Prvi redovni izbori u Hrvatskoj bi se trebali održati tek za dvije godine, no oporba zaziva prijevremene parlamentarne izbore. Kako bi u tom slučaju prošli i stranke i političari otkriva novi CRO Demoskop koji je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus.
Od redovnih izbora bilo je na političkoj sceni velikih promjena u samim strankama pa bi se u slučaju novih izbora zasigurno karte nešto drukčije posložile u parlamentu, ali prvi izbor među građanima i dalje je isti.
Rejting stranaka
Vladajući HDZ bira najviše ispitanika, više od četvrtine (25,4 posto, a u ožujku imali 25,2 posto). Slijedi SDP koji se, znamo, u međuvremenu doslovno raskolio, a rejting im je 17 posto, kao i u ožujku. Platforma MOŽEMO! proteklih je pet mjeseci bilježila pad rejtinga, sada blago rastu i ostaju treća snaga s gotovo 13 posto (12,5 posto u ožujku). MOST je rastao na krilima referendumskih inicijativa ali posljednjih mjeseci rejting im pada. Sada je nešto iznad 10 posto (imali 10,6 posto u ožujku).
Značajniji pad vidljiv je kod Domovinskog pokreta kojeg vodi vukovarski gradonačelnik, imaju oko 5 posto (imali 6,3 posto u ožujku). Ostali su daleko; HSS niti dva posto (1,7 posto u travnju, imali 1,6 posto u ožujku), CENTAR još niže (1,6 posto u travnju, imali 1,4 posto u ožujku).
Slijede FOKUS (1,2 posto u travnju, 1,3 posto u ožujku), pa IDS (1 posto u travnju, koliko je imao i u ožujku), sve ostale političke stranke su ispod jedan posto, a prostor za pridobivanje birača raste: NEODLUČNIH u našoj zemlji je više od 17 posto!
Najpopularniji političar
Od ožujka prošle godine predsjednik Milanović je najpozitivniji političar, na toj poziciji je i sada; iako mu rejting pada. 22 posto u travnju ga smatra najpozitivcem (23 posto u ožujku). Rejting pada i njegovu najvećem rivalu premijeru Plenkoviću koji je na 15,5 ali i on je zadržao srebro na ovoj ljestvici (imao 16,1 posto u ožujku). Daleko od vodećeg dvojca u državi, koji doduše jedva razgovaraju, je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s 5,5 posto (imao 4,9 posto u ožujku).
Slijedi ministar financija Zdravko Marić (u travnju na 2,8 posto, u ožujku na 2,5 posto), pa Sandra Benčić (u travnju 2 posto, u ožujku 1,9 posto), onda Marija Selak Raspudić (u travnju na 1,4 posto, u ožujku 0,5 posto), pa Božo Petrov (u travnju 1,3 posto, u ožujku 1,1 posto).
Splitski gradonačelnik Ivica Puljak koji je dao ostavku, i odmah krenuo u kampanju za istu poziciju, je na 1,1 posto (0,2 posto u ožujku). Još niže su dva SDP-ovca: Peđa Grbin (1 posto u travnju, 1,3 posto u ožujku) i Arsen Bauk (1 posto u travnju, 0,6 posto u ožujku). Nitko je tražen i u travnju, gotovo četvrtina ispitanika (23,1 posto) poručuje da je najpozitivniji političar baš NITKO!
Najnegativniji političar
Vrh neprestižne ljestvice drži isti duo, ali obrnutim rasporedom. Prvi izbor i u travnju je premijer Plenković kojeg gotovo 28 posto smatra najnegativnijim političarom (28,5 posto u ožujku). Drugi izbor je predsjednik Republike s gotovo 18 posto (19,5 posto u ožujku). Onda dugo, dugo nitko, pa ponovno Milorad Pupovac (3,3 posto u travnju, 3,7 posto u ožujku), a onda i ministar zdravstva Vili Beroš (2,9 posto u travnju, 0,4 posto u ožujku).
I Beroš, a posebno Mario Banožić (2,8 posto u travnju, 1,2 posto u ožujku) koji je sljedeći, mogli bi napustiti Vladu jer je premijer znamo najavio rekonstrukciju oko koje se očito i sam lomi. Slijedi Tomislav Tomašević (2,4 posto u travnju, 0,5 posto u ožujku), pa Zlatko Hasanbegović (1,8 posto u travnju, 2 posto u ožujku), a onda i još jedan ministar - Tomislav Ćorić koji je navodno i ponudio Plenkoviću odlazak iz Vlade (1,6 posto u travnju, 1,1 posto u ožujku).
U top deset negativaca u travnju su ušli i predsjednik Sabora Gordan Jandroković (1,5 posto u travnju, 1,9 posto u ožujku) i MOST-ov Nikola Grmoja (1,5 posto u travnju, 1,7 posto u ožujku), znakovito, ali ovdje nema članova Vlade protiv kojih se provodi istraga. Ni Miloševića ni Aladrovića. Da su svi političari negativni stav je 12 posto građana.
Upravo se čita
Upravo se čita
Ocjena Vlade, Sabora i Ureda predsjednika
Da su u školi rekli bismo da su svi popustili jer građani, koji političare i biraju, glavnim su institucijama dali nižu prosječnu ocjenu. Pantovčak je na dobar tri (3,03 u ožujku), a Banski dvori i Sabor na dovoljan - dva (Banski dvori 2,34 u ožujku, a Sabor 2,26 u ožujku).
Završavamo sa smjerom kretanja zemlje gdje gotovo 68 posto smatra da idemo u pogrešnom smjeru, a optimističnih je manje od 19 posto (prošlog mjeseca je 67,1 posto ispitanika smatralo da idemo u pogrešnom smjeru, a optimističnih je bilo 22 posto). Očekivano pesimističnih je najviše u redovima birača oporbe, ali i 35 posto HDZ-ovih birača smjer kretanja zemlje ocjenjuje pogrešnim.
Pri tome je ruska invazije na Ukrajinu za građane uvjerljivo najvažnija tema koja je s vrha pogurala baš sve domaće i teme i probleme.
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 5. do 8. travnja 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
