GDJE SU DORU I PINO?

Sedmorica veličanstvenih: Na ovim risovima leži nada u opstanak leoparda hrvatskih šuma

Image
Foto: RTL / LIFE Lynx

Kuda se sada kreću, jesu li uspješno uspostavili teritorij i gdje imaju li potomstvo ... niz je pitanja

26.9.2020. u 7:59/ Andreja Žapčić

Karizmatični ris je samozatajna zvjerka, simbol netaknute prirode, blago koje treba očuvati za buduće generacije. No ta najveća europska mačka dugih nogu, kratkoga repa i šiljastih ušiju koje rese čuperci na vrhovima ima male šanse za preživljavanje.

Image
FOTO/VIDEO: ČUDESNA PRIRODA

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, znanstvenici je pokušavaju spasiti

Image
FOTO/VIDEO: ČUDESNA PRIRODA

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, znanstvenici je pokušavaju spasiti

Naime, dinarska populacija risa je iznimno malena i oslabljena parenjem u srodstvu pa je unos svježih gena od velike važnosti za njihov dugoročan opstanak. Na tome zadatku predano radi ekipa koju predvode znanstvenici i znanstvenice iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske u sklopu međunarodnog projekta LIFE Lynx.

Naime, jedina mogućnost za opstanak euroazijskog risa (Lynx lynx) u Dinaridima je naseljavanje životinja iz druge, stabilne populacije i upravo to se i radi kroz projekt LIFE Lynx, koji je počeo 2017. i traje do 2024. godine. U tom razdoblju plan je uhvatiti najmanje 14 risova u Slovačkoj i Rumunjskoj te četiri životinje ispustiti u Hrvatsku i 10 u Sloveniju.

''Cilj je naseliti životinje iz genski bliske populacije koja dolazi iz sličnog staništa kako bi se lakše prilagodila, a Karpati su stanište vrlo slično našem, kao i morfologija tamošnjih risova. Karpatska populacija je velika i zdrava da možemo uhvatiti dovoljan broj životinja'', objasnila je za RTL.hr Magda Sindičić, docentica na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavna koordinatorica projekta LIFE Lynx s hrvatske strane, u kojemu sudjeluju i Veleučilište u Karlovcu te udruga BIOM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, a znanstvenici je sada pokušavaju spasiti

Fotogalerija
Image

Upoznajte leoparda hrvatskih šuma: Velika zvijer jednom je već nestala, a znanstvenici je sada pokušavaju spasiti

Fotogalerija

Zbog prekomjernog lova, početkom 20. stoljeća, ris je izumro u većem dijelu Europe, uključujući Hrvatsku i susjedne države.

Ris je strogo zaštićen i nalazi se na Crvenom popisu sisavaca

Upravo se čita

Image
Dobre vijesti

Nogometaš koji je ostao zatrpan pod ruševinama nakon potresa pronađen je živ

Stoga su 1973. slovenski lovci organizirali reintrodukciju, odnosno naseljavanje risa te je šest životinja ulovljenih u Slovačkoj ispušteno u uzgojnom lovištu Medved pokraj Kočevja. Sve tri naseljene ženke su imale mlade već prve godine, populacija je brzo rasla i u nekoliko godina su se risovi iz Slovenije proširili u Hrvatsku, BiH, Austriju i Italiju.

Međutim, od 1990-ih godina lovci svake godine zamjećuju sve manji broj životinja i brojnost populacije pada sve do danas. Najvažniji uzrok izumiranja risova je parenje u srodstvu s obzirom na to da se gotovo 45 godina potomci šest životinja pare isključivo međusobno. Znanstvenici procjenjuju da je danas u Hrvatskoj prisutno 30 do 40 risova, u Sloveniji tek 10 do 20, a u Italiji je situacija još kritičnija. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijeli proces repopulacije je izrazito složen i zahtjevan, traži timski rad i uhodane protokole da bi sve išlo prema planu, napominju iz LIFE Lynx tima i ističu da su i brojni suradnici i suradnice izvan projektnog tima uvelike doprinijeli u različitim fazama kao što su hvatanje, monitoring u karantenskoj nastambi, provjera zdravstvenog statusa, transport te ispuštanje risova.

Ima ljudi koji i ne znaju da ris postoji što i ne čudi jer se risovi klone ljudi i žive samotno i skrovito

Uspješnost njihova naseljavanja prate i znanstvena istraživanja, koja uključuju praćenje risova i njihovih potomaka pomoću automatskih foto aparata i GPS ogrlica te mnoge genetske i ekološke analize. Stoga su dobro zabilježeni prvi rezultati već tu, naime, u protekle dvije godine uspješno je preseljeno sedam risova, a nije izostao niti podmladak što je pomalo iznenadilo i dodatno razveselilo istraživače.

Ukupno je ispušteno sedam mužjaka s Karpata u Dinaride, od kojih je pet uhvaćeno u Rumunjskoj, a dva u Slovačkoj. U 2019. su ispuštena dva risa uhvaćena u Rumunjskoj - Doru u Hrvatsku i Goru u Sloveniju, a u 2020. godini tri risa iz Rumunjske - Alojzije u Hrvatsku, Catalin i Boris u Sloveniju te dva risa iz Slovačke – Pino u Hrvatsku i Maks u Sloveniju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Idući važan korak, ujedno i jedan od ciljeva projekta, jest zabilježiti potomke ispuštenih risova unutar dinarske populacije. Goru je to uspjelo već u prvoj godini kada je zabilježeno da on i Teja, risovica iz dinarske populacije također obilježena telemetrijskom ogrlicom, provode vrijeme na istom teritoriju.

