Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Paraglajder je pao na stablo u naselju Borje kod Kalnika, a tu je informaciju primio Županijski centar 112 Koprivnica u nedjelju, 5. ožujka nešto iza 14 sati, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U akciji spašavanja, koja je završila u 16 sati, sudjelovalo je sedam članova Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Koprivnica. Pilot paraglajdera nije teže ozlijeđen, ali je zadobio nekoliko ogrebotina. </para><hmn:twitter src="https://twitter.com/RavnateljstvoCZ/status/1632404970417815553?cxt=HHwWgoCw9f7qu6ctAAAA"/>

Pao na drvo kod Kalnika paraglajderom pa ga spasili HGSS-ovci. Zadobio je ogrebotine Informaciju je primio Županijski centar 112 Koprivnica u nedjelju nešto iza 14 sati. Akcija spašavanja završila je u 16 sati, a u njoj je sudjelovalo sedam članova Hrvatske gorske službe spašavanja Paraglajder je pao na stablo u naselju Borje kod Kalnika, a tu je informaciju primio Županijski centar 112 Koprivnica u nedjelju, 5. ožujka nešto iza 14 sati, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite. U akciji spašavanja, koja je završila u 16 sati, sudjelovalo je sedam članova Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Koprivnica. Pilot paraglajdera nije teže ozlijeđen, ali je zadobio nekoliko ogrebotina.  u naselju Borje 

Paraglajder

Vozači, oprez! Ceste su mokre i skliske, ponegdje ima magle

Nadbiskup Uzinić o pedofiliji u Crkvi: 'Nadam se da će zlostavljači završiti u zatvoru'

Pao na drvo kod Kalnika paraglajderom pa ga spasili HGSS-ovci. Zadobio je ogrebotine

u naselju Borje

Članak

Danas.hr

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Presrele su i srušile na tlo. Dok je ležala, udarale su je nogama i rukama po glavi i tijelu. Bez povoda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da stvar bude gora, jedna od maloljetnica sve je snimala mobitelom nakon čega se snimka po društvenim mrežama samo širila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Grozno..., to se desilo u kvartu i to ne na jednom mjestu da nitko nije reagirao. Vidjela sam snimku, dio je snimljen ispred jednog kafića. Nije mi jasno da nitko nije izašao", komentirala je sve majka troje djece.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Roditelji djece koja u tom naselju idu u školu zgroženi su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što znači da je još gore. Počelo je na jednom mjestu, a onda su djevojčicu vukle na drugi kraj naselja i još k tome na glavnu cestu", govori Sanja Petrović, majka iz naselja u kojem se dogodilo vršnjačko nasilje.</para><hmn:article id="8c89d27c-c275-11ed-a64d-5a718b5514cf" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja, sve je trajalo dosta dugo. "Ono čega se još više bojim, da ono što je vidljivo na snimkama koje doista brutalno izgledaju, postoje još gore stvari koje nisu objavljene", govori nam Sanja Petrović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog jednog od najtežih sukoba u Jelkovcu, roditeljima je stiglo i pismo ravnateljice koja moli roditelje da ozbiljno razgovaraju sa svojom djecom i ukažu im da nasilje nikad nije rješenje problema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu, između ostalog, stoji: "Moram naglasiti da su učitelji u šoku radi događaja. Ono što nas sve još više zabrinjava jest činjenica da su počinitelji o svom iskustvu govorili s ponosom, a drugi učenici su bili zadivljeni njihovom pričom. I bilo im je smiješno. Naravno, kao i uvijek, mnogo se djece distanciralo od svega…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da je život na Instagramu i TikToku daleko od onog u stvarnosti podsjećaju neprestano i psiholozi, pa tako i klinička psihologinja iz Hrvatske psihološke komore Ella Selak Bagarić kaže: "Djeca su nam ogledalo društva. Svi se moramo zapitati kakve poruke djeci šaljemo, kad u slučaju nasilja ne zovu pomoć nego vade mobitel da ga snime. Ne možemo govoriti o netoleranciji na nasilje onda kad se dogodi tragedija, nego moramo živjeti to svakodnevno."</para><hmn:article id="7badc78e-c594-11ed-b1ca-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sin Sanje Petrović na tučnjavu djevojaka naletio je dok je išao iz trgovine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On ima 12 godina, došao mi je reći: 'Mama, nešto se događa'. Njemu je to grozno jer je i sam doživljavao zlostavljanja i bullinge vršnjaka. Ono čega se bojim jest da je možda trebao malo i izražajnije to doživjeti. Toliko toga je oko njega da se i naviknuo i to je ono čega se ja plašim i što ne želim da se dogodi", govori nam Sanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi roditelji zbog situacija koje su doživjela njihova djeca pred kamere jednostavno ne mogu stati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jako mi je bilo teško uopće što napraviti. U jednom trenutku mi je došlo ono - vrati istom mjerom. Ali nisam tako svoju djecu odgajala, da su svi ljudi jednaki i da nije bitna fizički izgled i tako dalje", govori nam majka koja je htjela ostati anonimna. Sin joj je bio maltretiran po nacionalnoj osnovi, a rugali su mu se i samo zato što je nosio naočale.</para>

Mlatili vršnjakinju i sve snimali, roditelji šokirani: 'Počelo je na jednom mjestu, onda su djevojčicu vukle na drugi kraj naselja' Policija je uhitila tri maloljetnice zbog vršnjačkog nasilja, u tome ih je sudjelovalo sveukupno njih sedmero. Četvero je mlađe od 14 godina. Sličan scenarij i na zagrebačkoj Trešnjevci. Jedna djevojčica je snimala, dok su dva dječaka mlatila vršnjaka. Snimke su uznemirujuće Presrele su i srušile na tlo. Dok je ležala, udarale su je nogama i rukama po glavi i tijelu. Bez povoda.Da stvar bude gora, jedna od maloljetnica sve je snimala mobitelom nakon čega se snimka po društvenim mrežama samo širila."Grozno..., to se desilo u kvartu i to ne na jednom mjestu da nitko nije reagirao. Vidjela sam snimku, dio je snimljen ispred jednog kafića. Nije mi jasno da nitko nije izašao", komentirala je sve majka troje djece.Roditelji djece koja u tom naselju idu u školu zgroženi su."Što znači da je još gore. Počelo je na jednom mjestu, a onda su djevojčicu vukle na drugi kraj naselja i još k tome na glavnu cestu", govori Sanja Petrović, majka iz naselja u kojem se dogodilo vršnjačko nasilje.Nastavlja, sve je trajalo dosta dugo. "Ono čega se još više bojim, da ono što je vidljivo na snimkama koje doista brutalno izgledaju, postoje još gore stvari koje nisu objavljene", govori nam Sanja Petrović.Zbog jednog od najtežih sukoba u Jelkovcu, roditeljima je stiglo i pismo ravnateljice koja moli roditelje da ozbiljno razgovaraju sa svojom djecom i ukažu im da nasilje nikad nije rješenje problema.U njemu, između ostalog, stoji: "Moram naglasiti da su učitelji u šoku radi događaja. Ono što nas sve još više zabrinjava jest činjenica da su počinitelji o svom iskustvu govorili s ponosom, a drugi učenici su bili zadivljeni njihovom pričom. I bilo im je smiješno. Naravno, kao i uvijek, mnogo se djece distanciralo od svega…"Da je život na Instagramu i TikToku daleko od onog u stvarnosti podsjećaju neprestano i psiholozi, pa tako i klinička psihologinja iz Hrvatske psihološke komore Ella Selak Bagarić kaže: "Djeca su nam ogledalo društva. Svi se moramo zapitati kakve poruke djeci šaljemo, kad u slučaju nasilja ne zovu pomoć nego vade mobitel da ga snime. Ne možemo govoriti o netoleranciji na nasilje onda kad se dogodi tragedija, nego moramo živjeti to svakodnevno."Sin Sanje Petrović na tučnjavu djevojaka naletio je dok je išao iz trgovine."On ima 12 godina, došao mi je reći: 'Mama, nešto se događa'. Njemu je to grozno jer je i sam doživljavao zlostavljanja i bullinge vršnjaka. Ono čega se bojim jest da je možda trebao malo i izražajnije to doživjeti. Toliko toga je oko njega da se i naviknuo i to je ono čega se ja plašim i što ne želim da se dogodi", govori nam Sanja.Mnogi roditelji zbog situacija koje su doživjela njihova djeca pred kamere jednostavno ne mogu stati."Jako mi je bilo teško uopće što napraviti. U jednom trenutku mi je došlo ono - vrati istom mjerom. Ali nisam tako svoju djecu odgajala, da su svi ljudi jednaki i da nije bitna fizički izgled i tako dalje", govori nam majka koja je htjela ostati anonimna. Sin joj je bio maltretiran po nacionalnoj osnovi, a rugali su mu se i samo zato što je nosio naočale. brutalno u sesvetama 

brutalno u sesvetama

Mlatili vršnjakinju i sve snimali, roditelji šokirani: 'Počelo je na jednom mjestu, onda su djevojčicu vukle na drugi kraj naselja'

<para>U Kliničkoj bolnici Dubrava danas deveta transplantacija srca ove godine. To je rekord ove bolnice koja na godinu obavi u prosjeku 12 ovakvih operacija, a osam transplantiranih srca. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Srce je stiglo iz Austrije, a prije operacije razgovarali smo sa 63-godišnjim Ilijom Čabraja, koji već 35 dana leži u bolnici i čeka neophodnu transplantaciju, ali i timom koji je od 2 sata ujutro na nogama zbog zahtjevne organizacije zahvata. "Novi početak, imam malo još za poživjeti, imam malo unučad pa da s njima još malo poživim. Još malo koju godinu pa kako bude dalje ćemo vidjet", rekao nam je Ilija prije operacije.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Igor Rudež voditelj je voditelj transplantacijskog programa srce KB Dubrava te nam je i on rekao: "U cijelom procesu sam operacijski zahvat je najčešće najjednostavniji dio svega. Ono što je komplicirano je cijela logistička organizacija, sinkronizacija timova iz cijele Europe koji dolaze na mjesto gdje se eksplantiraju organi, organizacija prijevoza. Tako da stvarno se puno kotačića mora poklopiti da bi jedan takav mehanizam funkcionirao."<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

 Ilija Čabraja dobio novo srce, deveto koje su transplantirali u KB Dubrava: 'To je novi početak' Bolnica je već sad dosegla svoj rekord jer inače tijekom godine dana naprave 12 ovakvih transplantacija. Srce je stiglo iz Austrije, a mi smo razgovarali s pacijentom netom prije operacije U Kliničkoj bolnici Dubrava danas deveta transplantacija srca ove godine. To je rekord ove bolnice koja na godinu obavi u prosjeku 12 ovakvih operacija, a osam transplantiranih srca. Srce je stiglo iz Austrije, a prije operacije razgovarali smo sa 63-godišnjim Ilijom Čabraja, koji već 35 dana leži u bolnici i čeka neophodnu transplantaciju, ali i timom koji je od 2 sata ujutro na nogama zbog zahtjevne organizacije zahvata. "Novi početak, imam malo još za poživjeti, imam malo unučad pa da s njima još malo poživim. Još malo koju godinu pa kako bude dalje ćemo vidjet", rekao nam je Ilija prije operacije.Igor Rudež voditelj je voditelj transplantacijskog programa srce KB Dubrava te nam je i on rekao: "U cijelom procesu sam operacijski zahvat je najčešće najjednostavniji dio svega. Ono što je komplicirano je cijela logistička organizacija, sinkronizacija timova iz cijele Europe koji dolaze na mjesto gdje se eksplantiraju organi, organizacija prijevoza. Tako da stvarno se puno kotačića mora poklopiti da bi jedan takav mehanizam funkcionirao." osmjeh i sreća 

osmjeh i sreća

 Ilija Čabraja dobio novo srce, deveto koje su transplantirali u KB Dubrava: 'To je novi početak'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

'TO JE NEPOŠTENO'

