ŠTO NAS ČEKA NA JESEN?

Guverner Vujčić za RTL o krizi i tržištu nekretnina: 'Cijene su već počele padati. To se vidi i bez statistič...

21.8.2020. u 18:58/ Ivan Skorin, vijesti.hr

Ova kriza će biti snažnija u jednom trenutku ali će kraće trajati pa će kumulativno imati manje posljedice, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić

Guverner HNB-a Boris Vujčić u ekskluzivnom razgovoru za RTL govorio je o prognozama pada BDP-a, padu cijena nekretnina i zašto smatra da će ova kriza slabije pogoditi Hrvatsku od one 2009. godine.  

Vaša prognoza pada BDP-a za ovu godinu je 9,7 posto, a Vladina travanjska prognoza je 9,4 posto. Kako to da ova neočekivano bolja turistička sezona nije smanjila tu prognozu?

Ono što smo ovaj puta napravili je prognoza koja se sastoji od tzv. osnovnog scenarija, optimističnog i pesimističnog. U osnovnom scenariju prognoza HNB-a je bila 9,7 posto pad BDP-a za ovu godinu. Taj je scenarij podrazumijevao da će pad prihoda od turizma biti 70 posto. Optimistični scenarij je predviđao pad od 50 posto, a pesimistični od čak 90 posto. Ono što danas vidimo, budući da je 20. kolovoza kada već je najveći dio glavnine sezone prošao, je to da će prihodi turizma biti bolji nego u osnovnom scenariju. 

Znači ona iz travnja prognoza je bila optimističnija, a ova sada je realnija?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne, to je ista prognoza, samo ima svoj osnovni scenarij, optimistični i pesimistični. U ovom trenutku mi smo bliže optimističnom scenariju nego osnovnom jer je pad prihoda od turizma manji. 

Hoće li i kada će doći do pada cijena nekretnina i kako će on, konkretno izgledati. Za koliko posto?

Upravo se čita

Image
novi već naručeni

Ogroman interes građana: U nekim poštanskim uredima više nema paketa eurokovanica

Ono što u ovom trenutku možemo vidjeti manji promet na tržištu nekretnina i da su cijene, koliko možemo sada ocjenjivati, iako još nemamo statističke podatke, već počele padati. Cijene nekretnina su se smanjile, odnosno, onaj snažan rast koji smo vidjeli do prvog kvartala 2020., sada preokrenuo u trend lagane stabilizacije ili se smanjivanja cijena, ovisno o kojem segmentu tržišta govorimo. 

Ono što građane najviše zanima su cijene stanova. U kojem postotku bi mogle pasti njihove cijene u Zagrebu, Osijeku...

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mi ne prognoziramo u kojem postotku će padati cijene stanova. No, mi sada iz tih nekih kotacija tih cijena vidimo da te cijene u ljeto više nisu rasle kao što su rasle do prvoga kvartala. Sada ćemo vidjeti kada će ići sljedeći APN jer će to značajno utjecati na tržište stambenih nekretnina. 

Bez toga, kada bi vi prognozirali pad? Krajem ove godine, početkom iduće godine?

On se možda događa sada kada mi pričamo. Ako odete na Njuškalo i pogledate tražene cijene za prodaju pojedinih stanova, vidite da puno ljudi kaže da su već snizili cijene zbog svega što se dogodilo. I naravno, opet napominjem, različita su tržišta Zagreb i obala s ostatkom Hrvatske. Zagreb je, naravno, i pot utjecajem potresa i ne smijemo zaboraviti to da imamo podjelu tržišta na centar, koji je snažno oštećen.

Hoću li na jesen teže doći do kredita?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne. Što se tiče kredita stanje je ovakvo. Kamatne stope su niže nego ikada. Ako govorimo o stambenim kreditima, mi smo imali kamatne stope koje su bile oko 3 posto 2019. godine da bi se 2020. već spustile na gotovo 2,5 posto, znači na svoj povijesni minimum. 

To su stambene, a gotovinske i potrošačke?

Gotovinski krediti ove godine rastu duplo sporije nego što su rasli prošle godine. To je posljedica zaoštravanja ekonomske situacije, odnosno pada BDP-a, zbog čega je pala i potražnja za tim kreditima budući da ljudi nisu sigurni u buduće dohotke, zaposlenje... Ali, s druge strane, i strožih uvjeta odobravanja kredita koji su se isto manifestirali prvenstveno u drugom kvartalu ove godine.

Što će se dogoditi na jesen? Slijedi li masovni val otpuštanja?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mislim da smo najgori dio krize već prošli, a to je bio drugi kvartal. Tada smo imali karantenu, odnosno tzv. lockdown, i kada veliki dio ekonomije uopće nije radio. Sada vidimo da mnoge djelatnosti rade blizu razine iz prošle godine ili, recimo, 10 posto niže nego prošle godine. To zajedno s mjerama donesenim kako bi se potaknulo gospodarstvo tijekom zatvaranja ekonomije odnosno pandemijske krize, ne bi trebalo dovesti do, recimo, rasta nezaposlenosti kakav smo vidjeli tijekom prošle financijske krize 2009., 2010. ili 2011. godine. Mi ne očekujemo takve razine nezaposlenosti sada kao što smo ih vidjeli tada. 

Možemo rezimirati da će korona kriza blaže proći kroz Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo nego ona iz 2008. godine?

Ako gledamo ukupnu krizu - svakako. Zato jer je ona kriza trajala praktički šest godina. Ova će biti snažnija u jednom trenutku, tu prvenstveno govorim u drugom kvartalu kada smo sami zatvorili ekonomiju, ali će kraće trajati pa će kumulativno imati manje posljedice. 

Više s weba

Pročitajte još

Image

Tvrtka iz Lošinja dijeli stipendije

Više s weba