Svaki ris ima jedinstven obrazac krzna pa se na temelju rasporeda točkica i boje krzna može identificirati jedinke i pratiti ih i tako procijeniti i veličinu populacije

U kolovozu 2019. Teja je zabilježena na fotozamkama s mladunčetom, a uspješnim prikupljanjem genskog uzorka malenoga risa dokazano je Goruovo očinstvo. 

Mlada ženka je nazvana Mala i postala je simbol opstanka dinarske populacije, a istraživači se nadaju da će i ostali risovi biti jednako produktivni kao Goru i da će ove godine zabilježiti nove male risove na dinarskom terenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A nadaju se i da će otkriti što se dogodilo s Doruom i Pinom čija je sudbina u ovom trenutku nepoznata.

Naime, kretanje svih ispuštenih životinja prati se telemetrijskim ogrlicama, a trenutno je njima obilježeno osam risova iz dinarske populacije kako bi se moglo bilježiti razliku u dinamici njihova kretanja i potencijalna preklapanja teritorija s domaćim risovima. 

Miheca, Teju, Malu i Martina se prati u Sloveniji, dok se u Hrvatskoj prati kretanje Kaze, Stipe i Rista, a Bojan je prekogranični ris čiji se teritorij proteže kroz obje zemlje.

Image
Foto: Aleš Pičulin
Image
Aleš Pičulin

GORU(Aleš Pičulin)

Nakon prošlogodišnjeg ispuštanja u Loškom potoku, Goru je uspostavio svoj teritorij oko Male gore u Kočevskoj regiji. Do danas se zadržava na istom području kojeg dijeli s domaćom risovicom Tejom. Ona je prošle jeseni zabilježena s mladuncem, ženkom Mala, za koju je dokazano da je Goru otac. On je ove godine bio na izletu do Hrvatske upravo u sezoni parenja pa se istraživači nadaju da će uskoro zabilježiti njegove potomke i s druge strane granice.

Image
Foto: Marko Matešić
Image
Marko Matešić

DORU(Marko Matešić)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doru je nakon ispuštanja u Nacionalnom parku Risnjak u Hrvatskoj prešao granicu i uspostavio svoj teritorij u blizini Postojne u Sloveniji. Istraživači su uspješno pratili njegovo kretanje do siječnja 2020. kada mu se gubi trag. Ogrlica je prestala slati podatke, a obilasci terena s kopna i iz zraka u potrazi za VHF signalom nisu bili uspješni. Od prosinca 2019. također nije zabilježen ni na fotozamkama postavljenim u Sloveniji i Hrvatskoj. Ne može se sa sigurnošću reći koja je Doruova sudbina, ali još postoji nada da je živ.

Image
Foto: Gabriele Retez
Image
Gabriele Retez

CATALIN(Gabriele Retez)

Catalin je ove godine preseljen iz rumunjskih Karpata na područje Snežnika u Sloveniji. Svoj teritorij je uspostavio na području Cerknice između mjesta Menišija i Rakitna gdje ga se do danas uspješno prati.

Image
Foto: Vedran Slijepčević
Image
Vedran Slijepčević

ALOJZIJE(Vedran Slijepčević)

Alojzije je ispušten u ožujku ove godine u Nacionalnom parku Paklenica u Hrvatskoj. Nakon mjesec dana je uspješno uspostavio teritorij na području općine Sv.Rok otkud redovito stižu podaci o njegovu kretanju. Ime je dobio u spomen na inženjera šumarstva Alojzija Frkovića, lovnog stručnjaka i začetnika istraživanja risa u Hrvatskoj, a istraživači se nadaju da će ove godine imati priliku zabilježiti i Alojzijeva potomka.

Image
Foto: Andrea Gazzola
Image
Andrea Gazzola

BORIS(Andrea Gazzola)

Boris je mladi ris ispušten ove godine u Loškom potoku u Sloveniji. Nakon ispuštanja je prešao granicu s Hrvatskom gdje se jedno vrijeme zadržavao u Gorskom kotaru na području Gerova. Nedavno je krenuo put jugoistoka što upućuje na to da još nije uspostavio svoj teritorij te se njegovo kretanje nastavlja pratiti pomoću GSM – GPS ogrlice.

Image
Foto: Marko Matešić
Image
Marko Matešić

PINO(Marko Matešić)

Pino je prvi ris preseljen iz Slovačke, a ispušten je u Hrvatskoj na granici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit. Nažalost, ogrlica mu je prestala raditi odmah nakon ispuštanja tako da za sada nema niti jednog podatka o njegovu kretanju. Dosad nije zabilježen fotozamkama, a pretragom terena iz kopna i zraka nije dobiven VHF signal. Ipak, postoji nada da bi fotozamke s drugih lokacija mogle otkriti Pinovo kretanje.

Image
Foto: Miha Krofel
Image
Miha Krofel

MAKS(Miha Krofel)

Maks je zadnji ris ispušen ove godine na Snežniku u Sloveniji, a dolazi iz Slovačke. Ubrzo nakon ispuštanja je uspostavio svoj teritorij u blizini Postojne gdje se prije nalazio i Doru te ga se uspješno prati do danas.

Krajem ove godine započinje iduća sezona hvatanja risova u slovačkim i rumunjskim Karpatima i trajat će do početka 2021. godine, a znanstvenici se nadaju da će biti uspješna kao i prve dvije i, kažu, drže fige da se ove sezone uhvati i koja risovica.

Image
Foto: LIFE Lynx
Image
LIFE Lynx

Više s weba

Pročitajte još

Image
STIŽE POMOĆ

Hrvatska Turskoj šalje 40 spašavatelja. Trut: 'Oni mogu tragati i spašavati u najtežim uvjetima'

Više s weba