budućnost hrane

RTL Direkt istražuje kakvog će okusa biti ćevapi uzgojeni u laboratoriju

29.6.2021. u 9:00/ Kristina Čirjak

Ali kako se čini, biftek i papršnjak iz laboratorija nisu znanstvena fantastika nego budućnost

Ćevapi iz laboratorija, to je naša budućnost. I ne znači da će biti išta lošiji od ovih današnjih. Samo za razliku od današnjih zbog kojih ste morali uzgojiti pa zaklati živu životinju, meso za buduće ćevape, odreske, krmenadle, pileća prsa ili batake uzgojit će se u laboratorijima od samo nekoliko stanica originalnog životinjskog mesa. Jedna izraelska tvrtka kaže da već sad proizvode oko 500 kilograma takvog mesa na dan.

Laboratorij, bijele kute i epruvete umjesto kokošinjaca, štala i klaonica. Tako Izrealci proizvode piletinu, svinjetinu, janjetinu, uskoro i govedinu. Na dan iz laboratorija izađe 500 kilograma mesa. 

Razlike između ovih pilećih ili junećih kebaba ili ćevapa i hamburgera i onih uzgojenih u laboratoriju neće biti, barem ne na prvi pogled. Osim što će izgledati isto, bit će isto slasni i masni ili ćemo barem misliti. 

U izraelskom pogonu mesari i stočari su znanstvenici i prehrambeni stručnjaci.
„Iz bioreaktora dobivamo masu mišićnih stanica, a masne stanice često pružaju iskustvo mesa bez klanja životinje i bez nanošenja štete. Možemo proizvesti ukusno meso i zdravije nego tradicionalno“, tvrdi vlasnik izraelske tvrtke za proizvodnju mesa u laboratoriju Yaakov Nahmias.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To su životinjske stanice uzgojene u laboratoriju, a takvo meso uzrokuje 80 posto manje emisija stakleničkih plinova i troši čak 96 posto manje vode od tradicionalne proizvodnje mesa.

„Okusom, bojom i mirisom su identični ili bi trebali bit iidentični prirodnom proizvodu. u Svakom slučaju, nije prirodni proizvod i nisu proteini prirodnog podrijetla nego su proteini umjetnog, sintetskog podrijetla kao i svi ostali sastojci koji se u njemu nalaze“, rekla je Jasna Bošnir iz Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane NZJZ Dr. Andrija Štampar.

Upravo se čita

Image
preživjela u Siriji

Ovo je Aya, njeno ime znači Čudo. Našli su je pupčanom vrpcom vezanu za mrtvu majku

U Singapuru su piletina i nagetsi iz epruvete već na tanjuru. Komad piletine košta oko 300 kuna. Brojne kompanije istražuju proizvodnju i natječu se tko će u laboratoriju napraviti bolje meso. Čak i Bill Gates podupire jednu takvu tvrtku. 

Biste li probali meso iz laboratorija?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ne, ne, treba podupirati domaće proizvođače“, smatra Zagrepčanin Mirza Hafizović.

„Sada sve u laboratoriju uzgajaju, zašto ne. mislim da bi to moglo biti sigurnije nego sada kada ne znamo tko što uzgaja. ne jedem ni inače meso. Jeli ovo idealna prilika za vegane i vegeterijance? Treba imati zdravi razum i neku mjeru“, misli Ksenija Halter iz Zagreba.

„Ne, bi nije mi meso neki prioritet u životu tako da ne bi", kazala je Darija Nogić iz Zagreba.

„Ne, ne bi, više volim prirodno uzgojeno“, poručila je Zagrepčanka Marina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HRANA BUDUĆNOSTI

Meso iz laboratorija, plantaže u neboderima, brašno od kukaca. Potraga istražuje što ćemo, zbog sve manje raspoloživih resursa, uskoro jesti

Image
HRANA BUDUĆNOSTI

Meso iz laboratorija, plantaže u neboderima, brašno od kukaca. Potraga istražuje što ćemo, zbog sve manje raspoloživih resursa, uskoro jesti

Teško da će se Slavonci odreći svoje gice, teško će Hrvati zamijeniti ličku i pašku janjetinu umjetnom.

„Osobno smatram da u Hrvatskoj imamo resursa za proizvodnju prirodno uzgojenog mesa te da nema tolike potrebe za ovakvim tipom prehrambenog proizvoda. A također mislim da su Hrvati dosta zatvoreno društvo u smislu takvih proizvoda tako da mislim da ne bi moglo zaživjeti", pojasnila je nutricionistica Barbara Kolarić.

Da bi se meso bez mesa uopće našlo na hrvatskim policama trebati će dozvola Europske agencije za sigurnost hrane i bezbroj istraživanja o utjecaju takve hrane na naše zdravlje. 

U Andriji Štamparu vjeruju da će se taj svjetski trend preseliti kod nas. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sigurno da će se preseliti unutar desetak godina. Vjerujem da hoće ukoliko se pokaže takva hrana interesantna potrošačima. Ako se neće pokazati potrošačima interesantna, vrlo brzo će se takvi proizvodi ugasiti“, misli Jasna Bošnir iz Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane NZJZ Dr. Andrija Štampar.

Ali kako se čini, biftek i papršnjak iz laboratorija nisu znanstvena fantastika nego budućnost.

Više s weba

Pročitajte još

Image
stručnjakinja o zagrebu

'Nisu plaće radnika krive što odvoz mora poskupjeti, a u žutoj vreći sad je samo 30% plastike'

Više s weba