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O mogućem sudskom procesu protiv Putina u Haagu u studiju RTL Danas razgovarali smo s odvjetnikom Antom Nobilom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sud zna da ga Rusija ne priznaje, da nije potpisala konvenciju i ne mora surađivati, kakav je onda ovo manevar?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razlozi su politički, kazneno-pravno ne može ga se procesuirati. Rusija nije član, Putin je na vlasti u Rusiji, nema izgleda da će doći do promjene režima. Sumnja da će i doći do promjene i da bi izručili bivšeg predsjednika. SAD je sklopila ugovore s više od 100 zemalja o zabrani izručenja američkih državljana. Ovo je napravljeno iz političkih razloga, timing je zgodan jer dolazi kineski predsjednik, a danas je u Observeru izašao naslov da će se predsjednik Kine sastati s radnim zločincem Putinom. Time se on diskreditira. Puno je ozbiljnije to što se s ratnim zločincem se ne pregovara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije li ovaj sud, na nečiji nagovor stavio sve pred gotov čin?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S Rusijom nema pregovora. Ne možete dobiti mir ako se predsjednik Rusije ne složi s time, oni su okupatori. Očigledno je izabrana opcija nepregovaranja, nego je izabrana (opcija op.a) rat do kraja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije baš često da se izdaje nalog za uhićenjem nekog lidera usred ratnog ili političkog sukoba? Može li to oslabiti Putina?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao bih da na vanjskopolitičkom planu. Ni jedan državnik, koji drži do sebe, neće s Putinom kontaktirati. Ali je pitanje koliko je oslabljen na unutarnjopolitičkom planu.<hmn:linebreak/>Vidite kolike su sankcije, a ni jedna jača oporba u Rusiji nije digla glavu. Izbori su tamo iduće godine pa ćemo vidjeti. Rusija razvija koncept samodovoljnosti i suprotstavljenosti Zapadu, sve što je sa Zapada je negativno pa i optužba.</para><hmn:article id="7e54a684-c68d-11ed-99e4-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imate puno iskustva s optužnicama, Buča je razorena, puno je civila ubijeno, ubijeni gradovi, a optužnica je za deportaciju djece. Kako to komentirate?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Buči je nedvojbeno bio ratni zločin, vidjeli smo vezane ruke ljudi, 300 civila ubijeno, bilo je egzekucija. Ali odgovornost od lokalnog zapovjednika do Putina je velika i teško je to dokazati. Najprije se radi niža razina odgovornosti pa se ide prema gore. Izabrali su optužnicu vezanu za djecu jer je Putin potpisao uredbe koje omogućavaju rusko državljanstvo. Vidimo drugooptuženu koja s njim kontaktira, očigledno imaju dokaze da je on involviran. Koliko su jaki dokazi, nećemo nikad saznati.<hmn:linebreak/>Mislim da je to početak. Mi smo Rusiju prijavili već početkom ožujka za ratne zločine, a Biden je istrčao sam i Putina označio kao ratnog zločinca u prvim tjednima rata. Ideja je da ga se označi kao ratnog zločinca i vjerojatno će se sve snage uprijeti u tom pravcu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li poveznica haškog suđenja za zločine u Domovinskom ratu s mogućim procesom za zločine u Ukrajini?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zločin protiv čovječnosti, ratni zločin i genocid su suštinski isti kao i u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju, apsolutno su ista kaznena djela. Ali položaj suda je različit, međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je bio sud Ujedinjenih naroda i uvijek smo surađivali, nikad nismo odbili suradnju. Ovaj sud je ugovorni sud, možete i ne morate pristupiti, podvrgnuti njihovoj nadležnosti ili ne. Puno je fleksibilnije i taj sud među pravnicima nije izborio visoki rang. Rade više od 20 godina i imaju 14-15 presuda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što vi mislite, hoće li se Putinu suditi za ratne zločine?<hmn:linebreak/>Mislim da ne. Bio bi to čin kapitulaciju Rusije, okupacije Rusije, koja je nuklearna sila i bolje da to ne vidimo.</para>

Hoće li se Putinu suditi? Nobilo: 'Bila bi to kapitulacija, Rusija je nukelarna sila. Bolje da to ne vidimo' Kaže, u Buči je nedvojbeno bio ratni zločin, 300 civila ubijeno je, ali da je odgovornost od lokalnog zapovjednika do Putina velika i teško je to dokazati. &apos;Izabrali su optužnicu vezanu za djecu jer je Putin potpisao uredbe koje omogućavaju rusko državljanstvo&apos;, smatra Nobilo O mogućem sudskom procesu protiv Putina u Haagu u studiju RTL Danas razgovarali smo s odvjetnikom Antom Nobilom.Sud zna da ga Rusija ne priznaje, da nije potpisala konvenciju i ne mora surađivati, kakav je onda ovo manevar?Razlozi su politički, kazneno-pravno ne može ga se procesuirati. Rusija nije član, Putin je na vlasti u Rusiji, nema izgleda da će doći do promjene režima. Sumnja da će i doći do promjene i da bi izručili bivšeg predsjednika. SAD je sklopila ugovore s više od 100 zemalja o zabrani izručenja američkih državljana. Ovo je napravljeno iz političkih razloga, timing je zgodan jer dolazi kineski predsjednik, a danas je u Observeru izašao naslov da će se predsjednik Kine sastati s radnim zločincem Putinom. Time se on diskreditira. Puno je ozbiljnije to što se s ratnim zločincem se ne pregovara.Nije li ovaj sud, na nečiji nagovor stavio sve pred gotov čin?S Rusijom nema pregovora. Ne možete dobiti mir ako se predsjednik Rusije ne složi s time, oni su okupatori. Očigledno je izabrana opcija nepregovaranja, nego je izabrana (opcija op.a) rat do kraja.Nije baš često da se izdaje nalog za uhićenjem nekog lidera usred ratnog ili političkog sukoba? Može li to oslabiti Putina?Rekao bih da na vanjskopolitičkom planu. Ni jedan državnik, koji drži do sebe, neće s Putinom kontaktirati. Ali je pitanje koliko je oslabljen na unutarnjopolitičkom planu.Vidite kolike su sankcije, a ni jedna jača oporba u Rusiji nije digla glavu. Izbori su tamo iduće godine pa ćemo vidjeti. Rusija razvija koncept samodovoljnosti i suprotstavljenosti Zapadu, sve što je sa Zapada je negativno pa i optužba.Imate puno iskustva s optužnicama, Buča je razorena, puno je civila ubijeno, ubijeni gradovi, a optužnica je za deportaciju djece. Kako to komentirate?U Buči je nedvojbeno bio ratni zločin, vidjeli smo vezane ruke ljudi, 300 civila ubijeno, bilo je egzekucija. Ali odgovornost od lokalnog zapovjednika do Putina je velika i teško je to dokazati. Najprije se radi niža razina odgovornosti pa se ide prema gore. Izabrali su optužnicu vezanu za djecu jer je Putin potpisao uredbe koje omogućavaju rusko državljanstvo. Vidimo drugooptuženu koja s njim kontaktira, očigledno imaju dokaze da je on involviran. Koliko su jaki dokazi, nećemo nikad saznati.Mislim da je to početak. Mi smo Rusiju prijavili već početkom ožujka za ratne zločine, a Biden je istrčao sam i Putina označio kao ratnog zločinca u prvim tjednima rata. Ideja je da ga se označi kao ratnog zločinca i vjerojatno će se sve snage uprijeti u tom pravcu.Ima li poveznica haškog suđenja za zločine u Domovinskom ratu s mogućim procesom za zločine u Ukrajini?Zločin protiv čovječnosti, ratni zločin i genocid su suštinski isti kao i u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju, apsolutno su ista kaznena djela. Ali položaj suda je različit, međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je bio sud Ujedinjenih naroda i uvijek smo surađivali, nikad nismo odbili suradnju. Ovaj sud je ugovorni sud, možete i ne morate pristupiti, podvrgnuti njihovoj nadležnosti ili ne. Puno je fleksibilnije i taj sud među pravnicima nije izborio visoki rang. Rade više od 20 godina i imaju 14-15 presuda.Što vi mislite, hoće li se Putinu suditi za ratne zločine?Mislim da ne. Bio bi to čin kapitulaciju Rusije, okupacije Rusije, koja je nuklearna sila i bolje da to ne vidimo. nalog iz Haaga 

nalog iz Haaga

Hoće li se Putinu suditi? Nobilo: 'Bila bi to kapitulacija, Rusija je nukelarna sila. Bolje da to ne vidimo'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naša reporterka Zorana Čičak Kulić uživo se javila s te operacije koja još traje u KB Dubrava. Srce je stiglo iz Austrije, na njega je čekao Ilija Čabraja (63) koji je 35 dana ležao u bolnici i čekao transplantaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Transplantacija je počela oko 18 sati, a naša reporterka izvijestila je uživo iz operacijske sale:<hmn:linebreak/>"Operacija i dalje traje, ali srce je uspješno presađeno i počelo je kucati u pacijentu. Bio je to prekrasan trenutak u operacijskoj sali. Operacija će trajati još sat ili sat i pol. Počelo je sve s pozivom u 2 sata ujutro da postoji organ. Bolnica je tada trebala potvrditi da organ prihvaća i kreće postupak, poziva se transplantacijski tim, organizira se avion, obavještava se o svemu pacijenta. Tim koji je iz Zagreba išao u Austriju, putovali su avionom, morali su provjeriti da je srce u dobrom stanju i da odgovara pacijentu. O tome su obavijestili bolnicu, koja priprema pacijenta i prihvat organa. Od aerodroma do bolnice tim liječnika ide pod policijskom pratnjom, svaka minuta je važna."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kirurg koji je išao u Asturiju, Marko Kušurin, opisao je za RTL Danas kakav je to osjećaj:"Čim zaustavimo srce, kreće adrenalin koji nas drži dok ne dostavimo srce, dok se ne uvjerimo da je dobro i dok ne zakuca u novom pacijentu. Svaka minuta je važna i vrijeme čekanja je bitno što više smanjiti. Idemo maksimalnom brzinom, vraćamo se u bolnici i imamo potporu policije."</para>

Naše kamere uživo s rekordne transplantacije srca u KB Dubrava: 'Prokucalo je!' U Kliničkoj bolnici Dubrava traje čak deveta transplantacija srca ove godine, što je rekord ove bolnice koja na godinu obavi u prosjeku 12 ovakvih operacija, a osam transplantiranih srca. U prva 2 mjeseca je i apsolutni rekord u povijesti transplantacija u Hravstkoj od 1995. Naša reporterka Zorana Čičak Kulić uživo se javila s te operacije koja još traje u KB Dubrava. Srce je stiglo iz Austrije, na njega je čekao Ilija Čabraja (63) koji je 35 dana ležao u bolnici i čekao transplantaciju.Transplantacija je počela oko 18 sati, a naša reporterka izvijestila je uživo iz operacijske sale:"Operacija i dalje traje, ali srce je uspješno presađeno i počelo je kucati u pacijentu. Bio je to prekrasan trenutak u operacijskoj sali. Operacija će trajati još sat ili sat i pol. Počelo je sve s pozivom u 2 sata ujutro da postoji organ. Bolnica je tada trebala potvrditi da organ prihvaća i kreće postupak, poziva se transplantacijski tim, organizira se avion, obavještava se o svemu pacijenta. Tim koji je iz Zagreba išao u Austriju, putovali su avionom, morali su provjeriti da je srce u dobrom stanju i da odgovara pacijentu. O tome su obavijestili bolnicu, koja priprema pacijenta i prihvat organa. Od aerodroma do bolnice tim liječnika ide pod policijskom pratnjom, svaka minuta je važna."Kirurg koji je išao u Asturiju, Marko Kušurin, opisao je za RTL Danas kakav je to osjećaj:"Čim zaustavimo srce, kreće adrenalin koji nas drži dok ne dostavimo srce, dok se ne uvjerimo da je dobro i dok ne zakuca u novom pacijentu. Svaka minuta je važna i vrijeme čekanja je bitno što više smanjiti. Idemo maksimalnom brzinom, vraćamo se u bolnici i imamo potporu policije." KB Dubrava 

KB Dubrava

Naše kamere uživo s rekordne transplantacije srca u KB Dubrava: 'Prokucalo je!'

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela  Trostruki ubojica iz Splita Filip Zavadlav i na posljednjem ročištu na splitskom sudu pojavio se u odijelu. Modro i elegantno u kombinaciji s žutom polo majicom. No, da to bude ipak sportski elegantno, umjesto cipela obuo je tenisice kraljevsko plave boje. Njegov današnji look ne razlikuje se puno od onog s prošlog ročišta kad je na sud stigao u bijelom odijelu s crnom kravatom i kada je u sudnici odlučio pričati samo talijanski. No, najpoznatiji splitski ubojica nije uvijek bio ovako otmjen i modno osvješten. Dosad je bio više sportski tip. Trenirka, mornarska majica, spitfire jakna... Sada uz odijela fura i dužu kosu, pomalo razbarušenu, dok je u vrijeme favoriziranja sportskog đira uglavnom nosio kratke frizure. Pogledajte u galeriji sva lica i modna izdanja 28- godišnjeg ubojice  

<para>Trostruki ubojica iz Splita Filip Zavadlav i na posljednjem ročištu na splitskom sudu pojavio se u odijelu. Modro i elegantno u kombinaciji s žutom polo majicom. No, da to bude ipak sportski elegantno, umjesto cipela obuo je tenisice kraljevsko plave boje. Njegov današnji look ne razlikuje se puno od onog s prošlog ročišta kad je na sud stigao u bijelom odijelu s crnom kravatom i kada je u sudnici odlučio pričati samo talijanski. No, najpoznatiji splitski ubojica nije uvijek bio ovako otmjen i modno osvješten. Dosad je bio više sportski tip. Trenirka, mornarska majica, spitfire jakna... Sada uz odijela fura i dužu kosu, pomalo razbarušenu, dok je u vrijeme favoriziranja sportskog đira uglavnom nosio kratke frizure. Pogledajte u galeriji sva lica i modna izdanja 28- godišnjeg ubojice </para>

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela 

Ulice i trgovi prazni, frizerski saloni zatvoreni. Ovako se Hrvatska prije  tri godine pripremala na lockdown Na današnji dan prije tri godine Hrvatska je bila potpuno drugačija. 

Prazne ulice, uskoro zatvoreni restorani, frizerski saloni, ljudi koji piju svoju posljednju kavu u kafiću za neko dogledno vrijeme. Stožer se svakoga dana sastajao i objavljivao novosti vezane uz koronavirus. 

Bilo je to dan prije nego što su mjere krenule stupati na snagu u trajanju od 30 dana. ​&quot;Od ponoći su u Hrvatskoj na snazi odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske kojima na snagu stupa čitav niz mjera u svrhu sprječavanja širenja zaraze&quot;, stajalo je u priopćenju Ravnateljstva civilne zaštite.

