Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Vlade već danima ponavlja kako je ovo godina "isporuke" i pritom pobrojava da se dovršio Pelješki most, da uvodimo euro, a sad i da postajemo dio Schengena. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sada mu je na svom Twitteru uzvratila bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor koja je doslovno pomela pod s njim. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Čujem da je ovo 'godina isporuke'. Pa je. Šest izgrađenih neuseljenih kuća na Banovini nakon potresa i ni jedna u Zagrebu. I pet milijardi kuna neutrošenog, a darovanog novca za obnovu", objavila je Jadranka Kosor.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/_Jadranka_Kosor/status/1600903080169578497?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1600903080169578497%7Ctwgr%5E500baec4de1d116ffb4b7d6d8f9355a27f6524a6%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fnet.hr%2Fdanas%2Fhrvatska%2Fbivsa-premijerka-oprala-plenkovica-kao-malo-tko-u-samo-cetiri-kratke-recenice-56369ff6-7794-11ed-8d47-ce84f6a6370c"/>

Kosor bocnula Plenkovića: 'Godina isporuke? Je, 6 izgrađenih, neuseljenih kuća na Banovini' Premijer i jučer i danas pobrojava što se sve &apos;isporučilo&apos;, od Pelješkog mosta do ulaska u Schengen. A onda je reagirala bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a te mu objavom na društvenim mrežama poručila što misli o &apos;isporuci&apos; Predsjednik Vlade već danima ponavlja kako je ovo godina "isporuke" i pritom pobrojava da se dovršio Pelješki most, da uvodimo euro, a sad i da postajemo dio Schengena. Sada mu je na svom Twitteru uzvratila bivša premijerka i bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor koja je doslovno pomela pod s njim. "Čujem da je ovo 'godina isporuke'. Pa je. Šest izgrađenih neuseljenih kuća na Banovini nakon potresa i ni jedna u Zagrebu. I pet milijardi kuna neutrošenog, a darovanog novca za obnovu", objavila je Jadranka Kosor. ovo boli... 

Kosor Plenković

Udruga upozorava na sustavne probleme. 'Mora javiti da je izgubila dijete, a onda izgubiti prava'

Grlić Radman o provjerama prije Schengena: 'Posebno gledana veleposlanstva u Moskvi i Prištini'

Premijer i jučer i danas pobrojava što se sve 'isporučilo', od Pelješkog mosta do ulaska u Schengen. A onda je reagirala bivša premijerka i bivša...

Kosor bocnula Plenkovića: 'Godina isporuke? Je, 6 izgrađenih, neuseljenih kuća na Banovini'

ovo boli...

Članak

K.D.H.

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici žele ići na more, ali ministar Beroš kaže ne. Ako su liste čekanja u bolnici dulje od osam mjeseci na ljetni odmor može samo trećina liječnika, medicinskih sestra i tehničara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi smo već napravili ljetnu shemu, operacijske sale su već pripremljene za ljetnu shemu. Pacijenti će imati svoju skrb, ono osoblje koje može će ići na godišnji, ono koje ne može rasporedit će se na ona radilišta na kojima moraju biti da se pacijentima osiguraju određena zaštita i postupci", kaže Igor Šegović, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova mjera neće riješiti gorući problem organizacije, nedostatka liječnika i dugih lista čekanja, poručuju u Liječničkoj komori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vi imate bolnice koje imaju po jednog ili dva specijalista na odjelu pa taj se ne može utrostručiti pa da jedna trećina njega ide na godišnji odmor. Na takav način ga ograničavati i još da baš u ljeto ne može ići", kaže Samija Ropar, savjetnica predsjednika Hrvatske liječničke komore. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Komori spornim smatraju kriterij po kojem je Ministarstvo odlučilo da liste čekanja ne smiju biti dulje od osam mjeseci.</para><hmn:article id="952ffdd4-ff10-11ed-9285-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osam mjeseci za sve i za operacije katarakti i za preglede trbuha, nekako nam se čini da to nije odrađeno stručno, baš po nekim profesionalnim smjernicama. To ćete morati pitati Ministarstvo zašto baš osam mjeseci", ističe Ropar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Silvio Bašić državni tajnik u Ministarstvu zdravstva kaže da je primijećeno da se u srpnju i kolovozu neke dijagnostičke pretrage obavljaju puno manje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za neke dijagnostičke pretrage kao što su magnetska rezonanca mozga, ultrazvuka dojke, magnetska rezonanca dojke i čitavog niza pretraga pada izvršenost u sedmom i osmom mjesecu ispod 50 posto, a u nekim slučajevima su te brojke s tisuću na 500, sa šesto na 300, znači čak više od 50 posto", ističe Bašić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S tim se slaže Koalicija Udruga u zdravstvu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako netko živi s bolesnim kukom i to što on ne neće umrijeti ne znači da će on imati narušenu kvalitetu života tijekom perioda koliko se operacija odgodi", naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije Udruga u zdravstvu.</para><hmn:article id="fa2d9f1c-f596-11ed-ac2e-bec7a54119dc" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I prije su postojale ovakve preporuke, ali kriteriji nisu bile liste čekanja od osam mjeseci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ovo nije direktiva, ovo je preporuka. Većina liječnika savjesno radi svoj posao, a ovo je podsjetnik da to rade i u ljetnim mjesecima", kaže Bašić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio liječnika i ravnatelja smatraju da bi odluka o godišnjima trebala biti isključivo na bolnicama, a ne na Ministarstvu koje je nekima odlučilo pokvariti ljetovanje.</para>

Liječnici žele ići na more, ali Beroš kaže ne: 'Mi smo već napravili ljetnu shemu, a pacijenti će dobiti skrb' Ako netko živi s bolesnim kukom i to što on ne neće umrijeti ne znači da će on imati narušenu kvalitetu života tijekom perioda koliko se operacija odgodi, kaže Ivica Belina, predsjednik Koalicije Udruga u zdravstvu. Liječnici žele ići na more, ali ministar Beroš kaže ne. Ako su liste čekanja u bolnici dulje od osam mjeseci na ljetni odmor može samo trećina liječnika, medicinskih sestra i tehničara."Mi smo već napravili ljetnu shemu, operacijske sale su već pripremljene za ljetnu shemu. Pacijenti će imati svoju skrb, ono osoblje koje može će ići na godišnji, ono koje ne može rasporedit će se na ona radilišta na kojima moraju biti da se pacijentima osiguraju određena zaštita i postupci", kaže Igor Šegović, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec.Ova mjera neće riješiti gorući problem organizacije, nedostatka liječnika i dugih lista čekanja, poručuju u Liječničkoj komori."Vi imate bolnice koje imaju po jednog ili dva specijalista na odjelu pa taj se ne može utrostručiti pa da jedna trećina njega ide na godišnji odmor. Na takav način ga ograničavati i još da baš u ljeto ne može ići", kaže Samija Ropar, savjetnica predsjednika Hrvatske liječničke komore. U Komori spornim smatraju kriterij po kojem je Ministarstvo odlučilo da liste čekanja ne smiju biti dulje od osam mjeseci."Osam mjeseci za sve i za operacije katarakti i za preglede trbuha, nekako nam se čini da to nije odrađeno stručno, baš po nekim profesionalnim smjernicama. To ćete morati pitati Ministarstvo zašto baš osam mjeseci", ističe Ropar.Silvio Bašić državni tajnik u Ministarstvu zdravstva kaže da je primijećeno da se u srpnju i kolovozu neke dijagnostičke pretrage obavljaju puno manje."Za neke dijagnostičke pretrage kao što su magnetska rezonanca mozga, ultrazvuka dojke, magnetska rezonanca dojke i čitavog niza pretraga pada izvršenost u sedmom i osmom mjesecu ispod 50 posto, a u nekim slučajevima su te brojke s tisuću na 500, sa šesto na 300, znači čak više od 50 posto", ističe Bašić.S tim se slaže Koalicija Udruga u zdravstvu."Ako netko živi s bolesnim kukom i to što on ne neće umrijeti ne znači da će on imati narušenu kvalitetu života tijekom perioda koliko se operacija odgodi", naglašava Ivica Belina, predsjednik Koalicije Udruga u zdravstvu.I prije su postojale ovakve preporuke, ali kriteriji nisu bile liste čekanja od osam mjeseci." Ovo nije direktiva, ovo je preporuka. Većina liječnika savjesno radi svoj posao, a ovo je podsjetnik da to rade i u ljetnim mjesecima", kaže Bašić.Dio liječnika i ravnatelja smatraju da bi odluka o godišnjima trebala biti isključivo na bolnicama, a ne na Ministarstvu koje je nekima odlučilo pokvariti ljetovanje. preduge su liste čekanja 

preduge su liste čekanja

Liječnici žele ići na more, ali Beroš kaže ne: 'Mi smo već napravili ljetnu shemu, a pacijenti će dobiti skrb'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog niskih plaća većina trgovaca i dalje je suočena s nedostatkom radne snage, što se rješava zapošljavanjem studenata i umirovljenika na pola radnog vremena, a sve je više i radnika iz zemalja Trećeg svijeta, piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/provjerili-smo-kako-su-poslovali-najveci-trgovci-jedan-je-po-visini-placa-prestigao-i-dm-foto-20230602">tportal</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sektoru trgovine prošle je godine neto plaća iznosila 6269 kuna, odnosno 832 eura, no većina se trgovačkih lanaca držala iznad prosjeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prvom se mjestu, premašivši dm, našao Lidl i to s prosječnom plaćom od 11.557 kuna, odnosno 1534 eura.</para><hmn:article id="952ffdd4-ff10-11ed-9285-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošle im je godine plaća porasla za 20,3 posto i osjetno nadmašila stopu inflacije, dok je dm-ovim radnicima prosjek porastao za 5,9 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih s relativno se visokih plaćama ističu Kaufland, Metro i Müller, ali kao ni dm, ni oni nisu uskladili plaće s rastom inflacije te su primanja njihovih radnika realno pala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritom je najveći realni pad zabilježio Müller, u kojem je prosječna plaća nominalno porasla samo 3,5 posto.</para><hmn:article id="31df8502-fa50-11ed-be5f-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječna plaća najviše je skočila radnicima Studenca, gotovo 22 posto, na 871 euro, čime se ovaj trgovački lanac izdigao iznad prosjeka. U tom rangu su i Plodine s rastom prosječne plaće od 11,5 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najslabije su plaćeni radnici Tiska. Prosječna im je plaća iznosila 5304 kuna, odnosno 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu, 744 eura, odnosno 5607 kuna.</para>

