Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako doznajemo u KB Dubrava u tijeku je deveta transplantacija srca - što je apsolutni rekord.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom prva dva mjeseca 2023. godine obavljeno je osam transplantacija srca, a to je rekord u povijesti transplantacije u Hrvatskoj od 1995. godine. </para><hmn:article id="d7e873f6-b9f0-11ec-9732-0242ac12000f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječno ih godišnje imaju oko dvanaest, tako da je deveta u tri mjeseca vrlo uspješan značaj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Srce je pacijentu stiglo iz Austrije, a čekao ga je dva mjeseca. Radi se 63-godišnjaku.</para><para>Na Eurotransplantu KB Dubrava pokazuje se kao posebno uspješna.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

KB Dubrava ruši sve rekorde: U tijeku još jedna transplantacija srca To je apsolutni rekord u povijesti transplantacije u Hrvatskoj od 1995. godine Kako doznajemo u KB Dubrava u tijeku je deveta transplantacija srca - što je apsolutni rekord.Tijekom prva dva mjeseca 2023. godine obavljeno je osam transplantacija srca, a to je rekord u povijesti transplantacije u Hrvatskoj od 1995. godine. Prosječno ih godišnje imaju oko dvanaest, tako da je deveta u tri mjeseca vrlo uspješan značaj.Srce je pacijentu stiglo iz Austrije, a čekao ga je dva mjeseca. Radi se 63-godišnjaku.Na Eurotransplantu KB Dubrava pokazuje se kao posebno uspješna. VEĆ DEVETA OVE GODINE 

KBC Dubrava

Detonirana mina kod Rijeke: Čula se jaka eksplozija

Objavljena najnovija snimka iz Rijeke! Mina izvučena na površinu mora

KB Dubrava ruši sve rekorde: U tijeku još jedna transplantacija srca

VEĆ DEVETA OVE GODINE

Članak

Danas.hr

Postroll

Preroll

Transplatacija srca malenoj Riti uspješno završena!

KBC Rebro

Nije bila sigurna jesu li to jauci boli ili užitka: bivši političar umro u autu tijekom seksa s ljubavnicom

'Dobro se dobrim vraća': Zagrepčani se ujedinili protiv ZET-a i oživjeli staru tradiciju

veliki uspjeh

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.</para><hmn:article id="4e6b1cc6-c801-11ed-babd-bae4669ad5fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do sada nikad niste istupili u medijima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ste onda postali osumnjičenik?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.</para><hmn:article id="c6151b40-b9f3-11ec-9092-0242ac120051" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesu li to skupe cipele?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.</para><hmn:article id="9441ea22-b9f2-11ec-9e7e-0242ac12002a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što ćete vi sad?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikada", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je.</para>

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu' Putni nalozi, navodi, nikada joj nisu pokazani, a sa Sauchom se nije čula. O pravomoćnoj presudi saznala je iz medija Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori."Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.Do sada nikad niste istupili u medijima?"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.Kad ste onda postali osumnjičenik?"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.Jesu li to skupe cipele?"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.Što ćete vi sad?"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?"Nikada", kaže.Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je."Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je. komentirala i cipele 

komentirala i cipele

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jusić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jusić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara. U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše <ulink url="https://www.nacional.hr/josip-manolic-ekskluzivno-na-103-rodendan-plenkovic-je-diplomat-on-nije-politicar-nije-drzavnik-cilj-mu-je-otici-u-europu-gdje-su-dobre-place/">Nacional.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.</para><hmn:article id="69358f8a-b9f4-11ec-a5eb-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat". </para>

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu' Preživio je koronu, nadživio dvije supruge i još uvijek prkosi vremenu, a često je predmet šala koje kruže društvenim mrežama Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara.  U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše Nacional.Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan."Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat".   'kažnjavao sam sebe' 

'kažnjavao sam sebe'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je potvrdio za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/jasmin-stavros-za-24sata-imam-karcinom-kostiju-i-u-fazi-sam-borbe-za-zivot-sve-me-boli-899184?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignNam">24sata</ulink>, loše se osjeća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.</para><hmn:image id="d781c03c-c8a6-11ed-a9c4-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje.</para>

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa' Pjevač već godinama živi mirnim životom u selu kraj Jastrebarskog gdje je kupio klet. Tamo je svaki dan šetao sa suprugom, trčao, vozio bicikl i hranio se domaćim proizvodima. Već idući mjesec trebao je imati nastupe, sad razmišlja hoće li ih održati Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.Kako je potvrdio za 24sata, loše se osjeća."Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje. teška vijest 

teška vijest

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov u srijedu je u Saboru rekla kako je u blizini pravoslavne crkve u Vinkovcima pronađena slika na papiru "Serbian family tree" sa zastrašujućim prizorima dvoje obješenih o stablo, od kojih se jedna silueta čini kao dječja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Slika je školski primjer poziva na nasilje i mržnju usmjerenu prema određenoj skupini zbog etničke pripadnosti, jasno prema kome, prema Srbima i srpskoj zajednici, prema pravoslavnim vjernicima", rekla je Dragana Jeckov i podigla papir u zrak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Važno je reći ne u bilo kojem drugom selu ili gradu u Hrvatskoj, mržnji prema sugrađanima ili onima, koji su tu zbog privremenog posla, poput Indijaca. Danas se ova slika zove srpsko porodično stablo, sutra to može biti stablo nekog drugog naroda ili skupine, ali ona će uvijek biti poziv na mržnja prema onima koji se zovu ili izgledaju drugačije. Ne zaboravimo da nacionalizam, šovinizam i rasizam u svojem začetku lako metastaziraju u još gore oblike, ako ih se ne nadzire", rekla je saborska zastupnica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A potom je demonstrativno poderala sliku koju je pokazala i poručila: "Ovu ću sliku staviti gdje pripada, u smeće."<hmn:linebreak/>Ovu ću sliku staviti na mjesto gdje pripada. U smeće, pa ju je poderala.</para>

SDSS-ova zastupnica u Saboru poderala sliku 'Serbian family tree': 'Ovo ide u smeće' Na slici su zastrašujući prizori silueta obješenih ljudi, jedna od njih čini se kao dijete. Zastupnica je rekla da je slika pronađena u blizini pravoslavne crkve u Vinkovcima pa rekla da je to poziv na mržnju Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov u srijedu je u Saboru rekla kako je u blizini pravoslavne crkve u Vinkovcima pronađena slika na papiru "Serbian family tree" sa zastrašujućim prizorima dvoje obješenih o stablo, od kojih se jedna silueta čini kao dječja."Slika je školski primjer poziva na nasilje i mržnju usmjerenu prema određenoj skupini zbog etničke pripadnosti, jasno prema kome, prema Srbima i srpskoj zajednici, prema pravoslavnim vjernicima", rekla je Dragana Jeckov i podigla papir u zrak."Važno je reći ne u bilo kojem drugom selu ili gradu u Hrvatskoj, mržnji prema sugrađanima ili onima, koji su tu zbog privremenog posla, poput Indijaca. Danas se ova slika zove srpsko porodično stablo, sutra to može biti stablo nekog drugog naroda ili skupine, ali ona će uvijek biti poziv na mržnja prema onima koji se zovu ili izgledaju drugačije. Ne zaboravimo da nacionalizam, šovinizam i rasizam u svojem začetku lako metastaziraju u još gore oblike, ako ih se ne nadzire", rekla je saborska zastupnica.A potom je demonstrativno poderala sliku koju je pokazala i poručila: "Ovu ću sliku staviti gdje pripada, u smeće."Ovu ću sliku staviti na mjesto gdje pripada. U smeće, pa ju je poderala. 'školski primjer' 