Zabranili su se i sportski događaji, sva javna okupljanja, rad u ugostiteljskim objektima i prodavaonicama osim prehrambenih i ljekarni, obustavlja se rad sportskih i rekreacijskih centara i obustavljaju se vjerska okupljanja.

Stanovnici Hrvatske također nisu mogli prijeći preko graničnih prijelaza, a ovako su izgledali gradovi diljem države.

Zaposlenice doma zdravlja u rijetkim trenucima odmora, studenti su krenuli predavanja pratiti iz svojih domova, a čak se i predsjednik Milanović obratio naciji putem televizije. 

Fotografija koja je mnogima ostala u sjećanju je ona iz KB Dubrava gdje medicinsko osoblje maše fotografima, a u isto vrijeme Bad Blue Boysi pozvani su da pomognu seliti stvari iz bolnice KB Dubrava koja je postala respiratorni centar u Zagrebu. 

U ZET-ovim autobusima postavile su se zaštitne trake kako putnici ne bi bili blizu vozača, a karte su se mogle kupiti isključivo na tisku. 
 

<para>Na današnji dan prije tri godine Hrvatska je bila potpuno drugačija. 

Prazne ulice, uskoro zatvoreni restorani, frizerski saloni, ljudi koji piju svoju posljednju kavu u kafiću za neko dogledno vrijeme. Stožer se svakoga dana sastajao i objavljivao novosti vezane uz koronavirus. 

Bilo je to dan prije nego što su mjere krenule stupati na snagu u trajanju od 30 dana. ​&quot;Od ponoći su u Hrvatskoj na snazi odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske kojima na snagu stupa čitav niz mjera u svrhu sprječavanja širenja zaraze&quot;, stajalo je u priopćenju Ravnateljstva civilne zaštite.

Zabranili su se i sportski događaji, sva javna okupljanja, rad u ugostiteljskim objektima i prodavaonicama osim prehrambenih i ljekarni, obustavlja se rad sportskih i rekreacijskih centara i obustavljaju se vjerska okupljanja.

Stanovnici Hrvatske također nisu mogli prijeći preko graničnih prijelaza, a ovako su izgledali gradovi diljem države.

Zaposlenice doma zdravlja u rijetkim trenucima odmora, studenti su krenuli predavanja pratiti iz svojih domova, a čak se i predsjednik Milanović obratio naciji putem televizije. 

Fotografija koja je mnogima ostala u sjećanju je ona iz KB Dubrava gdje medicinsko osoblje maše fotografima, a u isto vrijeme Bad Blue Boysi pozvani su da pomognu seliti stvari iz bolnice KB Dubrava koja je postala respiratorni centar u Zagrebu. 

U ZET-ovim autobusima postavile su se zaštitne trake kako putnici ne bi bili blizu vozača, a karte su se mogle kupiti isključivo na tisku. 
</para>

Ulice i trgovi prazni, frizerski saloni zatvoreni. Ovako se Hrvatska prije  tri godine pripremala na lockdown

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši ministar u Vladi Andreja Plenkovića i bivši politički tajnik HDZ-a, te USKOK-ov osumnjičenik na velika se vrata vratio u poduzetništvo. S još dvojicom suradnika osnovao je tvrtku koja će se baviti gradnjom stambenih i nestambenih zgrada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lovro Kuščević pored toga što je direktor, osnivač je tvrtke BD20 PROJECT d.o.o. za graditeljstvo i usluge zajedno s Antom Andrešićem i Jürgenom Oberederom koji je također vlasnik tvrtke Room projekt Adriatik d.o.o. za razvoj projekata.</para><hmn:article id="526e75a8-be5a-11ed-ba24-06a3dfeed3ac" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Primanja 800 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, Kuščević se početkom mjeseca pojavio na splitskom sudu gdje mu se sudi za navodne zlouporabe položaja i ovlasti u vrijeme dok je bio načelnik općine Nerežišća. Tada je izjavio da su mu mjesečna primanja 800 eura. Bivšeg Plenkovićevog ministra zajedno s još petero suoptuženika po USKOK-ovoj optužnici tereti se za malverzacije sa zemljištem, ali i za sprječavanje dokazivanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>USKOK je optužnicu podigao nakon istrage iz 2019. godine, a Kuščević se našao na udaru medija zbog tvrdnji da se kao općinski načelnik nezakonito domogao četiri milijuna kuna. Između ostalog otkriveno je da je Kuščević inicirao izmjenu prostornog plana kako bi svoju štalu prenamijenio u stambeni prostor te da je šogoru bespravno omogućio kupnju POS-ova stana.</para><hmn:article id="fb4f80ca-fa3a-11ec-9237-9eec845b7f28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon toga istraga se proširivala pa su uz Kuščevića optuženi i njegova supruga Zorana Kuščević, šogor Ivica Žuvić, bivši predsjednik Općinskog vijeća Nerežišća Jakša Goić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Nerežišća Svemir Obilinović i splitski poduzetnik Ante Marinović. Pored prenamjene zemljišta, izmjene prostornog plana od kojih je samo Kuščević imao koristi, dodjeljivanje POS-ovog stana šogoru, tužiteljstvo Kuščevića tereti i za mito te nezakonitosti s nekretninama.</para><heading2>Nije mu ovo prva tvrtka</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši bliski Plenkovićev suradnik bio je osnivač tvrtke KUŠČEVIĆ d.o.o. za trgovinu koja je u stečaju i koju je Trgovački sud u Splitu izbrisao 2013. godine. U travnju 2022. godine Kuščević je osnovao tvrtku ECO LIVING d.o.o. koja se bavi proizvodnjom električne energije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Temeljni kapital tvrtke ECO LIVING d.o.o. iznosi 2.654,46, a tvrtke BD20 PROJECT d.o.o. 3.960,00 eura. Zanimljivo, sjedište obje Kuščevićeve tvrtke je u Nerežišću, na adresi Visoka 10.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, čini se kako Kuščević svoje poduzetničke pothvate ne smatra pretjerano zanimljivima jer za komentar za Danas.hr nije bio zainteresiran.</para>

Bivši ministar i USKOK-ov osumnjičenik Kuščević osnovao još jednu tvrtku, evo čime će se baviti Bivši Plenkovićev ministar kaže da prima 800 eura mjesečno, a Danas doznaje da je uz tvrtku ECO LIVING d.o.o. koja se bavi proizvodnjom električne energije osnovao još jednu tvrtku Bivši ministar u Vladi Andreja Plenkovića i bivši politički tajnik HDZ-a, te USKOK-ov osumnjičenik na velika se vrata vratio u poduzetništvo. S još dvojicom suradnika osnovao je tvrtku koja će se baviti gradnjom stambenih i nestambenih zgrada.Lovro Kuščević pored toga što je direktor, osnivač je tvrtke BD20 PROJECT d.o.o. za graditeljstvo i usluge zajedno s Antom Andrešićem i Jürgenom Oberederom koji je također vlasnik tvrtke Room projekt Adriatik d.o.o. za razvoj projekata.Primanja 800 euraPodsjetimo, Kuščević se početkom mjeseca pojavio na splitskom sudu gdje mu se sudi za navodne zlouporabe položaja i ovlasti u vrijeme dok je bio načelnik općine Nerežišća. Tada je izjavio da su mu mjesečna primanja 800 eura. Bivšeg Plenkovićevog ministra zajedno s još petero suoptuženika po USKOK-ovoj optužnici tereti se za malverzacije sa zemljištem, ali i za sprječavanje dokazivanja.USKOK je optužnicu podigao nakon istrage iz 2019. godine, a Kuščević se našao na udaru medija zbog tvrdnji da se kao općinski načelnik nezakonito domogao četiri milijuna kuna. Između ostalog otkriveno je da je Kuščević inicirao izmjenu prostornog plana kako bi svoju štalu prenamijenio u stambeni prostor te da je šogoru bespravno omogućio kupnju POS-ova stana.Nakon toga istraga se proširivala pa su uz Kuščevića optuženi i njegova supruga Zorana Kuščević, šogor Ivica Žuvić, bivši predsjednik Općinskog vijeća Nerežišća Jakša Goić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Nerežišća Svemir Obilinović i splitski poduzetnik Ante Marinović. Pored prenamjene zemljišta, izmjene prostornog plana od kojih je samo Kuščević imao koristi, dodjeljivanje POS-ovog stana šogoru, tužiteljstvo Kuščevića tereti i za mito te nezakonitosti s nekretninama.Nije mu ovo prva tvrtkaBivši bliski Plenkovićev suradnik bio je osnivač tvrtke KUŠČEVIĆ d.o.o. za trgovinu koja je u stečaju i koju je Trgovački sud u Splitu izbrisao 2013. godine. U travnju 2022. godine Kuščević je osnovao tvrtku ECO LIVING d.o.o. koja se bavi proizvodnjom električne energije.Temeljni kapital tvrtke ECO LIVING d.o.o. iznosi 2.654,46, a tvrtke BD20 PROJECT d.o.o. 3.960,00 eura. Zanimljivo, sjedište obje Kuščevićeve tvrtke je u Nerežišću, na adresi Visoka 10.Ipak, čini se kako Kuščević svoje poduzetničke pothvate ne smatra pretjerano zanimljivima jer za komentar za Danas.hr nije bio zainteresiran. donosimo detalje 

donosimo detalje

Bivši ministar i USKOK-ov osumnjičenik Kuščević osnovao još jednu tvrtku, evo čime će se baviti

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministar Branko Bačić drži konferenciju za novinare APN-a povodom početka zaprimanja zahtjeva za subvencionirane stambene kredite.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 2017. do 2022. odobreno 27.500 zahtjeva, a ako uzmemo u obzir i zahtjeve za stambene kredite, broj korisnika bliži se i 30 tisuća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bačić govori kako mu je drago da kreće deveti krug javnih poziva za subvencioniranje stambenih kredita. "Ovaj je model krenuo od 2011. godine kada je na tržištu bilo 15 tisuća neprodanih stanova, vrijeme je to velike financijske krize, stao je građevinski sektor, a i kriza je potaknuta krizom banaka. Problem nekretnina je jednim dijelom pokrenuo tadašnju krizu", govori.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="2fb8b8ee-c6f1-11ed-b73c-0698ed368233"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Neprodani stanovi bili u bilancama banaka i stala je gradnja u Hrvatskoj", tvrdi. Zakon osmišljen da je pored financiranja država dala na stanove jamstva, ističe pa dodaje da je to model koji je trajao dvije godine, a onda ga je zaustavila Vlada Zorana Milanovića pa se onda ponovno aktivirao 2017. godine. "Prodano ukupno 30 tisuća stanova, iznimno je poticajan, izdašan, prosječna dob kupaca je 33 godine, doista je našao tu nišu. Naši sugrađani zainteresirani za kupnju stana putem subvencioniranih kredita", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usporedio je ovu mjeru s drugom koja je u ponudi 21 godinu, a do sada je zaprimila 8000 zahtjeva. Ovaj je očito prihvatljiviji, poticajniji, ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prednost modela je da se sve rješava u banci, smatra.</para><hmn:article id="a0462998-bdf5-11ed-97fb-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kupci sami biraju lokaciju, stan koji žele, a u društveno poticajnoj stanogradnji kupujete stan gdje se zgrada gradi i ne možete birati lokaciju koju nudi ovaj model.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U posljednje vrijeme pak ovaj model trpi kritike, a navodi se da je jedan od uvjeta rasta cijena, kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ponavlja kako se s time ne slaže, odnosno ne slaže se da je ovaj model najvažniji razlog povećanja cijena. "To ćemo kroz stambenu strategiju koja je pred nama, koju bi trebali donijeti do kraja godine, utvrditi koji su stvarni razlozi. Ako iščitamo druge države, vidjet ćete da je u drugim zemljama u 10 godina otkako su ušli u EU i europodručje, rasla cijena nekretnina", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dodatan razlog je i da smo dio schengenskog područja, da svaku treću nekretninu kupucu stranci, da se kupuju gotovinom. Potražnja u RH za stanovima i kuća je veća od ponude i povećava se cijena nekretnina. Koliko i u kojoj mjeri je povećanje ovisno o ovoj mjeri vidjet ćemo u stambenoj strategiji. U Vladi idemo s odlukom o izradi plana, strategije do 2030. godine, na 10 godina", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako doprinijeti rješavanju stambeno pitanja u RH?, pita se.</para><hmn:article id="b1515396-c352-11ec-814f-2a7bdc5d576f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prodaja nije jedini način, rješenje je i najam", ističe pa se osvrće na model koji bi uključivao gradnju stanova koja bi bila prioritetno okrenuta iznajmljivanju naših mladih sugrađana koji se iz bilo kojeg razloga prilikom rješavanja svog stambenog pitanja okreću najmu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U takav bi model išli s jedinicama lokalne samouprave, govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je za ovu godinu plan da se omogući subvencioniranje 5800 stanova za što je prediveno 9,3 milijuna eura za ovu godinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon dvadesetak minuta konferencije, izviješteno je da je u tom periodu, a prijave traju od 9 do 14 sati, zaprimljeno već tristotinjak zahtjeva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upitan je li ovo zadnja godina zaprimanja zahtjeva kaže da to nije rekao, ali da će stambena strategija predvidjeti nastavak ovakvog ili izmijenjenog zakona i odgovoriti na brojna pitanja, a jedno je i da ovaj model doprinosi do rasta cijena stanova.</para>