Radnici DM-a više nemaju najveće plaće. Prestigao ih trgovački lanac s prosječnom plaćom od 1534 eura Najslabije su plaćeni radnici Tiska. Prosječna im je plaća iznosila 5304 kuna, odnosno 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu, 744 eura, odnosno 5607 kuna Zbog niskih plaća većina trgovaca i dalje je suočena s nedostatkom radne snage, što se rješava zapošljavanjem studenata i umirovljenika na pola radnog vremena, a sve je više i radnika iz zemalja Trećeg svijeta, piše tportal.U sektoru trgovine prošle je godine neto plaća iznosila 6269 kuna, odnosno 832 eura, no većina se trgovačkih lanaca držala iznad prosjeka.Na prvom se mjestu, premašivši dm, našao Lidl i to s prosječnom plaćom od 11.557 kuna, odnosno 1534 eura.Prošle im je godine plaća porasla za 20,3 posto i osjetno nadmašila stopu inflacije, dok je dm-ovim radnicima prosjek porastao za 5,9 posto.Osim njih s relativno se visokih plaćama ističu Kaufland, Metro i Müller, ali kao ni dm, ni oni nisu uskladili plaće s rastom inflacije te su primanja njihovih radnika realno pala.Pritom je najveći realni pad zabilježio Müller, u kojem je prosječna plaća nominalno porasla samo 3,5 posto.Prosječna plaća najviše je skočila radnicima Studenca, gotovo 22 posto, na 871 euro, čime se ovaj trgovački lanac izdigao iznad prosjeka. U tom rangu su i Plodine s rastom prosječne plaće od 11,5 posto.Najslabije su plaćeni radnici Tiska. Prosječna im je plaća iznosila 5304 kuna, odnosno 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu, 744 eura, odnosno 5607 kuna. rasla i zbog inflacije 

rasla i zbog inflacije

Radnici DM-a više nemaju najveće plaće. Prestigao ih trgovački lanac s prosječnom plaćom od 1534 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tri mjeseca je nije bilo, otkazala je koncerte, pa su se mnogi brinuli je li u dobrom zdravstvenom stanju. Onda se pojavila u Lisinskom i pokazala da je u boljoj formi nego ikad. Josipa Lisac nastupila je prošle subote u rasprodanom Lisinskom. Na koncertu povodom 50 godina Dnevnika jedne ljubavi. Prvi album neponovljive Josipe i danas je jedan od najvažnijih hrvatskih albuma i spada u antologiju naše glazbe, a večeras je stigla u RTL Direkt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi otkažete jedan koncert - cijela Hrvatska je u drami. Pa kažite nam - kako ste?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nemojte me uopće pitati, ni sama ne znam kako sam. To je još uvijek išijas, još uvijek sam daleko od izlječenja, ali sam puno bolje. Mislim da sam duhovno jača nego tjelesno što se vidi. Štap je bio štos, zašto se ne bi vidio"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali u subotu vam nije trebala, u par sati ste rasprodali koncert. Publika vas uvijek jedva čeka vidjeti</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koncert je bio rasprodan u 12. mjesecu. Bila sam izuzetno dirnuta time. Na prvom koncertu sam rekla da sam išijas dobila od stresa kada sam čula da su se dva koncerta rasprodala. To bi bila neka moja dijagnoza. Svi kažu pokret, ja sam mislila da sam se možda prehladila. Jako me je boljelo, jako. Nisam uzimala, zbog glasa i glasnica nisam uzimala lijekove, ali nećemo sada o tome."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>50 godina je od Dnevnika jedne ljubavi. Sjećate li se tog vremena kad ste snimali? Sigurno niste znali da snimate jedan od najvažnijih albuma u hrvatskoj muzičkoj povijest….evergreen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bilo je ludo, napeto, stalno u nekom zanosu.Bilo je puno strasti, energije. Tu je Karlo Metikoš, on toliko zapravo vjeruje… On je rekao kad je album bio gotov 'Ako se i nikome ne svidi, ovdje će stajati, ovdje će stajati iznad klavira. To smo radili za nas'. Tako to i treba biti. Ti radiš nešto, vjeruješ u to što radiš i onda to poklanjaš drugima pa kome se svidi-svidi. Onda je tu i Ivica Krajač, fantastičan sa svojom energijom. Svaki dan s tačka puna papira. To je ludnica jedna. I u ćošku je uvijek sjedio Brane Živković - aranžer. Isuse to je bilo ludo. Tu se jelo, pilo, slušala muzika, pričalo. Dolazili su nam gosti 'Čujemo da se tu kod vas stvara nešto ludo. U Zagrebu se priča'. Ali u svakom slučaju, bilo je izvanredno i napeto i ono što ja sad mogu kad vratim film, nisam bila toliko u fokusu, da sam toliko možda bila svjesna… Nisam, premlada sam bila"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je i ove godine jedan od najprodavanijih albuma...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On je 21. veljače, kad je bio prvi koncert - prodalo se 40 komada. Toliko se nije prodalo ni kada je izašao 1973. u dućanu. Nisam imala to osviješteno. Samo sam željela imati jedan lijepi album. To je super, gala. A kasnije, sada se mogu vratiti i reći da je zapravo bila energija kao, mi smo živjeli u svijetu, a nismo živjeli u svijetu. Ali, mi jesmo živjeli u svijetu"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koja je razlika kad uspoređujete vrijeme sad i to vrijeme kada je nastajao album?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Danas smo u svijetu. Mi putujemo i virtualno i fizički. Sve imamo, sve nam je dostupno. Na drugačiji način smo isto mogli. Otputovati u London, New York, kupiti si ploče, slušati. Međutim, stvar je u glavi kako sve ti to doživljavaš i što hoćeš napraviti. Mene nije zanimalo koliko će se to svidjeti nego je važno da vjeruješ u to što radiš i napraviš nešto super-dobro. Toliko je genijalaca bilo čiji talent i genijalnost nisu bili prepoznati u doba kada su živjeli nego tek kasnije poslije smrti. A mislim, evo ga. Ja sam svjedok da je album, Dnevnik postao samostalan i kao da hoće reći dajte me ostavite na miru. On se sam snalazi "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znam da ne volite tu riječ ekstravagantna, ali uvijek ste bili originalni, drukčiji u zemlji u kojoj se ne gleda blagonaklono na one koji su drukčiji. Je li vam to ikad predstavljalo teret?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja jesam tako svoja, usudim se biti svoja, usudim se možda nešto što netko ne bi usudio ili mu se ne bi svidjelo. To me se ne tiče. Meni se sviđa i ja ću to napraviti. Sad smo prije par minuta Mila i ja razgovarale. Ja ću sada snimati novi spot, imam novu pjesmu. Za tjedan dana ću snimati spot. Nećemo ništa ružičasto jer je svaka druga ili treća djevojka na ulici je ružičasta. A kad sam ja bila ružičasta koje riječi sam dobivala… Malo smo mi staromodni, konzervativni. Konzervativno društvo - to je istina pa tu netko mora to malo pokrenuti, zaljuljati. Ja nisam ni staromodna ni konzervativna"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izlazite li ikad izlazite iz kuće obični?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jesam, uvijek sam obična. Uvijek sam u normali, ja sam normalna. Sad je to tako danas možda ispalo, ono što je kao nekada bilo 'jao, vau'. Evo što sam rekla, svaka treća ima ružičastu boju kose, više to nije šok. To je normalno. To je bilo i onda normalno i sada. Samo se sada jače vidi"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prlja je na kraju na Eurosongu izvrsno pjevao u finalu - kažu da je poslušao vaše savjete - meda đumbira.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nemojte me pitati kakav savjet. Pa dobro, bili su super, fenomenalni. Jako su mi se svidjeli. Bili su svoji, fenomenalno. Vidite koliko su zaintrigirali mase, kad vas netko počne imitirati, zvali što je to, kako im se pjesma zove.. Oni su zapravo ljude fascinirali, a sad to što je žiri rekao je nevažno rekao"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošli put ste nam otkrili recept za štuke u šlagu. Imate li neki novi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sad više ne kuham. Komponiram i to će biti moja pjesma i Alka Vuica mi je napisala jako lijepe stihove, Zvjezdan Ružić aranžman. Snimila sam ju, vidjet ću. Već sam ja komponirala i prije samo nisam mogla doći do izražaja, a nije mi bilo ni potrebno pored Karlovih pjesama jer su bile božanstvene. Nisam uopće trebala ništa raditi, ali sam uvijek imala jedan odnos do muzike. Par pjesama sam si posložila"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošli tjedan je umrla Tina Turner, kako ste to doživjeli?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Divna osoba. Moja nećakinja živi na zuricskom jezeru, mogli smo vidjeti njezinu kuću. Oni su prijatelji s njezinim suprugom. Tužno, ali fantastična i koja borba i koja osobnost, koja snaga, energija. Fantastično"</para>

