Name: Nevjerojatno dobročinstvo poznatog hrvatskog poduzetnika: 'Tko nam to daje, da znamo?' 'To je od svih Hrvata'
Uploaded: 2020-12-31T16:20:54.000Z
Channel: bojambrosic
Description: Hrvatskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, RTL-ova kamera snimila je kako na potresom pogođenom području velikodušno pomaže ljudima...

Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Hrvatskog poduzetnika Tomislava Debeljaka
 RTL-ova kamera snimila je u potresom pogođenom području kako
 tamošnjim ljudima dijeli pomoć. Samo ispred naše kamere podijelio
 je nekoliko tisuća kuna...
</para>
<para>
 Kada su ga pomalo šokirani ljudi pitali tko im to daje, on im je
 samo rekao: 'To je od svih Hrvata'.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="13b63f00-b9f4-11ec-814f-0242ac13001b"/>
<para>
 Na pitanje RTL-ove reporterke Silvane Menđušić
 zašto ne želi o tome govoriti samo je skromno rekao: 'Ma nema
 veze'. I otišao...
</para>

Nevjerojatno dobročinstvo poznatog hrvatskog poduzetnika: 'Tko nam to daje, da znamo?' 'To je od svih Hrvata' Samo ispred naše kamere podijelio je nekoliko tisuća kuna 
  Hrvatskog poduzetnika Tomislava Debeljaka
  RTL-ova kamera snimila je u potresom pogođenom području kako
  tamošnjim ljudima dijeli pomoć. Samo ispred naše kamere podijelio
  je nekoliko tisuća kuna...


  Kada su ga pomalo šokirani ljudi pitali tko im to daje, on im je
  samo rekao: 'To je od svih Hrvata'.



  Na pitanje RTL-ove reporterke Silvane Menđušić
  zašto ne želi o tome govoriti samo je skromno rekao: 'Ma nema
  veze'. I otišao...
 velika gesta 

Nevjerojatno dobročinstvo poznatog hrvatskog poduzetnika: 'Tko nam to daje, da znamo?' 'To je od svih Hrvata'

Tomislav Debeljak

Evo koliko je do sada uplaćeno novca za pogođene potresom na račun državne riznice

Hrvatska biskupska konferencija donira sedam milijuna kuna za stradale u potresu

velika gesta

Članak

Vijesti.hr

Postroll

Preroll

Iz Crvenog križa za RTL odgovorili na prozivke da pomoć nije došla do svih: 'Javite nam konkretnu adresu i mi ćemo otići'

Katarina Zorić

Iz Crvenog križa za RTL odgovorili na prozivke da pomoć nije došla do svih: 'Javite nam konkretnu adresu

Iz Crvenog križa za RTL odgovorili na prozivke da pomoć nije došla do svih: 'Javite nam konkretnu adresu...

stiže puno pomoći

Nevjerojatno dobročinstvo poznatog hrvatskog poduzetnika: 'Tko nam to daje, da znamo?' 'To je od svih Hrvata' Hrvatskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, RTL-ova kamera snimila je kako na potresom pogođenom području velikodušno pomaže ljudima koji su ostali bez ičega 

<para>Hrvatskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, RTL-ova kamera snimila je kako na potresom pogođenom području velikodušno pomaže ljudima koji su ostali bez ičega</para>

veliko srce

Tomislav Debeljak u Glini (thumbnail)

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/8cfb1886-8e70-11ec-bded-0242ac12001b/original

Hrvatskog poduzetnika Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, RTL-ova kamera snimila je kako na potresom pogođenom području velikodušno pomaže ljudima...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-b4eb-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.</para><hmn:image id="67c185d6-c7c8-11ed-8eaf-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-9fe6-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.</para><hmn:article id="4a1b9f14-6aab-11ed-90ed-c65e2411deb0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. </para><hmn:image id="67c470fc-c7c8-11ed-a09e-6a080b7bcfb3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.</para><hmn:article id="c5a72e34-c747-11ed-a231-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.</para><hmn:image id="67c59b3a-c7c8-11ed-af90-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti - vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja.</para>

