Potpora uvođenju eura u Hrvatskoj pala je u godini dana za sedam posto, pokazuje istraživanje Eurobarometra po kojemu se Hrvati najviše boje rasta cijena i misle da će odlaskom kune u povijest izgubiti dio identiteta.
Eurobarometar je predstavio rezultate istraživanja provedenog u travnju o stavovima građana o uvođenju eura u zemljama članicama koje još ne koriste zajedničku valutu.
U Hrvatskoj je 55 posto anketiranih odgovorilo da je za uvođenje eura, što je za sedam posto manje u odnosu na prošlu godinu kada je euro imao potporu od 62 posto.
Prema istraživanju, Hrvati se najviše boje da će euro dovesti do povećanja cijena, njih 81 posto. Gotovo polovica, odnosno 49 posto, misli da će uvođenje eura imati negativne posljedice za Hrvatsku, a 45 posto da će imati pozitivne posljedice.
Samo 37 posto anketiranih misli da je Hrvatska spremna za euro, dok 58 posto vjeruje da nije.
Da će uvođenjem eura zemlja izgubiti dio svoga identiteta smatra 57 posto Hrvata, a 42 posto da neće, pokazalo je istraživanje.
Najveća potpora za uvođenje eura zabilježena je u Rumunjskoj, 77 posto, i Mađarskoj, 69 posto. Najmanja je u Bugarskoj i Češkoj, 44 posto, i u Švedskoj 45 posto.
Od tih sedam zemalja jedino je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u eurozonu. U srpnju se očekuje konačna odluka Vijeća EU-a i od 1. siječnja 2023. euro će postati i hrvatska valuta.
