Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Na Markovom trgu okupilo se tristotinjak građana s
 lampionima koje drže, kako tvrde, kao svjetlo tame protiv COVID
 potvrda i cjepiva.
</para>
<para>
 Okupljeni građani pak tvrde kako se ne radi o prosvjedu već
 da su se spontano okupil za slobodu. Tvrde da će se svaki dan
 okupljati u 18 sati na Markovom trgu kako bi poslali svoju poruku
 vladajućima.
</para>

Tristotinjak građana na Markovom trgu pojavilo se s lampionima: 'Ovo nije prosvjed, spontano smo se okupili za slobodu' Tvrde da će se svaki dan okupljati u 18 sati na Markovom trgu kako bi poslali svoju poruku vladajućima 
  Na Markovom trgu okupilo se tristotinjak građana s
  lampionima koje drže, kako tvrde, kao svjetlo tame protiv COVID
  potvrda i cjepiva.


  Okupljeni građani pak tvrde kako se ne radi o prosvjedu već
  da su se spontano okupil za slobodu. Tvrde da će se svaki dan
  okupljati u 18 sati na Markovom trgu kako bi poslali svoju poruku
  vladajućima.
 PROTIVE SE CIJEPLJENJU I COVID POTVRDAMA 

Tristotinjak građana na Markovom trgu pojavilo se s lampionima: 'Ovo nije prosvjed, spontano smo se okupili za slobodu'

prosvjed na markovom trgu

Plenković: 'Milanovićevo priopćenje je nebitno. Sve te izvedenice što se nekom čini, poludio bih da se osvrćem na to'

Tristotinjak građana na Markovom trgu pojavilo se s lampionima: 'Ovo nije prosvjed, spontano smo se

Tristotinjak građana na Markovom trgu pojavilo se s lampionima: 'Ovo nije prosvjed, spontano smo se...

PROTIVE SE CIJEPLJENJU I COVID POTVRDAMA

Članak

RTL Vijesti

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb">Dubrovački dnevnik</ulink>. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu. <ulink url="https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/putnici-iz-dubrovnika-jutros-su-dozivjeli-pravu-dramu-na-letu-za-zagreb#"/></para>

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala' Sve se odvilo u utorak ujutro kada je avion trebao poletjeti iz Dubrovnika u Zagreb. Ipak, bura je pomrsila planove pa je let najprije odgođena s 6:40 sati na 8:20 sati. Jedan putnika opisao je taj dramatičan doživljaj polijetanja  Kako je ispričao jedan putnik, u utorak ujutro odvijala se prava drama u avionu koji je trebao poletjeti iz Dubrovnika prema Zagreb, javlja Dubrovački dnevnik. Glavni je 'krivac' bura koja je pilotima pomrsila polijetanje. Zrakoplov je trebao poletjeti u 6:40 sati, no let je odgođen za 8:20 sati. Kako je opisao Dubrovčanin, doživljaj je bio dramatičan kada je avion uspio poletjeti. "Avion kao da je 'propao' prilikom polijetanja. Nikad se u životu nisam toliko prepao, a dosta sam proputovao. Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala", rekao je. Ipak, kazao je da je pilot ubrzo uspio stabilizirati zrakoplov. Kasnije su sletjeli u zračnu luku u Zagrebu.  SRETNO SU SLETJELI 

SRETNO SU SLETJELI

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko-srijemska policija sinoć je u 22:39 zaprimila dojavu da je iz vatrenog oružja ubijen muškarac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Počinitelj je nakon pucnjave pobjegao, a policija je na mjestu događaja zatekla tijelo muškarca. Ubrzo su pronašli još jedno tijelo, sumnja se da je je riječ o počinitelju, priopćili su iz PU vukovarsko-srijemske.</para><para>Kako neslužbeno doznaje lokalni portal<ulink url="https://vinkulja.hr/u-tijeku-policijska-akcija-u-ruzinoj-ulici-u-vinkovcima-navodno-je-bilo-i-pucnjave/"> Vinkulja.hr</ulink>, riječ je o obiteljskoj tragediji, odnosno da je sin ubio oca pa nakon toga presudio i sebi. <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