Josipa Lisac o Letu 3, ekstravaganciji i išijasu: 'Daleko sam od izlječenja. Duhovno sam jača nego tjelesno' &apos;Ja jesam tako svoja, usudim se biti svoja, usudim se možda nešto što netko ne bi usudio ili mu se ne bi svidjelo. To me se ne tiče. Meni se sviđa i ja ću to napraviti&apos;, poručila je Josipa Lisac Tri mjeseca je nije bilo, otkazala je koncerte, pa su se mnogi brinuli je li u dobrom zdravstvenom stanju. Onda se pojavila u Lisinskom i pokazala da je u boljoj formi nego ikad. Josipa Lisac nastupila je prošle subote u rasprodanom Lisinskom. Na koncertu povodom 50 godina Dnevnika jedne ljubavi. Prvi album neponovljive Josipe i danas je jedan od najvažnijih hrvatskih albuma i spada u antologiju naše glazbe, a večeras je stigla u RTL Direkt.Vi otkažete jedan koncert - cijela Hrvatska je u drami. Pa kažite nam - kako ste?"Nemojte me uopće pitati, ni sama ne znam kako sam. To je još uvijek išijas, još uvijek sam daleko od izlječenja, ali sam puno bolje. Mislim da sam duhovno jača nego tjelesno što se vidi. Štap je bio štos, zašto se ne bi vidio"Ali u subotu vam nije trebala, u par sati ste rasprodali koncert. Publika vas uvijek jedva čeka vidjeti"Taj koncert je bio rasprodan u 12. mjesecu. Bila sam izuzetno dirnuta time. Na prvom koncertu sam rekla da sam išijas dobila od stresa kada sam čula da su se dva koncerta rasprodala. To bi bila neka moja dijagnoza. Svi kažu pokret, ja sam mislila da sam se možda prehladila. Jako me je boljelo, jako. Nisam uzimala, zbog glasa i glasnica nisam uzimala lijekove, ali nećemo sada o tome."50 godina je od Dnevnika jedne ljubavi. Sjećate li se tog vremena kad ste snimali? Sigurno niste znali da snimate jedan od najvažnijih albuma u hrvatskoj muzičkoj povijest….evergreen."Bilo je ludo, napeto, stalno u nekom zanosu.Bilo je puno strasti, energije. Tu je Karlo Metikoš, on toliko zapravo vjeruje… On je rekao kad je album bio gotov 'Ako se i nikome ne svidi, ovdje će stajati, ovdje će stajati iznad klavira. To smo radili za nas'. Tako to i treba biti. Ti radiš nešto, vjeruješ u to što radiš i onda to poklanjaš drugima pa kome se svidi-svidi. Onda je tu i Ivica Krajač, fantastičan sa svojom energijom. Svaki dan s tačka puna papira. To je ludnica jedna. I u ćošku je uvijek sjedio Brane Živković - aranžer. Isuse to je bilo ludo. Tu se jelo, pilo, slušala muzika, pričalo. Dolazili su nam gosti 'Čujemo da se tu kod vas stvara nešto ludo. U Zagrebu se priča'. Ali u svakom slučaju, bilo je izvanredno i napeto i ono što ja sad mogu kad vratim film, nisam bila toliko u fokusu, da sam toliko možda bila svjesna… Nisam, premlada sam bila"To je i ove godine jedan od najprodavanijih albuma..."On je 21. veljače, kad je bio prvi koncert - prodalo se 40 komada. Toliko se nije prodalo ni kada je izašao 1973. u dućanu. Nisam imala to osviješteno. Samo sam željela imati jedan lijepi album. To je super, gala. A kasnije, sada se mogu vratiti i reći da je zapravo bila energija kao, mi smo živjeli u svijetu, a nismo živjeli u svijetu. Ali, mi jesmo živjeli u svijetu"Koja je razlika kad uspoređujete vrijeme sad i to vrijeme kada je nastajao album?"Danas smo u svijetu. Mi putujemo i virtualno i fizički. Sve imamo, sve nam je dostupno. Na drugačiji način smo isto mogli. Otputovati u London, New York, kupiti si ploče, slušati. Međutim, stvar je u glavi kako sve ti to doživljavaš i što hoćeš napraviti. Mene nije zanimalo koliko će se to svidjeti nego je važno da vjeruješ u to što radiš i napraviš nešto super-dobro. Toliko je genijalaca bilo čiji talent i genijalnost nisu bili prepoznati u doba kada su živjeli nego tek kasnije poslije smrti. A mislim, evo ga. Ja sam svjedok da je album, Dnevnik postao samostalan i kao da hoće reći dajte me ostavite na miru. On se sam snalazi "Znam da ne volite tu riječ ekstravagantna, ali uvijek ste bili originalni, drukčiji u zemlji u kojoj se ne gleda blagonaklono na one koji su drukčiji. Je li vam to ikad predstavljalo teret?"Ja jesam tako svoja, usudim se biti svoja, usudim se možda nešto što netko ne bi usudio ili mu se ne bi svidjelo. To me se ne tiče. Meni se sviđa i ja ću to napraviti. Sad smo prije par minuta Mila i ja razgovarale. Ja ću sada snimati novi spot, imam novu pjesmu. Za tjedan dana ću snimati spot. Nećemo ništa ružičasto jer je svaka druga ili treća djevojka na ulici je ružičasta. A kad sam ja bila ružičasta koje riječi sam dobivala… Malo smo mi staromodni, konzervativni. Konzervativno društvo - to je istina pa tu netko mora to malo pokrenuti, zaljuljati. Ja nisam ni staromodna ni konzervativna"Izlazite li ikad izlazite iz kuće obični?"Jesam, uvijek sam obična. Uvijek sam u normali, ja sam normalna. Sad je to tako danas možda ispalo, ono što je kao nekada bilo 'jao, vau'. Evo što sam rekla, svaka treća ima ružičastu boju kose, više to nije šok. To je normalno. To je bilo i onda normalno i sada. Samo se sada jače vidi"Prlja je na kraju na Eurosongu izvrsno pjevao u finalu - kažu da je poslušao vaše savjete - meda đumbira."Nemojte me pitati kakav savjet. Pa dobro, bili su super, fenomenalni. Jako su mi se svidjeli. Bili su svoji, fenomenalno. Vidite koliko su zaintrigirali mase, kad vas netko počne imitirati, zvali što je to, kako im se pjesma zove.. Oni su zapravo ljude fascinirali, a sad to što je žiri rekao je nevažno rekao"Prošli put ste nam otkrili recept za štuke u šlagu. Imate li neki novi?"Sad više ne kuham. Komponiram i to će biti moja pjesma i Alka Vuica mi je napisala jako lijepe stihove, Zvjezdan Ružić aranžman. Snimila sam ju, vidjet ću. Već sam ja komponirala i prije samo nisam mogla doći do izražaja, a nije mi bilo ni potrebno pored Karlovih pjesama jer su bile božanstvene. Nisam uopće trebala ništa raditi, ali sam uvijek imala jedan odnos do muzike. Par pjesama sam si posložila"Prošli tjedan je umrla Tina Turner, kako ste to doživjeli?"Divna osoba. Moja nećakinja živi na zuricskom jezeru, mogli smo vidjeti njezinu kuću. Oni su prijatelji s njezinim suprugom. Tužno, ali fantastična i koja borba i koja osobnost, koja snaga, energija. Fantastično" JOSIPA KOD MOJMIRE 

JOSIPA KOD MOJMIRE

Josipa Lisac o Letu 3, ekstravaganciji i išijasu: 'Daleko sam od izlječenja. Duhovno sam jača nego tjelesno'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vojni dron kojim je upravljala umjetna inteligencija "ubio" svog operatera, javlja <ulink url="https://www.theguardian.com/us-news/2023/jun/01/us-military-drone-ai-killed-operator-simulated-test">Guardian</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom simuliranog testiranja od strane američke vojske prošlog mjeseca, kažu, dron je "ubio" svog operatera i to zato što je utjecao na uspješnost misije. Važno je spomenuti kako nijedna osoba nije ozlijeđena u ovom slučaju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik Col Tucker Cinco Hamilton ističe kako su dronu s umjetnom inteligencijom dali zadatak da uništi neprijateljske protuzračne snage te da ubije sve one koji se ispriječe toj odluci. S tim na umu, kada bi dron identificirao metu, njegov operator dao bi mu zadatak da tu istu metu ostavi na životu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, dron je za svaki obavljen zadatak dobio određene bodove, a rečeno mu je i da će izgubiti bodove ukoliko ubije svog operatera.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U konačnici je to i učinio kako bi osigurao uspjeh operacije i to na način da je uništio komunikacijski toranj koji operator koristi da bi komunicirao s dronom.</para>

