REDUCIRANI KURIKULUM

'Pravo građansko obrazovanje učinilo bi nekompetenciju političkih elita vidljivom. Zato ga ne uvode'

Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Učenici ni programom 'Škola za život' neće dobiti kvalitetan Građanski odgoj i obrazovanje

8.2.2019. u 18:26/ Andreja Žapčić

Iako smo zadnjih dana u medijima mogli čitati o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u škole i velikim promjenama koje će donijeti, GOOD Inicijativa upozorava da je ta priča potpuno šuplja: ''Kurikulum je konceptualno manjkav, slabo razrađen i nedostatan za razvoj građanske kompetencije učenika i učenica, a kao i do sada provedba će biti međupredmetna što u našem obrazovnom sustavu ne osigurava kvalitetu odnosno postizanje ishoda učenja".

Podsjetimo, riječ je o organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima od 2008. godine, okupljenima u Inicijativu koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav. S obzirom na desetogodišnji staž na tom polju mogu i ponuditi odgovor na pitanje koje nas kopka: Zašto uporno izostaje politička volja, bez obzira na predznak, za uvođenje kvalitetnog i sustavnog GOO-a u škole ili drugim riječima - zašto se svi boje odgovornih građanki i građana? 

Ovih dana opet svjedočimo nasilju u našem društvu na raznim razinama, a da bismo mu se suprostavili važno je da znamo naša, kao i prava i obaveze drugih ljudi u našem društvu i državi, a o njima trebamo učiti, kao i odgovorno se ponašati već u školskim klupama.

Struka često podsjeća da mnoga ponašanja koja bi se, primjerice u preventivnim programima za nenasilje među djecom kvalificirala kao ruganje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, ponižavanje - a to su sve vidovi nasilja - odnosno odsustva poštovanja nečijeg dostojanstva, nekako su 'normalizirana' u prostoru politike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, ne moram biti tako, a da bismo se zauzeli za sebe, ali i za druge u obitelji, u školi, na radnom mjestu, stvarno aktivno sudjelovali u društvu, važno je da imamo osigurana i potrebna znanja i podršku za takav angažman. Na scenu tu stupa građanski odgoj i obrazovanje, ali volja i podrška političkih aktera uporno izostaje, osim na deklarativnoj razini.

Image
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Image
Ivica Galovic/PIXSELL

''Dosadašnjih nekoliko vlada, posebno Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pokazalo je da nisu spremni za preuzimanje političke odgovornosti potrebne za ozbiljno upravljanje obrazovnim sustavom i državom u demokraciji. Cilj kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja je informiran, odgovoran i aktivan građanin, upravo ono što bi dodatno učinilo vidljivim nekompetenciju naših političkih elita'', za Vijesti.hr je upozorila Lovorka Bačić iz GOOD inicijative.

Građanski odgoj i obrazovanje (GOO), podsjetimo, doživio je nekoliko eksperimentalnih provedbi te dvije promjene programa odnosno kurikuluma, a ovaj treći koji je prije tjedan dana donijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u Inicijativi smatraju korakom unatrag.

Upravo se čita

Image
NOVI KOLEKTIVNI UGOVOR

Tomašević: 'Uspjeli smo dogovoriti sa sindikatima, doći će do poskupljenja'

Image
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Image
Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Učitelji i učiteljice trebaju jasan vodič za pripremu nastave - a njega nema

''Novi kurikulum ne djeluje kao funkcionalna cjelina nego više kao radna verzija. Iako definira što bi GOO trebao biti, sama razrada kurikuluma nije tome dosljedna. Ključni sadržaji izgledaju kao lista želja slabo povezana s onim što bi nastavnici trebali provesti, a učenici usvojiti. Kurikulum nije dovoljno dobro izrađen da bi poslužio kao jasan temeljni vodič učiteljima i učiteljicama u pripremi nastave'', napominju iz Inicijative.

''Novi kurikulum GOO-a je neujednačen, nedovoljno dobro raspisan i ne može polučiti  koherentno usvajanje znanja odnosno izgradnju građanske kompetencije učenika i učenica. Značajno je reduciran u odnosu na prethodni program GOO-a koji se provodi od 2014., a koji je također bio manjkav'', upozorava Bačić i dodaje: ''Također, on nije funkcionalna cjelina, njegove domene nisu međusobno povezane, a sam kurikulum nije povezan s drugim međupredmetnim temama, niti na adekvatan način s predmetnim kurikulumima. To znači da će nastavnici imati poteškoća da razumiju kako i da nađu način da ugrade GOO unutar svog rada s učenicima''.

