NOVI PODACI HNB-A

Hrvatska u prvih šest mjeseci 2020. povećala dug za čak 36 milijardi kn! Šonje za RTL.hr: 'Bez promjena bit će problema'

Image
Foto: Igor Kralj/PIXSELL, Ivo Cagalj/PIXSELL

Znamo da je to povijesni maksimum i da je izuzetno opasno, kazao je Šonje o činjenici da se otpočetka krize očekuje rast duga na 90 posto BDP-a

6.10.2020. u 14:20/ I. Kristović

Spašavanje gospodarstva i njegovo ponovno zahuktavanje nakon lockdowna donijelo je Hrvatskoj u lipnju, u osvit parlamentarnih izbora, veliko povećanje javnog duga, čak i veće nego prethodnih mjeseci.  

Prema podacima HNB-a objavljenima prošlog tjedna, u tom je mjesecu Vlada Andreja Plenkovića povećala javni dug za 15 milijardi kuna, s 314,3 milijarde na kraju svibnja na 329,6 milijardi na kraju lipnja. Dok je povećanje duga u prvih šest mjeseci ove godine čak 36,7 milijardi kuna. 

Zašto smo se toliko zadužili u lipnju?

Najveći dio zaduženja iz lipnja otpao je na izdavanje 11-godišnje obveznice vrijedne dvije milijarde eura. "Ministarstvo financija 10. lipnja uspješno je izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde eura, dospijeća 2031. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 1,5 posto, a ostvareni prinos 1,643 posto", objavili su 11. lipnja iz Ministarstva financija, a potom su objasnili na što će potrošiti novac koji su dobili. 

Image
ublažili procjene

S&P potvrdio investicijski rejting Hrvatske: Oporavak kreće iduće godine, treba zaustaviti velika zaduženja

Image
ublažili procjene

S&P potvrdio investicijski rejting Hrvatske: Oporavak kreće iduće godine, treba zaustaviti velika zaduženja

"Primici od tog izdanja iskoristit će se za refinanciranje euroobveznice iznosa 1,25 milijardi dolara, koja dospijeva u srpnju 2020., pri čemu će se ostvariti godišnja ušteda na kamatama od gotovo 360 milijuna kuna. Preostali dio izdanja iskoristit će se za financiranje mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom Covid-19, kako je i predviđeno u izmjenama i dopunama državnog proračuna za ovu godinu", objasnili su iz Ministarstva financija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prvih šest mjeseci 2020. dug povećan za više od 36 milijardi kuna 

Inače, koronakriza i zatvaranje gospodarstva u ožujku i travnju, donijelo je Hrvatskoj veliko povećanje javnog duga pa je on u tom razdoblju prešao i granicu od 300 milijardi kuna. Na kraju 2019. godine javni dug je, po podacima HNB-a iznosio 292,9 milijardi kuna. Već u ožujku je bio osam milijardi kuna veći, a krajem travnja je prešao 300 milijardi i iznosio je 304 milijarde. 

U svibnju raste za dodatnih 10 milijardi, na 314,3 milijarde, a potom u lipnju skače za još 15 milijardi na 329,6 milijardi. Kada se sve zbroji, od početka godine do kraja lipnja javni dug Hrvatske porastao je za više od 36 milijardi kuna. 

Upravo se čita

Image
DOBRO SE ZABAVLJAJU

VIDEO Pogledajte vatrenu atmosferu Hrvata na ulicama: Ostali navijači nas gledaju i snimaju

Snižavaju se procjene rasta BDP-a u sljedećoj godini

Ono što zabrinjava je kako će Hrvatska vratiti to veliko zaduženje generirano u ovoj godini. Na ruku nam ne idu ni procjene o velikom padu BDP-a u ovoj godini, a još manje činjenica da se u sljedećoj predviđa tek mršavi rast od 3,5 posto. 

Početkom listopada Europska banka za obnovu i razvoj je objavila novu, i to pogoršanu procjenu pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini. Dok su u svibnju procjenjivali pad BDP-a u 2020. od 7 posto, u najnovijoj analizi su ga "podigli" na 8,5 posto. Pogubnija činjenica je što su procjenu rasta u 2021. sa svibanjskih 6,7 posto spustili na 3,5 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šonje za RTL: 'U skladu s očekivanjima. A očekivanja su - loša'

Image
Foto: RTL Direkt
Image
RTL Direkt

Ekonomski analitičar Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i urednik portala Ekonomski lab, za RTL.hr je kazao da od početka koronakrize znamo da će javni dug ići do razina 90 posto BDP-a. "Znamo da je to povijesni maksimum i da je izuzetno opasno, ali to je posljedica svega što se događalo. To je u skladu s očekivanjima, nema iznenađenja, a očekivanja su, naravno, loša", kazao je Šonje. 

Šonje smatra da se odgovornom fiskalnom politikom može upravljati tom razinom javnog duga. "No, da bi se to postiglo, država se mora dubinski restrukturirati i promijeniti, bitno smanjiti svoje troškove, postati puno efikasnija i provesti reforme o kojima već dugo govorimo. Bez toga bit će problema narednih godina", kazao je Šonje.

Kazao je da se po pitanju javnog duga ne možemo uspoređivati s velikim zemljama nego s malim otvorenim ekonomijama srednje i istočne Europe kao što su Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska, s Bugarskom ili Rumunjskom. "U tom kontekstu Hrvatska je najzaduženija zemlja tog tipa što samo po sebi govori koliko je problem ozbiljan", zaključio je Šonje za RTL.hr.

Više s weba

Pročitajte još

Image
ozbiljno upozorenje

Požeški HZJZ upozorio stanovnike Doljanovca: 'Nemojte piti vodu, ima arsena'

Više s weba