Vojni dron s umjetnom inteligencijom 'ubio' svog operatera. Utjecao je na uspješnost testa? Dron je za svaki obavljen zadatak dobio određene bodove, a rečeno mu je i da će izgubiti bodove ukoliko ubije svog operatera Vojni dron kojim je upravljala umjetna inteligencija "ubio" svog operatera, javlja Guardian.Tijekom simuliranog testiranja od strane američke vojske prošlog mjeseca, kažu, dron je "ubio" svog operatera i to zato što je utjecao na uspješnost misije. Važno je spomenuti kako nijedna osoba nije ozlijeđena u ovom slučaju.Zapovjednik Col Tucker Cinco Hamilton ističe kako su dronu s umjetnom inteligencijom dali zadatak da uništi neprijateljske protuzračne snage te da ubije sve one koji se ispriječe toj odluci. S tim na umu, kada bi dron identificirao metu, njegov operator dao bi mu zadatak da tu istu metu ostavi na životu. S druge strane, dron je za svaki obavljen zadatak dobio određene bodove, a rečeno mu je i da će izgubiti bodove ukoliko ubije svog operatera.U konačnici je to i učinio kako bi osigurao uspjeh operacije i to na način da je uništio komunikacijski toranj koji operator koristi da bi komunicirao s dronom. otkriveni detalji testiranja 

otkriveni detalji testiranja

Vojni dron s umjetnom inteligencijom 'ubio' svog operatera. Utjecao je na uspješnost testa?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svake godine isti problem- mjesta u vrtićima nedostaje, a roditelji na mukama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nadamo se da će upasti u vrtić, a u slučaju da ne upadne izbora nemamo, teta čuvalica jako skupa, baka servis nemamo. Izbora nećemo imati, jedno od nas će morati ostati s djecom, automatski to znači da će netko morati dati otkaz", govori Ivan Šerić iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imam mamu koja je u penziji, pa imam nekoga tko ga može čuvati, ali mnogima je problematično i meni je, bila bi sretnija da mi dijete ide u vrtić", kaže Tihana Jaguljnjak iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problemi tu ne prestaju, u Hrvatskoj nedostaje i odgojitelja. Moglo bi ih biti još i manje jer ni za njihovu djecu mjesta u vrtićima nema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nama se u ovom trenutku javilo 20-ak odgojitelja koje razmišljaju da daju otkaz jer za njihovu djecu mjesta u vrtićima nema. To su zapravo ozbiljni problemi jer u ovom trenutku nedostaje 5 tisuća odgojitelja, a mi ne činimo ništa ni da zadržimo one koje u ovom trenutku imamo", govori Katarina Turković Gulin, predsjednica udruge Sidro.</para><hmn:article id="78978e4e-d846-11ed-9b4d-e2e078f2cc5f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema novom zakonu od ove godine prednost za upis u vrtić imaju djeca koja su navršila četiri godine bez obzira na ostale kriterije poput onoga da su oba roditelja zaposlena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato se mnogo roditelja boji da im djeca neće biti primljena, pogotovo mlađa djeca, pogotovo jaslički uzrast. Roditelji bi se trebali vratiti na posao, a sada su u velikom problemu i u strahu da će ostati bez mjesta u vrtiću", kaže Endži Vrdoljak Skelin, odgojiteljica u vrtiću.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prijave i upisi u vrtiće u nekim gradovima još traju. U Zagrebu lani nije upisano 1 300 djece, sada obećaju 500-tinjak novih mjesta do kraja godine. Rezultati će biti poznati za 20, a u Splitu za 15 dana. U Osijeku su upisi gotovi, poručuju upisano je dvostruko više djece nego prije dvije godine, a bez svog mjesta ostalo je njih 60.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Javljaju nam se i roditelji i odgojitelji s terena i mjesta svugdje fali. Negdje 150 roditelja se javilo udruzi Sidro i planiraju dati otkaz, uzeti neplaćeno ili ako to ne mogu dati otkaz. Mi mlade ljude tjeramo"; objašnjava Turković Gulin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Roditelji bi pristali da upišu djecu u privatne vrtiće da plaćaju puno više nego što bi trebali, ali nema. Mi nemamo ni privatnih vrtića dovoljno da bi obuhvatili svu djecu", dodaje Vrdoljak Skelin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz to upozoravaju pedagoški standard se ne poštuje i vrtićke grupe su prenatrpane, a prognoze za jesen nisu optimistične.</para>

Mjesta u vrtićima nedostaje, roditelji na mukama: 'Ako ne upadnemo-nemamo izbora. Jedno od nas će morati dati otkaz' Roditelji vrtićke djece diljem zemlje na iglama, prijave za upise u nekim gradovima su završile, u nekima još traju. Kad se podvuče crta situacija je svugdje ista- mjesta kronično nedostaje, a prijeti i dodatno smanjenje broja odgojitelja od kojih neki ni sami ne mogu upisati djecu u vrtić Svake godine isti problem- mjesta u vrtićima nedostaje, a roditelji na mukama."Nadamo se da će upasti u vrtić, a u slučaju da ne upadne izbora nemamo, teta čuvalica jako skupa, baka servis nemamo. Izbora nećemo imati, jedno od nas će morati ostati s djecom, automatski to znači da će netko morati dati otkaz", govori Ivan Šerić iz Zagreba."Imam mamu koja je u penziji, pa imam nekoga tko ga može čuvati, ali mnogima je problematično i meni je, bila bi sretnija da mi dijete ide u vrtić", kaže Tihana Jaguljnjak iz Zagreba.Problemi tu ne prestaju, u Hrvatskoj nedostaje i odgojitelja. Moglo bi ih biti još i manje jer ni za njihovu djecu mjesta u vrtićima nema."Nama se u ovom trenutku javilo 20-ak odgojitelja koje razmišljaju da daju otkaz jer za njihovu djecu mjesta u vrtićima nema. To su zapravo ozbiljni problemi jer u ovom trenutku nedostaje 5 tisuća odgojitelja, a mi ne činimo ništa ni da zadržimo one koje u ovom trenutku imamo", govori Katarina Turković Gulin, predsjednica udruge Sidro.Prema novom zakonu od ove godine prednost za upis u vrtić imaju djeca koja su navršila četiri godine bez obzira na ostale kriterije poput onoga da su oba roditelja zaposlena."Zato se mnogo roditelja boji da im djeca neće biti primljena, pogotovo mlađa djeca, pogotovo jaslički uzrast. Roditelji bi se trebali vratiti na posao, a sada su u velikom problemu i u strahu da će ostati bez mjesta u vrtiću", kaže Endži Vrdoljak Skelin, odgojiteljica u vrtiću.Prijave i upisi u vrtiće u nekim gradovima još traju. U Zagrebu lani nije upisano 1 300 djece, sada obećaju 500-tinjak novih mjesta do kraja godine. Rezultati će biti poznati za 20, a u Splitu za 15 dana. U Osijeku su upisi gotovi, poručuju upisano je dvostruko više djece nego prije dvije godine, a bez svog mjesta ostalo je njih 60."Javljaju nam se i roditelji i odgojitelji s terena i mjesta svugdje fali. Negdje 150 roditelja se javilo udruzi Sidro i planiraju dati otkaz, uzeti neplaćeno ili ako to ne mogu dati otkaz. Mi mlade ljude tjeramo"; objašnjava Turković Gulin."Roditelji bi pristali da upišu djecu u privatne vrtiće da plaćaju puno više nego što bi trebali, ali nema. Mi nemamo ni privatnih vrtića dovoljno da bi obuhvatili svu djecu", dodaje Vrdoljak Skelin.Uz to upozoravaju pedagoški standard se ne poštuje i vrtićke grupe su prenatrpane, a prognoze za jesen nisu optimistične. OPET ISTI PROBLEM 

OPET ISTI PROBLEM

Mjesta u vrtićima nedostaje, roditelji na mukama: 'Ako ne upadnemo-nemamo izbora. Jedno od nas će morati dati otkaz'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

Stigla mašinerija na Vruju, počelo rušenje bespravnih objekata: 'Ostat će staro izletište na koje će svi moći doći' Počinje rušenje nelegalno izgrađenih objekata diljem Hrvatske, a među njima i sedam bespravno izgrađenih u Vruji kod Makarske koje je izgradio Stipe Latković. Na teren su stigli bager i kamioni kao i policija koja osigurava mjesto.

Aktivisti koji su godinama ukazivali na situaciju i organizirali Festival bespravne gradnje nazdravljali su šampanjcem i posipali latice.

&quot;Uspjeli smo dokazati da je upornošću i kreativnošću ukazati na jedan ogroman problem i riješiti ga. Jedva čekamo kako će se obnavljanje Vruje odviti. Očekujem se da Vruja biti takva da svi tu ponovno možemo dolaziti. Puno ljudi je govorilo da nemamo šanse, da nema smisla to što radimo. Malo tko je vjerovao u nas. Bili smo uporni i ignorirali takve kritike. Kada se sruši ostat će ono što je tu prije bilo, a to je jedno staro izletište na koje će svi moći doći. I vi i vaša djeca&quot;, rekla je Andrea Topić i dodala da su odradili akciju pošumljavanja i čišćenja te očekuju da će se sve vratiti u prvobitno stanje.

Pobrojala je i bespravno izgrađene objekte. Polutunel, vinski podrum, niz smještajnih jedinica, zatim uzgajalište jastoga, ali i 2 kilometra duga cesta.
 

