Problem demografije

Otišao iz Lijepe Naše pa poručio: 'Vraćanje bi za mnoge značilo poraz, a Hrvati ne vole gubiti'

Image
Foto: Slavko Midžor/Pixsell

Životno zadovoljstvo građana neke zemlje najlakše se može shvatiti kao stupanj u kojem ljudi uspijevaju ostvariti vrijednosti koje su im važne

22.2.2020. u 17:47/ Vijesti.hr

Od ulaska Hrvatske u EU otišlo je više od 300.000 ljudi. Nestalo je u 10 godina 90.000  učenika osnovnih i srednjih škola, a na fakultetima je više upisnih mjesta nego studenata, piše Večernji list.

Među više od 300.000 iseljenih Hrvata od ulaska države u EU je i Marijan Jukić (35) koji u Sydneyju u Australiji radi kao vodeći podatkovni znanstvenik i stariji konzultant na implementiranju umjetne inteligencije, strojnog učenja i inteligentnih programskih sustava za japanski NTT, piše Večernji list.

"Proces odljeva stručne i specijalizirane radne snage treba sagledati u kontekstu globalizacije i snažnih ekonomskih silnica koje privlače stručnjake u centre razvoja diljem svijeta. Takvi centri imaju velik kapital i na visokom su stupnju znanstveno-tehnološkog razvoja koji je izrazito skupo dosegnuti.

S druge strane, u Hrvatskoj se stvorio razvojni vakuum kao posljedica negativne selekcije kadrova u proteklih 30-ak godina. Ljudi koji su preuzeli vođenje hrvatskoga društva tome nisu dorasli. Čak i bez izravne korupcije, s tako lošom strukturom koja vodi društvo zemlja bi zaostajala. Bez reformi i ozbiljnog tehnološkog i moralnog zaokreta Hrvatska će ostati marginalizirana zemlja s manjkavom strukturom gospodarstva i prevelikom ovisnošću o turizmu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

VEZANE VIJESTI:

U zaostatku smo 30 godina, nije se stvorio kapital za razvoj

Teško je preokrenuti negativni trend. Nedostaje nam tih 30-ak godina. U tom izgubljenom vremenu nije se stvorio ni privukao kapital koji može generirati i održati razvoj. Kad tome dodamo negativno ozračje, defetizam, prigovaranje, korupciju i nepouzdanost institucija, uvjeti za zaokret postaju još nepovoljniji", govori Jukić.

Upravo se čita

Image
GROZNO PONAŠANJE

Hrvatski navijači doživjeli torturu u Švedskoj: 'Sve smo ispratili s osmijehom i ponosom'

"Želimo li smanjiti iseljavanje, upravo su mladi u ranim 20-im godinama ciljna grupa kojoj treba pružiti sve uvjete ostanka i razvoja u Hrvatskoj", smatra Jukić te dodaje: "Bez reformi i ozbiljnog tehnološkog i moralnog zaokreta Hrvatska će ostati marginalizirana zemlja s manjkavom strukturom gospodarstva i prevelikom ovisnošću o turizmu".

Na pitanje o tome što bi se sve moralo promijeniti u Hrvatskoj da bi se on i drugi mladi i obrazovani vratili, odgovara:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Stručni i obrazovani ljudi od 30, 40 godina neće se vraćati u znatnoj mjeri bez obzira na to što se događalo u Hrvatskoj u sljedećih desetak godina. Možda se vrate kao umirovljenici, no i to je upitno s obzirom na trendove u zdravstvenom sustavu. Odlaskom u razvijene zemlje, ljudi dolaze u društva u kojima će se koristiti i naučiti o tehnologijama koje se neće tako skoro koristiti u malenom i slabom hrvatskom gospodarstvu, bar ne u većoj mjeri. Također, ovo je razdoblje velike aprecijacije cijena nekretnina i troškova života u razvijenim zemljama. Većina naših sadašnjih iseljenika 'potrošit' će dosta godina da uopće dođe u poziciju ravnopravne participacije u 'zapadnim' društvima. Oni neće tako skoro stvoriti znatan višak koji se može preliti u lagodan život u Hrvatskoj, koja je već preskupa. Naši ljudi su hrabri, sposobni, žele uspjeti i uspjet će. Vraćanje bi za mnoge značilo poraz, a Hrvati ne vole gubiti", nije optimističan Jukić u vezi s povratkom obrazovanih i stručnih iseljenika.

