Skoro pola milijarde!

Tomašević otkriva koji im to kosturi iz ormara sad iskaču: 'To će nam odnijeti 400 milijuna kuna ušteda!'

7.9.2021. u 10:52/ RTL Vijesti

Gradonačelnik Zagreba otkriva što su to sve otkrili do sada, a na što odlazi skoro pola milijarde kuna do kraja 2021. godine.

Prije gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića govorila je njegova zamjenica Danijela Dolenec, i to o uvjetima natječaja i rokovima natječaja za gradske službenike.

Tomašević je potom kazao:

"Na dnevnom redu 3. radne sjednice Gradske skupštine koja će biti 30. rujna, danas imamo predsjedništvo Gradske skupštine, naći će se rebalans proračuna za 2021. godinu, odnosno izmjena proračunskih iznosa u odnosu na fiktivni plan proračuna kojega je gradska vlada donijela za ovu godinu. Zašto fiktivni proračun? Jer je i bivša gradska vlast sama priznala, nakon usvajanja proračuna, da ne namjerava prodati zemljišta Gredelj, Zagrepčanka i Paromlin, iako je prihodom od prodaje tih zemljišta u iznosi od 1,1 milijarde kuna planirala zatvoriti konstrukciju proračuna i time je omogućila više od milijardu kuna veću potrošnju u 2021. godini."

Rekao je da, kad su preuzeli administraciju Grada, u smjeru prodaje tih gradskih zemljišta još nisu bile poduzete nikakve aktivnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Različitim mjerama smo odmah išli u uštede. Njima smo uspjeli ostvariti realne uštede do kraja godine u iznosu od 400 milijuna kuna", kazao je dalje:

"Više nije bilo moguće jer smo preuzeli vlast u polovici godine, a najveći dio troškova je nastao u prvoj polovici godine."

Upravo se čita

Image
U gorju snijeg

Prosinac počinje tmurnim, hladnim danom, osim tamo gdje će puhati bura. U gorju snijeg

Tu je na razini cijele godine nastao najveći dio troškova.

"Na gradskom uredu za graditeljstvo ta ušteda iznosi oko 160 milijuna kuna", dodao je i naveo kao primjer dekorativnu rasvjetu na Mostu mladosti od 17,5 milijuna kuna gdje su poništili javnu nabavu jer nije prioritet:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Druge uštede su 38 milijuna kuna na plaćama, službenim putovanjima i predstavničkim tijelima, 34 milijuna kuna u programima mjesne samouprave gdje spada smanjenje vjećničkih naknada za gradske vijećnike i mjesne odbore od 40 posto, što će puni efekt dati sljedeće godine."

Sedam milijuna kuna za računalnu opremu u uredu gradonačelnika, nabrajao je dalje, sve skupa oko 400 milijuna kuna.

"Počeli su izlaziti novi financijski kosturi iz ormara, koji ili nisu bili prikazani u proračunu za sljedeću godinu ili su bili prikazani nerealno. Na pokrivanje njih, otišlo je ovih 400 milijuna kuna", rekao je dalje i naveo primjere:

"Na poziciji proračunskih subvencija ZET-a u ovoj godini je predviđeno oko 790 milijuna kuna... A morat ćemo u ovom rebalansu osigurati još 80 milijuna kuna više, inače će ZET biti gubitaš i neće se moći prijaviti na EU projekte. U mjesnoj upravi se pojavio novi iznos od 100 milijuna kuna na fakture za čšćenje cesta nakon potresa i održavanje cesta. Znači, novi dodatni trošak koji nije bio iskazan u proračunu. Dakle, na domovima za starije nedostaje 20 milijuna kuna. Dalje, na mjeru roditelj odgojitelj, koju smo zaustavili nove prijave... unatoč tome što su zaustavljene prijave za nove korisnike, na toj poziciji nedostaje još 15 milijuna kuna do kraja godine za naknade postojećim korisnicima. Dalje, za rekonstrukciju vrtića 'Ivane Brlić Mažuranić' i Elektrotehničke škole nije bilo iznosa u proračunu, a javne nabave su pokrenute i u tijeku su. Procjene su oko 40 milijuna kuna do kraja godine..."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije bilo stavke za odražavanje tramvajske pruge, što znači još 36 milijuna kuna, "ne postoji takva stavka u proračunu, a mi je moramo stvoriti, na to također odlaze uštede", nabrajao je dalje.

Da nisu krenuli s uštedama, kazao je:

"Do kraja godine bi troškovi narasli za još oko pola milijarde kuna, umjesto na 9,5 milijardi, na 10 milijardi. Ove troškove nije bilo moguće zaustaviti."

Za nedostatak prihoda od prodaje tri gradska zemljišta rekao je da će pokriti nešto višim poreznim prihodima, novim prihodima iz EU Fonda solidarnosti, odgodom vraćanja pozajmice prošle gradske vlasti od države, te kratkoročnim zaduženjem koje su već imali u srpnju i koje je već izglasano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje znači li to da će povećavati poreze, Tomašević je rekao da njih neće biti:

"Znači da će nešto veći biti porezni prihodi Grada od onih koji su planirani. To znači da je projekcija prihoda nešto bolja od projekcija s kraja prošle godine."