Bačić komentirao kritike APN kredita. U prvih dvadesetak minuta, stiglo već tristotinjak zahtjeva Smatra kako nije ova mjera jedini razlog povećanja cijena nekretnina. Kaže kako će utvrditi ključne razloge, ali tu spominje i europodručje i Schengen, ali i činjenicu da je u RH veća potražnja za stanovima nego ponuda, a zaključuje i da svaki treći stan kupuje stranac, a plaća se gotovinom Ministar Branko Bačić drži konferenciju za novinare APN-a povodom početka zaprimanja zahtjeva za subvencionirane stambene kredite.Od 2017. do 2022. odobreno 27.500 zahtjeva, a ako uzmemo u obzir i zahtjeve za stambene kredite, broj korisnika bliži se i 30 tisuća.Bačić govori kako mu je drago da kreće deveti krug javnih poziva za subvencioniranje stambenih kredita. "Ovaj je model krenuo od 2011. godine kada je na tržištu bilo 15 tisuća neprodanih stanova, vrijeme je to velike financijske krize, stao je građevinski sektor, a i kriza je potaknuta krizom banaka. Problem nekretnina je jednim dijelom pokrenuo tadašnju krizu", govori."Neprodani stanovi bili u bilancama banaka i stala je gradnja u Hrvatskoj", tvrdi. Zakon osmišljen da je pored financiranja država dala na stanove jamstva, ističe pa dodaje da je to model koji je trajao dvije godine, a onda ga je zaustavila Vlada Zorana Milanovića pa se onda ponovno aktivirao 2017. godine. "Prodano ukupno 30 tisuća stanova, iznimno je poticajan, izdašan, prosječna dob kupaca je 33 godine, doista je našao tu nišu. Naši sugrađani zainteresirani za kupnju stana putem subvencioniranih kredita", kaže.Usporedio je ovu mjeru s drugom koja je u ponudi 21 godinu, a do sada je zaprimila 8000 zahtjeva. Ovaj je očito prihvatljiviji, poticajniji, ističe.Prednost modela je da se sve rješava u banci, smatra.Kupci sami biraju lokaciju, stan koji žele, a u društveno poticajnoj stanogradnji kupujete stan gdje se zgrada gradi i ne možete birati lokaciju koju nudi ovaj model.U posljednje vrijeme pak ovaj model trpi kritike, a navodi se da je jedan od uvjeta rasta cijena, kaže.Ponavlja kako se s time ne slaže, odnosno ne slaže se da je ovaj model najvažniji razlog povećanja cijena. "To ćemo kroz stambenu strategiju koja je pred nama, koju bi trebali donijeti do kraja godine, utvrditi koji su stvarni razlozi. Ako iščitamo druge države, vidjet ćete da je u drugim zemljama u 10 godina otkako su ušli u EU i europodručje, rasla cijena nekretnina", tvrdi."Dodatan razlog je i da smo dio schengenskog područja, da svaku treću nekretninu kupucu stranci, da se kupuju gotovinom. Potražnja u RH za stanovima i kuća je veća od ponude i povećava se cijena nekretnina. Koliko i u kojoj mjeri je povećanje ovisno o ovoj mjeri vidjet ćemo u stambenoj strategiji. U Vladi idemo s odlukom o izradi plana, strategije do 2030. godine, na 10 godina", govori.Kako doprinijeti rješavanju stambeno pitanja u RH?, pita se."Prodaja nije jedini način, rješenje je i najam", ističe pa se osvrće na model koji bi uključivao gradnju stanova koja bi bila prioritetno okrenuta iznajmljivanju naših mladih sugrađana koji se iz bilo kojeg razloga prilikom rješavanja svog stambenog pitanja okreću najmu.U takav bi model išli s jedinicama lokalne samouprave, govori.Kaže da je za ovu godinu plan da se omogući subvencioniranje 5800 stanova za što je prediveno 9,3 milijuna eura za ovu godinu.Nakon dvadesetak minuta konferencije, izviješteno je da je u tom periodu, a prijave traju od 9 do 14 sati, zaprimljeno već tristotinjak zahtjeva.Upitan je li ovo zadnja godina zaprimanja zahtjeva kaže da to nije rekao, ali da će stambena strategija predvidjeti nastavak ovakvog ili izmijenjenog zakona i odgovoriti na brojna pitanja, a jedno je i da ovaj model doprinosi do rasta cijena stanova. počelo zaprimanje zahtjeva 

počelo zaprimanje zahtjeva

Bačić komentirao kritike APN kredita. U prvih dvadesetak minuta, stiglo već tristotinjak zahtjeva

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je najljepši pas na svijetu, ali i nauspješniji u povijesti hrvatske kinologije. Orka se vratila kući i to s najprestižnije izložbe pasa u Velikoj Britaniji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo je u njezinu domu pokraj Samobora i bili s njom u šetnji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova vesela njuška je Orka u društvu čupavih prijateljica Lize, Nairobi i Nite. Imaju više razloga za mahanje repom - slavi se veliki uspjeh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Orka je na proglašena najljepšom na svijetu i to na najvećoj, najprestižnijoj i najstarijoj izložbi koja se održava 150 godina.</para><hmn:article id="b9401adc-bad8-11ed-8380-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U to ime sinoć iznenađenje nakon dugog puta. U Kerestincu je nagrađena kujica dobila doček uz tortu s piletinom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvarno jedan nevjerojatan osjećaj, nešto što se dogodi jednom u životu, većini ljudi nikad, eto nama se dogodilo", rekao je Ante Lučin, suvlasnik Orce.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Talijanske je pasmine lagotto romanjolo, ima pet godina, a njezin vlasnik koji je ujedno i organizator izložbi, uzgajivač i hendler kaže, itekako je zahvalna prije svega kao kućni ljubimac. Ima i pomoć susjede kada zagusti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tko god dođe njoj, ona se veseli, ona svakog pozdravi poljubi i maše repom. Sudac je rekao da je uz sve kvalitete koje ima kao ta pasmina, ta njezina narav je nešto nevjerojatno", izjavio je Lučin.</para><hmn:article id="35a77862-baa8-11ed-8fca-f20fbd6e4b2c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Igra se cijeli dan, vesela je, nikad nema s njom nikakvih problema, baš je jednostavan pas, savršen", rekla je Dea Kurjak iz Kerestinca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi paze na Orkinu kondiciju i prehranu. Po cijeli dan nosi igračke i istrčava. Od malih šapa odlazi na izložbe, i u SAD-u je prije ovog uspjeha, briljirala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Povijesni je to uspjeh za Hrvatski kinološki savez.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Biti najljepši od 20 tisuća pasa je već puno, a pogotovo na izložbi koja ima tako dugu tradiciju", rekao je Bojan Mataković, tajnik Kinološkog saveza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon ovoga, dalje nema, barem što se prestiža izložbi tiče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi me pitaju ide li sada u mirovinu? Nema veće od Cruftsa. Sad razmišljamo da završimo priču s najboljim rezultatom ikada, najljepše je tako", istaknuo je Lučin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zvijezda parka, ali i svijeta nakon velike pobjede odlazi kao najljepša, a vrijeme joj je, kažu, za štence</para>

Upoznajte Orcu! Najljepšeg psa na svijetu i najuspješnijeg u Hrvatskoj: 'Njezina je narav nevjerojatna' Talijanske je pasmine lagotto romanjolo, ima pet godina, a njezin vlasnik koji je ujedno i organizator izložbi, uzgajivač i hendler kaže, itekako je zahvalna prije svega kao kućni ljubimac. Ima i pomoć susjede kada zagusti Ona je najljepši pas na svijetu, ali i nauspješniji u povijesti hrvatske kinologije. Orka se vratila kući i to s najprestižnije izložbe pasa u Velikoj Britaniji.Posjetili smo je u njezinu domu pokraj Samobora i bili s njom u šetnji.Ova vesela njuška je Orka u društvu čupavih prijateljica Lize, Nairobi i Nite. Imaju više razloga za mahanje repom - slavi se veliki uspjeh.Orka je na proglašena najljepšom na svijetu i to na najvećoj, najprestižnijoj i najstarijoj izložbi koja se održava 150 godina.U to ime sinoć iznenađenje nakon dugog puta. U Kerestincu je nagrađena kujica dobila doček uz tortu s piletinom."Stvarno jedan nevjerojatan osjećaj, nešto što se dogodi jednom u životu, većini ljudi nikad, eto nama se dogodilo", rekao je Ante Lučin, suvlasnik Orce.Talijanske je pasmine lagotto romanjolo, ima pet godina, a njezin vlasnik koji je ujedno i organizator izložbi, uzgajivač i hendler kaže, itekako je zahvalna prije svega kao kućni ljubimac. Ima i pomoć susjede kada zagusti."Tko god dođe njoj, ona se veseli, ona svakog pozdravi poljubi i maše repom. Sudac je rekao da je uz sve kvalitete koje ima kao ta pasmina, ta njezina narav je nešto nevjerojatno", izjavio je Lučin."Igra se cijeli dan, vesela je, nikad nema s njom nikakvih problema, baš je jednostavan pas, savršen", rekla je Dea Kurjak iz Kerestinca.Svi paze na Orkinu kondiciju i prehranu. Po cijeli dan nosi igračke i istrčava. Od malih šapa odlazi na izložbe, i u SAD-u je prije ovog uspjeha, briljirala.Povijesni je to uspjeh za Hrvatski kinološki savez."Biti najljepši od 20 tisuća pasa je već puno, a pogotovo na izložbi koja ima tako dugu tradiciju", rekao je Bojan Mataković, tajnik Kinološkog saveza.Nakon ovoga, dalje nema, barem što se prestiža izložbi tiče."Svi me pitaju ide li sada u mirovinu? Nema veće od Cruftsa. Sad razmišljamo da završimo priču s najboljim rezultatom ikada, najljepše je tako", istaknuo je Lučin.Zvijezda parka, ali i svijeta nakon velike pobjede odlazi kao najljepša, a vrijeme joj je, kažu, za štence najslavnije svjetske šape 

najslavnije svjetske šape

Upoznajte Orcu! Najljepšeg psa na svijetu i najuspješnijeg u Hrvatskoj: 'Njezina je narav nevjerojatna'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteorolozi AccuWeathera objavili su veliku prognozu za proljeće za Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do kraja travnja, kažu, temperature će se u Ujedinjenom Kraljevstvu približiti povijesnom prosjeku, a tek krajem mjeseca trebale bi se ujednačiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, očekuje se da će se opasnost od mraza ili smrzavanja zadržati do sredine travnja, protežući se daleko na jug. Šanse za snježne padaline koje će pasti u proljeće vjerojatno će biti izolirane na višim terenima diljem Škotske, Engleske i Walesa, dok će se nizine suočiti s manjom prijetnjom od proljetnih pljuskova kako temperature počnu padati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>AccuWeather navodi i kako bi Južnu Europu u prvom dijelu proljeća mogla zadesiti suša. Italiji i Balkanu pak prijete poplave zbog mogućih povećanja proljetnih oborina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U konačnici, do kraja ožujka kontrolu nad regijom preuzet će trend visokog tlaka i zavladat će sušniji uvjeti. Količine oborina ovog proljeća pak bit će blizu prosjeka jer i dalje će biti mogući kišni prodori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sa značajnim rizikom od velikih oluja suočit će se, ako je vjerovati Accuweatheru, Njemačka i Poljska, a nestabilno će proljeće dočekati i dijelovi zapadne Španjolske i Portugala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Velik dio jugoistočne Europe će se u drugom dijelu proljeća suočavati s iznadprosječnim temperaturama. Lokacije od Rima do Bukurešta su sredinom ožujka imale temperature tipične za kasni travanj, a ovaj trend zagrijavanja zadržat će se i tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, praćen povremenim kišama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijekom ranog proljeća na Balkanu treba očekivati i oluje, zaključili su.</para>

Accuweather objavio dugoročnu prognozu za proljeće. Čekaju nas red suše, red kiše Do kraja ožujka kontrolu nad regijom preuzet će trend visokog tlaka i zavladat će sušniji uvjeti. Količine oborina ovog proljeća pak bit će blizu prosjeka jer i dalje će biti mogući kišni prodori Meteorolozi AccuWeathera objavili su veliku prognozu za proljeće za Europu.Do kraja travnja, kažu, temperature će se u Ujedinjenom Kraljevstvu približiti povijesnom prosjeku, a tek krajem mjeseca trebale bi se ujednačiti.S druge strane, očekuje se da će se opasnost od mraza ili smrzavanja zadržati do sredine travnja, protežući se daleko na jug. Šanse za snježne padaline koje će pasti u proljeće vjerojatno će biti izolirane na višim terenima diljem Škotske, Engleske i Walesa, dok će se nizine suočiti s manjom prijetnjom od proljetnih pljuskova kako temperature počnu padati.AccuWeather navodi i kako bi Južnu Europu u prvom dijelu proljeća mogla zadesiti suša. Italiji i Balkanu pak prijete poplave zbog mogućih povećanja proljetnih oborina.U konačnici, do kraja ožujka kontrolu nad regijom preuzet će trend visokog tlaka i zavladat će sušniji uvjeti. Količine oborina ovog proljeća pak bit će blizu prosjeka jer i dalje će biti mogući kišni prodori.Sa značajnim rizikom od velikih oluja suočit će se, ako je vjerovati Accuweatheru, Njemačka i Poljska, a nestabilno će proljeće dočekati i dijelovi zapadne Španjolske i Portugala.Velik dio jugoistočne Europe će se u drugom dijelu proljeća suočavati s iznadprosječnim temperaturama. Lokacije od Rima do Bukurešta su sredinom ožujka imale temperature tipične za kasni travanj, a ovaj trend zagrijavanja zadržat će se i tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, praćen povremenim kišama.Tijekom ranog proljeća na Balkanu treba očekivati i oluje, zaključili su. PROSJEČNO 