U pucnjavi u Vinkovcima ubijen muškarac: Nakon potrage pronađeno i tijelo počinitelja Počinitelj je nakon pucnjave pobjegao, a policija je na mjestu događaja zatekla tijelo muškarca Vukovarsko-srijemska policija sinoć je u 22:39 zaprimila dojavu da je iz vatrenog oružja ubijen muškarac.Počinitelj je nakon pucnjave pobjegao, a policija je na mjestu događaja zatekla tijelo muškarca. Ubrzo su pronašli još jedno tijelo, sumnja se da je je riječ o počinitelju, priopćili su iz PU vukovarsko-srijemske.Kako neslužbeno doznaje lokalni portal Vinkulja.hr, riječ je o obiteljskoj tragediji, odnosno da je sin ubio oca pa nakon toga presudio i sebi.  SLIJEDI OČEVID 

SLIJEDI OČEVID

U pucnjavi u Vinkovcima ubijen muškarac: Nakon potrage pronađeno i tijelo počinitelja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europa je prelomila - ipak neće prestati proizvodnja automobila na fosilna goriva, samo će točiti ekološki prihvatljivije e-gorivo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako nam i u budućnosti ostaje izbor između benzinca, dizelaša, hibrida ili električnih. Kako je u našoj zemlji te koji je prvi izbor Hrvata?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vrijeme je za novi automobil. Zagrepčanin Frano Krišto još bira marku i model. Zna samo da će biti rabljeni jer sve drugo je preskupo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zasad još samo rabljeno, ako se nađe kaj povoljnije. Novi auto je…kaj ja znam… Onaj tko ima može kupit, a mi ovako srednje klase biramo da što manje izgubimo", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, i cijene rabljenih automobila su od COVID krize porasle jer su se isporuke novih automobila, zbog poremećenih dostavnih pravaca, odužile. Brže dostupni rabljeni su postali traženiji.</para><hmn:article id="9a819b9c-0076-11ed-ac4e-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vozila nema dovoljno u ponudi, potražnja je veća nego ponuda i cijene rastu. Međutim sad se događa nešto drugo, dobavni lanci su se skratili i logično je očekivati da će se s vremenom ta cijena dovesti u neka realna očekivanja", kaže nam Ivan Pehar, vlasnik salona rabljenih vozila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošle je godine u Hrvatskoj kupljeno gotovo 14 tisuća rabljenih benzinaca i više od 45 tisuća rabljenih dizelaša. I dok se broj benzinaca povećao u odnosu na prethodnu godinu, kupljeno je 7000 dizelaša manje nego 2021. U zbroju, prošle je godine kupljeno oko 5000 rabljenih automobila manje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, potražnja je još uvijek veća od ponude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Potražnja je konstantna. Činjenica je da vozila još uvijek ima malo, projekcije su da će tako biti i ostat još neko vrijeme jer stabilizacija tržišta se očekuje tek kad se stabilizira isporuka novih vozila", rekao je Bruno Svečak, direktor prodaje u salonu za prodaju rabljenih automobila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na tržište utječu i odluke Europske unije. Obustavu proizvodnje automobila s motorima na unutarnje izgaranje do 2035. blokirala je Njemačka kojoj bi to bio udarac za jaku industrijsku granu. I nakon tog roka proizvodit će se automobili koje pokreće takozvano e-gorivo.</para><hmn:article id="31428cae-c4ed-11ed-9c16-ae4b5e5d8e08" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prirodnim putem se iz vode izdvaja vodik, a iz ugljičnog dioksida se izdvaja ugljik i spajanjem vodika i ugljika metanol koji se kasnije frakcijskom destilacijom može pretvoriti u benzin i dizel", ističe Hrvoje Paver, savjetnik u Sektoru za trgovinu pri HGK.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nijemci procjenjuju da će taj skupi proces do 2030. spasti na cijenu standardnog goriva. Takvo gorivo će se moći koristiti u standardnim automobilima, što znači da smo još daleko od potpunog prelaska na električne aute. A ako je daleko Europa, Hrvatska je još malo dalje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Idućih 15 godina minimalno mislim da to nije realno obzirom na infrastrukturu, obzirom na potrošnju i proizvodnju električne energije", zaključio je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, i Hrvati pokazuju ekološku svijest, pa uz uvoz rabljenih automobila norme Euro 6, od 22 800 novih automobila kupljenih lani njih 23 posto bilo na hibridni ili električni pogon.</para>