'školski primjer'

SDSS-ova zastupnica u Saboru poderala sliku 'Serbian family tree': 'Ovo ide u smeće'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) oglasilo se oko slučaja Hrvata pritvorenih u Zambiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priopćenje prenosimo u cijelosti:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vezano uz netočne navode Dickson Matemboa, državnog tajnika Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti Republike Zambije, o slučaju osmero Hrvata optuženih u Zambiji, iznesenih jučer na sjednici UN-ova Odbora za prisilne nestanke u Ženevi, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputit će službenu notu Stalnoj misiji Zambije pri UN-u u Ženevi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstvo će upozoriti kako hrvatski državljani nisu ušli u Republiku Zambiju iz DR Konga zajedno s djecom. Pored toga ukazat će i na netočnost tvrdnje g. Matemboa, iz koje proizlazi da je osmero hrvatskih državljana u više navrata s djecom prelazilo granicu. Pogrešno je navedeno i kazneno djelo koje se hrvatskim državljanima stavlja na teret.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vezano uz navode da je dokumentacija hrvatskih državljana krivotvorena, Republika Hrvatska u ovom trenutku ne raspolaže službenom informacijom dobivenom od DR Konga, kao niti od Republike Zambije da dokumenti o posvajanju iz DR Konga nisu vjerodostojni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sukladno Ustavu, Hrvatska će nastaviti štititi prava i interese svojih državljana u Zambiji", naveli su.</para>

MVEP demantirao zambijskog državnog tajnika. Nisu s djecom prelazili granicu, krivo je i... Uputit će službenu notu Stalnoj misiji Zambije pri UN-u u Ženevi, ali i nastaviti štititi prava i interese svojih državljana u Zambiji Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) oglasilo se oko slučaja Hrvata pritvorenih u Zambiji.Priopćenje prenosimo u cijelosti:"Vezano uz netočne navode Dickson Matemboa, državnog tajnika Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti Republike Zambije, o slučaju osmero Hrvata optuženih u Zambiji, iznesenih jučer na sjednici UN-ova Odbora za prisilne nestanke u Ženevi, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputit će službenu notu Stalnoj misiji Zambije pri UN-u u Ženevi.Ministarstvo će upozoriti kako hrvatski državljani nisu ušli u Republiku Zambiju iz DR Konga zajedno s djecom. Pored toga ukazat će i na netočnost tvrdnje g. Matemboa, iz koje proizlazi da je osmero hrvatskih državljana u više navrata s djecom prelazilo granicu. Pogrešno je navedeno i kazneno djelo koje se hrvatskim državljanima stavlja na teret.Vezano uz navode da je dokumentacija hrvatskih državljana krivotvorena, Republika Hrvatska u ovom trenutku ne raspolaže službenom informacijom dobivenom od DR Konga, kao niti od Republike Zambije da dokumenti o posvajanju iz DR Konga nisu vjerodostojni.Sukladno Ustavu, Hrvatska će nastaviti štititi prava i interese svojih državljana u Zambiji", naveli su. sporan govor matemboa 

sporan govor matemboa

MVEP demantirao zambijskog državnog tajnika. Nisu s djecom prelazili granicu, krivo je i...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade ministar financija Marko Primorac imenovan je guvernerom, a državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan zamjenikom guvernera RH u Odboru guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma, dok je na osobni zahtjev razriješen državni tajnik Stjepan Čuraj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Donesen je Zaključak kojim se Nadzornom odboru društva INA – Industrija nafte d.d. predlaže imenovanje Hrvoja Šimovića, Miroslava Skalickog i Marina Zovka za članove Uprave toga društva, do provedbe postupka natječaja za imenovanje članova Uprave, a najduže na vrijeme od šest mjeseci, jer im mandat ističe 28. ožujka 2023., priopćeno je u srijedu sa zatvorenog dijela sjednice Vlade RH. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dr. sc. Marko Primorac imenovan je guvernerom, a Stipe Župan zamjenikom guvernera Republike Hrvatske u Odboru guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma, sukladno Ugovoru o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma.</para><hmn:article id="017f1622-c8c1-11ed-9b88-1e57569db736" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na osobni zahtjev, s danom 31. ožujka 2023., razriješen je državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj, navodi se u priopćenju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Olga Plazibat Novosel imenovana je glavnom tajnicom Ministarstva pravosuđa i uprave, temeljem provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju, na vrijeme od četiri godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Državnom službeniku Mladenu Bručiću-Maticu dano je ovlaštenje za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa i uprave, do provedbe javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Uprave, a najduže do šest mjeseci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog isteka mandata razriješeni su dosadašnji članovi Upravnog vijeća Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija Mario Šiljeg, Mirta Mandić, Brankica Mimica, Leandra Vranješ Markić i Dina Šilović. Novim članovima imenovani su Mario Šiljeg, Mirta Mandić, Daniela Šegvić, Igor Jerković i Dina Šilović.</para><hmn:article id="95412200-c25f-11ed-950f-5a718b5514cf" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog isteka mandata razriješen je član Upravnog odbora Zaklade "Kultura nova" Orsat Franković te je ponovno imenovan, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Donesena je Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kojom se razrješuju dosadašnji članovi zbog isteka mandata te imenuju novi. Tako su razriješeni Dražen Opalić, Jere Gašperov, Marija Bubaš, Nenad Seifert, Boris Antunović, Ljubomir Pintarić i Cvetan Kovač. Novim članovima imenovani su Dražen Opalić, Marina Borić, Marija Bubaš, Nenad Seifert, Boris Antunović, Ljubomir Pintarić i Cvetan Kovač, kao predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva zdravstva te poslodavaca i radnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razriješen je dosadašnji predsjednik Vijeća nacionalne infrastrukture prostornih podataka  Damir Šantek, a novim predsjednikom koji je predstavnik Nacionalne kontaktne točke po položaju imenuje se Antonio Šustić.</para><hmn:article id="9ef42a86-bc65-11ed-adf9-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razriješena je dosadašnja privremena rektorica Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Ivana Čuković-Bagić, a novim privremenim rektorom imenovan je Ivica Lučić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog isteka mandata razriješeni su dosadašnji predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – Tomo Medved, Darko Nekić, Josip Đakić, Boris Marciuš, Sanja Bošnjak, Siniša Šukunda, Ante Martinac, Tomislav Družak i Marija Skender. Novim predsjednikom po položaju je imenovan Tomo Medved, zamjenikom predsjednika Darko Nekić, a članovima Josip Đakić, Boris Marciuš, Tomislav Jukić, Perica Prpić, Anto Šoljić, Ante Martinac i Marija Skender, kao predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Hrvatskog sabora, Ministarstva financija, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na zatvorenome dijelu današnje, 203. sjednice Vlade usvojena su stajališta RH za sastanak Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku, u formatu ministara energetike. </para><hmn:article id="c82c0f2c-9b40-11ed-b50d-62ec5dc5fa7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Utvrđeni su odgovori RH na pisma službene obavijesti i Obrazloženo mišljenje Europske komisije: broj 2023/0019, u vezi sa zaštitom potrošača, broj 2023/0020, u vezi s oporezivanjem, broj 2022/2164, u vezi s energetskom unijom, broj 2019/2233, u vezi s dječjom pornografijom te broj 2020/2204, u vezi s prirodnim staništima. Uobičajeno je da se sadržaj korespondencije s Europskom komisijom u ovakvim slučajevima javno ne objavljuje, napominje se u priopćenju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Donesen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za otvaranje Konzulata. Točka je označena stupnjem tajnosti "ograničeno" te je iz Vlade nisu u mogućnosti objaviti, poštujući odredbe međunarodnih sporazuma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Članovi Vlade upoznati su s Informacijom Ministarstva obrane. Točka je označena stupnjem tajnosti "vrlo tajno" te je također nisu u mogućnosti objaviti.</para>

