ZABRINJAVAJUĆI PODACI

Kakve su plaće u odnosu na školsku spremu? Razlike su velike, a žene su osjetno manje plaćene

Image
Foto: RTL / PIXABAY

Prosjeci uvijek kriju mnogo toga

4.5.2020. u 10:42/ Vijesti.hr

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena u ožujku bila je 6789 kuna, prema posljednjim poznatim podacima, a kao i svi prosjeci krije niz razlika. Državni zavod za statistiku objavio je podatke o plaćama prema stručnoj spremi, ali na osnovi zbirnih plaća za 2018. godinu, kada je prosječna plaća bila 625 kuna manja nego u ožujku 2020. godine te je iznosila 6164 kune.

VEZANE VIJESTI

Pokazalo se da zaposleni s visokom stručnom spremom zarađuju 43 posto više od državnog prosjeka (tada 8811 kuna neto), oni s višom stručnom spremom bili su 12 posto iznad prosjeka (tada 6900 kuna), a osim te dvije skupine zaposlenih još su samo visokokvalificirani radnici zarađivali nešto više od prosječne plaće, i to 4,7 posto (tada 6453 kune).

Fakultetska diploma donosi 60 posto viša primanja od srednjoškolske svjedodžbe. Inače, plaće zaposlenih sa srednjom stručnom spremom 15 posto su niže od prosječnih u državi i tada su bile 5249 kuna. Plaća zaposlenih s nižom stručnom spremom (2018. bila je 4184 kuna) bila je za trećinu niža od prosječne, nekvalificirani radnici zarađivali su 36 posto manje, a kvalificirani radnici 23 posto ispod prosjeka.

Najveće plaće za VSS spremu isplaćivali su u duhanskoj industriji – gotovo 15.000 kuna neto, u industriji pića oko 14.000 kuna, promidžbi 13.000 kuna, farmaciji te proizvodnji računala nešto više od 12.000, proizvodnji električne opreme, trgovini na veliko, bankama i zdravstvu više od 11.000 kuna neto, a u prerađivačkoj industriji prosječna plaća VSS zaposlenika bila je nešto jača od 10.000 kuna, slično kao i u niskogradnji, vodenom i zračnom prijevozu, IT djelatnosti te znanstvenom istraživanju. Visoka stručna sprema u obrazovanju donosila je 6635 kuna prosječne plaće, za četvrtinu manje od državnog prosjeka za zaposlene s fakultetskom diplomom.

Zanimljive su i rodne razlike u plaćama. Žene u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, a čak je i u obrazovanju, tradicionalno ženskoj djelatnosti, prosječna muška plaća 15 posto viša. Identična je razlika od 15 posto i u javnoj upravi, gdje su muškarci u prosjeku zarađivali 7399, a žene 6261 kunu. U bankama žene zarađuju četvrtinu manje od muških kolega, slično kao i u zdravstvu. Rijetke su branše u kojima žene zarađuju nešto više od muškaraca, primjerice u farmaciji su prosječne plaće žena oko dva posto više od plaća muškaraca.

Inače, 70.000 zaposlenih u Hrvatskoj zarađivalo je 2019. godine više od 12.000 kuna neto, prema podacima za ožujak 2019. godine, a među njima je bilo oko 8.000 zaposlenih u javnoj upravi i obrani, 7.500 u trgovini, 7.500 u IT sektoru, 7.000 zaposlenih u zdravstvu, 7.000 u financijskom sektoru i bankama, 5.000 u stručnim i tehničkim djelatnostima, 3.6000 u obrazovanju, 3.000 u telekomunikacijama, oko 3.300 u računalnom programiranju, oko 2.000 u proizvodnji računala, 1.100 tisuću u farmaciji, 500-ak u proizvodnji pića, 150 u duhanskoj industriji, piše Večernji list.

U cijeloj prerađivačkoj industriji s oko 194.000 zaposlenih oko 10.000 osoba zarađuje više od 12.000 kuna na mjesec. Neto plaće između 10.000 i 12.000 kuna primilo je oko 50.000 zaposlenih. Nešto više od 121.000 radnika zaposlenih u pravnim osobama primalo je između 8.000 i 10.000 kuna neto, pokazuje analiza DZS-a napravljena prema plaćama iz ožujka 2019. Svaki peti, odnosno 5,2 posto zaposlenih ili 55.000 osoba zaposlenih u punom radnom vremenu primilo je plaću do 3.200 kuna, a neto između 3.201 i 7.200 kuna primilo je oko 672.000 zaposlenih.  

Više s weba

Pročitajte još

Image

Veliki požar zahvatio Kinu

Više s weba