ŽIVOTNA VEZA

Propaganda zdravog života 'vrišti' sa svih strana, ali mentalno zdravlje ima samo dvije opcije: Tabu ili trivija

Image
Foto: RTL / Pixabay

Ako nema mentalnog zdravlja, nema zdravlja uopće, a u Hrvatskoj politika uopće ne prepoznaje njegovu važnost

28.12.2019. u 16:35/ Andreja Žapčić

Mentalno zdravlje već se dugo ne definira kao naprosto odsustvo 'bolesti', naime, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine mentalno zdravlje se definira kao ''stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici''. Također valja podsjetiti i da je Svjetska zdravstvena organizacija procijenila još 1996. godine da će psihičke bolesti postati drugi vodeći uzrok onesposobljenosti do 2020. godine.

Iako je u Hrvatskoj priča o mentalnom zdravlju nešto prisutnija u javnosti nego ranije, i dalje nedostaje prava dubina u bavljenju njome na niz razina, uključujući i izostanak usklađenosti niza javnih politika s onom zdravstvenom, kao što smo već višekratno upozoravali. Uvijek je iznova važno ponoviti: nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja, a po tom pitanju Hrvatsku, unatoč nekim pomacima, čeka još zaista mnogo posla.

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

''Zaista možemo govoriti o tome da politika ne prepoznaje važnost mentalnog zdravlja te da je mentalno zdravlje hrvatskih građana i građanki neprisutno u političkim raspravama. Sustavnih provedbi mjera u promociji i prevenciji mentalnog zdravlja gotovo da i nema. Republika Hrvatska u ovom trenutku nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja. Zadnju je imala za razdoblje od 2011. do 2016. godine, ali nova nije donesena. Navedeno je poražavajuće s obzirom na to da su pokazatelji, kao i po pitanju stanja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, tako i po pitanju mentalnih bolesti u najmanju ruku zabrinjavajući'', upozorila je za Vijesti.hr psihologinja Sandra Tolić iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaki peti adolescent ima narušeno mentalno zdravlje te ukupno tijekom života oko 25 posto populacije doživi neki mentalni poremećaj koji se može dijagnosticirati. Ako uzmemo i činjenicu da se polovina psihičkih poremećaja razvije do 14. godine, prevencija je apsolutno ključna.

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

''Sustavna prevencija povećava kvalitetu života, smanjuje rizična ponašanja i zapravo u konačnici dugoročno štedi novac državi, a time i sveukupnom društvu jer su troškovi liječenja puno veći nego ulaganje u prevenciju. Izrazito je važno da država i društvo prepoznaju važnost očuvanja mentalnog zdravlja građana i da su uključeni u istraživanja, planiranja i implementiranje aktivnosti koje promoviraju i podržavaju razvoj mentalnog zdravlja'', ističe Tolić.

Posebno naglašava da je ''društvena klima u kojoj se poštuju i štite osnovna ljudska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava nužna za promicanje važnosti brige za mentalno zdravlje: ''Trebalo bi staviti naglasak i na najranjivije skupine društva i manjine te osigurati jednaku dostupnost službi za mentalno zdravlje i njihovih programa svim osobama u Hrvatskoj bez obzira na njihovu dob i ekonomski status''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

Stoga je važno da donositelji odluka izrade Nacionalnu strategiju zaštite i promocije mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja i to uz konzultaciju sa stručnjakinjama i stručnjacima iz različitih područja mentalnog zdravlja te da se sustavno radi na provedbi donesenih mjera, zaključuje Tolić.

U Ministarstvu zdravstva za Vijesti.hr su ranije poručili da rade na izradi strategije, no u Hrvatskoj je veliki problem što je ova tema i dalje ili tabu, ili je se trivijalizira umjesto da se javnim kampanjama propagira i brigu o mentalnom zdravlju, obrazuje djecu i odrasle kroz programe dostupne svima te osigura dostupnost stručnjaka i stručnjakinja mentalnog zdravlja i djeci i odraslima, prije svega u domovima zdravlja.