"Podsjetit ću da je financijsko planiranje bivše vlasti dovelo do milijardu i 300 milijuna kuna gubitka akumuliranog još na kranju 2019. Nakon toga je došla 2020., tih milijardu i 300 milijuna kuna nije vraćeno u 2020. godini, jer su se desili pandemija i potres, a onda u 2021. godini s ovako fiktivnim prihodima, gradska vlast si je dala dozvolu za potrošnju milijardu kuna više u odnosu na 2020. kako bi to spucali u predizborno vrijeme. Takva fiskalna odgovornost je nešto što smo naslijedili, ali ćemo to i mijenjati, jer se ovako više ne može u Gradu Zagrebu", rekao je.

Od Skupštine će tražiti suglasnost, kao Skupština Holdinga, da se pripoji AGM-u, da se dođe do smanjenja troškova, da se pripoji Centar d.o.o., "koji ne funkcionira iako ima nekoliko vrijednih nekretnina. Tražit će da se Stanogradnja pripoji GSKG-u. Općenito je najavio da će se ići u tom smjeru racionalizacije troškova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tomašević je odgovarao na pitanja o obnovi nakon potresa:

"Napravili smo sve što možemo iz perspektive ovlasti koje imamo. Mobilnim timovima smo otišli građanima na kućni prag i građanima ispunjavamo zahtjeve za obnovom, tako da se broj tih zahtjeva povećao. Problem je to što ti zahtjevi ne rezultiraju odlukama o uklanjanju objekata i odlukama o konstrukcijskoj obnovi tih objekata."

Svoje su kapacitete, rekao je dalje, stavili na raspolaganje resornog ministarstva i Fondu za obnovu, naveo je 20 zaposlenika Grada koje im posuđuju, potom katastar i niz druge stvari koje su potrebne za ubrzavanje procesa.

"Jedna institucija bi trebala donositi i odluke o obnovi i izvršavati javne nabave", kazao je.

Poseban problem su, između mnogih drugih, kaotični vlasnički odnosi:

"Trebalo bi mijenjati ili Zakon o obnovi ili zakone koji se odnose na tu materiju."

Za odgovornost zbog brzine obnove rekao je:

"Mislim da moramo politički svi odgovarati, ali onoliko koliko je u našoj ingerenciji."

Tomašević je rekao da je s ministrom Tomislavom Ćorićem razgovarao o standardima vezanima za buku, a u vezi Žičare, što također spada u zaštitu okoliša, te je najavio i sastanak s ministrom prometa Olegom Butkovićem sljedeći tjedan na temu svih prometnih infrastukturnih projekata, povezanih s EU fondovima.

"Tu imamo i jedan protokolarnih zajednički susret u subotu navečer, gdje dolaze direktori svih europskih željezničkih kompanija vlakom. Iz naše političke perspektive... želimo što više revitalizirati željeznicu i tu isto želimo dobru suradnju s Ministarstvom prometa", kazao je.

A na nacionalnoj razini? Smatra li se još liderom opozicije i planira li se kandidirati za premijera na sljedećim izborima?

"Ja više nisam saborski zastupnik, nego gradonačelnik Grada Zagreba. Prije svega moja uloga je štititi interese Grada i građana Zagreba. Predaleko je govoriti o izborima koji su tek za tri godine, pa se puno toga skine napraviti, ako se ide i hrabro u projekte", odgovorio je i dodao da su njegove političke ambicije sada sasvim usmjerene na grad Zagreb.

Među ciljevima Holdina je da napravi plan smanjenja ušteda i povećanja prihoda Holdinga, rekao je i to. U tom smjeru je i spajanje tvrtki kćeri, o čemu je ranije govorio tokom presice:

"To vrijedi ne samo za Zagrebački holding, nego i za druga zagrebačka poduzeća."

O tome se govorilo i na sastanku Uprave Holdinga dan ranije.

Hoće li karte za ZET poskupjeti, pitali su ga, na što je on odgovorio da će, zasad, one ostati na istim razinama. U nastavku odgovora je rekao i da se održavaju sastanci s bankama kako bi se reprogramirali krediti koje su zatekli:

"Mi moramo, moramo, dovesti financije Grada u red!"

Za kompostanu na Jakuševcu rekao je da je problem neugodan miris, a koji je posljedica toga što kompostana nema krov, te da se hitno radi na tome da se iz fondova EU-a taj problem riješi, da se konačno zatvori pogon. Bila je riječ o odgovoru na pitanje o biootpadu:

"Ključno je, a to mogu vidjeti i sam kad prolazim kroz grad, da se u te smeđe spremnike često ne odlaže biootpad, nego komunalni otpad."

U tom slučaju to ne može drugdje, nego ići na odlagalište miješanog, komunalnog otpada. Rekao je da je riječ o neodgovornim pojedincima, gdje je dovoljno da u zgradi bude i samo jedan takav, pa da upropasti trud i savjesnost svih drugih. Najavio je da će se ići u smjeru da se takvo ponašanje sankcionira.

Više s weba

Pročitajte još

Image
ZBOG STAROSTI

Golemi bor srušio se u pulskoj park šumi, ostala je rupa duboka tri metra: 'Nije ni prvi, ni zadnji'

Više s weba