PROSJEČNO

Accuweather objavio dugoročnu prognozu za proljeće. Čekaju nas red suše, red kiše

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od utorka sva goriva, i benzin, i dizel, i plavi dizel poskupljuju 2 centa po litri, doznaje RTL Danas.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijena benzina tako će rasti sa sadašnjih 1,38 na 1,40 eura. Za isto toliko eura točit ćemo i dizel, a plavi dizel za 90 centi po litri.</para>

RTL Danas doznaje: Od utorka sva goriva poskupljuju, evo i koliko Od utorka ćemo voziti skuplje, a sva goriva će poskupjeti za 2 centa Od utorka sva goriva, i benzin, i dizel, i plavi dizel poskupljuju 2 centa po litri, doznaje RTL Danas.Cijena benzina tako će rasti sa sadašnjih 1,38 na 1,40 eura. Za isto toliko eura točit ćemo i dizel, a plavi dizel za 90 centi po litri. TOČIMO SKUPLJE 

TOČIMO SKUPLJE

RTL Danas doznaje: Od utorka sva goriva poskupljuju, evo i koliko

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošlo je šest godina od početka građevinskih radova, grad je za to izdvojio 20 milijuna kuna, ali dvije srednje škole koje rade u Pleternici i dalje nema svoje prostore nego su "podstanari" u prostorima pleterničke osnove škole. Zašto?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstva znanosti i obrazovanja tvrdi - srednja škola u Pleternici nije niti osnovana te čak nije ni dobila dozvolu za početak rada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krenimo redom, trenutačno se u prostorijama Osnovne škole fra Kaje Adžića Pleternica odvija nastava Ekonomske i Obrtničke srednje škole. Riječ je o srednjim školama osnovanim u Požegi, ali u Pleternici imaju svoje ispostave s ukupno pet razreda srednjoškolaca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao "podstanari", ove dvije srednje škole dijele učionice s osnovnom školom već godinama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još u travnju 2021. tadašnja gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić, a sada aktualna županica, slikala se ispred poslovne zgrade u Pleternici i na svom Facebooku napisala: "Ovo će biti srednja škola ma što tko mislio o tome".</para><hmn:facebook src="https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid0GpbK9oJqKnsE6BvTtM2MrVUYMxQxRLHe3xuXNiiuxEztgLHysxGg7xX7gXBo7HpVl&amp;id=100003203414095&amp;eav=AfaME0CEo1RzKqjnRPltDX33ptVF0JJPoGtSPZsJ7ilsdZ0_oNoU8bv7ahtF1kBlBf0&amp;m_entstream_source=permalink&amp;paipv=0"/><hmn:article id="b9e0d0bc-8ac7-11ed-9720-a6bb5dcf4a65" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odlučna da srednje škole dobiju svoj vlastiti prostor, krenulo se u rekonstrukciju poslovnih prostora u gradu kako bi se prilagodili za potrebe škola.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objavljen je natječaj, naručitelj javne nabave bio je Grad Pleternica, a naša redakcija u posjedu je Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda iz 2017. godine iz kojeg se vidi da je prihvaćena ponuda za rekonstrukciju poslovnih prostora u iznosu od 19,935.656 kuna s PDV-om.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na natječaj se javio samo jedan ponuđač, tvrtka Presoflex iz Požege čiji je vlasnik Ino Galić, sin poznatog slavonskog poduzetnika i vinara bliskog HDZ-u Josipa Galića.</para><hmn:image id="0e2a67c0-c4b9-11ed-a395-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanimljivo je kako je Grad Pleternica krenuo u rekonstrukciju prostora, iako je osnivač svih srednjih škola Požeško-slavonska županija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No ni šest godina od tog natječaja i nakon što se utrošilo najmanje 20 milijuna kuna kako bi se uredili poslovni prostori u koje su se napokon trebale useliti dvije srednje škole, od svega ništa. Prepreka je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje za to ne da dozvolu.</para><hmn:article id="353826f0-27d3-11ed-9ee8-826803bde482" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, odgovorili su nam kako se broj srednjoškolaca u posljednjih 10 godina na području te županije smanjio za 1400. Trenutačno je u Požeško-slavonskoj županiji sedam srednjih škola koje pohađa 2393 učenika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveli su kako Srednja škola Pleternica nikad nije osnovana niti je dobila rješenje za početak rada. Podsjetimo, u Pleternici postoji pet razreda dvije srednje škole koje su zapravo ispostave srednjih škola osnovanih u Požegi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>De facto, Srednja škola Pleternica ni ne postoji, nikad nije ni dobila rješenje za početak rada, pa resorno ministarstvo ne može dati dozvolu da se preseli u nove prostore za koju je Grad Pleternica već dala 20 milijuna kuna.</para><hmn:image id="0166061e-c4bb-11ed-b87a-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postupak osnivanja školske ustanove propisan je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u kojemu je navedeno da je osnivač dužan, prije osnivanja školske ustanove, pribaviti prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva o opravdanosti osnivanja školske ustanove, a uzimajući u obzir programsku opravdanost, zahtjeve dostupnosti, racionalnosti i drugih relevantnih pokazatelja opravdanosti osnivanja školske ustanove, kao i dokaze o financijskim sredstvima potrebnima za početak rada", kazali su nam iz resornog ministarstva.</para><hmn:article id="0f62b4fe-bec8-11ed-839a-126e8041f252" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako Pleternica nema vlastitu srednju školu, učenici tog grada i dalje pohađaju dvije srednje škole. Od školske godine 2013./2014. Ekonomska škola Požega u tom gradu izvodi program obrazovanja za zanimanje upravnog referenta, a godinu dana kasnije s izvođenjem programa krenula je i Obrtnička škola Požega za zanimanje kuhara i konobara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavu izvode u prostorima i u učionicama Osnovne škole fra Kaja Adžića iz Pleternice. Ravnatelj osnovne škole Hrvoje Galić rekao je da nemaju gužvu u svom prostoru, iako ugošćuju i dvije srednje škole jer je sreća u nesreći što se broj učenika smanjio tijekom godina. Potvrdio nam je i kako ipak planiraju dogradnju školske zgrade u kojoj bi bilo novih osam učionica. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Planira se i izgradnja sanitarnih čvorova, učiteljskih kabineta te spremišta za nastavna sredstva i pomagala. Sve dogradnje radit će se u skladu s Državnim pedagoškim standardom i raspoloživim natječajima", odgovorio nam je ravnatelj Galić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O ovoj pomalo bizarnoj situaciji u kojoj je Pleternica izdvojila 20 milijuna kuna za uređenje prostora za dvije srednje škole, kako bi se one iselile iz osnovne škole, a ipak od toga nema ništa jer resorno ministarstvo vraća lopticu da Srednja škola u tom gradu nije ni osnovana, pa ne mogu ni dati dozvolu za rad, pitali smo i Grad Pleternicu te Požeško-slavonsku županiju. Odgovore nismo dobili, a kad ih primimo, objavit ćemo ih.</para>

Pleternica dala 20 milijuna kn za novu srednju školu. Iz Ministarstva poručuju: 'Ona ni ne postoji' Dvije srednje škole s pet razrednih odjeljenja nastavu godinama održavaju u prostorima osnovne škole. Grad je dao novac da im se uredi prostor da se one presele, no resorno ministarstvo odbija dati za to dozvolu jer se radi o podružnicama srednjih škola iz Požege Prošlo je šest godina od početka građevinskih radova, grad je za to izdvojio 20 milijuna kuna, ali dvije srednje škole koje rade u Pleternici i dalje nema svoje prostore nego su "podstanari" u prostorima pleterničke osnove škole. Zašto?Ministarstva znanosti i obrazovanja tvrdi - srednja škola u Pleternici nije niti osnovana te čak nije ni dobila dozvolu za početak rada.Krenimo redom, trenutačno se u prostorijama Osnovne škole fra Kaje Adžića Pleternica odvija nastava Ekonomske i Obrtničke srednje škole. Riječ je o srednjim školama osnovanim u Požegi, ali u Pleternici imaju svoje ispostave s ukupno pet razreda srednjoškolaca.Kao "podstanari", ove dvije srednje škole dijele učionice s osnovnom školom već godinama.Još u travnju 2021. tadašnja gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić, a sada aktualna županica, slikala se ispred poslovne zgrade u Pleternici i na svom Facebooku napisala: "Ovo će biti srednja škola ma što tko mislio o tome".Odlučna da srednje škole dobiju svoj vlastiti prostor, krenulo se u rekonstrukciju poslovnih prostora u gradu kako bi se prilagodili za potrebe škola.Objavljen je natječaj, naručitelj javne nabave bio je Grad Pleternica, a naša redakcija u posjedu je Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda iz 2017. godine iz kojeg se vidi da je prihvaćena ponuda za rekonstrukciju poslovnih prostora u iznosu od 19,935.656 kuna s PDV-om.Na natječaj se javio samo jedan ponuđač, tvrtka Presoflex iz Požege čiji je vlasnik Ino Galić, sin poznatog slavonskog poduzetnika i vinara bliskog HDZ-u Josipa Galića.Zanimljivo je kako je Grad Pleternica krenuo u rekonstrukciju prostora, iako je osnivač svih srednjih škola Požeško-slavonska županija.No ni šest godina od tog natječaja i nakon što se utrošilo najmanje 20 milijuna kuna kako bi se uredili poslovni prostori u koje su se napokon trebale useliti dvije srednje škole, od svega ništa. Prepreka je Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje za to ne da dozvolu.Naime, odgovorili su nam kako se broj srednjoškolaca u posljednjih 10 godina na području te županije smanjio za 1400. Trenutačno je u Požeško-slavonskoj županiji sedam srednjih škola koje pohađa 2393 učenika.Naveli su kako Srednja škola Pleternica nikad nije osnovana niti je dobila rješenje za početak rada. Podsjetimo, u Pleternici postoji pet razreda dvije srednje škole koje su zapravo ispostave srednjih škola osnovanih u Požegi.De facto, Srednja škola Pleternica ni ne postoji, nikad nije ni dobila rješenje za početak rada, pa resorno ministarstvo ne može dati dozvolu da se preseli u nove prostore za koju je Grad Pleternica već dala 20 milijuna kuna."Postupak osnivanja školske ustanove propisan je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u kojemu je navedeno da je osnivač dužan, prije osnivanja školske ustanove, pribaviti prethodno pozitivno mišljenje Ministarstva o opravdanosti osnivanja školske ustanove, a uzimajući u obzir programsku opravdanost, zahtjeve dostupnosti, racionalnosti i drugih relevantnih pokazatelja opravdanosti osnivanja školske ustanove, kao i dokaze o financijskim sredstvima potrebnima za početak rada", kazali su nam iz resornog ministarstva.Iako Pleternica nema vlastitu srednju školu, učenici tog grada i dalje pohađaju dvije srednje škole. Od školske godine 2013./2014. Ekonomska škola Požega u tom gradu izvodi program obrazovanja za zanimanje upravnog referenta, a godinu dana kasnije s izvođenjem programa krenula je i Obrtnička škola Požega za zanimanje kuhara i konobara.Nastavu izvode u prostorima i u učionicama Osnovne škole fra Kaja Adžića iz Pleternice. Ravnatelj osnovne škole Hrvoje Galić rekao je da nemaju gužvu u svom prostoru, iako ugošćuju i dvije srednje škole jer je sreća u nesreći što se broj učenika smanjio tijekom godina. Potvrdio nam je i kako ipak planiraju dogradnju školske zgrade u kojoj bi bilo novih osam učionica. "Planira se i izgradnja sanitarnih čvorova, učiteljskih kabineta te spremišta za nastavna sredstva i pomagala. Sve dogradnje radit će se u skladu s Državnim pedagoškim standardom i raspoloživim natječajima", odgovorio nam je ravnatelj Galić.O ovoj pomalo bizarnoj situaciji u kojoj je Pleternica izdvojila 20 milijuna kuna za uređenje prostora za dvije srednje škole, kako bi se one iselile iz osnovne škole, a ipak od toga nema ništa jer resorno ministarstvo vraća lopticu da Srednja škola u tom gradu nije ni osnovana, pa ne mogu ni dati dozvolu za rad, pitali smo i Grad Pleternicu te Požeško-slavonsku županiju. Odgovore nismo dobili, a kad ih primimo, objavit ćemo ih. bizarno 

bizarno

Pleternica dala 20 milijuna kn za novu srednju školu. Iz Ministarstva poručuju: 'Ona ni ne postoji'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Okupljanjem, a onda i šetnjom do zgrade županije počeo je prosvjed Hrvatskog sindikata hitne medicine, Udruge Hitna uživo 194 i Sindikata Zajedno u Varaždinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mirni prosvjed otvoren je ispred zgrade Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, a okupljeni traže smjenu ravnatelja Zavoda Mladena Smoljanca zbog niza nezakonitih radnji, mobbinga prema zaposlenicima, neisplate posebne nagrade za COVID-19 čime je djelatnike oštetio za 250 tisuća eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Traže ostavku i zbog činjenice da vozači saniteta iz Varaždinske županije, uz pacijente, prevoze i poštu. To je, kažu, protuzakonito, jer takve pošiljke zahtijevaju specijalno vozilo.</para>