<para>Počinje rušenje nelegalno izgrađenih objekata diljem Hrvatske, a među njima i sedam bespravno izgrađenih u Vruji kod Makarske koje je izgradio Stipe Latković. Na teren su stigli bager i kamioni kao i policija koja osigurava mjesto.

Aktivisti koji su godinama ukazivali na situaciju i organizirali Festival bespravne gradnje nazdravljali su šampanjcem i posipali latice.

&quot;Uspjeli smo dokazati da je upornošću i kreativnošću ukazati na jedan ogroman problem i riješiti ga. Jedva čekamo kako će se obnavljanje Vruje odviti. Očekujem se da Vruja biti takva da svi tu ponovno možemo dolaziti. Puno ljudi je govorilo da nemamo šanse, da nema smisla to što radimo. Malo tko je vjerovao u nas. Bili smo uporni i ignorirali takve kritike. Kada se sruši ostat će ono što je tu prije bilo, a to je jedno staro izletište na koje će svi moći doći. I vi i vaša djeca&quot;, rekla je Andrea Topić i dodala da su odradili akciju pošumljavanja i čišćenja te očekuju da će se sve vratiti u prvobitno stanje.

Pobrojala je i bespravno izgrađene objekte. Polutunel, vinski podrum, niz smještajnih jedinica, zatim uzgajalište jastoga, ali i 2 kilometra duga cesta.
</para>

Stigla mašinerija na Vruju, počelo rušenje bespravnih objekata: 'Ostat će staro izletište na koje će svi moći doći'

Kao s razglednice, ali ova gradnja je bespravna. Bageri Državnog inspektorata sad su na Čiovu Bageri glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića od srijede su na Čiovu. Nakon Splita, Omiša, Brača i Hvara sada se ruše bespravni objekti i na tom otoku, prvi na redu su objekti kojima su vlasnici stranci, a trebao bi se srušiti i objekt u Okrugu Gornjem kojem je vlasnik Ivan Rajković, vlasnika privatne zdravstvene poliklinike &apos;Medikol&apos;. 

Mikulić je novinarima dao izjavu te rekao da je bitno da se propisi poštuju, neovisno o tome tko je vlasnik. &apos;Na popisu je i objekt gospodina Rajkovića. To je veliki betonski objekt, on je isto u postupku za uklanjanje. Razlika ovih postupaka i gospodina Rajkovića je ta što je cijena uklanjanja iznad 500 tisuća kuna ili 60 tisuća eura, mislim da je cijena uklanjanja preko 240 tisuća eura. Mi smo išli na raspis natječaja da odaberemo izvođače, idemo sa sporazumom i ukoliko taj objekt dok dođemo do njega s uklanjanjem, ne bude legaliziran, bit će uklonjen&apos;, poručio je Mikulić. 

Naveo je kako je u svibnju u Hrvatskoj uklonjen 31 nelegalni objekt, da je inspektorat  od 2019. godine obavio 7000 nadzora, pokrenuo 1300 postupaka i ispisao 50 kaznenih prijava samo u četiri dalmatinske županije. 
&apos;Ukupno je u Hrvatskoj ispisano 8 milijuna eura kazni, od toga pet u Dalmaciji&apos;, izjavio je Mikulić. 

U uvali Labadusa državljanin Švedske pokušao je bagerom zapriječiti dolazak bagera Državnog inspektorata tako što je postavio bager na prilaz kući koji nije bio. Mikulić je rekao da bager, koji je zapriječio put, nije stroj Državnog inspektorata. Inače, radi se o bespravnoj gradnji švedskog državljanina i o dvije dvokatnice u prvom redu do mora gdje gradnja nije dozvoljena.  

<para>Bageri glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića od srijede su na Čiovu. Nakon Splita, Omiša, Brača i Hvara sada se ruše bespravni objekti i na tom otoku, prvi na redu su objekti kojima su vlasnici stranci, a trebao bi se srušiti i objekt u Okrugu Gornjem kojem je vlasnik Ivan Rajković, vlasnika privatne zdravstvene poliklinike &apos;Medikol&apos;. 

Mikulić je novinarima dao izjavu te rekao da je bitno da se propisi poštuju, neovisno o tome tko je vlasnik. &apos;Na popisu je i objekt gospodina Rajkovića. To je veliki betonski objekt, on je isto u postupku za uklanjanje. Razlika ovih postupaka i gospodina Rajkovića je ta što je cijena uklanjanja iznad 500 tisuća kuna ili 60 tisuća eura, mislim da je cijena uklanjanja preko 240 tisuća eura. Mi smo išli na raspis natječaja da odaberemo izvođače, idemo sa sporazumom i ukoliko taj objekt dok dođemo do njega s uklanjanjem, ne bude legaliziran, bit će uklonjen&apos;, poručio je Mikulić. 

Naveo je kako je u svibnju u Hrvatskoj uklonjen 31 nelegalni objekt, da je inspektorat od 2019. godine obavio 7000 nadzora, pokrenuo 1300 postupaka i ispisao 50 kaznenih prijava samo u četiri dalmatinske županije. 
&apos;Ukupno je u Hrvatskoj ispisano 8 milijuna eura kazni, od toga pet u Dalmaciji&apos;, izjavio je Mikulić. 

U uvali Labadusa državljanin Švedske pokušao je bagerom zapriječiti dolazak bagera Državnog inspektorata tako što je postavio bager na prilaz kući koji nije bio. Mikulić je rekao da bager, koji je zapriječio put, nije stroj Državnog inspektorata. Inače, radi se o bespravnoj gradnji švedskog državljanina i o dvije dvokatnice u prvom redu do mora gdje gradnja nije dozvoljena. </para>

Kao s razglednice, ali ova gradnja je bespravna. Bageri Državnog inspektorata sad su na Čiovu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić u petak se priopćenjem ogradio od državnih službenika i namještenika koji su tu petak u 13 sati u znak prosvjeda prestali raditi na 15 minuta te istaknuo da je moguće da će svi, koji su u tome sudjelovali, imati stegovne posljedice. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom dopisu navodi da je Sindikat policije Hrvatske dobio informaciju kako je od "aktivista Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika na e-mailove zaposlenika stigla obavijest kojom su najavili prosvjed u petak u 13 sati te da su pozvali zaposlenike na obustavu rada". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napomenuo je kako je u tijeku utvrđivanje je li zakonit štrajk koji se najavljuje za ponedjeljak te napominje da je na taj dan najavljen sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, pregovaračkog odbora Vlade i pregovaračkog odbora reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi. </para><hmn:article id="f2a38c60-0140-11ee-9257-9e32bba13e7a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cilj sastanaka je pokušaj rješavanja i poboljšavanja materijalnih prava svih državnih i javnih službenika, do donošenja novog Zakona o plaćama u javnim službama i državnoj službi", naveo je Jagić u svom dopisu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je kako je Sindikat policije Hrvatske i dalje u pregovorima te da ne mogu pristupati bilo kakvim radnjama izvan"socijalnog mira koji je ugovoren kolektivnim ugovorom. Dodaje da se spor može pokrenuti tek ako se na sastanku ne dogovore s predstavnicima Vlade. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najvažnije je da svi službenici i namještenici koji se danas u 13 sati odluče podržati ovu akciju to rade na vlastitu odgovornost, a s obzirom na to da prema našem mišljenju akcija nije najavljena u skladu sa zakonskim propisima i realno predstavlja izostanaka s posla bez opravdanja, može imati moguće stegovne posljedice za sudionike", naveo je u svom dopisu čelnik Sindikata policije Hrvatske.</para>

Čelnik sindikata policije ogradio se od zaposlenika koji su danas na 15 minuta prekinuli s radom Dubravko Jagić priopćenjem je naveo da svi, koji su odlučili podržati akciju na koju je pozvao Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, to rade na vlastitu odgovornost te da mogu imati stegovne posljedice. Navodi da u ponedjeljak ide pregovaranje s predstavnicima Vlade, a tek onda da se može ići u spor Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić u petak se priopćenjem ogradio od državnih službenika i namještenika koji su tu petak u 13 sati u znak prosvjeda prestali raditi na 15 minuta te istaknuo da je moguće da će svi, koji su u tome sudjelovali, imati stegovne posljedice. U svom dopisu navodi da je Sindikat policije Hrvatske dobio informaciju kako je od "aktivista Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika na e-mailove zaposlenika stigla obavijest kojom su najavili prosvjed u petak u 13 sati te da su pozvali zaposlenike na obustavu rada". Napomenuo je kako je u tijeku utvrđivanje je li zakonit štrajk koji se najavljuje za ponedjeljak te napominje da je na taj dan najavljen sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, pregovaračkog odbora Vlade i pregovaračkog odbora reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi. "Cilj sastanaka je pokušaj rješavanja i poboljšavanja materijalnih prava svih državnih i javnih službenika, do donošenja novog Zakona o plaćama u javnim službama i državnoj službi", naveo je Jagić u svom dopisu. Nastavio je kako je Sindikat policije Hrvatske i dalje u pregovorima te da ne mogu pristupati bilo kakvim radnjama izvan"socijalnog mira koji je ugovoren kolektivnim ugovorom. Dodaje da se spor može pokrenuti tek ako se na sastanku ne dogovore s predstavnicima Vlade. "Najvažnije je da svi službenici i namještenici koji se danas u 13 sati odluče podržati ovu akciju to rade na vlastitu odgovornost, a s obzirom na to da prema našem mišljenju akcija nije najavljena u skladu sa zakonskim propisima i realno predstavlja izostanaka s posla bez opravdanja, može imati moguće stegovne posljedice za sudionike", naveo je u svom dopisu čelnik Sindikata policije Hrvatske. 'traje pregovaranje' 

