KORONAKRIZA

Poslodavci na mukama: ‘U jednom trenu ćemo trebati prekovremeni rad, a u drugom imati viškove radnika’

Image
Foto: RTL / Shutterstock

Hrvatska ulazi u razdoblje velikih nestabilnosti poslovnih procesa

28.5.2020. u 8:31/ Vijesti.hr

''Unatoč izuzetnom padu poslovne aktivnosti, mjere Vlade su napravile pozitivan potez kojim je došlo do minimalnog broja raskida ugovora o radu. Sad je posve neizvjesno što će biti 1. lipnja, iako je taj datum pred vratima. Ako Vlada žurno ne donese nove mjere primjerene trenutku, moguće je očekivati velike probleme s otkazima jer gospodarska aktivnost, premda se oporavlja, nije se oporavila. No i to da se oporavlja je diskutabilno jer mi smo u razdoblju u kojemu se ništa ne zna, nesigurnost na tržištima je izuzetna i za one koji dosad nisu ili su u manjem obujmu osjetili utjecaj koronakrize na poslovanje, na njih red tek dolazi'', smatra Kristian Krpan, predsjednik Regionalnog ureda HUP-a Rijeka koji pokriva Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku županiju.

Image
Raspored i slobodni dani

Radnici ljuti, rade već ovu nedjelju: 'Telefon nam stalno zvoni, slobodne dane dobiju od danas do sutra'

Image
Raspored i slobodni dani

Radnici ljuti, rade već ovu nedjelju: 'Telefon nam stalno zvoni, slobodne dane dobiju od danas do sutra'

Krpan smatra i da će se jako pokazati koliko je hrvatski zakonodavni sustav vezan uz Zakon o radu nespreman za ovakvu situaciju: ''Sustav je izuzetno rigidan, to je krut i arhaičan sustav i to je nešto za što ćemo plaćati cijenu u nastupajućem razdoblju. Zemlje u okruženju imaju banke sati gdje se određeni prekovremeni sati ne plaćaju, nego sakupljaju i onda se ili koriste kao slobodni dani, ili se plate kao prekovremeni, ako ih radnik ne može iskoristiti, na papiru. I mi to imamo, ali primjena je toliko kruta da to rijetko tko koristi. Primjerice, nije cilj tih mjera da država spasi firmu, nego da spasi sebe – od vala otkaza i svega toga što s njima dolazi. Italija i Njemačka, primjerice, pomažu radniku s imenom i prezimenom, a ne firmi. Firma samo služi da dobije novac od države i proslijedi ga radniku, za vrijeme dok nije radio zbog velikih ekonomskih poremećaja''.

Važno je da Vlada, prije nego postane tehnička, donese paket dugoročnih mjera, istaknuo je Krpan u razgovoru za Novi list: ''Zato je HUP zatražio i održao sastanak s premijerom i ministrima kako bi otvorili pitanja dodatnih mjera za očuvanje radnih mjesta, likvidnih sredstava za potrebe gospodarstva i poticanja potrošnje, između ostalog i na način da država i lokalne sredine ne zaustave investicije. HUP će i dalje otvarati temu smanjenja parafiskalnih nameta, prilagodbi Zakona o radu, reformi pravosuđa, kao tri najvažnija područja za unapređenje poslovnog okruženja. Pitanja regulative bolovanja, učinkovitijeg teritorijalnog ustroja i sveobuhvatne reforme zdravstvenog sustava koja uključuje i definiranje odnosa privatnog i javnog zdravstva odmah slijede na listi prioriteta''.

''Za našu regiju ključno je otvaranje objekata u turizmu, kao važne komponente gospodarstva PGŽ-a te nastavak mjera potpora za očuvanje radnih mjesta. Dosadašnje mjere u trenutku za neke gospodarstvenike potpunog zaustavljanja poslovnih procesa su ocijenjene kao pravovremene. U vremenu koje dolazi ulazimo u period velikih nestabilnosti poslovnih procesa u kojima će se u jednom trenutku tražiti i prekovremeni rad, dok će u drugom poslodavci imati značajne viškove radnih i ljudskih kapaciteta'', smatra Krpan.

''Kako bi se spriječio mogući val otkaza, potrebno je preciznije djelovati, na način na koji i druga EU gospodarstva djeluju, a to je mjera za pomoć u vremenu koje je pojedini radnik proveo u skraćenom radu, kad nije imao posla i nije bio na radnom mjestu. To vrijeme mora biti nadoknađeno, plaćeno kroz potpore. Mjere traže poimenični pristup, smatramo da nema više potrebe ići široko kao do sada te da za to niti nema sredstava u proračunu'', kazao je Krpan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više s weba

Pročitajte još

Image

Tvrtka iz Lošinja dijeli stipendije

Više s weba