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi' Zahvalniji smo za puno toga radi našeg Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija, kaže nam Maja, majka petogodišnjeg dječaka sa sindromom Down Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  “Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. “Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. “Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. “Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. “Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti -  vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja. DAN ŠARENIH ČARAPA 

DAN ŠARENIH ČARAPA

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid02pmzrSEDNSy6PPRLyowJGhDFe1GzWk6fJsqRHbPqqtoykyj6YjAK1mNW164Wkq8fBl&amp;id=100064555815146"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu.</para>

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti' Pauk je ušao u stan na Kajzerici, a kada su ga iz azila uhvatili pustili su ga u prirodu  Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti."Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu. noću skriveni 

noću skriveni

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-karijera-kolinde-grabar-kitarovic-postaje-poduzetnica-evo-cime-ce-se-baviti-njezina-nova-tvrtka-15317862">Jutarnji list</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</para><hmn:article id="c16d50f8-b943-11ed-9ca0-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti.</para>

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kaptial tvrtke je 2.654 eura Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše Jutarnji list.Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti. nova karijera 

nova karijera

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica

Marin i Josip od olupina Fića u kvartovskoj garaži stvaraju prave male jurilice: 'Ovo više nije hobi nego ljubav' Marin Jovanović i Josip Biloš dvojica su prijatelja iz Splita koji su ljubav prema automobilima pretvorili u pravu umjetnost. Zastava 750, poznat kao Fićo, nekoć najčešće viđeno vozilo na ovim prostorima, postalo je pravi raritet. No, dvojica prijatelja na splitskom Kmanu ponovno udišu život u njih.

&quot;Ovo više nije hobi nego ljubav. Nekoga ispunjavaju izlasci, nekoga kupovanja novih auta ili robe, a nas ispunjava ljubav prema autima, motorima, motosportu. Ovo moraš voljeti da bi volio ovo raditi&quot;, rekao je Marin.

Slaže se s njim i Josip:

&quot;Ovo nam je hobi i ljubav. Kad završimo s poslom, dođemo u garažu i zabavljamo se, brusimo, spajamo&quot;, rekao je Josip Biloš.

&quot;Non stop smo u tom sportu, ali imamo još neke projekte, razmišljali smo o formulama, trkama auta, slagat ćemo još jednog trkaćeg Fiću i uključiti se u trke auta&quot;, dodaje Marin. 

<para>Marin Jovanović i Josip Biloš dvojica su prijatelja iz Splita koji su ljubav prema automobilima pretvorili u pravu umjetnost. Zastava 750, poznat kao Fićo, nekoć najčešće viđeno vozilo na ovim prostorima, postalo je pravi raritet. No, dvojica prijatelja na splitskom Kmanu ponovno udišu život u njih.

&quot;Ovo više nije hobi nego ljubav. Nekoga ispunjavaju izlasci, nekoga kupovanja novih auta ili robe, a nas ispunjava ljubav prema autima, motorima, motosportu. Ovo moraš voljeti da bi volio ovo raditi&quot;, rekao je Marin.

Slaže se s njim i Josip:

&quot;Ovo nam je hobi i ljubav. Kad završimo s poslom, dođemo u garažu i zabavljamo se, brusimo, spajamo&quot;, rekao je Josip Biloš.

&quot;Non stop smo u tom sportu, ali imamo još neke projekte, razmišljali smo o formulama, trkama auta, slagat ćemo još jednog trkaćeg Fiću i uključiti se u trke auta&quot;, dodaje Marin.</para>

Marin i Josip od olupina Fića u kvartovskoj garaži stvaraju prave male jurilice: 'Ovo više nije hobi nego ljubav'