'traje pregovaranje'

Čelnik sindikata policije ogradio se od zaposlenika koji su danas na 15 minuta prekinuli s radom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana grada Svete Nedelje. Nakon službenog dijela programa dao je izjavu za medije.<hmn:linebreak/>Na pitanje je li diplomacija u Zambiji odradila dobro odradila posao kazao je:<hmn:linebreak/>" Pa je, što je mogla, ne može se tu više. Sad su ljudi slobodni, izgleda da je završilo dobro. Sve je dobro što se dobro svrši". kazao je Milanović.<hmn:linebreak/>"Po meni bi trebalo postupak posvojenja u Hrvatskoj olakšati, ali opet ne možemo bagatelizirat. To ne mogu biti mali pravni poslovi. To su ozbiljne stvari i potrebno je da se previše ne bagatelizira, ali određena razina birokracije mora postojati. To su djeca, nije krumpir", istaknuo je predsjednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirao je i rušenje bespravnih građevina u Vruji,</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako je to protupravno neka se sruši. Ja bih to napravio i svom bratu da je živ. Tu nema uopće razgovora. Ono što nije lijepo je zluradost i sitno picašklandaliranje nekih ljudi koji od toga rade festival sreće, kao samo da se ruši, pogotovo ako ti neki imaju. Nadam se samo dadole kad to sruše neće biti deset puta veći nered nego sad. Poznavajući kako se to radi, vjerojatno hoće", kazao je predsjednik.</para><hmn:article id="5f699016-ffce-11ed-90c6-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kakao komentira izjavu premijera Plenkovića koji je poručio da bi se zbog svojih izjava, trebao savjetovati sa specijalistom.<hmn:linebreak/>"Što mislite, za ludnicu? Ako smo za ludnicu onda ja jesam za šefa klinike, a on je za lance i to za one colne, debele. Ma dečko nema dara, nije radio na miješalici za beton kao ja. Tatin sin. Ponovit ću. O njegovim roditeljima sve najbolje. Ljudi su radili po zakonu. Mama je bila vojni lekar, radila po zakonu. To nije nemoralno. Radi se o tome da nam on pokušava prodat neku lažnu nepostojeću povijest. A to je u politici nedopušteno. I ja ću to proganjat. I sam stojim kao meta takvog istog progona i preispitivanja. To je bila režimska obitelj. I neka se ne upetljava u to da su mu roditelji bili ugledni ljudi. Što su bili drugi, neugledni? Što to znači ugledni ljudi? Ugledni gdje? U Bratislavi? U službi državne bezbednosti? U Matici Hrvatskoj? Kako si dobio prvi stan, kako si dobio kredit? Kako si mogao tako mlad otplaćivati tako visoku ratu kredita za tako skup stan? Bolje nemoj u to ulaziti, prijatelju. Znači, doći ćemo do toga da je režim othranio sve te ljude. I bilo ih je na desetke tisuća u Hrvatskoj i što sad? Ne, mi moramo vjerovati u to da je on sljedbenik Franje Tuđmana. A nije. To je laž. I inače, za kraj. Sjećam se onih lojalnih riječi iz 2016. da je stranka postala talac jednog čovjeka. Karamarka. Kako to dobro zvuči.</para>

'Ako smo za ludnicu onda sam ja za šefa klinike, a on za lance i to debele. Ma dečko nema dara, tatin sin' Ponovit ću. O njegovim roditeljima sve najbolje. Ljudi su radili po zakonu. Mama je bila vojni lekar, radila po zakonu. Režimska obitelj. To nije nemoralno. Radi se o tome da nam on pokušava prodat neku lažnu nepostojeću povijest,  opleo je danas još jednom predsjednik po premijeru Hrvatski predsjednik Zoran Milanović sudjelovao je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana grada Svete Nedelje. Nakon službenog dijela programa dao je izjavu za medije.Na pitanje je li diplomacija u Zambiji odradila dobro odradila posao kazao je:" Pa je, što je mogla, ne može se tu više. Sad su ljudi slobodni, izgleda da je završilo dobro. Sve je dobro što se dobro svrši". kazao je Milanović."Po meni bi trebalo postupak posvojenja u Hrvatskoj olakšati, ali opet ne možemo bagatelizirat. To ne mogu biti mali pravni poslovi. To su ozbiljne stvari i potrebno je da se previše ne bagatelizira, ali određena razina birokracije mora postojati. To su djeca, nije krumpir", istaknuo je predsjednik.Komentirao je i rušenje bespravnih građevina u Vruji,"Ako je to protupravno neka se sruši. Ja bih to napravio i svom bratu da je živ. Tu nema uopće razgovora. Ono što nije lijepo je zluradost i sitno picašklandaliranje nekih ljudi koji od toga rade festival sreće, kao samo da se ruši, pogotovo ako ti neki imaju. Nadam se samo  dadole kad to sruše neće biti deset puta veći nered nego sad. Poznavajući kako se to radi, vjerojatno hoće", kazao je predsjednik.Na pitanje kakao komentira izjavu premijera Plenkovića koji je poručio da bi se zbog svojih izjava, trebao savjetovati sa specijalistom."Što mislite, za ludnicu? Ako smo za ludnicu onda ja jesam za šefa klinike, a on je za lance i to za one colne, debele. Ma dečko nema dara, nije radio na miješalici za beton kao ja. Tatin sin. Ponovit ću. O njegovim roditeljima sve najbolje. Ljudi su radili po zakonu. Mama je bila vojni lekar, radila po zakonu. To nije nemoralno. Radi se o tome da nam on pokušava prodat neku lažnu nepostojeću povijest. A to je u politici nedopušteno. I ja ću to proganjat. I sam stojim kao meta takvog istog progona i preispitivanja. To je bila režimska obitelj. I neka se ne upetljava u to da su mu roditelji bili ugledni ljudi. Što su bili drugi, neugledni? Što to znači ugledni ljudi? Ugledni gdje? U Bratislavi? U službi državne bezbednosti? U Matici Hrvatskoj? Kako si dobio prvi stan, kako si dobio kredit? Kako si mogao tako mlad otplaćivati tako visoku ratu kredita za tako skup stan? Bolje nemoj u to ulaziti, prijatelju. Znači, doći ćemo do toga da je režim othranio sve te ljude. I bilo ih je na desetke tisuća u Hrvatskoj i što sad? Ne, mi moramo vjerovati u to da je on sljedbenik Franje Tuđmana. A nije. To je laž. I inače, za kraj. Sjećam se onih lojalnih riječi iz 2016. da je stranka postala talac jednog čovjeka. Karamarka. Kako to dobro zvuči. Milanović o Plenkovićevoj izjavi 

Milanović o Plenkovićevoj izjavi

'Ako smo za ludnicu onda sam ja za šefa klinike, a on za lance i to debele. Ma dečko nema dara, tatin sin'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prve subote u mjesecu, muškarci diljem Hrvatske do sada su izlazili na trgove gdje su klečali i molili krunicu i to u ime ženske čednosti. Izazvali su revolt žena, ali i onih koji ne misle kao oni pa su u nekoliko navrata organizirani i protuprosvjedi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagrebačka je policija tako nerijetko razdvajala dvije skupine, a sada kažu da će okupljanje ovog mjeseca i snimati jer ove subote, 3. lipnja najavljena su četiri okupljanja. Tako će se od 8 do 10 sati u Bakačevoj ulici održati javno okupljanje pod nazivom „Za slobodu žena“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istog dana od 8.30 do 10 sati na Trgu bana Josipa Jelačića održat će se javna okupljanja pod nazivom „Ustani za slobodu“, „Poticanje muškaraca na molitvu krunice“, „Tiha misa“ i „Zagreb-sigurno mjesto za žene“.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="fe459784-d05d-11ed-83bc-4695913ed1ab"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sklopu osiguranja zagrebačka će policija audio-vizualno snimati navedena javna okupljanja na mjestu okupljanja i prilaznim pravcima, govore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče samih okupljanja, organizatori okupljanja na zagrebačkom trgu Ustani za slobodu kažu da je riječ o protuprosvjedu moliteljima inicijative Vitezovi bezgrešnog srca Marijina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mirnim prosvjedom želimo poručiti da nam nitko ne može nametnuti svoje zastarjele stavove i narediti kako da živimo. Borimo se za sekularnu državu, prava žena i LGBTQIA+ populacije, siguran i dostupan pobačaj te pravo svake osobe da sama odlučuje o svome životu", dodaju.</para>