Ostaju nam benzinci i dizelaši, ali točit ćemo e-gorivo. Je li Hrvatska spremna i što biraju Hrvati? Prošle je godine u Hrvatskoj kupljeno gotovo 14 tisuća rabljenih benzinaca i više od 45 tisuća rabljenih dizelaša. I dok se broj benzinaca povećao u odnosu na prethodnu godinu, kupljeno je 7000 dizelaša manje nego 2021. U zbroju, prošle je godine kupljeno oko 5000 rabljenih automobila manje Europa je prelomila - ipak neće prestati proizvodnja automobila na fosilna goriva, samo će točiti ekološki prihvatljivije e-gorivo.Tako nam i u budućnosti ostaje izbor između benzinca, dizelaša, hibrida ili električnih. Kako je u našoj zemlji te koji je prvi izbor Hrvata?Vrijeme je za novi automobil. Zagrepčanin Frano Krišto još bira marku i model. Zna samo da će biti rabljeni jer sve drugo je preskupo."Zasad još samo rabljeno, ako se nađe kaj povoljnije. Novi auto je…kaj ja znam… Onaj tko ima može kupit, a mi ovako srednje klase biramo da što manje izgubimo", govori.No, i cijene rabljenih automobila su od COVID krize porasle jer su se isporuke novih automobila, zbog poremećenih dostavnih pravaca, odužile. Brže dostupni rabljeni su postali traženiji."Vozila nema dovoljno u ponudi, potražnja je veća nego ponuda i cijene rastu. Međutim sad se događa nešto drugo, dobavni lanci su se skratili i logično je očekivati da će se s vremenom ta cijena dovesti u neka realna očekivanja", kaže nam Ivan Pehar, vlasnik salona rabljenih vozila.Prošle je godine u Hrvatskoj kupljeno gotovo 14 tisuća rabljenih benzinaca i više od 45 tisuća rabljenih dizelaša. I dok se broj benzinaca povećao u odnosu na prethodnu godinu, kupljeno je 7000 dizelaša manje nego 2021. U zbroju, prošle je godine kupljeno oko 5000 rabljenih automobila manje.Ipak, potražnja je još uvijek veća od ponude."Potražnja je konstantna. Činjenica je da vozila još uvijek ima malo, projekcije su da će tako biti i ostat još neko vrijeme jer stabilizacija tržišta se očekuje tek kad se stabilizira isporuka novih vozila", rekao je Bruno Svečak, direktor prodaje u salonu za prodaju rabljenih automobila.Na tržište utječu i odluke Europske unije. Obustavu proizvodnje automobila s motorima na unutarnje izgaranje do 2035. blokirala je Njemačka kojoj bi to bio udarac za jaku industrijsku granu. I nakon tog roka proizvodit će se automobili koje pokreće takozvano e-gorivo."Prirodnim putem se iz vode izdvaja vodik, a iz ugljičnog dioksida se izdvaja ugljik i spajanjem vodika i ugljika metanol koji se kasnije frakcijskom destilacijom može pretvoriti u benzin i dizel", ističe Hrvoje Paver, savjetnik u Sektoru za trgovinu pri HGK.Nijemci procjenjuju da će taj skupi proces do 2030. spasti na cijenu standardnog goriva. Takvo gorivo će se moći koristiti u standardnim automobilima, što znači da smo još daleko od potpunog prelaska na električne aute. A ako je daleko Europa, Hrvatska je još malo dalje."Idućih 15 godina minimalno mislim da to nije realno obzirom na infrastrukturu, obzirom na potrošnju i proizvodnju električne energije", zaključio je.Ipak, i Hrvati pokazuju ekološku svijest, pa uz uvoz rabljenih automobila norme Euro 6, od 22 800 novih automobila kupljenih lani njih 23 posto bilo na hibridni ili električni pogon. PROVJERILI SMO 

