići na ispitivanje optuženika.Ako se optužba danas ne odbaci, bit će to još jedan poraz njihovih odvjetnika, ali i HR medija čija su sva dosadašnja predviđanja neslavno završila, počevši još od 2 mjeseca kad su slavodobitno zaključili da su optuženici oslobođeni optužbi do lažne vijesti plasirane samo dva dana uoči mog svjedočenja kada su rekli da sam "otpao s liste svjedoka".No iščekivajući početak suđenja, Pernar je i ogladnio, pa je na Telegramu napisao: "Sat vremena sam čekao početak suđenja, pola sata već čekam odluku, nemam strpljenja više idem na doručak."Potom je komentarima provocirao zastupnike u Saboru i na Fecebooku podbadao: "Navodno su Možemovci u Saboru u panici", a potom da i "Navodno i na sudu u Zlataru sa strepnjom iščekuju odluku u Ndoli!", kao i da je "cijeli saziv Sabora danas izuzetno nervozan". Potom se osvrnuo i na konačan pravorijek suda:  "Ako tužiteljstvo ne uloži žalbu ili žalba bude odbijena, odluka sutkinje postaje pravomoćna. Zambijski zakon govori da bi netko bio osuđen za trgovinu ljudima, nije dovoljno samo da posvajanje bude nezakonito, nego je potreban i element iskorištavanja djece. Što je točno sutkinja odlučila javit ću uskoro, ali sudeći po ovoj odluci, možemo ustvrditi da optuženi nisu krivi za trgovinu djecom". 'svjedok' u zambiji 

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

Najčitanije

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

Od Trajektne luke Split do zračne luke oderali ih za 180 eura? Ceh prijevoznika imao je što reći...

Objavljena detaljna vremenska prognoza za ljeto. Evo i što čeka Hrvatsku

Još iz rubrike

Ima li Tomašević podršku građana? Čak 58 posto vas kaže da je bolji i od pokojnog Bandića

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

Na zgradama diljem zemlje izvješene zastave, no jedna je prolaznicima posebno upala u oko

Više s weba

Pročitajte još

Pogledajte procesiju Majke Božje od Kamenitih vrata. Znate li njezinu legendu?

Mirela Čavajda dobitnica nagrade Zagrepčanka godine: 'Neka od sada bude svima lakše'

Milanović: Između 'Za dom spremni' i 'Slava Ukrajini' nema razlike. A ovo je poklič najradikalnijih ukrajinskih šovinista

Umirovljenici Milanoviću: ' Zbog omalovažavanja Dana državnosti zasigurno ste izgubili potporu mnogih umirovljenika'

Pročitajte još

Pogledajte procesiju Majke Božje od Kamenitih vrata. Znate li njezinu legendu?

Mirela Čavajda dobitnica nagrade Zagrepčanka godine: 'Neka od sada bude svima lakše'

Milanović: Između 'Za dom spremni' i 'Slava Ukrajini' nema razlike. A ovo je poklič najradikalnijih ukrajinskih šovinista

Umirovljenici Milanoviću: ' Zbog omalovažavanja Dana državnosti zasigurno ste izgubili potporu mnogih umirovljenika'

Više s weba