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela  Trostruki ubojica iz Splita Filip Zavadlav i na posljednjem ročištu na splitskom sudu pojavio se u odijelu. Modro i elegantno u kombinaciji s žutom polo majicom. No, da to bude ipak sportski elegantno, umjesto cipela obuo je tenisice kraljevsko plave boje. Njegov današnji look ne razlikuje se puno od onog s prošlog ročišta kad je na sud stigao u bijelom odijelu s crnom kravatom i kada je u sudnici odlučio pričati samo talijanski. No, najpoznatiji splitski ubojica nije uvijek bio ovako otmjen i modno osvješten. Dosad je bio više sportski tip. Trenirka, mornarska majica, spitfire jakna... Sada uz odijela fura i dužu kosu, pomalo razbarušenu, dok je u vrijeme favoriziranja sportskog đira uglavnom nosio kratke frizure. Pogledajte u galeriji sva lica i modna izdanja 28- godišnjeg ubojice  

<para>Trostruki ubojica iz Splita Filip Zavadlav i na posljednjem ročištu na splitskom sudu pojavio se u odijelu. Modro i elegantno u kombinaciji s žutom polo majicom. No, da to bude ipak sportski elegantno, umjesto cipela obuo je tenisice kraljevsko plave boje. Njegov današnji look ne razlikuje se puno od onog s prošlog ročišta kad je na sud stigao u bijelom odijelu s crnom kravatom i kada je u sudnici odlučio pričati samo talijanski. No, najpoznatiji splitski ubojica nije uvijek bio ovako otmjen i modno osvješten. Dosad je bio više sportski tip. Trenirka, mornarska majica, spitfire jakna... Sada uz odijela fura i dužu kosu, pomalo razbarušenu, dok je u vrijeme favoriziranja sportskog đira uglavnom nosio kratke frizure. Pogledajte u galeriji sva lica i modna izdanja 28- godišnjeg ubojice </para>

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz hrvatskih lijekarna povlači se lijek Salbutamol zbog sumnje na njegovu neispravnost. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"PLIVA Hrvatska d.o.o., u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode, provodi preventivno povlačenje serija lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator zbog sumnje u neispravnost u kakvoći proizvoda. Preporučuje se da pacijenti lijek vrate u ljekarnu i obrate se svojem liječniku radi nastavka terapije", priopćili su iz PLIVA-e. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lijek se inače koristi za olakšanje simpotima kao što su stezanje u prsima, piskanje pri disanju i kašlja, odnosno koriste ga osobe s astmom ili osobe s nekom drugom bolesti dišnog sustava. </para><hmn:article id="5137e0a2-c4b8-11ed-a202-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S tržišta se povlače sljedeće serije predmetnog lijeka: 15015321, 15000522, 15018422, 15036222 i 15036322", stoji u priopćenju</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je moguća neispravnost u kakvoći primijećena samo u pojedinim pakiranjima PLIVA Hrvatska d.o.o. poziva sve pacijente koji koriste Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator da lijek prestanu koristiti zbog mjera opreza te da ga vrate u ljekarnu i obrate se svom liječniku radi prilagodbe daljnje terapije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na hrvatskom tržištu nema drugih dostupnih lijekova istog sastava i načina primjene, no dostupan je lijek s istom djelatnom tvari (salbutamol) u drugom farmaceutskom obliku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerenost korištenja navedenog lijeka za svakog bolesnika treba procijeniti nadležni liječnik. Pacijenti koji su prethodno koristili ovaj lijek nemaju razloga za zabrinutost.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od kada su spomenute serije proizvoda prisutne na hrvatskom tržištu nije bilo prigovora na kakvoću proizvoda, niti prijave neočekivanih događaja prilikom uzimanja lijeka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U slučaju da su pacijentima potrebne dodatne informacije vezane uz prilagodbu terapije, mogu konzultirati nadležnog liječnika ili ljekarnika. PLIVA radi na tome da u ljekarnama što je prije moguće budu dostupne nove serije lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator", stoji u priopćenju. </para>

