inflacija udara po najosjetljivijima

Socijalne samoposluge ostaju bez hrane, korisnika sve više. Kako s poskupljenjima na kraj izlaze beskućnici?

Image
Foto: Ilustracija/Ivica Galovic/PIXSELL/Shutterstock

'Novčana pomoć nije dovoljna, traže osnovne namirnice koje im po novoj cijeni više nisu dostupne'

30.9.2022. u 12:32/ Matea Vidić

Hrvatski crveni križ (HCK) koji okuplja 19 socijalnih samoposluga, nedavno je poslao zabrinjavajuću poruku. Naime, donacija je sve manje, a korisnika istih, posebice nakon posljednjih poskupljenja, sve više. Pokušali smo provjeriti stanje, ali i utvrditi kako u doba sve veće inflacije žive najosjetljivije skupine društva - beskućnici.

'Situacija će biti još gora'

Glasnogovornica HCK-a, Katarina Zorić za RTL.hr ističe kako je broj korisnika socijalnih usluga kontinuirano u porastu. "Raste i broj korisnika pučkih kuhinja. Nerijetko se događa i da korisnicima nije dostatna pomoć koju dobiju pa dolaze i po nekoliko puta", rekla je pa dodala: "Usporedno s tim, bilježimo i zamjetan pad u donacijama pravnih, ali i fizičkih osoba. Donacije koje pristižu u pravilu nisu dovoljne da bi se odgovorile na sve potrebe ljudi koji nam se obraćaju za pomoć".

"Sami korisnici najčešće se žale na poskupljenja pa im novčana pomoć koju ostvaruju na osnovu svojega socijalnog statusa, više nije dovoljna za nabavku osnovnih životnih namirnica i ispunjavanja osnovnih životnih potreba. Strahuju da će situacija postati još i gora", kaže zatim.

Image
MUČNI DETALJI ŽIVOTA NA CESTI

Jeste li se ikad zapitali zašto beskućnici vuku noge? Mile je bivši beskućnik i otkrio je odgovor - zbog štakora

Image
MUČNI DETALJI ŽIVOTA NA CESTI

Jeste li se ikad zapitali zašto beskućnici vuku noge? Mile je bivši beskućnik i otkrio je odgovor - zbog štakora

Nema šećera, ulja, šampona…

Upitali smo i čega najviše nedostaje, kako je moguće pomoći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Najviše nedostaje svježe robe, odnosno svježih namirnica, ali situacija nije puno bolja ni sa suhom hranom. Uočavamo da naši korisnici najviše traže osnove namirnice poput šećera i ulja, odnosno svih onih kojima su u posljednje vrijeme narasle cijene", tvrdi.

"Svi oni koji mogu i žele pomoći novčanim ili materijalnim donacijama, mogu se obratiti najbližem društvu Crvenoga križa jer će tako dobiti najpreciznije informacije o potrebama socijalno ugroženih sugrađana. Dugotrajni proizvodi poput riže, soli, brašna, ulja, tjestenine i konzervi uvijek su dobrodošli. Jednako tako potrebni su i higijenski proizvodi, ponajviše prašak za rublje, toaletni papir i šamponi", kaže zatim.

Upravo se čita

Image
VIDEO ZA POVIJEST

Prekrasne scene dolaze iz Dalmacije: Pogledajte kako su splitski gimnazijalci najavili utakmicu

Kako se snalaze beskućnici?

Inače, česti korisnici ovi samoposluga i beskućnici su.

Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike pojašnjava nam kako je inflacija u ovom trenutku preko 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no ono što je zabrinjavajuće, navodi, je da su cijene osnovnih živežnih namirnica rasle preko 20 posto, a neke i preko 50 posto. Sve to dodatni je udarac za beskućnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, beskućnici koji nisu obuhvaćeni smještajem, odnosno koji borave na javnim mjestima i u objektima koji nisu namijenjeni za stanovanje, korisnici su pučkih kuhinja u kojima konzumiraju jedini dnevni obrok. Rijetki među njima koriste socijalne dućane jer nemaju mogućnosti za pripremu hrane, eventualno neki od njih odu po konzerve ili neke druge trajnije proizvode.

"Oko 70 posto zagrebačkih beskućnika prima zajamčenu minimalnu naknadu koja je početkom godine povećana s 800,00 na 1.000,00 kn međutim ona je realno već sada manja od prethodne, zbog rasta cijena proizvoda koji su im neophodni za preživljavanje na ulici. Još jednom napominjem da je ručak u pučkoj kuhinji beskućnicima koji nisu obuhvaćeni smještajem jedini obrok koji sigurno nije dovoljan za primjerenu prehranu. Zajamčena minimalna naknada ne služi im samo za neki dodatni obrok nego i za pranje odjeće, tuširanje, higijenske potrepštine, šišanje itd", govori.