Primorac imenovan guvernerom, razriješen Čuraj, imenovana i Uprava INA-e Na zatvorenome dijelu današnje, 203. sjednice Vlade usvojena su stajališta RH za sastanak Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku, u formatu ministara energetike.  Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade ministar financija Marko Primorac imenovan je guvernerom, a državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan zamjenikom guvernera RH u Odboru guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma, dok je na osobni zahtjev razriješen državni tajnik Stjepan Čuraj.Donesen je Zaključak kojim se Nadzornom odboru društva INA – Industrija nafte d.d. predlaže imenovanje Hrvoja Šimovića, Miroslava Skalickog i Marina Zovka za članove Uprave toga društva, do provedbe postupka natječaja za imenovanje članova Uprave, a najduže na vrijeme od šest mjeseci, jer im mandat ističe 28. ožujka 2023., priopćeno je u srijedu sa zatvorenog dijela sjednice Vlade RH. Dr. sc. Marko Primorac imenovan je guvernerom, a Stipe Župan zamjenikom guvernera Republike Hrvatske u Odboru guvernera Europskog stabilizacijskog mehanizma, sukladno Ugovoru o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma.Na osobni zahtjev, s danom 31. ožujka 2023., razriješen je državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj, navodi se u priopćenju.Olga Plazibat Novosel imenovana je glavnom tajnicom Ministarstva pravosuđa i uprave, temeljem provedenog postupka po raspisanom javnom natječaju, na vrijeme od četiri godine.Državnom službeniku Mladenu Bručiću-Maticu dano je ovlaštenje za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije u Ministarstvu pravosuđa i uprave, do provedbe javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Uprave, a najduže do šest mjeseci.Zbog isteka mandata razriješeni su dosadašnji članovi Upravnog vijeća Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija Mario Šiljeg, Mirta Mandić, Brankica Mimica, Leandra Vranješ Markić i Dina Šilović. Novim članovima imenovani su Mario Šiljeg, Mirta Mandić, Daniela Šegvić, Igor Jerković i Dina Šilović.Zbog isteka mandata razriješen je član Upravnog odbora Zaklade "Kultura nova" Orsat Franković te je ponovno imenovan, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu.Donesena je Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu, kojom se razrješuju dosadašnji članovi zbog isteka mandata te imenuju novi. Tako su razriješeni Dražen Opalić, Jere Gašperov, Marija Bubaš, Nenad Seifert, Boris Antunović, Ljubomir Pintarić i Cvetan Kovač. Novim članovima imenovani su Dražen Opalić, Marina Borić, Marija Bubaš, Nenad Seifert, Boris Antunović, Ljubomir Pintarić i Cvetan Kovač, kao predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva zdravstva te poslodavaca i radnika.Razriješen je dosadašnji predsjednik Vijeća nacionalne infrastrukture prostornih podataka  Damir Šantek, a novim predsjednikom koji je predstavnik Nacionalne kontaktne točke po položaju imenuje se Antonio Šustić.Razriješena je dosadašnja privremena rektorica Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Ivana Čuković-Bagić, a novim privremenim rektorom imenovan je Ivica Lučić.Zbog isteka mandata razriješeni su dosadašnji predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji – Tomo Medved, Darko Nekić, Josip Đakić, Boris Marciuš, Sanja Bošnjak, Siniša Šukunda, Ante Martinac, Tomislav Družak i Marija Skender. Novim predsjednikom po položaju je imenovan Tomo Medved, zamjenikom predsjednika Darko Nekić, a članovima Josip Đakić, Boris Marciuš, Tomislav Jukić, Perica Prpić, Anto Šoljić, Ante Martinac i Marija Skender, kao predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Hrvatskog sabora, Ministarstva financija, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.Na zatvorenome dijelu današnje, 203. sjednice Vlade usvojena su stajališta RH za sastanak Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku, u formatu ministara energetike. Utvrđeni su odgovori RH na pisma službene obavijesti i Obrazloženo mišljenje Europske komisije: broj 2023/0019, u vezi sa zaštitom potrošača, broj 2023/0020, u vezi s oporezivanjem, broj 2022/2164, u vezi s energetskom unijom, broj 2019/2233, u vezi s dječjom pornografijom te broj 2020/2204, u vezi s prirodnim staništima. Uobičajeno je da se sadržaj korespondencije s Europskom komisijom u ovakvim slučajevima javno ne objavljuje, napominje se u priopćenju.Donesen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za otvaranje Konzulata. Točka je označena stupnjem tajnosti "ograničeno" te je iz Vlade nisu u mogućnosti objaviti, poštujući odredbe međunarodnih sporazuma.Članovi Vlade upoznati su s Informacijom Ministarstva obrane. Točka je označena stupnjem tajnosti "vrlo tajno" te je također nisu u mogućnosti objaviti. zatvoreni dio sjednice 

