klimatske promjene

Prije nekoliko desetljeća ljudi su jeli meso jednom tjedno. Za nekoliko desetljeća, opet će biti tako…

Image
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

O potrebi za smanjenjem konzumacije mesa na razini EU priča se godinama, a to je potvrdio i Hrvatski sabor

17.7.2022. u 8:00/ Leona Barić

Rekordne vrućine, rekordna sezona požara, rekordne poplave, sve je to dokaz da se na Zemlji nešto događa s klimom. Znanstvenici se danas slažu – za klimatske promjene odgovoran je ljudski faktor, a ako nešto ne poduzmemo brzo, za nekoliko bi se desetljeća mogla pokrenuti i prava apokalipsa. Da su problem automobili i veliki industrijski pogoni, to apsolutno svi znaju, no jeste li znali da je veliki problem ovdje i proizvodnja hrane, konkretno, mesna industrija?

Od otprilike 50 milijardi tona stakleničkih plinova koji se godišnje globalno ispuštaju u atmosferu, četvrtina dolazi iz poljoprivrede.

"Ovdje imamo obradu tla, uzgoj žitarica, ali i uzgoj mesa. Jako je bliska proizvodnja žitarica i proizvodnja mesa. Zapravo, većinu žitaricu koje danas proizvodimo odlazi prvenstveno u proizvodnju mesa", objasnio je klimatolog i zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Ivan Güttler.

'Nevjerojatno rastrošan način proizvodnje hrane'

Hrvatska je među zemljama koje najveći postotak žitarica alociraju upravo za prehranu životinja, između 70 i 80 posto. No, ako i zanemarimo udio žitarica koje odlazi u mesnu industriju, ostaje podatak da 50 posto stakleničkih plinova iz poljoprivrednog sektora dolazi upravo iz stočarstva što je, kako nam je rekla bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, samo po sebi vrlo zabrinjavajuće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Do tih emisija dolazi kroz sam uzgoj stoke, proizvodnje metana, kroz njihove plinove koje ispuštaju. Tu trebate uključiti i velike emisije prilikom transporta i proizvodnje stoke. Ono što je jako zabrinjavajuće jest da kako raste standard u nekim državama koje smo nazivali trećim svijetom, počinje se daleko više konzumirati hrana životinjskog porijekla, što povećava ispuštanje stakleničkih plinova. U tom smislu je nužno da se u velikoj mjeri smanji stočarska proizvodnja", kaže Holy.

Znanstvena zajednica i ekološke organizacije već godinama upozoravaju da je postojeći sustav proizvodnje hrane na Zemlji neodrživ, upozorio je predsjednik udruge Prijatelji životinja, Luka Oman.

Upravo se čita

Image
NEOPISIV OSJEĆAJ

Vatreni kroz dramu penala srušili veliki Brazil i ušli u novo polufinale

"Ističu da je uzgoj životinja radi jedenja mesa nevjerojatno rastrošan način proizvodnje hrane – za kilogram mesa potroši se 15 000 litara vode, a za kilogram žitarica 100 litara vode. Također, potrebno je gotovo 100 puta više zemlje da bi se proizveo gram bjelančevina iz govedine ili janjetine, u odnosu na gram graška. Kada bi se goleme površine na kojima se uzgajaju usjevi za tov životinja prenamijenile za prehranu ljudi, dobili bismo obilje hrane kojim bi se mogao početi rješavati problem krize s hranom", kazao je Oman.

"Uklanjanjem mesa, mlijeka i jaja iz prehrane možemo smanjiti naš ugljični otisak za čak 70 %", dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inovacije u poljoprivrednom sektoru ne prate tehnološki razvoj

Svijet je trenutno u zelenoj tranziciji, u sklopu koje bi se, prema zadanim klimatskim cijevima, do 2050. godine emisije stakleničkih plinova trebale spustiti na nulu. Cilj koji je zadala EU jest da se do 2030. godine emisije u Europi puste za 55 posto. To je, kaže Güttler, teško izvedivo, no nije nemoguće.