Sanitetski radnici iz Varaždina izašli na ulice. Hodat će do zgrade županije, traže smjenu ravnatelja Ranije smo izvijestili kako ni sam ministar zdravstva Vili Beroš nije znao da djelatnici prevoze poštu u vozilima saniteta Okupljanjem, a onda i šetnjom do zgrade županije počeo je prosvjed Hrvatskog sindikata hitne medicine, Udruge Hitna uživo 194 i Sindikata Zajedno u Varaždinu.Mirni prosvjed otvoren je ispred zgrade Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, a okupljeni traže smjenu ravnatelja Zavoda Mladena Smoljanca zbog niza nezakonitih radnji, mobbinga prema zaposlenicima, neisplate posebne nagrade za COVID-19 čime je djelatnike oštetio za 250 tisuća eura.Traže ostavku i zbog činjenice da vozači saniteta iz Varaždinske županije, uz pacijente, prevoze i poštu. To je, kažu, protuzakonito, jer takve pošiljke zahtijevaju specijalno vozilo. niz propusta 

niz propusta

Sanitetski radnici iz Varaždina izašli na ulice. Hodat će do zgrade županije, traže smjenu ravnatelja

Evo kako je izgledala Rijeka večer i jutro prije započete akcije. Sve kontrolira vojska na krovu, civilna zaštita... Oglašavanjem sirene početka opasnosti u nedjelju ujutro, desetak minuta nakon šest sati, počela je složena akcija izmještanja i neutralizacije zaostale protubrodske mine iz Drugog svjetskog rata iz riječke luke.

Kako je najavljeno iz Stožera civilne zaštite Grada Rijeke, minu će se plovilom prevesti na predviđenu lokaciju na moru u Riječkom zaljevu i neutralizirati.

Jučer je cijelog dana tekla pripreme za ovu akciju pa su tako stanari koji žive na prostoru oko riječke luke evakuirano te su noć proveli u Dvorani Mladosti.

Fotografije koje su nastale jučer kasno navečer prikazuju bus koji prevozi građane u spomenutu dvoranu te ljude koji žive u blizini riječke luke, a nisu bili u mogućnosti sami pronaći smještaj dok traje akcija. 

Od 22 sata sve pristupne ceste u užem centru Rijeke koje su u crvenoj zoni zatvorene su za sav promet.

Kako je izgledalo jutros prije zvuka sirena, snimila je ekipa RTL-a.
 

<para>Oglašavanjem sirene početka opasnosti u nedjelju ujutro, desetak minuta nakon šest sati, počela je složena akcija izmještanja i neutralizacije zaostale protubrodske mine iz Drugog svjetskog rata iz riječke luke.

Kako je najavljeno iz Stožera civilne zaštite Grada Rijeke, minu će se plovilom prevesti na predviđenu lokaciju na moru u Riječkom zaljevu i neutralizirati.

Jučer je cijelog dana tekla pripreme za ovu akciju pa su tako stanari koji žive na prostoru oko riječke luke evakuirano te su noć proveli u Dvorani Mladosti.

Fotografije koje su nastale jučer kasno navečer prikazuju bus koji prevozi građane u spomenutu dvoranu te ljude koji žive u blizini riječke luke, a nisu bili u mogućnosti sami pronaći smještaj dok traje akcija. 

Od 22 sata sve pristupne ceste u užem centru Rijeke koje su u crvenoj zoni zatvorene su za sav promet.

Kako je izgledalo jutros prije zvuka sirena, snimila je ekipa RTL-a.
</para>

Evo kako je izgledala Rijeka večer i jutro prije započete akcije. Sve kontrolira vojska na krovu, civilna zaštita...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz troje djece svaka dodatna kuna dobro dođe, ali 100 eura jednokratne pomoći obitelji Baksa neće biti dovoljno. Čak ni za osnovno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To uopće nije dovoljno. To je meni za jedan odlazak u dućan. Cijene su astronomski otišle gore, sve je za 20 posto poskupjelo, ali ajde – svaki dodatak je dobro došao", kaže Željka Baksa iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posebno kada mjesec treba izgurati s nešto više od 700 eura. Veliku uštedu zato primijeti na računima za režije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijene za te režije bi bili astronomski velike, ja ne znam kako bi izašli na kraj, tako da super za dodatak", dodaje.</para><hmn:article id="9ef42a86-bc65-11ed-adf9-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pomoć za djecu dobit će gotovo 130 tisuća obitelji, ali ne i peteročlana obitelj Zečić. Njihova primanja prelaze cenzus.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iskreno treba reći – zarađujem 7,5 tisuća kuna, žena 5 – već godinu dana nemamo pravo na dječji doplatak, tako da nas te mjere uopće neće pogoditi i nećemo dobiti jednokratnu pomoć kao što kaže Vlada", govori Danijel Zečić iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od pomoći im neće biti ni zamrznute cijene 8 prehrambenih namirnica, kao ni činjenica što je Vlada umjesto svinjske lopatice i vratine servirala carsko meso.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja mislim da to obiteljima s djecom da to njima apsolutno ništa ne znači hoće li ili ne imati svinjski vrat, a hoće carsko…ništa mi ne znači", dodaje Zečić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali znači mesarima. Iako cijene još nisu zaleđene, carsko meso jutros su na zagrebačkom Dolcu uspjeli kupiti samo najbrži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što ljudi gledaju što je na akciji a onda drugo što ostane. Najbolje prođe onaj tko dođe ranije", kaže mesar Ivica Zubec.</para><hmn:article id="2e59c2a2-c2ac-11ed-9e8a-329d57798d49" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To stupa preksutra na snagu, i koliko ćemo imati toliko ćemo prodati. Mi ne uvozimo, to je sve domaća roba i toga nema puno", kazuje mesar Franjo Horvat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I zamrznute cijene, nekima su i previsoke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, mesari kažu – trenutačno se najviše traži svinjska lopatica i vratina, odnosno meso čija se cijena uskoro odmrzava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi traže carsko više preko zime kad se radi sušenje mesa – hamburger i panceta, a sad više nije više takva potražnja. Više je za svinjsku vratinu i slično", kaže mesar Zubec.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na jednokratnu pomoć mogu računati i umirovljenici. Što su primanja veća, dodatak je manji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što mi znači jednokratna pomoć? Kad sam ja radila 40 godina za 320 eura mirovine. O čemu pričamo? Što meni znači 10, 20 ili 50 eura? Oni će imati 1300 mirovinu, a sjedi u Saboru i kroje nama kapu", govori Ivka Odvorčić iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A Vladine mjere - prije nego pomognu ljudima - prvo moraju odobriti u Saboru.</para>

Što kažu građani na nove Vladine mjere? 'Što mi znači jednokratna pomoć kad sam radila 40 godina za 320 eura mirovine?' Umjesto svinjske lopatice i vratine, Vlada nam je u tanjur servirala - carsko meso. Iako će mu cijena biti fiksirana tek od 1. travnja potražnja već raste. Nastavljaju se i subvencije za struju, gorivo i plin, a mi smo provjerili kako izgleda život uz mjere Uz troje djece svaka dodatna kuna dobro dođe, ali 100 eura jednokratne pomoći obitelji Baksa neće biti dovoljno. Čak ni za osnovno."To uopće nije dovoljno. To je meni za jedan odlazak u dućan. Cijene su astronomski otišle gore, sve je za 20 posto poskupjelo, ali ajde – svaki dodatak je dobro došao", kaže Željka Baksa iz Zagreba.Posebno kada mjesec treba izgurati s nešto više od 700 eura. Veliku uštedu zato primijeti na računima za režije."Cijene za te režije bi bili astronomski velike, ja ne znam kako bi izašli na kraj, tako da super za dodatak", dodaje.Pomoć za djecu dobit će gotovo 130 tisuća obitelji, ali ne i peteročlana obitelj Zečić. Njihova primanja prelaze cenzus."Iskreno treba reći – zarađujem 7,5 tisuća kuna, žena 5 – već godinu dana nemamo pravo na dječji doplatak, tako da nas te mjere uopće neće pogoditi i nećemo dobiti jednokratnu pomoć kao što kaže Vlada", govori Danijel Zečić iz Zagreba.Od pomoći im neće biti ni zamrznute cijene 8 prehrambenih namirnica, kao ni činjenica što je Vlada umjesto svinjske lopatice i vratine servirala carsko meso."Ja mislim da to obiteljima s djecom da to njima apsolutno ništa ne znači hoće li ili ne imati svinjski vrat, a hoće carsko…ništa mi ne znači", dodaje Zečić.Ali znači mesarima. Iako cijene još nisu zaleđene, carsko meso jutros su na zagrebačkom Dolcu uspjeli kupiti samo najbrži."Zato što ljudi gledaju što je na akciji a onda drugo što ostane. Najbolje prođe onaj tko dođe ranije", kaže mesar Ivica Zubec."To stupa preksutra na snagu, i koliko ćemo imati toliko ćemo prodati. Mi ne uvozimo, to je sve domaća roba i toga nema puno", kazuje mesar Franjo Horvat.I zamrznute cijene, nekima su i previsoke.Ipak, mesari kažu – trenutačno se najviše traži svinjska lopatica i vratina, odnosno meso čija se cijena uskoro odmrzava."Svi traže carsko više preko zime kad se radi sušenje mesa – hamburger i panceta, a sad više nije više takva potražnja. Više je za svinjsku vratinu i slično", kaže mesar Zubec.Na jednokratnu pomoć mogu računati i umirovljenici. Što su primanja veća, dodatak je manji."Što mi znači jednokratna pomoć? Kad sam ja radila 40 godina za 320 eura mirovine. O čemu pričamo? Što meni znači 10, 20 ili 50 eura? Oni će imati 1300 mirovinu, a sjedi u Saboru i kroje nama kapu", govori Ivka Odvorčić iz Zagreba.A Vladine mjere - prije nego pomognu ljudima - prvo moraju odobriti u Saboru. život uz mjere 

život uz mjere

Što kažu građani na nove Vladine mjere? 'Što mi znači jednokratna pomoć kad sam radila 40 godina za 320 eura mirovine?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Splitu je danas održano novo ročište najpoznatijem splitskom ubojici Filipu Zavadlavu koji je nepravomoćno dobio 40 godina zatvora, ali je tu presudu Visoki kazneni sud ukinuo i vratio se na početak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas se pojavio u sudnici u modrom odijelu ispod kojeg je bila žuta polo majica. Imao je plave tenisice i okove oko zglobova. Ovaj put je pričao hrvatski.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prije njegovog očitovanja tim vještaka iz Klinike za psihijatriju "Vrapče" u Zagrebu sudu je potvrdio svoje vještačenje u kojem stoji da je Zavadlav raspravno sposoban i da može bez problema pratiti tijek suđenja.</para><hmn:article id="838b2366-a0c8-11ed-b6f8-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Psihijatre koji su vršili vještačenje zamolili su za kratki razgovor s optuženikom prije početka rasprave. Utvrdili su da je njegovo psihičko stanje slično kao prilikom vještačenja. </para><hmn:image id="f88b5832-c4bf-11ed-a6ab-ae4b5e5d8e08" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Raspravno je sposoban. Sve uglavnom razumije, a talijanski na kojem je pričao na prošlom ročištu je bilo tek privlačenje pažnje.<hmn:linebreak/>Zapravo, smatraju stručnjaci, on na ovaj način bježi od stvarnosti, a moguće je očekivati i daljnju obranu na neobičan i dramatičan način što nema veze s nikakvim poremećajem.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlav je pitao sutkinju kako vještaci znaju da je on komunicirao na talijanski i da što se njega tiče on ne treba odvjetnika, ali s obzirom na to da ga mora imati pristaje na ovoga sto mu je dodijelio sud. I da, iako iz vještačenja proizlazi da on zna talijanski ,on ga zapravo ne zna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Otkud bi ja uopće znao govoriti talijanski?' čudio se Zavadlav.<hmn:linebreak/>Trebali su na današnjem ročištu svjedočiti njegov otac i brat. Otac Ante Zavadlav kazao je da ipak neće svjedočiti. I brat Stanislav, koji je također pozvan za svjedoka, iskoristit će zakonsku blagodat nesvjedočenja s obzirom da su bliski članovi obitelji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Suđenje je nastavlja u ponedjeljak kada je pozvan cijeli niz svjedoka.</para>