zatvoreni dio sjednice

Primorac imenovan guvernerom, razriješen Čuraj, imenovana i Uprava INA-e

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz hrvatskih lijekarna povlači se lijek Salbutamol zbog sumnje na njegovu neispravnost. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"PLIVA Hrvatska d.o.o., u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode, provodi preventivno povlačenje serija lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator zbog sumnje u neispravnost u kakvoći proizvoda. Preporučuje se da pacijenti lijek vrate u ljekarnu i obrate se svojem liječniku radi nastavka terapije", priopćili su iz PLIVA-e. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lijek se inače koristi za olakšanje simpotima kao što su stezanje u prsima, piskanje pri disanju i kašlja, odnosno koriste ga osobe s astmom ili osobe s nekom drugom bolesti dišnog sustava. </para><hmn:article id="5137e0a2-c4b8-11ed-a202-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S tržišta se povlače sljedeće serije predmetnog lijeka: 15015321, 15000522, 15018422, 15036222 i 15036322", stoji u priopćenju</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je moguća neispravnost u kakvoći primijećena samo u pojedinim pakiranjima PLIVA Hrvatska d.o.o. poziva sve pacijente koji koriste Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator da lijek prestanu koristiti zbog mjera opreza te da ga vrate u ljekarnu i obrate se svom liječniku radi prilagodbe daljnje terapije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na hrvatskom tržištu nema drugih dostupnih lijekova istog sastava i načina primjene, no dostupan je lijek s istom djelatnom tvari (salbutamol) u drugom farmaceutskom obliku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerenost korištenja navedenog lijeka za svakog bolesnika treba procijeniti nadležni liječnik. Pacijenti koji su prethodno koristili ovaj lijek nemaju razloga za zabrinutost.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od kada su spomenute serije proizvoda prisutne na hrvatskom tržištu nije bilo prigovora na kakvoću proizvoda, niti prijave neočekivanih događaja prilikom uzimanja lijeka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U slučaju da su pacijentima potrebne dodatne informacije vezane uz prilagodbu terapije, mogu konzultirati nadležnog liječnika ili ljekarnika. PLIVA radi na tome da u ljekarnama što je prije moguće budu dostupne nove serije lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator", stoji u priopćenju. </para>

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari Na hrvatskom tržištu nema drugih dostupnih lijekova istog sastava i načina primjene, no dostupan je lijek s istom djelatnom tvari (salbutamol) u drugom farmaceutskom obliku Iz hrvatskih lijekarna povlači se lijek Salbutamol zbog sumnje na njegovu neispravnost. "PLIVA Hrvatska d.o.o., u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode, provodi preventivno povlačenje serija lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator zbog sumnje u neispravnost u kakvoći proizvoda. Preporučuje se da pacijenti lijek vrate u ljekarnu i obrate se svojem liječniku radi nastavka terapije", priopćili su iz PLIVA-e. Lijek se inače koristi za olakšanje simpotima kao što su stezanje u prsima, piskanje pri disanju i kašlja, odnosno koriste ga osobe s astmom ili osobe s nekom drugom bolesti dišnog sustava. "S tržišta se povlače sljedeće serije predmetnog lijeka: 15015321, 15000522, 15018422, 15036222 i 15036322", stoji u priopćenjuIako je moguća neispravnost u kakvoći primijećena samo u pojedinim pakiranjima PLIVA Hrvatska d.o.o. poziva sve pacijente koji koriste Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator da lijek prestanu koristiti zbog mjera opreza te da ga vrate u ljekarnu i obrate se svom liječniku radi prilagodbe daljnje terapije.Na hrvatskom tržištu nema drugih dostupnih lijekova istog sastava i načina primjene, no dostupan je lijek s istom djelatnom tvari (salbutamol) u drugom farmaceutskom obliku. Primjerenost korištenja navedenog lijeka za svakog bolesnika treba procijeniti nadležni liječnik. Pacijenti koji su prethodno koristili ovaj lijek nemaju razloga za zabrinutost.Od kada su spomenute serije proizvoda prisutne na hrvatskom tržištu nije bilo prigovora na kakvoću proizvoda, niti prijave neočekivanih događaja prilikom uzimanja lijeka. U slučaju da su pacijentima potrebne dodatne informacije vezane uz prilagodbu terapije, mogu konzultirati nadležnog liječnika ili ljekarnika. PLIVA radi na tome da u ljekarnama što je prije moguće budu dostupne nove serije lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator", stoji u priopćenju.  Poručili iz plive 