"Ako se ovi ciljevi ne ispune, neće se dogoditi nikakav smak svijeta. I dalje ćemo imati globalno zagrijavanje, nešto manjim tempom, želimo izbjeći zagrijavanje od primjerice 3 ili 4 stupnja. Mali znak optimizma je da smo 2000. godine bili u svijetu gdje se svake godine emitiralo više CO2 nego prethodne, ubrzavali smo emisije. Zadnje desetljeće smo došli do nekakve stabilizacije, no bitno ga je što prije srušiti dolje", kaže klimatolog.

Image
šokantni video

Snimka koju ne želite vidjeti: ovako mesna industrija postupa sa životinjama!

Image
šokantni video

Snimka koju ne želite vidjeti: ovako mesna industrija postupa sa životinjama!

Stoga svjedočimo rapidnim promjenama u sektoru energetike, no u sektoru prehrambene industrije inovacije su vrlo spore.

"Ako u danas četvrtina emisija dolazi od poljoprivrede, to je onda odgovornost tog sektora, četvrtina posla je na njima", rekao je Güttler.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najgora je govedina, 'najbolja' piletina

Unutar mesne industrije postoje drastične razlike. Za naš karbonski otisak nije isto jedemo li piletinu, svinjetinu ili govedinu.

"Po kilogramu proteina, najviše stakleničkih plinova će se otpustiti u atmosferu kod uzgoja goveda. Najmanje kod peradi, negdje u sredini je svinjetina i janjetina. Dosta energije je potrebno da bi se za goveda pripremila hrana i u transportu. Perad ima manji otisak, iako se i dalje emitira CO2", objasnio je klimatolog.

Güttler dodaje kako klimatski problem ne bi bio riješen čak ni kada bi sutra svi ljudi na svijetu postali vegetarijanci. To bi, kaže pridonijelo 10 posto rješenja, a ostaje skup od dvadesetak drugih rješenja koja se moraju implementirati. Pa ipak, smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa korak je u dobrom smjeru koji je prepoznala EU, pa i Hrvatska vlada.

"Bez ikakve sumnje morat ćemo raditi na prehrambenim navikama. Neke projekcije govore da bi do 2050. godine, da bi uspjeli zacrtati ove klimatske ciljeve, bilo potrebno čak do 90% smanjivati konzumaciju mesa na globalnoj razini", kaže Holy no dodaje kako je to teško ostvarivo s obzirom na rast standarda u zemljama trećeg svijeta, u kojima će potražnja za mesom nastaviti rasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U berlinskim menzama gotovo da i nema mesa

O tome se počelo pričati na razini EU prije nekoliko godina, a mnoge su države već i implementirale mjere smanjivanja konzumacije mesa, ali i mlijeka i jaja.

"Francuska ohrabruje svoje građane da eliminiraju proizvode životinjskog podrijetla barem jednom tjedno. U Berlinu studentske menze gotovo više ne nude mesna jela, a danska vlada najavila je da će usmjeriti nevjerojatnih 168 milijuna eura u proizvodnju hrane biljnog podrijetla, u skladu s Pariškim sporazumom čiji je cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova", istaknuo je Oman.

Dodaje i kako je Hrvatski sabor u lipnju 2021. donio "Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu", kojom se potiče veća potrošnja namirnica biljnog podrijetla.

Strategija Hrvatskog sabora

"U njemu se navodi u dvije važne točke - da bi se 'značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla' i da 'uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode'. Prijatelji životinja urgirali su ove godine i pozvali gradove i općine da barem simbolično pridonesu provedbi 'Strategije', i to tako da hrana koju organiziraju na službenim sastancima i domjencima bude isključivo biljnog podrijetla", kazao je Oman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim pozitivnih mjera kojima se potiče veća konzumacija hrane biljnog porijekla, Holy navodi neke negativne mjere, u smislu dokidanja proizvodnje mesa u obujmu koji imamo danas.