Zavadlav na novom ročištu mršav i ispijen. Psihijatri: To kako se on ponaša nema veze s nikakvim poremećajem' Na prošlom ročištu trostruki ubojica iz Splita napravio je cirkus kad je sutkinji odgovarao na talijanskom.  Vještaci s Vrapča su utvrdili da je raspravno je sposoban. Tvrde da je talijanski na kojem je pričao na prošlom ročištu bilo tek privlačenje pažnje U Splitu je danas održano novo ročište najpoznatijem splitskom ubojici Filipu Zavadlavu koji je nepravomoćno dobio 40 godina zatvora, ali je tu presudu Visoki kazneni sud ukinuo i vratio se na početak.Danas se pojavio u sudnici u modrom odijelu ispod kojeg je bila žuta polo majica. Imao je plave tenisice i okove oko zglobova. Ovaj put je pričao hrvatski.Prije njegovog očitovanja tim vještaka iz Klinike za psihijatriju "Vrapče" u Zagrebu sudu je potvrdio svoje vještačenje u kojem stoji da je Zavadlav raspravno sposoban i da može bez problema pratiti tijek suđenja.Psihijatre koji su vršili vještačenje zamolili su za kratki razgovor s optuženikom prije početka rasprave. Utvrdili su da je njegovo psihičko stanje slično kao prilikom vještačenja. Raspravno je sposoban. Sve uglavnom razumije, a talijanski na kojem je pričao na prošlom ročištu je bilo tek privlačenje pažnje.Zapravo, smatraju stručnjaci, on na ovaj način bježi od stvarnosti, a moguće je očekivati i daljnju obranu na neobičan i dramatičan način što nema veze s nikakvim poremećajem.Zavadlav je pitao sutkinju kako vještaci znaju da je on komunicirao na talijanski i da što se njega tiče on ne treba odvjetnika, ali s obzirom na to da ga mora imati pristaje na ovoga sto mu je dodijelio sud. I da, iako iz vještačenja proizlazi da on zna talijanski ,on ga zapravo ne zna."Otkud bi ja uopće znao govoriti talijanski?' čudio se Zavadlav.Trebali su na današnjem ročištu svjedočiti njegov otac i brat. Otac Ante Zavadlav kazao je da ipak neće svjedočiti. I brat Stanislav, koji je također pozvan za svjedoka, iskoristit će zakonsku blagodat nesvjedočenja s obzirom da su bliski članovi obitelji.Suđenje je nastavlja u ponedjeljak kada je pozvan cijeli niz svjedoka. pogled u prazno 

pogled u prazno

Zavadlav na novom ročištu mršav i ispijen. Psihijatri: To kako se on ponaša nema veze s nikakvim poremećajem'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijepo kuče nije izumrlo iako se od 1984. godine smatra se izumrlom vrstom. Ta fantastična vijest stigla je iz Vučedola!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prolazila sam kraj vrta i vidjela da se stabljika poriluka trese, a zatim postupno nestaje u zemlji. Pozvala sam muža koji je štihačom presjekao kanal i iz zemlje izvadio čudnu dlakavu životinju veću od krtice, bez repa, bez očiju. Na internetu smo doznali da se radi o slijepom kučetu koje živi u Vojvodini", ispričala je Snježana Ištuk, piše<ulink url="https://www.hrv.hr/vijesti/vijesti/item/31026-senzacionalno-otkrice-regionalno-izumrla-vrsta-sisavaca-zivi-u-vrtovima-na-vucedolu?fbclid=IwAR10Mred0kE00oani39nzP7HBglqpy36xXSL5r0FFD9r1SYJHRky3lE-vHI"> Hrvatski radio Vukovar</ulink> te dodala da taj glodavac jede sve lukovičasto i korjenasto povrće, bijeli i crveni luk, poriluk, mrkvu…<hmn:linebreak/>Iz Javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti Vukovarsko-srijemske županije potvrdili su temeljem poslanih fotografija da se radi o slijepom kučetu i odmah su izašli na teren.</para><hmn:article id="01112f84-b8d3-11ed-8376-aa65d4c52b0d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radosna je vijest čuti da postoji živa kolonija slijepoga kučeta na Vučedolu. Ovo nam je dragocjen podatak jer ga sada više nećemo smatrati izumrlom vrstom. Doći će specijalizirana ekipa iz Zagreba i obaviti genska istraživanja kako bismo doznali porijeklo ovih vučedolskih glodavaca o čijem sam pronalasku već obavijestio ministarstvo. Ponudit će vlasnicima parcela neko prihvatljivo rješenje, primjerice platiti im nastalu štetu ili možda uhvatiti životinje i preseliti ih na neku drugu lokaciju", izjavio je Pavao Dragičević iz ustanove za zaštitu prirode.</para>

Ova životinja bez očiju se zove slijepo kuče. Mislilo se da je izumrla. Sad je pronađena kod Vukovara Prava ekološka senzacija dolazi iz Vučedola kraj Vukovara. Stanovništvo javlja da se pojavio glodavac slijepo kuče koji se Hrvatskoj već gotovo pola stoljeća smatra izumrlom vrstom Slijepo kuče nije izumrlo iako se od 1984. godine smatra se izumrlom vrstom. Ta fantastična vijest stigla je iz Vučedola!"Prolazila sam kraj vrta i vidjela da se stabljika poriluka trese, a zatim postupno nestaje u zemlji. Pozvala sam muža koji je štihačom presjekao kanal i iz zemlje izvadio čudnu dlakavu životinju veću od krtice, bez repa, bez očiju. Na internetu smo doznali da se radi o slijepom kučetu koje živi u Vojvodini", ispričala je Snježana Ištuk, piše Hrvatski radio Vukovar te dodala da taj glodavac jede sve lukovičasto i korjenasto povrće, bijeli i crveni luk, poriluk, mrkvu…Iz Javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti Vukovarsko-srijemske županije potvrdili su temeljem poslanih fotografija da se radi o slijepom kučetu i odmah su izašli na teren."Radosna je vijest čuti da postoji živa kolonija slijepoga kučeta na Vučedolu. Ovo nam je dragocjen podatak jer ga sada više nećemo smatrati izumrlom vrstom. Doći će specijalizirana ekipa iz Zagreba i obaviti genska istraživanja kako bismo doznali porijeklo ovih vučedolskih glodavaca o čijem sam pronalasku već obavijestio ministarstvo. Ponudit će vlasnicima parcela neko prihvatljivo rješenje, primjerice platiti im nastalu štetu ili možda uhvatiti životinje i preseliti ih na neku drugu lokaciju", izjavio je Pavao Dragičević iz ustanove za zaštitu prirode. NEVJEROJATNA VIJEST 

NEVJEROJATNA VIJEST

Ova životinja bez očiju se zove slijepo kuče. Mislilo se da je izumrla. Sad je pronađena kod Vukovara

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Župan koji je pijan skrivio prometnu nesreću, pa lagao da nije vozio, pa sve pokušao zataškati uz pomoć policije je uhićen. HDZ- ov vukovarski župan Damir Dekanić, napravio je to uoči Uskrsa lani, a uhićen je promptno, evo uoči ovog Uskrsa. I to ne sam uhićeno je i troje policajaca koji su mu u muljanju pomogli. A ništa od ovog ne bi se dogodilo da nije RTL -ove reporterke Marijane Čikić koja je prva pronašla svjedoke koji su joj ispričali da je pijani župan vozio, a ne bio suvozač kako je tvrdio. I nije da nismo navikli da župani i lokalni čelnici svašta rade, ali evo sada vidimo da svašta rade i u sprezi s policijom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A što je to naš dragi župan ovaj puta napravio? Napravio je sljedeće: Vozio je pijan, skrivio nesreću, prvo lagao sam pa onda nagovorio i tri policajca da lažu za njega i falsificiraju izvješće. Dvanaest dugih mjeseci kasnije župan Damir Dekanić završio je iza rešetaka. Troje svjedoka tvrdilo je da je nesreću skrivio on, a Dekanić da je vozio njegov rođak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svjedoci koji su došli poslije od nekuda, ja ne znam od kuda, imaju neku svoju priču. Vrijeme će pokazati, izvidi će pokazati", kazao je Dekanić 2. svibnja 2022.</para><hmn:article id="f8aebf06-c35d-11ed-a6f4-8e923154bcfc" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pokazat će da je župan lagao. Iako je tvrdio da je bio suvozač, po zračnom jastuku koji se na suvozačkom mjestu nije otvorio, jasno je da je vozio sam i da nikog drugog u vozilu nije bilo. Policija je ignorirala zdravu logiku i dokaze, Dekanić je u zapisniku naveden kao suvozač unatoč svjedocima koji su tvrdili suprotno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad smo došli na mjesto nesreće on je jednostavno izašao s vozačevog mjesta vidno pijan. Doslovce je ispao iz auta. Molio je da se ne zove policija, da će se sve riješiti", ispričao je svjedok nesreće za RTL 25. travnja 2022.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Operacija zataškavanja bi uspjela da nakon objave Drage Hedla, u „Potragu“ nije krenula RTL-ova istraživačka novinarka Marijana Čikić. Došla je do svjedoka i u maloj sredini u kojoj je HDZ strah i trepet uspjela ih uvjeriti da svjedoče protiv moćnog župana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi smo čak jednu sugovornicu vozili na nekoliko desetaka kilometara udaljenu lokaciju gdje smo je snimili. Ona je ostavila auto i išla preko nekog polja, došla je tamo da ju slučajno nitko ne bi povezao s nama. Ta razina straha je grozomorna, upravo ta gospođa je jedan od ključnih svjedoka USKOK-u u cijeloj ovoj istrazi", kazala je novinarka RTL-a Marijana Čikić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pod kakvim su pritiskom svjedoci bili teško je shvatiti onom tko nije iz sredine u kojoj svi znaju sve. Dekanića su branili i policija i premijer i stranka. Svjedocima je nakon svega bilo jasno od čuvara zakona neće biti ništa.<hmn:linebreak/>Na pitanje svjedokinji nesreće je li spremna policiji i USKOK-u svjedočiti ono što ste svjedočili reporterki RTL-a kazala je</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uskoku da, ali policiji ne", kazala je svjedokinja.</para><hmn:article id="f96037b8-c321-11ed-bdd4-c22cbec868b2" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč iskazima i dokazima, interna policijska istraga u postupanju policajaca nije pronašla ništa sporno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ti ljudi dalje dakle obavljaju svoje dužnosti. To vam odmah znači da nisu utvrđene takve nekakve nepravilnosti koje bi značile automatski da ih se treba isključiti iz službe" kazao je Nikola Milina,glavni ravnatelj policije 11. svibnja 2022.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nakon RTL-ove Potrage, slučaj je preuzeo PNUSKOK. Na kraju istrage pokazalo se da je jedan lokalni šerif upetljao tri policajca da krše zakon i lažu u njegovu korist. Bivši ministar upozorava na ovisnost policije o lokalnim moćnicima. Problem je, kaže, da županija po zakonu daje mišljenje o imenovanju načelnika policijskih uprava što je plodno tlo za korupciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To jasno govori da je nužno odvojiti policijsku organizaciju, organizaciju policije, od političke organizacije i države. Moramo stvoriti uvjete da je policija bude karijerno zanimanje i tako ćemo riješiti sve probleme", kaže bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izvidi i vještačenja dugo su trajali, ali na kraju veliku je pobjedu odnijelo istraživačko novinarstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam već lagano gubila nadu da će se nešto dogoditi, mi smo s tom pričom sve servirali Uskoku što se kasnije pokazalo da uistinu je bilo tako i cijelu optužnicu koju su digli su digli na osnovi onoga što smo mi u našem prilogu u Potrazi rekli. Ne mogu reći da mi je drago što se to dogodilo, ali mi je drago da se dogodila istina", kazala je Marijana Čikić, novinarka RTL-a</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istina za koju su je najzaslužnija kolegica koja je samo radila svoj posao. Pošteno i odgovorno, posve suprotno od uhićenih policajaca i župana. Posao je odradio Uskok, sada je na redu sudstvo.</para>