Poručili iz plive

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dan prije šokiralo nas je jer je preminuo naš kolega. Mislili smo da ne može gore – korona, dragi kolega je otišao… Idući dan je udario potres. Uvijek može gore", iskren je bio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih prisjećajući se razornog potresa koji je 22. ožujka 2022. pogodio Zagreb.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su prije potresa već odradili skoro 24 sata, iza sebe su imali napornu noć gašenja požara u Novom Zagrebu, još pola sata i cijela smjena vatrogasaca trebala je ići kući. Umor je već bio tu, a onda im se izmaknulo tlo pod nogama. Udar potresa u 6:24 sati bio je jačine 5,5 po Richteru, sat u njihovoj vatrogasnoj postaji u Savskoj 1 stao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prvi udar potresa dočekao me u uredu. Odradili smo smjenu od 24 sata, odjedanput je počelo tresti. Istrčali smo, izveli vozila iz garaže i samo se gledali. Prašina u cijelom krugu, hotel Westin preko puta u prašini, dimnjaci padaju…", prisjetio se Slavko Gorički.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="2c408ea8-c881-11ed-86f2-0698ed368233"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Počeo je dan koji nije imao kraja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S vrha hotela Westin, preko puta sjedišta njihove postrojbe, prozori su se raspršili, na tlo su pale stotine kila stakla i željezni okviri prozora. Kažu, sreća je mnoge taj dan pomazila. Upravo na tom mjestu inače tako rano ujutro za vrijeme vikenda bude i po 100, čak i 150 ljudi koji čekaju tramvaje vračajući se iz noćnog izlaska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No bio je lockdown, ulice su tog jutra bile prazne, pa i stajalište tramvaja na koje su pale tone stakla.</para><hmn:image id="7c7311ce-c882-11ed-9512-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali prvih minuta zagrebački vatrogasci nisu bili svjesni veličine svega. Vidjeli su golemi oblak prašine u svom krugu, popadale dimnjake, no što ih je čekalo na cesti, nisu ni slutili.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krenuo je filmski scenarij.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Streslo nas je, digla se prašina, ali nismo imali osjećaj koliko je to veliko. Kad smo izašli van, vidjeli ljude na cesti, sve urušeno, ljudi gledaju, traže pomoć, boje se…“, prepričava Gorički. To je bio trenutak kad su shvatili koliko je sve veliko.</para><hmn:image id="31be0526-c882-11ed-a0d0-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sekundama poslije potresa stigle su prve dojave - požari u bolnicama Srebrnjak i Petrova, uskoro je došla i dojava za katedralu. Sve su, nasreću, lažne jer se zbog potresa podigla silna prašina pa je podsjećala na dim. Bili su to trenuci košmara, rano jutro, mnoge je potres probudio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po cestama su vozili slalom, preko cigli, pročelja su bila smrvljena, popadala su po cesti. " Vatrogasci se prisjećaju da su na ulici gledali ljude s izbezumljenim licima, bili su u panici, zvali su mobitelima, djelovali su pogubljeno... "Jezivo...", prisjetio se i Branko Puškadija.</para><hmn:article id="ef7f3972-c878-11ed-9f35-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastala je i legendarna snimka snimljena iz ruke mobitelom vatrogasaca dok voze slalom prema prvoj intervenciji i riječi kolege koji se javljao iz centrale: "Snađite se sami". Što ih je čekalo, nitko od njih nije znao, a grad je bio razoren.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tada su krenule i prve potresne slike koje su obišle svijet, one iz Petrove bolnice. Zbog potresa pao je bojler, prosukljala je para. Nasreću, to nije bio dim od požara. Zaglavio se i lift te dok su provjeravali u oku dizala ima li koga u njemu, stresao je drugi udar potresa. Svi su iz hodnika tad istrčali van.</para><heading2>'Snijeg je lagano padao, trudnice i djeca'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Majke, rodilje s malom djecom i trudnice izjurile su vani na hladnoću. Bilo je rano jutro, snijeg je lagano padao, dosta je bilo hladno...", bilo je čak teško prisjetiti se Draženu Pavliću te intervencije. I upravo će te slike trudnica i rodilja ispred Petrove obići svijet, dok su stajala na hladnom jutro zaogrnute dekama i u ogrtačima. I slika beba koje čak i u inkubatorima izvoze vani na sigurno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali taj dan trebalo je biti jak, gromada na koju su se svi oslanjali. I to su bili, zagrebački vatrogasci, koji su ulijevali vjeru da će sve biti u redu. Puno toga ostalo je ispod radara, nitko nije ni primijetio lavovski posao koji su odradili, taj dan zaprimili su oko 1000 dojava, samo 50 ih se odnosilo na ljude koji su zaglavili u liftovima. Veliki požar bio je u jednoj od telefonskih centrala u Draškovićevoj.</para><hmn:image id="e66c83b8-c88b-11ed-a316-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da nije bilo potresa, taj bi požar bio vijest dana", prisjetio se Jembrih. No vijest o požaru nije nikad ni objavljena, ostala je ispod radara jer grad je tog jutra bio ranjen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali slike koje pamte vatrogasci su ljudi koje su spasili.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U Jurišićevoj ulici u potkrovnom stanu izvukli smo dvoje starijih ljudi. Izvadili smo baku u kolicima vani na sigurno, šećeraš. I ne znaš što ćeš s njom. Moraš ići, a ne možeš je ostaviti samu. A moraš ići dalje... Nasreću, prolazio je mladić koji je pitao treba li pomoć. Povukli smo ga da ostane s bakom", rekao je Kristijan Tomašek.