Upravo se čita

Image
transakcije iza sp-a

Vatreni već sada nadomak zaradi od drugog mjesta u Rusiji, a nezamislive iznose tek mogu zaraditi

Naime, kako što su već upozoravali iz ZPD-a, danas znamo da su tjelesno i mentalno zdravlje čvrsto povezani te da nam mentalno zdravlje omogućava i održavanje dobrog tjelesnog zdravlja, dok problemi s tjelesnim zdravljem mogu utjecati na mentalno te onemogućiti osobu u uspješnom oporavku od bolesti.

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

U svijetu se ova veza sve više prepoznaje, a pogotovo je odjeknuo primjer Novog Zelanda o kojemu smo pisali i pitali se može li i Hrvatska krenuti tim putem. Novi Zeland, podsjetimo, kani uspjeh zemlje mjeriti na drugačiji način te je tamošnja Vlada odlučila imati "proračun blagostanja" u kojemu su kao novi prioriteti postavljeni: mentalno zdravlje, borba protiv siromaštva djece i obiteljskog nasilja te protiv beskućništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o presedanu u politici, odnosno ''u ekonomskom planiranju neke zapadne države u smislu da redefinira prioritete javnih politika neke države, pa i šire - sam koncept ekonomskog rasta. Tzv. 'wellbeing budget' (proračun za dobrobit društva/ljudi) detektira goruće probleme koji upućuju na zapostavljene potrebe i temeljna ljudska prava velikog dijela stanovništva'', kazala je tom prigodom za Vijesti.hr Sanja Kovačević, članica feminističkog kolektiva fAKTIV.

Narušeno mentalno zdravlje može imati nepovoljne učinke na cjelokupno zdravlje i razvoj, osobito kada govorimo o djeci i adolescentima. Ono je povezano s većom konzumacijom alkohola, droge i cigareta, maloljetničkom trudnoćom, odustajanjem od školovanja i delinkvencijom, a sve to govori o važnosti prepoznavanja brige o mentalnom zdravlju pa bi se u skladu s tim ono trebalo naći i među prioritetima svake zemlje.

Image
Foto: Pixabay
Image
Pixabay

Pritom je iznimno važno da kad o ovoj, kao i o drugim 'osjetljivim' temama, javno progovaramo, o njoj govorimo i pišemo kao o socio-psihološkoj pojavi, a ne (samo) o pojedinačnim slučajevima imajući na umu da je riječ o vrlo složenom procesu koji zahtijeva znanje i dugoročnu posvećenost, a ne sporadične, simbolične akcije i prigodne objave. U svemu tome važnu ulogu imaju i mediji, koji umjesto zastrašivanja i bombastičnosti koji su kontraproduktivni u prevenciji, odgovornim izvještavanjem mogu smanjiti stigmu i povećati vjerojatnost da ljudi potraže pomoć.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska se po udjelu populacije koji izvještava o simptomima kronične depresije Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje nalazi na sredini, a kada se, govoreći o mentalnom zdravlju, uspoređujemo s ostatkom svijeta, važno je govoriti i o okruženju u kojem živimo.

Kontinuirana nestabilnost u društvu, ugroženost egzistencijalnih pa onda i ostalih potreba, nepovjerenje u efikasnost i kapacitet sustava da ispunjava svoju zadaću u osiguravanju zdravstvenih, socijalnih pa onda i drugih usluga koje su građanima i građankama potrebne svakako predstavlja rizik za mentalno zdravlje, upozorava struka i napominje da se gledajući iz te perspektive taj rizik u Hrvatskoj ne čini zanemarivim.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više s weba

Pročitajte još

Image

Građani pohrlili na ponudu godine: 276 vozila državnih institucija na bubnju s početnom cijenom od 200 kuna

Više s weba