OBJAVIO DZS

Objavljeni podaci popisa stanovništva: Pao broj katolika i Srba u Hrvatskoj, država ima 3,87 milijuna stanovnika

Image
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Popisa broj katolika u posljednjih deset godina pao je s 3,697 na 3,057 milijuna

22.9.2022. u 11:43/ RTL Vijesti

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.

Prema novom popisu, Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žene (51,83%).

Popisan broj katolika u posljednjih deset godina pao je s 3,697 na 3,057 milijuna. Dok se tijekom Popisa stanovništva 2011. godine katolicima deklariralo čak 86,28 posto građana, u novom Popisu ima ih 78,97 posto.

Pao je i broj pravoslavnih vjernika s 4,44 na 3,32 posto, a porastao je broj agnostika i skeptika, kojih je sada 64.961, a ateista 182.188.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Broj građana koji su se prilikom lanjskog Popisa stanovništva deklarirali kao Srbi pao je za čak 33 posto, sa 186.633 na 123.892 tisuće.

Image
POPULACIJA SVE STARIJA

Stručnjaci tvrde: Novi podaci popisa stanovništva otkrit će da se smanjio broj Srba u Hrvatskoj

Image
POPULACIJA SVE STARIJA

Stručnjaci tvrde: Novi podaci popisa stanovništva otkrit će da se smanjio broj Srba u Hrvatskoj

Narodnost

Prema narodnosti, u Hrvatskoj je daleko najviše, naravno, Hrvata - tako se izjasnilo 3.547.614 građana, odnosno njih 91.63 posto.

Upravo se čita

Image
opet incident

VIDEO Sramotno ponašanje srpskih navijača. U Beču skandirali: 'Ubij, zakolji...'

Nakon toga, najviše je Srba, odnosno 123.892 što čini 3.20 posto građanstva. Osim toga, mnogo je i:

  • Bošnjaka: 24.131, odnosno 0.62 posto
  • Roma: 17.980, odnosno 0.46 posto
  • Albanaca: 13.817, odnosno 0.36 posto
  • Talijana: 13.763, odnosno 0.36 posto

Zanimljivo, dio stanovništva o svojoj se narodnosti izjasnio u smislu vjerske pripadnosti. Takvih je čak 5.874, odnosno 0.15 posto stanovništva. O svojoj nacionalnosti nije se željelo izjasniti 22.388 stanovnika, što čini 0.58 posto stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Vukovaru je broj Srba pao na 6.890 stanovnika, pa sada iznosi 29.73 posto, što znači da je, prema Ustavnom zakonu srpska manjina izgubila pravo na ćirilicu u Vukovaru.

Religija

Kada govorimo o vjeroispovijesti u Hrvata, najviše je katolika. Ovdje govorimo o 3.057.735 ljudi, točnije 78.97 posto.

Nakon katolika, u Hrvatskoj je najviše ostalih kršćana, točnije 186.960, odnosno 4.83 posto. S njima, za drugo mjesto, bitku su borili "oni koji nisu vjernici, ni ateisti" - 182.188 građana ili 4.71 posto. To ipak nisu agnostici - u kategoriji "Agnostici i skeptici" izbrojali smo 64.961 osobu, što čini 1.68 posto građanstva.

Mnogo je i:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
  • Pravoslavaca: 128.395, to jest 3.32 posto
  • Muslimana: 50.981, to jest 1.32 posto

Zanimljiva je i kategorija "Ostale religije, pokreti i svjetonazori" - tako se izjasnilo 37.066 stanovnika, što je 0.96 posto.

Čak 66.581 stanovnika se odbilo izjasniti glede svoje vjeroispovijesti. To je 1.72 posto stanovništva.

Državljanstvo

Kao što je slučaj s narodnosti, najviše je onih s hrvatskim državljanstvom. Riječ je o 3.842.318 stanovnika, odnosno 99.24 posto. Neki stanovnici s hrvatskim državljanstvom, osim njega, imaju još jedno - takvih je 109.352, što je 2.82 posto.

Stranih je stanovnika 28.784, odnosno 0.74 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državljanstvo uopće nema 558 ljudi.

Materinski jezik

Najviše ljudi u Hrvatskoj, jasno, govori hrvatski jezik. 3.687.735 stanovnika, odnosno 95.25 posto govori hrvatskim. Osim hrvatskim, najčešći jezici kojima ljudi govore su:

  • Srpski: 45.004, što je 1.16 posto
  • Bosanski: 17.531, što je 0.45 posto
  • Romski: 15.269, što je 0.39 posto
  • Albanski: 13.503, što je 0.35 posto

Zanimljivo, zasebne kategorije popisa su "hrvatsko-srpski jezik" (4.268 stanovnika) i zasebno "srpsko-hrvatski jezik" (8.182).

Više s weba

Pročitajte još

Image

Ako Hrvatska postane svjetski prvak, ponedjeljak će možda biti neradni dan

Više s weba