</para><hmn:image id="ca3222f0-c883-11ed-a14c-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Branko Puškadija stigao je kasnije u grad, vozeći se Miramarskom prisjetio se slike rata i taj osjećaj da je kod kuće ostavio svoju obitelj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No za zagrebačke heroje taj dan za obitelj je bilo vremena samo da ih telefonom nazovu i provjere jesu li dobro, naredne dane oni su bili ljudi na koje se oslanja čitav grad.</para><heading2>Mural sjećanja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od slika koje su im se urezale taj dan je i spašavanja žene u Bakačevoj ulici s prvog kata. Izvlačili su je kroz prozor preko ljestvi iz urušene zgrade. "Kolega Devčić je spašavao gospođu, kasnije će napraviti mural slike tog spašavanja na Šestinama", prisjetili su se kolege. "Bila je to slika spašavanja koja je obišla Hrvatsku", sjetio se Petar Kecman.</para><hmn:image id="ceacaa52-c893-11ed-9b33-ee94fe593181" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mjesta za umor i glad taj dan nije bilo. Neki od njih na intervencijama su bili skoro i 40 sati. A jednom kad su došli doma...: "Nisam ni spustio glavu na jastuk, spavao sam", rekao nam je Pavlić. Nakon potresa uslijedio je dan kojem nije bilo kraja, jurili su s jednog kraja grada na drugi, ali bilo je i trenutaka kao iz filmova, pa opet onih koje rastapaju srca.</para><hmn:image id="f0912aa8-c893-11ed-bfdf-7a24f4b9b034" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaki od nas došao je iz svog dijela grada, sastali smo se na Trgu bana Josipa Jelačića i sjedili na haubu. I nigdje nikog, prazan trg...", prisjetio se zapovjednik Jembrih. I onda opet: "Stao sam kod muzeja Mimare, sam sam sjedio, snijeg je padao, tipkao sam po mobitelu i pisao u bilježnicu. Digao sam pogled i pomislio: 'Hej gdje sam?' Gruntam sam ispred Mimare, sjedim, sam..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda opet i ono što ih je nosilo tih dana. "Hodaš po svom gradu pa u Tkalči naiđe na kolegu s kojim s bio na intervenciji u Varaždinu. Svi su stigli iz drugih dijelova zemlje. Tad su se javili svi koji su trebali, kolege iz drugih zemalja, iz Ljubljane, Budimpešte, Novog sada, Beča, Münchena... Pitali su: 'OK, znamo da sve štima, ali ako treba pomoć javite i doći ćemo'", prisjetio se zagrebački šef vatrogasaca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bile su to poruke prijateljstva i velikog zajedništva pa ne preskače ni kolege DVD-a koji su se pojavili kad je trebalo. I dok u javnoj vatrogasnoj postrojbi primaju plaću za svoj rad, Jembrih ističe kolege DVD-ovce koji su tada radili bez plaće, volonterski i bili su tu za svoje Zagrepčane.</para><hmn:article id="96a1d20c-c822-11ed-a1c2-bae4669ad5fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A njegovi dečki?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad sam ih htio zamijeniti smjene, poslati ih dom, odbili su i viknuli: 'Kad je rat, rat je za sve'", priča nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarajući s vatrogascima o tom danu, svi primjećuju jedno – sreća je Zagreb pomazila taj dan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iskreno, očekivali smo puno više mrtvih. Bilo je nekoliko slučajeva gdje su centimetri falili da ljudi poginu. Od urušavanja dimnjaka ljudima u krevete, greda koje su padale… Ali imali smo sreće i jer je potres pogodio između dvije vatrogasne smjene", govori Jembrih. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako se u Savskoj 1 odjednom našlo duplo više vatrogasaca nego inače, mogli su dati svojih 200 posto, poklopile su se dvije smjene. Svi su bili spremni pomoći svom gradu.</para><hmn:image id="55f5a00a-c884-11ed-8580-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije to jedina sreća, primjećuju. Bio je lockdown, rano jutro, nedjelja, noćni klubovi nisu radili, nije bilo nedjeljnih misa. Sve to, kažu, pomoglo je da nije bilo puno više žrtava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da je potres trajao pola minute duže ili da je bio samo malo duži, bilo bi isto kao u Petrinji, ako ne i gore", rekao je Gorički.</para><heading2>Bilježnica na kojoj nije smio napisati 'Godzilla'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Javnost se već navikula na zagrebačke vatrogasce koji sve okreću na humor, pa i Jembrih kaže da je imao bilježnicu na koju bi ispisao ono važno. Prvo je za 2019. na nju napisao 'korona', potom 'potres', a onda su mu, kaže, zabranili da dalje piše jer bi naslov na bilježnici možda bio 'Godzilla'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smije se i drugog dana kad je u sveopćem kaosu i usred stotina intervencija stigla poruka njegovog djeteta. Trebalo je pomoć oko školskog zadatka... Ali i to je život, a male stvari na kraju dana su ih i držale, davale im snagu.</para><hmn:article id="75ea9826-a6f0-11ed-a095-368eba1eb681" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od poruka djece koje su vidjeli kroz prozor Klaićeve bolnice s napisanim "Hvala, heroji", do graha s ričetom koji im je netko dostavio taj dan. Ljudi su im prilazili, stiskali ruke, Gorički se prisjeća pogleda zahvalnosti nakon što bi nekome pomogli. To ih je nosilo taj dan, davalo snagu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su u komadu "odvezli" i skoro 40 sati, umor nisu osjećali, na kraju dana je pala i pjesma, koji stih "Hladnog piva" i ples na krovu, a "popadali" su u nesvijest tek kasnije kad su legli u svoje postelje.</para><hmn:image id="8b6b12e6-c894-11ed-a4fa-7a24f4b9b034" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I slika za sjećanje - natpis na štoku s jedne intervencije: "193 was here."</para>