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari Na hrvatskom tržištu nema drugih dostupnih lijekova istog sastava i načina primjene, no dostupan je lijek s istom djelatnom tvari (salbutamol) u drugom farmaceutskom obliku Iz hrvatskih lijekarna povlači se lijek Salbutamol zbog sumnje na njegovu neispravnost. "PLIVA Hrvatska d.o.o., u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode, provodi preventivno povlačenje serija lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator zbog sumnje u neispravnost u kakvoći proizvoda. Preporučuje se da pacijenti lijek vrate u ljekarnu i obrate se svojem liječniku radi nastavka terapije", priopćili su iz PLIVA-e. Lijek se inače koristi za olakšanje simpotima kao što su stezanje u prsima, piskanje pri disanju i kašlja, odnosno koriste ga osobe s astmom ili osobe s nekom drugom bolesti dišnog sustava. "S tržišta se povlače sljedeće serije predmetnog lijeka: 15015321, 15000522, 15018422, 15036222 i 15036322", stoji u priopćenjuIako je moguća neispravnost u kakvoći primijećena samo u pojedinim pakiranjima PLIVA Hrvatska d.o.o. poziva sve pacijente koji koriste Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator da lijek prestanu koristiti zbog mjera opreza te da ga vrate u ljekarnu i obrate se svom liječniku radi prilagodbe daljnje terapije.Na hrvatskom tržištu nema drugih dostupnih lijekova istog sastava i načina primjene, no dostupan je lijek s istom djelatnom tvari (salbutamol) u drugom farmaceutskom obliku. Primjerenost korištenja navedenog lijeka za svakog bolesnika treba procijeniti nadležni liječnik. Pacijenti koji su prethodno koristili ovaj lijek nemaju razloga za zabrinutost.Od kada su spomenute serije proizvoda prisutne na hrvatskom tržištu nije bilo prigovora na kakvoću proizvoda, niti prijave neočekivanih događaja prilikom uzimanja lijeka. U slučaju da su pacijentima potrebne dodatne informacije vezane uz prilagodbu terapije, mogu konzultirati nadležnog liječnika ili ljekarnika. PLIVA radi na tome da u ljekarnama što je prije moguće budu dostupne nove serije lijeka Salbutamol Pliva 5 mg/ml otopina za atomizator", stoji u priopćenju.  Poručili iz plive 

Poručili iz plive

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nepoznati počinitelj je na križanju Draškovićeve ulice i Kneza Borne u Zagrebu počinio kazneno djelo "Teška tjelesna ozljeda". Na fotografijama je muškarac za kojeg se pretpostavlja da raspolaže saznanjima o navedenom kaznenom djelu, izvijestila je Policijska uprava zagrebačka.</para><hmn:article id="11e5b528-9024-11ed-b0d9-3e032b3ccfb4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nepoznati je muškarac starosti oko 20-tak godina, visine oko 180 cm, mršavije tjelesne građe, kratke tamne kose, odjeven u zimsku jaknu tamno-plave boje, tamno-plave hlače i tenisice crno-bijele boje, dok se s njim u društvu nalazila nepoznata muška osoba starosti oko 20-tak godina, visine oko 175 cm, srednje tjelesne građe, kratke kose svijetlije boje, odjeven u zimsku jaknu narančaste boje, tamno-plave hlače i tenisice crno-bijele boje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ukoliko građani imaju korisne informacije o osobi s fotografija, pozivamo ih da o tome obavijeste V. policijsku postaju Zagreb na broj telefona 01/4570-120, njima najbližu policijsku postaju ili neka nam se jave na broj 192", poručuju iz policije.</para><hmn:image id="9b97c5a2-c7d5-11ed-a7c6-72072a7071c1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><hmn:image id="943baae4-c7d5-11ed-8bbf-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