"Treba imati na umu da jako veliko količina svih subvencija koja dolazi za poljoprivredu odlazio upravo na subvencije stočarstvu. Imam podatak od prije dvije godine da se čak 32 milijarde eura godišnje izdvaja za subvenciju stočarstvu i proizvodnju stočne hrane. To je više od polovice proračuna. Možete vidjeti da je stočarstvo jako veliki korisnik i jedna od mjera za smanjenje proizvodnje sigurno može biti smanjenje subvencija iz EU sredstava, ali naravno i na državnim nacionalnim razinama. Morati će se mijenjati ukupna politika ako želimo ispuniti ciljeve vezane za klimatske promjene", smatra Holy.

'Svakondenvna konzumacija mesa nije prirodan poredak stvari'

Dodaje i kako konzumacija mesa nije nikakav prirodan poredak stvari, jer su ljudi na našim prostorima tradicionalno običavali jesti meso samo jedan dan u tjednu, uglavnom zbog siromaštva. Prehranom su uglavnom dominirale žitarice.

Ovo je komentirao i Oman koji dodaje podatak kako se procjenjuje da stanovnik Hrvatske godišnje pojede oko 70 kilograma mesa.

"Osim što je to nezdravo, dugoročno je neodrživo ako želimo preživjeti kao vrsta. Veganska hrana formula je naše održivosti na ovome planetu i važno je govoriti o tome. Uvijek naglašavamo i da su veganski proizvodi namijenjeni svima, neovisno je li netko vegan ili ne", rekao je.

A police u trgovinama rezervirane za vegetarijansku i vegansku ponudu neprestano se šire. U Hrvatskoj ih prije dvadesetak godina uopće nije bilo, da bi se prije nešto više od deset godina oni pojavili u malim kutcima velikih supermarketa. Danas već gotovo svaka trgovina ima u ponudi bar nešto iz vege asortimana, bilo da je to samo vrećica sojinih ljuspica, pokoji vegetarijanski narezak ili čak i tofu. A što se tiče velikih lanaca, većina ih dana već ima čitave frižidere, pa i redove, rezervirane samo za bezmesne namirnice. U zemljama zapada to je odavno standard, pa tako supermarketi imaju cijele odjele posvećene biljnim 'zamjenama' za mesne proizvode.

'Vidi se velika promjena u Hrvatskoj'

"Ako pogledamo samo 10 godina unazad, svakako se vidi velika promjena u Hrvatskoj. Veganski proizvodi dostupni su u praktički svakoj trgovini, poznate osobe izjašnjavaju se kao vegani, u televizijskim reklamama gledamo veganske proizvode domaćih proizvođača koji su dosad proizvodili isključivo namirnice životinjskoga podrijetla", kaže Oman.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj udio osoba koje se deklariraju kao vegetarijanci ili vegani između 3 i 5 %. Da Hrvatska prati trendove, pokazuje i podatak da je prije tri mjeseca tvornica NUTRIS u Novom Senkovcu blizu Slatine otvorila prvu europsku tvornicu za proizvodnju proteina iz boba i krumpira.

"Riječ je o investiciji vrijednoj 220 milijuna kuna s ciljem ulaganja u hranu budućnosti, a to je industrija hrane na biljnoj bazi, jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu", kaže Oman.

Dodao je i kako se udruga Prijatelji životinja pridružila međunarodnoj građanskoj inicijativi kojoj je krajnji cilj prikupiti milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja.

"U cijeloj Europi, osim milijun potpisa, potrebno je i prijeći zadani prag u najmanje sedam država članica da bi se ovaj prijedlog iznio pred Europsku komisiju. Prijatelji životinja, koji su predstavnici za skupljanje potpisa i jedni od pokretača inicijative, pozivaju sve da daju svoj glas na https://eci.ec.europa.eu/025/public/#/screen/home jer u Hrvatskoj treba skupiti 8500 potpisa", poručio je Oman.

Više s weba

Pročitajte još

Image
tko ima, dobit će više

Oporbena zastupnica: 'Liječnicima su plaće rastu za 1500, a spremačicama 100-tinjak kuna'

Više s weba