Kvaliteta života je kada ljudi uspijevaju ostvariti vrijednosti koje su ima važne

Dr. sc. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala s Instituta "Ivo Pilar" ističe da se kvaliteta života u nekom društvu te, posljedično, životno zadovoljstvo građana zemlje najlakše može shvatiti kao stupanj u kojem ljudi uspijevaju ostvariti vrijednosti koje su im važne.

"Posebno nas trebaju zabrinjavati sve jasnije naznake da su na odlazak iz zemlje najspremniji oni iz krajnjih skupina: skupine koja se bori za golu egzistenciju, ali i skupine koja bi trebala predstavljati najveći potencijal za razvoj društva. Oni najbolji među nama", govori Burušić.

Burušić dodaje da je važno pitanje koliko naš obrazovni sustav može pridonijeti smanjenju spremnosti na odlazak. O toj temi, kaže, nije se u Hrvatskoj razgovaralo detaljnije i na temelju činjenica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Opća politička klima, klijentelizam, kultura rentijerstva, premreženosti političkih utjecaja mladim pojedincima, spremnima na izazove i napredak, na svakom koraku postavljaju na desetke 'staklenih stropova'. Sustavno im se šalje poruka da su na cijeni oni koji se prilagođavaju, a ne oni koji kreiraju i stvaraju novo", kaže Burušić.

Za demografa dr. Stjepana Šterca podaci iz izvještaja Svjetskoga ekonomskog foruma za 2018. nisu neočekivani.

"Lani je ostalo 11.000 slobodnih mjesta na hrvatskim fakultetima i veleučilištima, više je upisnih mjesta nego studenata. Dio mladih želi studirati vani, oni koji su već diplomirali odlaze zbog velikog nezadovoljstva upravljanjem državom, neuređenog društva i nevjerovanja u budućnost u Hrvatskoj", kaže Šterc.

Istraživanje povjesničara i politologa Tade Jurića pod nazivom "Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: karakteristike i motivi" na uzorku od 1200 iseljenih hrvatskih državljana u Njemačku od 2013. do 2017. pokazalo je da je udio iseljenih Hrvata s VSS-om u Njemačku 37,8 posto, što znači da je u ukupnom broju iseljenih u tri godine 10 posto veći nego u Hrvatskoj u dobi do 40 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na Zapadu mentalitet je drukčiji nego kod nas

Geograf Dejan Horvatek (29) iz Zaboka već četiri godine živi u Austriji u kojoj se i oženio.

"Austrijanci  razmišljaju znatno drukčije od nas. Nisu pasivni kao Hrvati koji govore "ne može se", koji kukaju i čekaju, nego su proaktivni. Često kažu: 'Nemojmo čekati brod na kolodvoru'". Efikasni su u poslu, u rješavanju problema.

"Iseljavanje iz RH je višedimenzionalan problem jer je riječ o iseljavanju stanovništva u radnosposobnoj i reproduktivnoj dobi. To je neposredan gubitak za ekonomski, ali i demografski razvoj jer odlaze mlađi ljudi, njihova djeca i buduća djeca", zaključuje demograf Martin Strmota, prenosi  Večernji list.

Više s weba

Pročitajte još

Image
Gošća RTL Danas

Selak Raspudić o tome je li ona kandidatkinja Mosta za premijerku i zašto su je na letku 'odrezali'

Više s weba