PROVJERILI SMO

Ostaju nam benzinci i dizelaši, ali točit ćemo e-gorivo. Je li Hrvatska spremna i što biraju Hrvati?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već smo je gotovo zaboravili, čekamo proglašenje kraja pandemije, ali korona je i dalje tu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U najvećem istražnom zatvoru u zemlji, zagrebačkom Remetincu buknula je nova epidemija, a detalje ima Ivana Ivanda Rožić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Doznajemo da je 50-ak ljudi zaraženo, a po prioćenju zatvora jasno je da su se vratile stare mjere na snagu, maske obavezene i zaposlenicima i zatvorenicima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U RTL-u Danas gostovao je Jelenko Krešo iz sindikata pravosudne policije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Oko 100 ljudi oboljelo je ili je u izolaciji, određeni broj i pravosudnih policajaca zaraženo, distanca je na snazi, koliko se to može u zatvoru. Poduzimaju se mjere da se suzbije širenje korone. Ne vlada panika, ali nije svejedno kada se pojavi takav broj. Otežava posao, ionako nas nedostaje", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upitan što kažu policajci ističe kako su ogorčeni. "Nedostaje nas, mali nas je broj, puno je zatvorenika, svakodnevno se najavljuje povećanje plaća, nekom rasle, ali pravosudna policija i određeni zaposlenici Ministarstva pravosuđa nas se ne spominje. Ispada kao da nas ne trebaju. Ne bude li povećanja plaće pitam se kako ćemo izdržati, 20 posto ljudi ode u mirovine, a 5 posto se vrati", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ponavlja kako ih brine broj policajaca u izolaciji jer nemaju bazen, ali sigurnost, dodaje, nije upitna jer dat će službenici i 200 posto da izdrže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pitanje je posljedica. Pitanje je koliko će se korona proširiti", zaključuje.</para>

 DOZNAJEMO U Remetincu buknula korona. Sindikalist: 'Policajaca ionako nedostaje' Upravo danas ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio je da bi uskoro mogao biti proglašen kraj epidemije u Hrvatskoj! Vrlo vjerojatno prije početka turističke sezone. Odnosno, odluka se očekuje na sljedećem sastanku Odbora za hitna stanja koji se sastaje uoči skupštine Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi koja je krajem svibnja. Službeni kraj epidemije za građane znači i da im istekli dokumenti neće više vrijediti. U tri godine  primjerice oko 220 tisuća je isteklih osobnih iskaznica Već smo je gotovo zaboravili, čekamo proglašenje kraja pandemije, ali korona je i dalje tu.U najvećem istražnom zatvoru u zemlji, zagrebačkom Remetincu buknula je nova epidemija, a detalje ima Ivana Ivanda Rožić.Doznajemo da je 50-ak ljudi zaraženo, a po prioćenju zatvora jasno je da su se vratile stare mjere na snagu, maske obavezene i zaposlenicima i zatvorenicima.U RTL-u Danas gostovao je Jelenko Krešo iz sindikata pravosudne policije."Oko 100 ljudi oboljelo je ili je u izolaciji, određeni broj i pravosudnih policajaca zaraženo, distanca je na snazi, koliko se to može u zatvoru. Poduzimaju se mjere da se suzbije širenje korone. Ne vlada panika, ali nije svejedno kada se pojavi takav broj. Otežava posao, ionako nas nedostaje", kaže.Upitan što kažu policajci ističe kako su ogorčeni. "Nedostaje nas, mali nas je broj, puno je zatvorenika, svakodnevno se najavljuje povećanje plaća, nekom rasle, ali pravosudna policija i određeni zaposlenici Ministarstva pravosuđa nas se ne spominje. Ispada kao da nas ne trebaju. Ne bude li povećanja plaće pitam se kako ćemo izdržati, 20 posto ljudi ode u mirovine, a 5 posto se vrati", govori.Ponavlja kako ih brine broj policajaca u izolaciji jer nemaju bazen, ali sigurnost, dodaje, nije upitna jer dat će službenici i 200 posto da izdrže."Pitanje je posljedica. Pitanje je koliko će se korona proširiti", zaključuje. sve mjere opet na snazi 

