Gramofonske ploče nosile su nove zvukove, a disko kugla obilježila je novo doba - pojavu diskoteka. Plesnjaci 60-ih i 70-ih godina nosili su neki drugi ritam. 

"Ta mistika diska je stvarno bila kao da si u svemirskom brodu, a istovremeno u nedjelju u crkvi je svećenik govorio protiv tog diska, mislim to je bila senzacija", prisjetio se glazbenik Max Wilson. 

Otkrivajući početke disko scene u Hrvatskoj, redatelj Zvonimir Rumboldt snimio je dokumentarni film 'Pola stoljeća diska'.

Radno vrijeme je bilo drukčije, puno se ranije počinjalo i ranije završavalo, 70-ih se to promijenilo, a prvi disko klub u Zagrebu je otvoren 1967. pri veslačkom klubu na Savi. 

Ipak, prvi disko u Hrvatskoj smjestio se na otoku Hvaru davne 1964.

Mnogi kultni zagrebački klubovi nisu dočekali moderno doba, ali zato vjerni posjetitelji nose brojne uspomene koje su im obilježile mladost. 

"Plesalo se sasvim polako, trebalo je imat petlje, prići curi i pitat je za ples i ako je pristala, to je bio dobar znak, večer je uspjela, znači sentiši su bili ključ diska", nastavlja Wilson.

"I Kulušić i lapidarij i saloon, stalna ekipa, ljudi koji su se družili, zezali, sve su znali jedni od drugima i to je ono što je divno", ispričala je Ana Majhenić, naratorica filma "Pola stoljeća diska".

Bilo novo ili staro, jedno je sigurno, za ples i druženje, disko je pravo mjesto.