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica' &apos;Sreća nas je pomazila&apos;, prosjetili su se vatrogasci jer je potres bio za vrijeme lockdowna, ljudi nije bilo na ulicama, bilo je i jutro, a dvije smjene vatrogasaca u tom trenu sastale su se u postaji. Za njih je krenuo dan koji nije imao kraja i poruka djece iz bolnice na intervenciji: &apos;Hvala heroji&apos; "Dan prije šokiralo nas je jer je preminuo naš kolega. Mislili smo da ne može gore – korona, dragi kolega je otišao… Idući dan je udario potres. Uvijek može gore", iskren je bio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih prisjećajući se razornog potresa koji je 22. ožujka 2022. pogodio Zagreb.Neki su prije potresa već odradili skoro 24 sata, iza sebe su imali napornu noć gašenja požara u Novom Zagrebu, još pola sata i cijela smjena vatrogasaca trebala je ići kući. Umor je već bio tu, a onda im se izmaknulo tlo pod nogama. Udar potresa u 6:24 sati bio je jačine 5,5 po Richteru, sat u njihovoj vatrogasnoj postaji u Savskoj 1 stao je."Prvi udar potresa dočekao me u uredu. Odradili smo smjenu od 24 sata, odjedanput je počelo tresti. Istrčali smo, izveli vozila iz garaže i samo se gledali. Prašina u cijelom krugu, hotel Westin preko puta u prašini, dimnjaci padaju…", prisjetio se Slavko Gorički.Počeo je dan koji nije imao kraja.S vrha hotela Westin, preko puta sjedišta njihove postrojbe, prozori su se raspršili, na tlo su pale stotine kila stakla i željezni okviri prozora. Kažu, sreća je mnoge taj dan pomazila. Upravo na tom mjestu inače tako rano ujutro za vrijeme vikenda bude i po 100, čak i 150 ljudi koji čekaju tramvaje vračajući se iz noćnog izlaska.No bio je lockdown, ulice su tog jutra bile prazne, pa i stajalište tramvaja na koje su pale tone stakla.Ali prvih minuta zagrebački vatrogasci nisu bili svjesni veličine svega. Vidjeli su golemi oblak prašine u svom krugu, popadale dimnjake, no što ih je čekalo na cesti, nisu ni slutili.Krenuo je filmski scenarij."Streslo nas je, digla se prašina, ali nismo imali osjećaj koliko je to veliko. Kad smo izašli van, vidjeli ljude na cesti, sve urušeno, ljudi gledaju, traže pomoć, boje se…“, prepričava Gorički. To je bio trenutak kad su shvatili koliko je sve veliko.U sekundama poslije potresa stigle su prve dojave - požari u bolnicama Srebrnjak i Petrova, uskoro je došla i dojava za katedralu. Sve su, nasreću, lažne jer se zbog potresa podigla silna prašina pa je podsjećala na dim. Bili su to trenuci košmara, rano jutro, mnoge je potres probudio.Po cestama su vozili slalom, preko cigli, pročelja su bila smrvljena, popadala su po cesti. " Vatrogasci se prisjećaju da su na ulici gledali ljude s izbezumljenim licima, bili su u panici, zvali su mobitelima, djelovali su pogubljeno... "Jezivo...", prisjetio se i Branko Puškadija.Nastala je i legendarna snimka snimljena iz ruke mobitelom vatrogasaca dok voze slalom prema prvoj intervenciji i riječi kolege koji se javljao iz centrale: "Snađite se sami". Što ih je čekalo, nitko od njih nije znao, a grad je bio razoren.Tada su krenule i prve potresne slike koje su obišle svijet, one iz Petrove bolnice. Zbog potresa pao je bojler, prosukljala je para. Nasreću, to nije bio dim od požara. Zaglavio se i lift te dok su provjeravali u oku dizala ima li koga u njemu, stresao je drugi udar potresa. Svi su iz hodnika tad istrčali van.'Snijeg je lagano padao, trudnice i djeca'"Majke, rodilje s malom djecom i trudnice izjurile su vani na hladnoću. Bilo je rano jutro, snijeg je lagano padao, dosta je bilo hladno...", bilo je čak teško prisjetiti se Draženu Pavliću te intervencije. I upravo će te slike trudnica i rodilja ispred Petrove obići svijet, dok su stajala na hladnom jutro zaogrnute dekama i u ogrtačima. I slika beba koje čak i u inkubatorima izvoze vani na sigurno.Ali taj dan trebalo je biti jak, gromada na koju su se svi oslanjali. I to su bili, zagrebački vatrogasci, koji su ulijevali vjeru da će sve biti u redu. Puno toga ostalo je ispod radara, nitko nije ni primijetio lavovski posao koji su odradili, taj dan zaprimili su oko 1000 dojava, samo 50 ih se odnosilo na ljude koji su zaglavili u liftovima. Veliki požar bio je u jednoj od telefonskih centrala u Draškovićevoj."Da nije bilo potresa, taj bi požar bio vijest dana", prisjetio se Jembrih. No vijest o požaru nije nikad ni objavljena, ostala je ispod radara jer grad je tog jutra bio ranjen.Ali slike koje pamte vatrogasci su ljudi koje su spasili."U Jurišićevoj ulici u potkrovnom stanu izvukli smo dvoje starijih ljudi. Izvadili smo baku u kolicima vani na sigurno, šećeraš. I ne znaš što ćeš s njom. Moraš ići, a ne možeš je ostaviti samu. A moraš ići dalje... Nasreću, prolazio je mladić koji je pitao treba li pomoć. Povukli smo ga da ostane s bakom", rekao je Kristijan Tomašek.Branko Puškadija stigao je kasnije u grad, vozeći se Miramarskom prisjetio se slike rata i taj osjećaj da je kod kuće ostavio svoju obitelj.No za zagrebačke heroje taj dan za obitelj je bilo vremena samo da ih telefonom nazovu i provjere jesu li dobro, naredne dane oni su bili ljudi na koje se oslanja čitav grad.Mural sjećanjaOd slika koje su im se urezale taj dan je i spašavanja žene u Bakačevoj ulici s prvog kata. Izvlačili su je kroz prozor preko ljestvi iz urušene zgrade. "Kolega Devčić je spašavao gospođu, kasnije će napraviti mural slike tog spašavanja na Šestinama", prisjetili su se kolege. "Bila je to slika spašavanja koja je obišla Hrvatsku", sjetio se Petar Kecman.Mjesta za umor i glad taj dan nije bilo. Neki od njih na intervencijama su bili skoro i 40 sati. A jednom kad su došli doma...: "Nisam ni spustio glavu na jastuk, spavao sam", rekao nam je Pavlić. Nakon potresa uslijedio je dan kojem nije bilo kraja, jurili su s jednog kraja grada na drugi, ali bilo je i trenutaka kao iz filmova, pa opet onih koje rastapaju srca."Svaki od nas došao je iz svog dijela grada, sastali smo se na Trgu bana Josipa Jelačića i sjedili na haubu. I nigdje nikog, prazan trg...", prisjetio se zapovjednik Jembrih. I onda opet: "Stao sam kod muzeja Mimare, sam sam sjedio, snijeg je padao, tipkao sam po mobitelu i pisao u bilježnicu. Digao sam pogled i pomislio: 'Hej gdje sam?' Gruntam sam ispred Mimare, sjedim, sam..."A onda opet i ono što ih je nosilo tih dana. "Hodaš po svom gradu pa u Tkalči naiđe na kolegu s kojim s bio na intervenciji u Varaždinu. Svi su stigli iz drugih dijelova zemlje. Tad su se javili svi koji su trebali, kolege iz drugih zemalja, iz Ljubljane, Budimpešte, Novog sada, Beča, Münchena... Pitali su: 'OK, znamo da sve štima, ali ako treba pomoć javite i doći ćemo'", prisjetio se zagrebački šef vatrogasaca.Bile su to poruke prijateljstva i velikog zajedništva pa ne preskače ni kolege DVD-a koji su se pojavili kad je trebalo. I dok u javnoj vatrogasnoj postrojbi primaju plaću za svoj rad, Jembrih ističe kolege DVD-ovce koji su tada radili bez plaće, volonterski i bili su tu za svoje Zagrepčane.A njegovi dečki?"Kad sam ih htio zamijeniti smjene, poslati ih dom, odbili su i viknuli: 'Kad je rat, rat je za sve'", priča nam.Razgovarajući s vatrogascima o tom danu, svi primjećuju jedno – sreća je Zagreb pomazila taj dan."Iskreno, očekivali smo puno više mrtvih. Bilo je nekoliko slučajeva gdje su centimetri falili da ljudi poginu. Od urušavanja dimnjaka ljudima u krevete, greda koje su padale… Ali imali smo sreće i jer je potres pogodio između dvije vatrogasne smjene", govori Jembrih. Tako se u Savskoj 1 odjednom našlo duplo više vatrogasaca nego inače, mogli su dati svojih 200 posto, poklopile su se dvije smjene. Svi su bili spremni pomoći svom gradu.Nije to jedina sreća, primjećuju. Bio je lockdown, rano jutro, nedjelja, noćni klubovi nisu radili, nije bilo nedjeljnih misa. Sve to, kažu, pomoglo je da nije bilo puno više žrtava."Da je potres trajao pola minute duže ili da je bio samo malo duži, bilo bi isto kao u Petrinji, ako ne i gore", rekao je Gorički.Bilježnica na kojoj nije smio napisati 'Godzilla'Javnost se već navikula na zagrebačke vatrogasce koji sve okreću na humor, pa i Jembrih kaže da je imao bilježnicu na koju bi ispisao ono važno. Prvo je za 2019. na nju napisao 'korona', potom 'potres', a onda su mu, kaže, zabranili da dalje piše jer bi naslov na bilježnici možda bio 'Godzilla'.Smije se i drugog dana kad je u sveopćem kaosu i usred stotina intervencija stigla poruka njegovog djeteta. Trebalo je pomoć oko školskog zadatka... Ali i to je život, a male stvari na kraju dana su ih i držale, davale im snagu.Od poruka djece koje su vidjeli kroz prozor Klaićeve bolnice s napisanim "Hvala, heroji", do graha s ričetom koji im je netko dostavio taj dan. Ljudi su im prilazili, stiskali ruke, Gorički se prisjeća pogleda zahvalnosti nakon što bi nekome pomogli. To ih je nosilo taj dan, davalo snagu.Neki su u komadu "odvezli" i skoro 40 sati, umor nisu osjećali, na kraju dana je pala i pjesma, koji stih "Hladnog piva" i ples na krovu, a "popadali" su u nesvijest tek kasnije kad su legli u svoje postelje.I slika za sjećanje - natpis na štoku s jedne intervencije: "193 was here." zagrebački potres 