FOTO Zagrebačka policija traži pomoć: Prepoznajete li muškarca s fotografije? Policija poziva građane koji imaju informacije o mladiću s fotografija da o tome obavijeste V. policijsku postaju Zagreb  Nepoznati počinitelj je na križanju Draškovićeve ulice i Kneza Borne u Zagrebu počinio kazneno djelo "Teška tjelesna ozljeda". Na fotografijama je muškarac za kojeg se pretpostavlja da raspolaže saznanjima o navedenom kaznenom djelu, izvijestila je Policijska uprava zagrebačka.Nepoznati je muškarac starosti oko 20-tak godina, visine oko 180 cm, mršavije tjelesne građe, kratke tamne kose, odjeven u zimsku jaknu tamno-plave boje, tamno-plave hlače i tenisice crno-bijele boje, dok se s njim u društvu nalazila nepoznata muška osoba starosti oko 20-tak godina, visine oko 175 cm, srednje tjelesne građe, kratke kose svijetlije boje, odjeven u zimsku jaknu narančaste boje, tamno-plave hlače i tenisice crno-bijele boje."Ukoliko građani imaju korisne informacije o osobi s fotografija, pozivamo ih da o tome obavijeste V. policijsku postaju Zagreb na broj telefona 01/4570-120, njima najbližu policijsku postaju ili neka nam se jave na broj 192", poručuju iz policije. brutalno premlaćivanje 

brutalno premlaćivanje

FOTO Zagrebačka policija traži pomoć: Prepoznajete li muškarca s fotografije?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je najljepši pas na svijetu, ali i nauspješniji u povijesti hrvatske kinologije. Orka se vratila kući i to s najprestižnije izložbe pasa u Velikoj Britaniji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo je u njezinu domu pokraj Samobora i bili s njom u šetnji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova vesela njuška je Orka u društvu čupavih prijateljica Lize, Nairobi i Nite. Imaju više razloga za mahanje repom - slavi se veliki uspjeh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Orka je na proglašena najljepšom na svijetu i to na najvećoj, najprestižnijoj i najstarijoj izložbi koja se održava 150 godina.</para><hmn:article id="b9401adc-bad8-11ed-8380-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U to ime sinoć iznenađenje nakon dugog puta. U Kerestincu je nagrađena kujica dobila doček uz tortu s piletinom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvarno jedan nevjerojatan osjećaj, nešto što se dogodi jednom u životu, većini ljudi nikad, eto nama se dogodilo", rekao je Ante Lučin, suvlasnik Orce.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Talijanske je pasmine lagotto romanjolo, ima pet godina, a njezin vlasnik koji je ujedno i organizator izložbi, uzgajivač i hendler kaže, itekako je zahvalna prije svega kao kućni ljubimac. Ima i pomoć susjede kada zagusti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tko god dođe njoj, ona se veseli, ona svakog pozdravi poljubi i maše repom. Sudac je rekao da je uz sve kvalitete koje ima kao ta pasmina, ta njezina narav je nešto nevjerojatno", izjavio je Lučin.</para><hmn:article id="35a77862-baa8-11ed-8fca-f20fbd6e4b2c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Igra se cijeli dan, vesela je, nikad nema s njom nikakvih problema, baš je jednostavan pas, savršen", rekla je Dea Kurjak iz Kerestinca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi paze na Orkinu kondiciju i prehranu. Po cijeli dan nosi igračke i istrčava. Od malih šapa odlazi na izložbe, i u SAD-u je prije ovog uspjeha, briljirala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Povijesni je to uspjeh za Hrvatski kinološki savez.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Biti najljepši od 20 tisuća pasa je već puno, a pogotovo na izložbi koja ima tako dugu tradiciju", rekao je Bojan Mataković, tajnik Kinološkog saveza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon ovoga, dalje nema, barem što se prestiža izložbi tiče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi me pitaju ide li sada u mirovinu? Nema veće od Cruftsa. Sad razmišljamo da završimo priču s najboljim rezultatom ikada, najljepše je tako", istaknuo je Lučin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zvijezda parka, ali i svijeta nakon velike pobjede odlazi kao najljepša, a vrijeme joj je, kažu, za štence</para>