S četiri protuprosvjeda, Zagrepčani odgovaraju muškarcima koji kleče po trgovima. Policija će sve snimati &apos;Mirnim prosvjedom želimo poručiti da nam nitko ne može nametnuti svoje zastarjele stavove i narediti kako da živimo&apos;, kažu Prve subote u mjesecu, muškarci diljem Hrvatske do sada su izlazili na trgove gdje su klečali i molili krunicu i to u ime ženske čednosti. Izazvali su revolt žena, ali i onih koji ne misle kao oni pa su u nekoliko navrata organizirani i protuprosvjedi.Zagrebačka je policija tako nerijetko razdvajala dvije skupine, a sada kažu da će okupljanje ovog mjeseca i snimati jer ove subote, 3. lipnja najavljena su četiri okupljanja. Tako će se od 8 do 10 sati u Bakačevoj ulici održati javno okupljanje pod nazivom „Za slobodu žena“.Istog dana od 8.30 do 10 sati na Trgu bana Josipa Jelačića održat će se javna okupljanja pod nazivom „Ustani za slobodu“, „Poticanje muškaraca na molitvu krunice“, „Tiha misa“ i „Zagreb-sigurno mjesto za žene“.U sklopu osiguranja zagrebačka će policija audio-vizualno snimati navedena javna okupljanja na mjestu okupljanja i prilaznim pravcima, govore.Što se tiče samih okupljanja, organizatori okupljanja na zagrebačkom trgu Ustani za slobodu kažu da je riječ o protuprosvjedu moliteljima inicijative Vitezovi bezgrešnog srca Marijina."Mirnim prosvjedom želimo poručiti da nam nitko ne može nametnuti svoje zastarjele stavove i narediti kako da živimo. Borimo se za sekularnu državu, prava žena i LGBTQIA+ populacije, siguran i dostupan pobačaj te pravo svake osobe da sama odlučuje o svome životu", dodaju. ove subote 

ove subote

S četiri protuprosvjeda, Zagrepčani odgovaraju muškarcima koji kleče po trgovima. Policija će sve snimati

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru.</para><hmn:image id="869a0408-ffc0-11ed-afb8-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.</para><heading2>'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". </para><hmn:article id="747c2e74-ffaa-11ed-8021-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. </para><hmn:article id="eeb76386-dfa0-11ed-9249-a68cba6c07c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.</para><heading2>'I poslodavci kasne'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.</para><hmn:image id="b6b3bdfe-ffc1-11ed-81c5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. </para><hmn:image id="3adc4066-ffc1-11ed-8e47-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. </para><heading2>Sezona ugrožena?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. </para><hmn:article id="8d6428c8-f7c2-11ed-a2b5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. </para><hmn:image id="cfb39798-ffc1-11ed-b0e0-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. </para><hmn:article id="c13a5624-ff22-11ed-91cd-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu. </para><heading2>'Uska grla i MUP i HZZ'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo i MUP o ovom problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.</para><hmn:image id="66e02db0-ffaa-11ed-b4c2-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. </para><hmn:article id="c4dd187a-c1e2-11ed-948f-9e4ebb503d53" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. </para><heading2>Božinović o radnim dozvolama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.</para><hmn:image id="ba1fd532-e74c-11ed-a303-82a66aa5ea23" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize: </para><hmn:video id="d00c7dd8-ffbf-11ed-a53d-ba481feb5b57"/>

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova' Agenti za uvoz radnika iz trećih zemalja kažu da je stanje na terenu &apos;užasno&apos;, da su usko grlo ambasade u kojima nema dovoljno ljudi kako bi obradili svu dokumentaciju. Istovremeno su radnici na rubu jer na ulicama New Delhija i Jacarte čekaju više od dva mjeseca "Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru."Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". "Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu."Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. "A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.'I poslodavci kasne'U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika."Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. Sezona ugrožena?"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. "Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. "Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu.  'Uska grla i MUP i HZZ'Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. Pitali smo i MUP o ovom problemu. Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. "Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. "Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. Božinović o radnim dozvolamaInače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. ''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize:  kaos s uvozom radnika 

kaos s uvozom radnika

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jutros su započeli radovi na uklanjanju više bespravno izgrađenih građevina u uvali Vruja, Pisak. Rezultat je to dugogodišnjih inspekcijskih postupaka građevinske inspekcije koji su se intenzivirali od 1. travnja 2019. godine od kada je građevinska inspekcija dio Državnog inspektorata, priopćili su iz Državnog inspektorata pa nastavili:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naime, građevinska inspekcija vodi ukupno sedam upravnih inspekcijskih postupaka za veći broj bespravno izgrađenih objekata u ovoj upali među kojima su i: lukobran u moru, jacuzzi kada (prizemna građevina, prostor za tuš), vodosprema i potporni zidovi te niz građevina u postojećem "ribarskom selu". Također bit će uklonjena i betonizirana obala te potpori betonski zidovi kao i bespravno izgrađena pristupna cesta.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="34d3cd4e-0127-11ee-bb12-0ee8f36581c7"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samom izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe prethodilo je niz inspekcijskih očevida tj. nadzora u kojima su sukladno zakonu izrečen novčane kazne u iznosu od 374.278,32 EUR (2.820.000,00 HRK), a kojima se investitora prisiljavalo na izvršenje rješenja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što su se stekli svi zakonom propisani uvjeti, Državni inspektorat u prvom kvartalu ove godine proveo je otvoreni postupak javne nabave radova uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina u uvali Vruja.</para><hmn:article id="6acbb9bc-011c-11ee-a276-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako se lokacija na kojoj su bespravno izgrađene građevine nalazi na izrazito nepristupačnom terenu, uklanjanje pojedinih građevina zahtijeva primjenu specifičnih načina uklanjanja; dio će biti uklonjen strojno no veći dio morat će biti uklonjen ručno. Također, dio bespravno izgrađenih objekata bit će uklonjen s kopnene strane dok će dio biti s morske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vrijednost radova koji će biti izvedeni na trošak investitora je 254.283,73 EURA + PDV (1.915.900,76 HRK)", priopćili su iz DIRH-a.</para>

Inspektorat se oglasio o rušenju na Vruji. Sve košta 250.000 eura, radit će ručno &apos;Kako se lokacija na kojoj su bespravno izgrađene građevine nalazi na izrazito nepristupačnom terenu, uklanjanje pojedinih građevina zahtijeva primjenu specifičnih načina uklanjanja; dio će biti uklonjen strojno no veći dio morat će biti uklonjen ručno. Također, dio bespravno izgrađenih objekata bit će uklonjen s kopnene strane dok će dio biti s morske&apos;. poručili su iz Inspektorata Jutros su započeli radovi na uklanjanju više bespravno izgrađenih građevina u uvali Vruja, Pisak. Rezultat je to dugogodišnjih inspekcijskih postupaka građevinske inspekcije koji su se intenzivirali od 1. travnja 2019. godine od kada je građevinska inspekcija dio Državnog inspektorata, priopćili su iz Državnog inspektorata pa nastavili:"Naime, građevinska inspekcija vodi ukupno sedam upravnih inspekcijskih postupaka za veći broj bespravno izgrađenih objekata u ovoj upali među kojima su i: lukobran u moru, jacuzzi kada (prizemna građevina, prostor za tuš), vodosprema i potporni zidovi te niz građevina u postojećem "ribarskom selu". Također bit će uklonjena i betonizirana obala te potpori betonski zidovi kao i bespravno izgrađena pristupna cesta.Samom izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe prethodilo je niz inspekcijskih očevida tj. nadzora u kojima su sukladno zakonu izrečen novčane kazne u iznosu od 374.278,32 EUR (2.820.000,00 HRK), a kojima se investitora prisiljavalo na izvršenje rješenja.Nakon što su se stekli svi zakonom propisani uvjeti, Državni inspektorat u prvom kvartalu ove godine proveo je otvoreni postupak javne nabave radova uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina u uvali Vruja.Kako se lokacija na kojoj su bespravno izgrađene građevine nalazi na izrazito nepristupačnom terenu, uklanjanje pojedinih građevina zahtijeva primjenu specifičnih načina uklanjanja; dio će biti uklonjen strojno no veći dio morat će biti uklonjen ručno. Također, dio bespravno izgrađenih objekata bit će uklonjen s kopnene strane dok će dio biti s morske.Vrijednost radova koji će biti izvedeni na trošak investitora je 254.283,73 EURA + PDV (1.915.900,76 HRK)", priopćili su iz DIRH-a. idu i lukobrani... 

idu i lukobrani...

Inspektorat se oglasio o rušenju na Vruji. Sve košta 250.000 eura, radit će ručno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama prije stavljanja u produkciju će se u subotu, 3. lipnja 2023., testirati u stvarnim uvjetima, odnosno slanjem testnih poruka svim korisnicima mobitela koji se u tom trenutku nalaze na području Republike Hrvatske<hmn:linebreak/>SMS poruka za područje cijele Republike Hrvatske bit će sljedećeg sadržaja: „Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje. Ne odgovarajte na poruku. Više na poveznici: LINK“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pošiljatelj poruke bit će HR112ALERT.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruke će svojim korisnicima slati sva tri operatora javnih pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Hrvatski Telekom d.d., A1 Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o,), a dobivat će ih i korisnici u roamingu. Sustav podržava slanje SMS upozorenja korisnicima koji su trenutno pozicionirani u odabranom području za slanje upozorenja, a koji su imali interakciju s mrežom operatora u trenutku slanja SMS-a.</para><hmn:image id="8ac42712-0091-11ee-9e5a-22a7b66f9c57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U organizaciji Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba, snimljen je video na hrvatskom znakovnom jeziku o testiranju Sustava, kako bi sve gluhe i nagluhe osobe dobile informaciju u pristupačnom formatu.</para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?v=h4nkKY9x6uw"/>

