Ministar zdravlja objasnio

Oni koji nisu hitni slučajevi, a inzistiraju na hitnom bolničkom prijemu morat će platiti 150 kuna

Image
Foto: Marijan Susenj/PIXSELL/Ilustracija

Prije odlaska na Hitni bolnički prijem pacijenti uvijek će prethodno trebati nazvati 194, a zdravstveni djelatnici će odrediti jesu li oni hitni slučajevi

6.4.2016. u 14:22/ Vijesti.hr/Hina

Oni koji nisu hitni slučajevi, a inzistiraju na ih na hitnom bolničkom prijemu pregleda liječnik morat će platiti 150 kuna, jedna je od mjera reforme Hitne pomoći. Ministar zdravstva Dario Nakić nakon sjednice Vlade pojasnio kako bi to ubuduće trebalo izgledati.

Naime, pacijenti će se prvo trebati javiti svom liječniku obiteljske medicine, a ako on ne radi mogu otići u izvanbolničku hitnu. Prije odlaska na Hitni bolnički prijem pacijenti uvijek će prethodno trebati nazvati 194, a zdravstveni djelatnici odnosno liječnici ili educirane medicinske sestre po skali pitanja tzv. Norveškoj skali odredit će jesu li oni hitni slučajevi ili nisu te ih uputiti kako trebaju postupati.

Bolesni moraju na vrijeme dobiti uslugu

"Ako netko zaobiđe sve te mogućnosti i neovisno o tome oduči ipak doći na hitni bolnički prijem, tamo će mu trijažu napraviti za to educirana medicinska sestra. One će po toj skali procijeniti jesu l pacijenti hitni prvi, drugi ili treći stupanj trijaže. Oni će u to slučaju najnormalnije biti pregledani u hitnom prijemu. Ukoliko nisu hitni odnosno ako se radi o četvrtom ili petom stupnju tada će sestra uputiti da ne čekaju na tom hitnom prijemu kako se ne bi stvarale nepotrebne gužve te ih uputiti da se jave svom liječniku ili u izvanbolničku Hitnu. Ako će pacijent unatoč tome što nisu hitni slučajevi inzistirati da ih se pregleda na hitnom bolničkom prijemu naš prijedlog će biti da se plati 150 kuna", rekao je Nakić.

U slučaju da pacijentu, koji inzistirao na pregledu i nije hitan slučaj, liječnik odredi terapiju ili primi infuziju ta će se naknada prepoloviti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U tom slučaju pacijenti će trebati platiti 70 kuna. Ovime želimo da ljudi, koji su stvarno bolesni i koji su stvarno hitni slučajevi, na vrijeme dobiju uslugu, a ne da čovjek koji ima infarkt čeka 10 sati na pregled, jer onda ugrožavamo tog čovjeka", poručio je Nakić.

Image

Dario Nakić

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Image

Dario Nakić

Patrik Macek/PIXSELL

(Patrik Macek/PIXSELL)

Upravo se čita

Image
pratite na rtl-u

DANAS OD 19 SATI! Otkrivamo! Pacijenti u problemima - ostaju bez pomagala

Na pitanje koje će biti posljednice ako pacijentu kojem je kod kuće pozlilo, zdravstveni djelatnik prema Norveškoj skali utvrdi da nije hitan slučaj, a on nakon toga umre u krevetu uzvratio je da su to teorijska pitanja:

"Poznajete li i jednu zemlju koja ima bolje razrađen sustav od ove za hitne pacijente, to mi recite? Što će se dogoditi ako prelazite cestu i udari vas auto. Hoćete li zatvoriti cestu? Jesmo li napravili i poduzeli sve u sustavu za najbolju sigurnost naših građana? Jesmo i to je ono što je važno", izjavio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sanacija nije postigla učinak

Nakić je izjavio da se u tu zakonsku izmjenu išlo jer sanacija zdravstvenih ustanova nije postigla svoj učinak, pa je nastavak nesvrsishodan. Ustvrdio je da sva u međuvremenu nastala dugovanja neće opteretiti osnivače zdravstvenih ustanova, već će se pitanje dugova rješavati dogovorom između Ministarstva i osnivača ustanove u sanaciji.

Vlada je uredbom uredila način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za ovu godinu prema posebnim zakonima i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnoga financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.

Više s weba

Pročitajte još

Image

Teška nesreća kod Rijeke: Šest osoba ozlijeđeno u sudaru auta, jedna kritično

Više s weba