Image

Učenici u razredu, ilustracija, škola, učenje, razred

Foto: Guliver/Thinkstock/Arhiva
Image

Učenici u razredu, ilustracija, škola, učenje, razred

Guliver/Thinkstock/Arhiva

Kurikulum GOO-a se bavi samo s tri područja - ljudskim pravima, demokracijom i društvenom zajednicom, a nije teško primijetiti da njegovo uvođenje kao međupredmetnog skriva mnoge zamke. Bačić objašnjava i koje: ''Međupredmetni GOO znači da svi nastavnici trebaju biti obučeni u područjima GOO-a, a međupredmetnost također znači i popriličnu disperziju odgovornosti među nastavnicima. Znači da svi trebaju nešto raditi, a gotovo je nemoguće pratiti što se i kako radi te koji su učinci. Ovo je posebno problematično s obzirom da se u RH niti jedna reforma ili promjena u obrazovanju do sada nije bila praćena i evaluirana pa nemamo nikakve zaključke i pouke''.   

Ovaj kurikulum građanskog obrazovanja mlade neće spremiti za izazove 21. stoljeća

Umjesto najavljivane revolucije u obrazovanju, ovaj kurikulum, kojega se klesalo tri godine, uglavnom je konzervativan u smislu koncepta građanina na kojem se temelji i nudi vrlo usko i iskrivljeno shvaćanje građanstva u demokraciji, naglašavaju u Inicijativi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Image
Davor Puklavec/PIXSELL

''Nedostaje razumijevanje šireg konteksta, kompleksnost i povezanost društvenih, političkih i drugih problema i fenomena, a posebno nedostaju europska i globalna dimenzija – ovaj kurikulum je prilično nacionalno centriran. Da bi bio smisleniji, trebao bi obuhvaćati društvenu, ekonomsku, interkulturnu i ekološku dimenziju'', objašnjava Bačić. 

Iako se nešto od tih tema i sadržaja nalazi u drugim međupredmetnim temama, one nisu međusobno povezane. Za razliku od dosad najboljeg kurikuluma, prema njihovoj ocjeni, koji ''na dosljedan, koherentan način, temeljen na vrlo jasnom konceptu građanina, kvalitetno smišljeno gradi građansku kompetenciju''. Njega je, podsjetimo, još 2012. izradila profesorica na Odsjeku za pedagogiju i Studiju antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta Vedrana Spajić Vrkaš, koja se već četvrt stoljeća bori za uvođenje građanskog odgoja kao posebnog nastavnog predmeta u hrvatske škole.

''Finalni sadržaj kurikuluma koji su obrazovne vlasti donijele zapravo je suprotan deklarativno željenom rezultatu 'reforme' - mladima spremnima na izazove 21. stoljeća'', smatraju u GOOD Inicijativi.

Image
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Image
Ivica Galovic/PIXSELL

Promjene koje donosi obrazovanje uvijek su spore jer trebaju proći generacije, ali ...

No ne sporeći važnost građanskog odgoja i obrazovanja, ipak - pitanje nad kojim se valja zamisliti jest i koliko on može smanjiti demokratski deficit, pogotovo u svjetlu pojedinih kritika da je riječ o samo još jednom proizvodu na tržištu odgojno-obrazovnih dobara koji malo može promijeniti stanje stvari kada bi zapravo trebalo cijeli sustav prevrnuti na glavu?

''Dosta je preduvjeta koje treba ostvariti kako bi GOO ili bilo kakva promjena kroz obrazovanje doprinijela smanjenju demokratskog deficita'', odvraća Bačić i objašnjava: ''Kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje podrazumijeva dobar program, a posebno - dobro pripremljene, obučene nastavnike koji razumiju što je on i koji su i sami demokratski građani''.

''Da bi zaživio, potrebna je demokratizacija škola, promjena školske kulture te je, uz ove promjene koje donosi stručnost, potrebna i politička volja da se u stvarne promjene krene. Promjene koje donosi obrazovanje uvijek su spore jer trebaju proći generacije, ali - s druge strane, promjene kroz obrazovanje obuhvaćaju cijele generacije, sve građane, barem u nekoj mjeri. Isto tako dolazak do preduvjeta za kvalitetnu promjenu treba negdje početi'', zaključuje Bačić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više s weba

Pročitajte još

Image
Gošća RTL Danas

Selak Raspudić o tome je li ona kandidatkinja Mosta za premijerku i zašto su je na letku 'odrezali'

Više s weba