Upoznajte Orcu! Najljepšeg psa na svijetu i najuspješnijeg u Hrvatskoj: 'Njezina je narav nevjerojatna' Talijanske je pasmine lagotto romanjolo, ima pet godina, a njezin vlasnik koji je ujedno i organizator izložbi, uzgajivač i hendler kaže, itekako je zahvalna prije svega kao kućni ljubimac. Ima i pomoć susjede kada zagusti Ona je najljepši pas na svijetu, ali i nauspješniji u povijesti hrvatske kinologije. Orka se vratila kući i to s najprestižnije izložbe pasa u Velikoj Britaniji.Posjetili smo je u njezinu domu pokraj Samobora i bili s njom u šetnji.Ova vesela njuška je Orka u društvu čupavih prijateljica Lize, Nairobi i Nite. Imaju više razloga za mahanje repom - slavi se veliki uspjeh.Orka je na proglašena najljepšom na svijetu i to na najvećoj, najprestižnijoj i najstarijoj izložbi koja se održava 150 godina.U to ime sinoć iznenađenje nakon dugog puta. U Kerestincu je nagrađena kujica dobila doček uz tortu s piletinom."Stvarno jedan nevjerojatan osjećaj, nešto što se dogodi jednom u životu, većini ljudi nikad, eto nama se dogodilo", rekao je Ante Lučin, suvlasnik Orce.Talijanske je pasmine lagotto romanjolo, ima pet godina, a njezin vlasnik koji je ujedno i organizator izložbi, uzgajivač i hendler kaže, itekako je zahvalna prije svega kao kućni ljubimac. Ima i pomoć susjede kada zagusti."Tko god dođe njoj, ona se veseli, ona svakog pozdravi poljubi i maše repom. Sudac je rekao da je uz sve kvalitete koje ima kao ta pasmina, ta njezina narav je nešto nevjerojatno", izjavio je Lučin."Igra se cijeli dan, vesela je, nikad nema s njom nikakvih problema, baš je jednostavan pas, savršen", rekla je Dea Kurjak iz Kerestinca.Svi paze na Orkinu kondiciju i prehranu. Po cijeli dan nosi igračke i istrčava. Od malih šapa odlazi na izložbe, i u SAD-u je prije ovog uspjeha, briljirala.Povijesni je to uspjeh za Hrvatski kinološki savez."Biti najljepši od 20 tisuća pasa je već puno, a pogotovo na izložbi koja ima tako dugu tradiciju", rekao je Bojan Mataković, tajnik Kinološkog saveza.Nakon ovoga, dalje nema, barem što se prestiža izložbi tiče."Svi me pitaju ide li sada u mirovinu? Nema veće od Cruftsa. Sad razmišljamo da završimo priču s najboljim rezultatom ikada, najljepše je tako", istaknuo je Lučin.Zvijezda parka, ali i svijeta nakon velike pobjede odlazi kao najljepša, a vrijeme joj je, kažu, za štence najslavnije svjetske šape 

najslavnije svjetske šape

Upoznajte Orcu! Najljepšeg psa na svijetu i najuspješnijeg u Hrvatskoj: 'Njezina je narav nevjerojatna'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

Nevjerojatno dobročinstvo poznatog hrvatskog poduzetnika: 'Tko nam to daje, da znamo?' 'To je od svih Hrvata'...

Najčitanije

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica

Iz Crvenog križa za RTL odgovorili na prozivke da pomoć nije došla do svih: 'Javite nam konkretnu adresu i mi ćemo otići'

Iz Crvenog križa za RTL odgovorili na prozivke da pomoć nije došla do svih: 'Javite nam konkretnu adresu i mi ćemo otići'

Još iz rubrike

Marin i Josip od olupina Fića u kvartovskoj garaži stvaraju prave male jurilice: 'Ovo više nije hobi nego ljubav'

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi'

Više s weba

Pročitajte još

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti'

FOTO Zagrebačka policija traži pomoć: Prepoznajete li muškarca s fotografije?

Upoznajte Orcu! Najljepšeg psa na svijetu i najuspješnijeg u Hrvatskoj: 'Njezina je narav nevjerojatna'

Pročitajte još

S tržišta se povlači lijek koji olakšava disanje: Koriste ga asmatičari

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti'

FOTO Zagrebačka policija traži pomoć: Prepoznajete li muškarca s fotografije?

Upoznajte Orcu! Najljepšeg psa na svijetu i najuspješnijeg u Hrvatskoj: 'Njezina je narav nevjerojatna'

Više s weba