Pio pa skrivio nesreću: Kako je RTL-ova novinarka pronašla svjedoke protiv lokalnog moćnika Iako je tvrdio da je bio suvozač, po zračnom jastuku koji se na suvozačkom mjestu nije otvorio, jasno je da je vozio sam i da nikog drugog u vozilu nije bilo. Policija je ignorirala zdravu logiku i dokaze, Dekanić je u zapisniku naveden kao suvozač unatoč svjedocima koji su tvrdili suprotno Župan koji je pijan skrivio prometnu nesreću, pa lagao da nije vozio, pa sve pokušao zataškati uz pomoć policije je uhićen. HDZ- ov vukovarski župan Damir Dekanić, napravio je to uoči Uskrsa lani, a uhićen je promptno, evo uoči ovog Uskrsa. I to ne sam uhićeno je i troje policajaca koji su mu u muljanju pomogli. A ništa od ovog ne bi se dogodilo da nije RTL -ove reporterke Marijane Čikić koja je prva pronašla svjedoke koji su joj ispričali da je pijani župan vozio, a ne bio suvozač kako je tvrdio. I nije da nismo navikli da župani i lokalni čelnici svašta rade, ali evo sada vidimo da svašta rade i u sprezi s policijom.A što je to naš dragi župan ovaj puta napravio? Napravio je sljedeće: Vozio je pijan, skrivio nesreću, prvo lagao sam pa onda nagovorio i tri policajca da lažu za njega i falsificiraju izvješće. Dvanaest dugih mjeseci kasnije župan Damir Dekanić završio je iza rešetaka. Troje svjedoka tvrdilo je da je nesreću skrivio on, a Dekanić da je vozio njegov rođak."Svjedoci koji su došli poslije od nekuda, ja ne znam od kuda, imaju neku svoju priču. Vrijeme će pokazati, izvidi će pokazati", kazao je Dekanić 2. svibnja 2022.Pokazat će da je župan lagao. Iako je tvrdio da je bio suvozač, po zračnom jastuku koji se na suvozačkom mjestu nije otvorio, jasno je da je vozio sam i da nikog drugog u vozilu nije bilo. Policija je ignorirala zdravu logiku i dokaze, Dekanić je u zapisniku naveden kao suvozač unatoč svjedocima koji su tvrdili suprotno."Kad smo došli na mjesto nesreće on je jednostavno izašao s vozačevog mjesta vidno pijan. Doslovce je ispao iz auta. Molio je da se ne zove policija, da će se sve riješiti", ispričao je svjedok nesreće za RTL 25. travnja 2022.Operacija zataškavanja bi uspjela da nakon objave Drage Hedla, u „Potragu“ nije krenula RTL-ova istraživačka novinarka Marijana Čikić. Došla je do svjedoka i u maloj sredini u kojoj je HDZ strah i trepet uspjela ih uvjeriti da svjedoče protiv moćnog župana."Mi smo čak jednu sugovornicu vozili na nekoliko desetaka kilometara udaljenu lokaciju gdje smo je snimili. Ona je ostavila auto i išla preko nekog polja, došla je tamo da ju slučajno nitko ne bi povezao s nama. Ta razina straha je grozomorna, upravo ta gospođa je jedan od ključnih svjedoka USKOK-u u cijeloj ovoj istrazi", kazala je novinarka RTL-a Marijana Čikić.Pod kakvim su pritiskom svjedoci bili teško je shvatiti onom tko nije iz sredine u kojoj svi znaju sve. Dekanića su branili i policija i premijer i stranka. Svjedocima je nakon svega bilo jasno od čuvara zakona neće biti ništa.Na pitanje svjedokinji nesreće je li spremna policiji i USKOK-u svjedočiti ono što ste svjedočili reporterki RTL-a kazala je"Uskoku da, ali policiji ne", kazala je svjedokinja.Unatoč iskazima i dokazima, interna policijska istraga u postupanju policajaca nije pronašla ništa sporno." Ti ljudi dalje dakle obavljaju svoje dužnosti. To vam odmah znači da nisu utvrđene takve nekakve nepravilnosti koje bi značile automatski da ih se treba isključiti iz službe" kazao je Nikola Milina,glavni ravnatelj policije 11. svibnja 2022.Ipak, nakon RTL-ove Potrage, slučaj je preuzeo PNUSKOK. Na kraju istrage pokazalo se da je jedan lokalni šerif upetljao tri policajca da krše zakon i lažu u njegovu korist. Bivši ministar upozorava na ovisnost policije o lokalnim moćnicima. Problem je, kaže, da županija po zakonu daje mišljenje o imenovanju načelnika policijskih uprava što je plodno tlo za korupciju."To jasno govori da je nužno odvojiti policijsku organizaciju, organizaciju policije, od političke organizacije i države. Moramo stvoriti uvjete da je policija bude karijerno zanimanje i tako ćemo riješiti sve probleme", kaže bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.Izvidi i vještačenja dugo su trajali, ali na kraju veliku je pobjedu odnijelo istraživačko novinarstvo."Ja sam već lagano gubila nadu da će se nešto dogoditi, mi smo s tom pričom sve servirali Uskoku što se kasnije pokazalo da uistinu je bilo tako i cijelu optužnicu koju su digli su digli na osnovi onoga što smo mi u našem prilogu u Potrazi rekli. Ne mogu reći da mi je drago što se to dogodilo, ali mi je drago da se dogodila istina", kazala je Marijana Čikić, novinarka RTL-aIstina za koju su je najzaslužnija kolegica koja je samo radila svoj posao. Pošteno i odgovorno, posve suprotno od uhićenih policajaca i župana. Posao je odradio Uskok, sada je na redu sudstvo. uhićenje župana dekanića 

uhićenje župana dekanića

Pio pa skrivio nesreću: Kako je RTL-ova novinarka pronašla svjedoke protiv lokalnog moćnika

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brodovi odlaze, a u moru za sobom ostavljaju minu koja je ležala 70 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječki botel, odnosno, hotel na moru, odvukli su remorkeri. Luka mora biti prazna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iselili smo goste koji su još nekoliko dana trebali ostati. Radi se o eksplozivnoj napravi koja je relativno stara i ne zna se kako će reagirati, nadamo se da će sve proć u redu, ali iz predostrožnosti, ovo je možda bolja odluka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Grad je podijeljen u zone.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Crvena zona znači neposrednu opasnost i tu živi 500-tinjak ljudi. U toj zoni do 22 sata ne smije biti nikoga. Žuta zona obuhvaća širi dio centra i znači preporuku smanjenog kretanja i smanjenih aktivnosti. Dakle, ne bi trebalo biti na otvorenom niti kraj staklenih površina, a poželjno je spustiti rolete i zatvoriti škure.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarali smo s Jagodom Prodan koja stanuje u crvenoj zoni. "Pripremila sam se, kao i sve za psa što mi treba, hranu... Ali za to vrijeme idem do nećakinje pa nema potrebu previše toga nositi", rekla nam je Jagoda.</para><hmn:image id="104e13c4-c5bf-11ed-bd89-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, nitko joj osobno nije došao i reći za evakuaciju, pročitala je o tome u novinama, ostavili poruku.<hmn:linebreak/>"Da se maknemo za svaki slučaj. Najvjerojatnije neće biti ništa, ali nikad se ne zna", nastavila je Jagoda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I baš zato sve su službe na nogama. U riječkom Kliničkom bolničkom centru reorganiziran je cijeli sustav. Od hitne službe, preko operacijskih sala, jedinice intenzivnog liječenja do radiologije i transfuziologije. Osigurani su dodatni i pripravni timovi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pročelnica objedinjenog hitnog bolničkog prijama Martina Pavletić pojasnila je kako su se oni pripremili za slučaj hitnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako dođe do nezgoda i masovne nesreće, detaljno smo se pripremili za takvu situaciju. Imamo pripravne timove u više faza, u slučaju nesreće . Njih ćemo zvati i oni će dolaziti sukcesivno, kako bude potrebno. Osigurali smo dodatne krevetne kapacitete, velike količine krvnih derivata. Bit će dostupni i kirurzi i anesteziolozi", dala nam je detalje priprema Martina Pavletić.</para><hmn:article id="06915b30-c401-11ed-87c8-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mina će prvo biti otegljena na otvoreno more, a onda deaktivirana. To će raditi podvodni pirotehničari, a situaciju otežava to što je mina stara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svako postupanje i manevriranje s takvim minama uvijek nosi jednu dozu opasnosti i rizika. Vjerujemo da će ta opasnost proći s minimalnim dijelom, zato i poduzimamo sve mjere kako bi se izbjegao, ne daj Bože, i ovaj drugi scenarij, koji mi također u jednom dijelu moramo uvažiti u kalkulacijama", rekao nam je Goran Gašpert, načelnik Sektora za javni red i sigurnost.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I riječka tržnica spada u crvenu zonu. Nema panike, ali u subotu ljudima nije svejedno. To nam govori i Šeki Bajmak, prodavač na riječkoj tržnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima ljudi što su pobjegli. Baš su iz grada otišli, stariji su to ljudi. Otišli su u Gorski kotar. Pusti ti to, nije to mala bomba, to je velika bomba. Tonu i dvjesta. To zvekne, ode do Trsta", govori nam iskreno Bajmak što o svemu misli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nema potrebe bježati, jer sve što se radi samo su mjere opreza. Ali napuštanje centra nije molba, nego naredba. Oni koji nemaju gdje otići, besplatan smještaj imat će u Dvorani mladosti.</para>

Posljednji sati evakuacije u Rijeci zbog bombe od 1,2 tone. U KBC-u pripremili dodatne doze krvi, kirurzi u pripravnosti Do 22 sata u subotu centar Rijeke mora biti prazan. Evakuacija zbog izmještanja mine u luci traje od jutra. Grad je podijeljen u zone. Crvena znači područje neposredne opasnosti i tu živi petstotinjak ljudi Brodovi odlaze, a u moru za sobom ostavljaju minu koja je ležala 70 godina.Riječki botel, odnosno, hotel na moru, odvukli su remorkeri. Luka mora biti prazna."Iselili smo goste koji su još nekoliko dana trebali ostati. Radi se o eksplozivnoj napravi koja je relativno stara i ne zna se kako će reagirati, nadamo se da će sve proć u redu, ali iz predostrožnosti, ovo je možda bolja odluka.Grad je podijeljen u zone.Crvena zona znači neposrednu opasnost i tu živi 500-tinjak ljudi. U toj zoni do 22 sata ne smije biti nikoga. Žuta zona obuhvaća širi dio centra i znači preporuku smanjenog kretanja i smanjenih aktivnosti. Dakle, ne bi trebalo biti na otvorenom niti kraj staklenih površina, a poželjno je spustiti rolete i zatvoriti škure.Razgovarali smo s Jagodom Prodan koja stanuje u crvenoj zoni. "Pripremila sam se, kao i sve za psa što mi treba, hranu... Ali za to vrijeme idem do nećakinje pa nema potrebu previše toga nositi", rekla nam je Jagoda.Kaže, nitko joj osobno nije došao i reći za evakuaciju, pročitala je o tome u novinama, ostavili poruku."Da se maknemo za svaki slučaj. Najvjerojatnije neće biti ništa, ali nikad se ne zna", nastavila je Jagoda.I baš zato sve su službe na nogama. U riječkom Kliničkom bolničkom centru reorganiziran je cijeli sustav. Od hitne službe, preko operacijskih sala, jedinice intenzivnog liječenja do radiologije i transfuziologije. Osigurani su dodatni i pripravni timovi.Pročelnica objedinjenog hitnog bolničkog prijama Martina Pavletić pojasnila je kako su se oni pripremili za slučaj hitnosti."Ako dođe do nezgoda i masovne nesreće, detaljno smo se pripremili za takvu situaciju. Imamo pripravne timove u više faza, u slučaju nesreće . Njih ćemo zvati i oni će dolaziti sukcesivno, kako bude potrebno. Osigurali smo dodatne krevetne kapacitete, velike količine krvnih derivata. Bit će dostupni i kirurzi i anesteziolozi", dala nam je detalje priprema Martina Pavletić.Mina će prvo biti otegljena na otvoreno more, a onda deaktivirana. To će raditi podvodni pirotehničari, a situaciju otežava to što je mina stara."Svako postupanje i manevriranje s takvim minama uvijek nosi jednu dozu opasnosti i rizika. Vjerujemo da će ta opasnost proći s minimalnim dijelom, zato i poduzimamo sve mjere kako bi se izbjegao, ne daj Bože, i ovaj drugi scenarij, koji mi također u jednom dijelu moramo uvažiti u kalkulacijama", rekao nam je Goran Gašpert, načelnik Sektora za javni red i sigurnost.I riječka tržnica spada u crvenu zonu. Nema panike, ali u subotu ljudima nije svejedno. To nam govori i Šeki Bajmak, prodavač na riječkoj tržnici."Ima ljudi što su pobjegli. Baš su iz grada otišli, stariji su to ljudi. Otišli su u Gorski kotar. Pusti ti to, nije to mala bomba, to je velika bomba. Tonu i dvjesta. To zvekne, ode do Trsta", govori nam iskreno Bajmak što o svemu misli.Nema potrebe bježati, jer sve što se radi samo su mjere opreza. Ali napuštanje centra nije molba, nego naredba. Oni koji nemaju gdje otići, besplatan smještaj imat će u Dvorani mladosti. centar rijeke u crvenom 

Pao na drvo kod Kalnika paraglajderom pa ga spasili HGSS-ovci. Zadobio je ogrebotine

Najčitanije

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela

Ulice i trgovi prazni, frizerski saloni zatvoreni. Ovako se Hrvatska prije tri godine pripremala na lockdown

Bivši ministar i USKOK-ov osumnjičenik Kuščević osnovao još jednu tvrtku, evo čime će se baviti

Još iz rubrike

Bačić komentirao kritike APN kredita. U prvih dvadesetak minuta, stiglo već tristotinjak zahtjeva

Upoznajte Orcu! Najljepšeg psa na svijetu i najuspješnijeg u Hrvatskoj: 'Njezina je narav nevjerojatna'

Accuweather objavio dugoročnu prognozu za proljeće. Čekaju nas red suše, red kiše

Više s weba

Pročitajte još

RTL Danas doznaje: Od utorka sva goriva poskupljuju, evo i koliko

Pleternica dala 20 milijuna kn za novu srednju školu. Iz Ministarstva poručuju: 'Ona ni ne postoji'

Sanitetski radnici iz Varaždina izašli na ulice. Hodat će do zgrade županije, traže smjenu ravnatelja

Evo kako je izgledala Rijeka večer i jutro prije započete akcije. Sve kontrolira vojska na krovu, civilna zaštita...

Pročitajte još

RTL Danas doznaje: Od utorka sva goriva poskupljuju, evo i koliko

Pleternica dala 20 milijuna kn za novu srednju školu. Iz Ministarstva poručuju: 'Ona ni ne postoji'

Sanitetski radnici iz Varaždina izašli na ulice. Hodat će do zgrade županije, traže smjenu ravnatelja

Evo kako je izgledala Rijeka večer i jutro prije započete akcije. Sve kontrolira vojska na krovu, civilna zaštita...

Više s weba