'Ostat će bez grijanja, a i bez sobičaka'

Mlinar ističe i kako su u još nepovoljnijem položaju beskućnici koji ne ostvaruju zajamčenu minimalnu naknadu. "Radi se o osobama koji zbog prebivališta ne posjeduju osobnu iskaznicu pa ne mogu ostvariti zajamčenu minimalnu naknadu te osobama koji su došli u Zagreb iz drugih krajeva RH zbog mogućnosti korištenja karitativnih pučkih kuhinja i velikog broja napuštenih objekata u kojima spavaju. Poznato je da u prostorima zagrebačkog Glavnog kolodvora, vagonima i okolnim napuštenim objektima boravi 70 do 100 beskućnika. Na njih se inflacija neće odraziti, ali će smanjenje donacija za koje tvrdi Crveni križ sigurno utjecati na njihovo preživljavanje", kaže dalje.

Pojašnjava i kako su treća skupina beskućnika oni koji su podstanari u neadekvatnim uvjetima od kojih će mnogi završiti na ulici zbog porasta najamnina i režijskih troškova. U ovoj skupini je i značajan broj umirovljenika, samaca s niskim mirovinama koje im nisu dostatne za osnovne životne potrebe. "Mnogi će ostati bez grijanja, a poneki i bez sobičaka u kojima sami ili s nekim sličnim nesretnikom spavaju, a preko dana borave u grijanim javnim prostorima", smatra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Sigurno je da beskućnike, a i nas koji im pomažemo čeka teška zima, nadamo se blaga. Očekujemo porast broja osoba na ulici, odnosno na javnim mjestima i u napuštenim objektima. On se već primijeti, sve je više osoba koji dolaze u naš skučeni prostor Centra za pomoć i podršku beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva kako bi dan proveli u toplom i dobili koju donacijsku konzervu.

'Ne očekujemo ništa'

Rješenje za beskućnike postoji. Ono je propisano i u Zakonu o socijalnoj skrbi, međutim to je mrtvo slovo na papiru. Još uvijek većina velikih gradova i gradova središta županija, obveznika financiranja prihvatilišta i prenoćišta ne čini ništa. Prema procjeni HMB-a u RH je preko 2000 apsolutnih beskućnika, a u prihvatilištima samo 400-tinjak mjesta", ističe.

Kaže i kako je birokratski problem beskućništva u RH uređen, ali pomaka u skrbi beskućnika zapravo nema.

"Uskoro će ministarstvo nadležno za socijalnu skrb kao i nekoliko prethodnih godina objaviti godinama nepromjenjivi Plan zbrinjavanja beskućnika u zimskim uvjetima. U planu se navode neki novi kapaciteti za smještaj beskućnika u zimskim uvjetima o kojima neke navedene organizacije koje su trebale osigurati dodatni smještaj nisu imale nikakvu informaciju o tome.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na žalost od države, regionalne i lokalne samouprave ne očekujemo ništa za beskućnike i one koji skrbe ili doprinose skrbi o njima, samo ljutnji kada medijima iznesemo istinu. Naučili smo to za vrijeme pandemije, kada smo bili prepušteni sami sebi, sa samo dvije pozitivne reakcije lokalnih vlasti u Rijeci i Karlovcu.

Ali ipak u ovoj državi unatoč bešćutnim donositeljima odluka, postoje empatični građani za koje smo sigurni da će kao i za vrijeme pandemije pomoći da najisključenija skupina sugrađana prebrodi ovo teško vrijeme i nadolazeću zimu", kaže.

Upitna zima

Pred nadolazeću zimu pak, u sustavu Crvenoga križa o beskućnicima skrbe društva u Čakovcu, Puli i Zagrebu. U sklopu pet stambenih zajednica u Čakovcu, trenutno je na smještaju osam beskućnika koje koriste usluge pučke kuhinje i socijalne samoposluge. U Zagrebu je trenutno na smještaju 111 beskućnika u Prihvatilištu za beskućnike u Velikoj Kosnici, dok su dva beskućnika smještena u stambenoj zajednici. Beskućnicima u Zagrebu koji u Kosnici i žive, osiguran je obrok u pučkoj kuhinji, ističu iz HCK-a.

U Puli je trenutno na smještaju 15 beskućnika u Prihvatilištu za beskućnike Pula, dok 40 do 50 korisnika koristi usluge dnevnog boravka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se tiče Hrvatske mreže za beskućnike, ona i 18 članica, pravnih osoba kao i svake godine povodom Svjetskog dana beskućnika pod geslom „Ulica nije dom“, organizira u Osijeku 16. nacionalni susret o beskućnicima na kojem će se između ostalog dogovoriti aktivnosti u narednom razdoblju kako bi beskućnicima olakšali preživljenje posebno zbog predstojećih zimskih uvjeta.

"Ono što je sigurno, HMB i zagrebačke članice (Udruga Dom Nade, Udruga Pet plus, Caritas Zagrebačke nadbiskupije i Crveni križ Zagreb) te Udruga Savao, učinit će sve da ni jedan zagrebački beskućnik ne bude gladan. Već na Svjetski dan beskućnika, 10. listopada krećemo na teren kako bi pomogli onima koji borave na ulici", zaključuje Mlinar.

Više s weba

Pročitajte još

Image

Prosvjednici ispunjavaju izjave da je traženje covid potvrde neustavno

Više s weba