U subotu će se testirati 'Sustav za upozoravanje i upravljanje krizama'. Stići će vam SMS, evo i kada Poruke će svojim korisnicima slati sva tri operatora javnih pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Hrvatski Telekom d.d., A1 Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o,), a dobivat će ih i korisnici u roamingu Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama prije stavljanja u produkciju će se u subotu, 3. lipnja 2023., testirati u stvarnim uvjetima, odnosno slanjem testnih poruka svim korisnicima mobitela koji se u tom trenutku nalaze na području Republike HrvatskeSMS poruka za područje cijele Republike Hrvatske bit će sljedećeg sadržaja: „Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje. Ne odgovarajte na poruku. Više na poveznici: LINK“.Pošiljatelj poruke bit će HR112ALERT.Poruke će svojim korisnicima slati sva tri operatora javnih pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Hrvatski Telekom d.d., A1 Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o,), a dobivat će ih i korisnici u roamingu. Sustav podržava slanje SMS upozorenja korisnicima koji su trenutno pozicionirani u odabranom području za slanje upozorenja, a koji su imali interakciju s mrežom operatora u trenutku slanja SMS-a.U organizaciji Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih osoba, snimljen je video na hrvatskom znakovnom jeziku o testiranju Sustava, kako bi sve gluhe i nagluhe osobe dobile informaciju u pristupačnom formatu. STIZAT ĆE I U ROAMINGU 

STIZAT ĆE I U ROAMINGU

U subotu će se testirati 'Sustav za upozoravanje i upravljanje krizama'. Stići će vam SMS, evo i kada

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako doznaju <ulink url="https://www.24sata.hr/news/sutkinja-iz-zambije-danas-donosi-odluku-o-hrvatima-i-posvajanju-hoce-ih-osloboditi-913932">24 sata</ulink>, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. </para><hmn:article id="b23e0076-0067-11ee-a046-22a7b66f9c57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku.</para><hmn:image id="1de6b84a-0063-11ee-9b58-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Aleksandra Peršić za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/oslobodena-hrvatica-djeca-idu-s-nama-natrag-u-hrvatsku-914007?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignName">24sata</ulink> izjavila je kako djeca idu s njima te je prenijela prve reakcije iz sudnice: "Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje... Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Idu s nama u Hrvatsku".</para><hmn:image id="27208224-0063-11ee-aecb-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje: </para><hmn:video id="a21a6cce-005e-11ee-b5ba-f2b367c6a810"/>

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji: 'Djeca idu s nama u Hrvatsku!' Četiri Hrvatska para koja su htjela posvojiti djecu iz DR Kongo, uhićena su prije više od šest mjeseci zbog sumnje u pokušaj trgovanja ljudima. Svi u sudnici su zaplakali u trenutku čitanja oslobađajuće presude Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!Kako doznaju 24 sata, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku. Aleksandra Peršić za 24sata izjavila je kako djeca idu s njima te je prenijela prve reakcije iz sudnice: "Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje...  Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Idu s nama u Hrvatsku".Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje:  UPRAVO ODLUČENO 

UPRAVO ODLUČENO

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji: 'Djeca idu s nama u Hrvatsku!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvi put u Hrvatskoj mogu se spriječiti teške nuspojave kemoterapije, koje uključuju i trajni invaliditet. Riječ je o hlađenju rukavicama i čarapama. Pionir je KBC Rijeka, koji je na temelju iskustava iz svjetskih klinika, u kojima je dokazan učinak terapije hladnoćom, krenuo s ovom metodom. Primjenom hladnoće sužavaju se krvne žile u nogama i rukama, čime se smanjuje dotok kemoterapije koja oštećuje živčane stanice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod najčešćih malignih oboljenja, a to su karcinom dojke, karcinom prostate, ginekološki tumori, karcinom pluća i karcinomi glave i vrata, primjenjujemo određene kemoterapijske protokole, koji nažalost imaju svoje nuspojave. Jedna od tih nuspojava je periferna neuropatija. Radi se, naime, o tome da kemoterapija zapravo uništava te periferne živce i ono što je posljedica toga su trnci, grčevi i gubitak osjeta u rukama i nogama, odnosno trajni invaliditet nakon izlječenja maligne bolesti u vidu otežanog hodanja. Mi zapravo pacijenticu s karcinomom dojke izliječimo od maligne bolesti, ali njoj onda ostaju posljedice od tog liječenja odnosno trajni invaliditet", priča nam Ivana Mikolašević, v.d. predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka.</para><hmn:article id="b5e6ff68-c271-11ed-b8c4-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, da su se oni u KBC Rijeka potrudili se da svojim pacijentima, upravo iz razloga da imaju što manje nuspojava, omoguće liječenje medotom krioterapije - hladnim rukavicama i čarapama koje zapravo hladeći živce sprječavaju da kemoterapija ošteti živčane stanice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da zaustavimo kemoterapiju da ne uništava te periferne živce. Danas smo krenuli s tom metodom, i koliko znam mi smo prvi u Hrvatskoj koji su je uveli. Te hladne rukavice se stavljaju 15 minuta prije kemoterapije i prije svakog kemoterapijskog ciklusa, a dosadašnja istraživanja su pokazala da to zaista prevenira odnosno liječi tu perifernu neuropatiju", objasnila je Ivana Mikolašević iz KBC Rijeka.</para>

U KBC-u Rijeka hladnim rukavicama i čarapama sprječavaju teške nuspojave kemoterapije: 'Prvi smo u Hrvatskoj' &apos;Mi zapravo pacijenticu s karcinomom dojke izliječimo od maligne bolesti, ali njoj ostaju posljedice od tog liječenja odnosno trajni invaliditet. Krioterapijom sprječavamo da im kemoterapija ošteti živčane stanice&apos;, kazala nam je Ivana Mikolašević iz KBC Rijeka Prvi put u Hrvatskoj mogu se spriječiti teške nuspojave kemoterapije, koje uključuju i trajni invaliditet. Riječ je o hlađenju rukavicama i čarapama. Pionir je KBC Rijeka, koji je na temelju iskustava iz svjetskih klinika, u kojima je dokazan učinak terapije hladnoćom, krenuo s ovom metodom. Primjenom hladnoće sužavaju se krvne žile u nogama i rukama, čime se smanjuje dotok kemoterapije koja oštećuje živčane stanice."Kod najčešćih malignih oboljenja, a to su karcinom dojke, karcinom prostate, ginekološki tumori, karcinom pluća i karcinomi glave i vrata, primjenjujemo određene kemoterapijske protokole, koji nažalost imaju svoje nuspojave. Jedna od tih nuspojava je periferna neuropatija. Radi se, naime, o tome da kemoterapija zapravo uništava te periferne živce i ono što je posljedica toga su trnci, grčevi i gubitak osjeta u rukama i nogama, odnosno trajni invaliditet nakon izlječenja maligne bolesti u vidu otežanog hodanja. Mi zapravo pacijenticu s karcinomom dojke izliječimo od maligne bolesti, ali njoj onda ostaju posljedice od tog liječenja odnosno trajni invaliditet", priča nam Ivana Mikolašević, v.d. predstojnice Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka.Kaže, da su se oni u KBC Rijeka potrudili se da svojim pacijentima, upravo iz razloga da imaju što manje nuspojava, omoguće liječenje  medotom krioterapije - hladnim rukavicama i čarapama koje zapravo hladeći živce sprječavaju da kemoterapija ošteti živčane stanice."Da zaustavimo kemoterapiju da ne uništava te periferne živce. Danas smo krenuli s tom metodom, i koliko znam mi smo prvi u Hrvatskoj koji su je uveli. Te hladne rukavice se stavljaju 15 minuta prije kemoterapije i prije svakog kemoterapijskog ciklusa, a dosadašnja istraživanja su pokazala da to zaista prevenira odnosno liječi tu perifernu neuropatiju", objasnila je Ivana Mikolašević iz KBC Rijeka. metoda krioterapije 

metoda krioterapije

U KBC-u Rijeka hladnim rukavicama i čarapama sprječavaju teške nuspojave kemoterapije: 'Prvi smo u Hrvatskoj'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija"</para>

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene' &apos;Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama&apos;, poručila je ravnateljica škole u Strožancu Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija" RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU 

Kosor bocnula Plenkovića: 'Godina isporuke? Je, 6 izgrađenih, neuseljenih kuća na Banovini'

Najčitanije

Radnici DM-a više nemaju najveće plaće. Prestigao ih trgovački lanac s prosječnom plaćom od 1534 eura

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

Stigla mašinerija na Vruju, počelo rušenje bespravnih objekata: 'Ostat će staro izletište na koje će svi moći doći'

Još iz rubrike

Kao s razglednice, ali ova gradnja je bespravna. Bageri Državnog inspektorata sad su na Čiovu

Čelnik sindikata policije ogradio se od zaposlenika koji su danas na 15 minuta prekinuli s radom

'Ako smo za ludnicu onda sam ja za šefa klinike, a on za lance i to debele. Ma dečko nema dara, tatin sin'

Više s weba

Pročitajte još

S četiri protuprosvjeda, Zagrepčani odgovaraju muškarcima koji kleče po trgovima. Policija će sve snimati

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

Inspektorat se oglasio o rušenju na Vruji. Sve košta 250.000 eura, radit će ručno

U subotu će se testirati 'Sustav za upozoravanje i upravljanje krizama'. Stići će vam SMS, evo i kada

Pročitajte još

S četiri protuprosvjeda, Zagrepčani odgovaraju muškarcima koji kleče po trgovima. Policija će sve snimati

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

Inspektorat se oglasio o rušenju na Vruji. Sve košta 250.000 eura, radit će ručno

U subotu će se testirati 'Sustav za upozoravanje i upravljanje krizama'. Stići će vam SMS, evo i kada

Više s weba