zagrebački potres

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jednokratnu novčanu pomoć radi ublažavanja posljedica rasta troškova života od sutra će dobit 15.223 umirovljenika, uključujući one kojima su uz hrvatsku mirovinu isplaćuje i mirovina iz inozemstva, priopćio je u ponedjeljak Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jednokratna novčana pomoć bit će isplaćena korisnicima koji primaju mirovinu iz inozemstva (uz onu koju su ostvarili u Hrvatskoj) i onima koji spomenutu pomoć nisu dobili u prosincu prošle godine, iako imaju navršenih razdoblja osiguranja u inozemstvu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za isplatu jednokratne novčane pomoći u ožujku izdvojeno je 1,447.729 eura iz državnog proračuna.</para><hmn:article id="59e420de-c1cb-11ed-a0db-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih, pomoć radi ublažavanja posljedica inflacije dobit će umirovljenici koji su do kraja prošle godine ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navedeni korisnici bili su obvezni do 28. veljače HZMO-u dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za prosinac 2022. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu (u slučaju korisnika koji su u prethodnoj godini ostvarili hrvatsku mirovinu).</para>

Od utorka više od 15 tisuća umirovljenika dobiva jednokratnu novčanu pomoć Jednokratna novčana pomoć bit će isplaćena korisnicima koji primaju mirovinu iz inozemstva (uz onu koju su ostvarili u Hrvatskoj) i onima koji spomenutu pomoć nisu dobili u prosincu prošle godine, iako imaju navršenih razdoblja osiguranja u inozemstvu Jednokratnu novčanu pomoć radi ublažavanja posljedica rasta troškova života od sutra će dobit 15.223 umirovljenika, uključujući one kojima su uz hrvatsku mirovinu isplaćuje i mirovina iz inozemstva, priopćio je u ponedjeljak Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).Jednokratna novčana pomoć bit će isplaćena korisnicima koji primaju mirovinu iz inozemstva (uz onu koju su ostvarili u Hrvatskoj) i onima koji spomenutu pomoć nisu dobili u prosincu prošle godine, iako imaju navršenih razdoblja osiguranja u inozemstvu.Za isplatu jednokratne novčane pomoći u ožujku izdvojeno je 1,447.729 eura iz državnog proračuna.Osim njih, pomoć radi ublažavanja posljedica inflacije dobit će umirovljenici koji su do kraja prošle godine ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu.Navedeni korisnici bili su obvezni do 28. veljače HZMO-u dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za prosinac 2022. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu (u slučaju korisnika koji su u prethodnoj godini ostvarili hrvatsku mirovinu). zbog rasta troškova 

zbog rasta troškova

Od utorka više od 15 tisuća umirovljenika dobiva jednokratnu novčanu pomoć

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ove jeseni počinje cjelodnevna nastava! Vjeronauk dobiva konkurenta, a stiže ukupno šest novih predmeta. Više će se skakati, a manje tipkati po tipkovnicama. U kojim školama još se ne zna, ali bit će ih najmanje 50 u kojima neće biti domaćih zadaća!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvarno se svi trebamo potruditi da naši učenici dobiju puno više u školi. Vjerujem da će to biti bolje i roditeljima jer će djeca više biti u školi. Riješit će se problem pisanja zadaća da roditelji pišu s djecom", rekao je Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.</para><hmn:article id="f73cc8c2-981d-11ed-a407-92489a97b6c5" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Velika novost dolazi nakon trećeg sata. Rekreacijska pauza od 25 minuta. Nakon petog sata je ručak od 40 minuta. A onda slijedi još jedna novost, dva sata za utvrđivanje gradiva i pisanje zadaća. Od 15 sati kreću izvannastavne aktivnosti, a od 17 izvanškolske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slično je i za učenike od četvrtog do osmog razreda, samo što imaju kraće odmore i jedan redovni sat više. Ministar vidi samo pozitivno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da izjednačimo količinu znanja koju nastavnici prenose djeci. Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo i kvalitetu naravno obiteljskog života", poručio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.</para><hmn:article id="0f62b4fe-bec8-11ed-839a-126e8041f252" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osnovnoškolci će imati i nove predmete.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Učenici od prvog do šestog razreda tjedno će slušati dva sata prirodoslovlja. Novi predmeti od prvog do četvrtog razreda su još društvo i zajednica te praktičke vještine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od prvog do osmog bit će jedan sat Informacijske i digtalne kompetencije nekad znane kao informatika, a tu su i dva sata alternative vjeronauku - Svijet i ja.</para><hmn:article id="f1e3b8e2-bb98-11ed-8a22-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od četvrtog razreda obavezan je i drugi strani jezik koji će se slušati dva sata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ovom eksperimentu zaradit će i učitelji, mogu dobiti dodatak na plaću do 25 posto. Ipak, ne nedostaje nezadovoljnih. Negoduju učitelji informatike jer će se njihov predmet u višim razredima slušati samo jedan sat na tjedan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skandalozno je da se u 21. stoljeću reže satnica informatike. Predstavili su to drugačije ali to je loše prikrivanje rezanja naše satnice", rekla je Dalia Kager, učiteljica informatike.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi osnovnoškolci na tjedan će imat jedan sat više hrvatskog i matematike. Javni poziv za škole otvoren je do 28. travnja, a nakon što se napravi odabir, kreće priprema za jesenski eksperiment.</para>

Nema domaćih zadaća, vjeronauk dobiva konkurenta, dolazi i pet novih predmeta. Što se mijenja cjelodnevnom nastavom? Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji Ove jeseni počinje cjelodnevna nastava! Vjeronauk dobiva konkurenta, a stiže ukupno šest novih predmeta. Više će se skakati, a manje tipkati po tipkovnicama. U kojim školama još se ne zna, ali bit će ih najmanje 50 u kojima neće biti domaćih zadaća!Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji."Stvarno se svi trebamo potruditi da naši učenici dobiju puno više u školi. Vjerujem da će to biti bolje i roditeljima jer će djeca više biti u školi. Riješit će se problem pisanja zadaća da roditelji pišu s djecom", rekao je Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.Velika novost dolazi nakon trećeg sata. Rekreacijska pauza od 25 minuta. Nakon petog sata je ručak od 40 minuta. A onda slijedi još jedna novost, dva sata za utvrđivanje gradiva i pisanje zadaća. Od 15 sati kreću izvannastavne aktivnosti, a od 17 izvanškolske.Slično je i za učenike od četvrtog do osmog razreda, samo što imaju kraće odmore i jedan redovni sat više. Ministar vidi samo pozitivno."Da izjednačimo količinu znanja koju nastavnici prenose djeci. Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo i kvalitetu naravno obiteljskog života", poručio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.Osnovnoškolci će imati i nove predmete.Učenici od prvog do šestog razreda tjedno će slušati dva sata prirodoslovlja. Novi predmeti od prvog do četvrtog razreda su još društvo i zajednica te praktičke vještine.Od prvog do osmog bit će jedan sat Informacijske i digtalne kompetencije nekad znane kao informatika, a tu su i dva sata alternative vjeronauku - Svijet i ja.Od četvrtog razreda obavezan je i drugi strani jezik koji će se slušati dva sata.U ovom eksperimentu zaradit će i učitelji, mogu dobiti dodatak na plaću do 25 posto. Ipak, ne nedostaje nezadovoljnih. Negoduju učitelji informatike jer će se njihov predmet u višim razredima slušati samo jedan sat na tjedan."Skandalozno je da se u 21. stoljeću reže satnica informatike. Predstavili su to drugačije ali to je loše prikrivanje rezanja naše satnice", rekla je Dalia Kager, učiteljica informatike.Svi osnovnoškolci na tjedan će imat jedan sat više hrvatskog i matematike. Javni poziv za škole otvoren je do 28. travnja, a nakon što se napravi odabir, kreće priprema za jesenski eksperiment. DOLAZE PROMJENE 

KB Dubrava ruši sve rekorde: U tijeku još jedna transplantacija srca

Najčitanije

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Transplatacija srca malenoj Riti uspješno završena!

Transplatacija srca malenoj Riti uspješno završena!

Još iz rubrike

SDSS-ova zastupnica u Saboru poderala sliku 'Serbian family tree': 'Ovo ide u smeće'

MVEP demantirao zambijskog državnog tajnika. Nisu s djecom prelazili granicu, krivo je i...

Primorac imenovan guvernerom, razriješen Čuraj, imenovana i Uprava INA-e

Više s weba

Pročitajte još

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica'

Od utorka više od 15 tisuća umirovljenika dobiva jednokratnu novčanu pomoć

Pročitajte još

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica'

Od utorka više od 15 tisuća umirovljenika dobiva jednokratnu novčanu pomoć

Više s weba