sve mjere opet na snazi

 DOZNAJEMO U Remetincu buknula korona. Sindikalist: 'Policajaca ionako nedostaje'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hvatska nogometna reprezentacija u utorak na gostovanju u Turskoj igra utakmicu 2. kola kvalifikacija za odlazak na Europsko prvenstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vatrene u toj utakmici bodri nekoliko stotina navijača, a susret je došao pogledati i legendarni hrvatski nogometaš te bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker, koji se tako pojavio na utakmici Vatrenih prvi put nakon 2021. i dvoboja Hrvatske i Rusije u Moskvi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je trenutno član Izvršnog odbora UEFA-e i gostovao je na turskoj televiziji TRT.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Turska ima sjajne stadione i jaku ligu u kojoj se igra odličan nogomet. Bio sam na derbiju u Istanbulu, a bio sam i u Samsunu te gledao drugu ligu. Pratim turski nogomet i jako ga cijenim. Moja reprezentacija 1998. ili srebrna uz Rusije? Kad igrate nogomet, želite biti na terenu. Mojom krvlju teče nogomet. Tako da biram moju", rekao je Šuker pa zaključio:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi u Hrvatskoj uvijek imamo dobre igrače i stalno stvaramo nove. To je ono što donosi kvalitetu našoj reprezentaciji i drži je u vrhu."</para>

Davor Šuker se pojavio na utakmici Hrvatske i Turske: 'Mojom krvlju teče nogomet...' Šuker se pojavio na utakmici Vatrenih prvi put nakon 2021. i dvoboja Hrvatske i Rusije u Moskvi Hvatska nogometna reprezentacija u utorak na gostovanju u Turskoj igra utakmicu 2. kola kvalifikacija za odlazak na Europsko prvenstvo.Vatrene u toj utakmici bodri nekoliko stotina navijača, a susret je došao pogledati i legendarni hrvatski nogometaš te bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker, koji se tako pojavio na utakmici Vatrenih prvi put nakon 2021. i dvoboja Hrvatske i Rusije u Moskvi.On je trenutno član Izvršnog odbora UEFA-e i gostovao je na turskoj televiziji TRT."Turska ima sjajne stadione i jaku ligu u kojoj se igra odličan nogomet. Bio sam na derbiju u Istanbulu, a bio sam i u Samsunu te gledao drugu ligu. Pratim turski nogomet i jako ga cijenim. Moja reprezentacija 1998. ili srebrna uz Rusije? Kad igrate nogomet, želite biti na terenu. Mojom krvlju teče nogomet. Tako da biram moju", rekao je Šuker pa zaključio:"Mi u Hrvatskoj uvijek imamo dobre igrače i stalno stvaramo nove. To je ono što donosi kvalitetu našoj reprezentaciji i drži je u vrhu." DUGO GA NISMO VIDJELI 

DUGO GA NISMO VIDJELI

Davor Šuker se pojavio na utakmici Hrvatske i Turske: 'Mojom krvlju teče nogomet...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/kakav-bahatluk-poznati-splicani-koristili-gradske-stanove-a-stekli-druge-nekretnine-jos-i-banovini-duguju-za-najam-1276260">Slobodna Dalmacija</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.</para><hmn:article id="125888ba-ccaf-11ed-9805-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš, nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta<ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/cikes-o-izbacivanju-iz-gradskog-stana-nisam-dobio-nikakav-papir-iz-banovine-ali-zato-jesam-30-nagrada-1276339"> Slobodu Dalmaciju</ulink> rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio.</para>

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava... Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina Revizija korištenja kadrovskih stanova, koji su se dodijeljivali osobama s osobitim zaslugama za Grad Split, otkrila je kršenje Pravilnika o davanju stanova u najam. Pročelnica za gradsku imovinu, Maja Đerek, potvrdila je kako je u najmanje četiri slučaja utvrđeno kršenje pravilnika, prenosi Slobodna Dalmacija.Tako je 20 stanova u vlasništvu ili na upravljanju Grada Splita dano u najam osobama od interesa za Grad Split, no za vrijeme ove gradske uprave nisu sklopljeni novi ugovori o korištenju kadrovskih stanova, nego je samo izvršena pravna regulacija dosadašnjih statusa za one koji ispunjavaju uvjete.Ugovor o najmu dobili sz Igor Boraska, Ivica Čikeš,  nacionalni operni prvak, Jelena Marasović Hornyanszky i novinarka Marija Erceg. Otkaz ugovora Boraski je dobio jer je darovanjem stekao u vlasništvo apartman na Braču, kćer mu je kupila stan u Splitu, a supruga ima stan u Zagrebu. Čikeš je dobio otkaz jer je prodao stan u Splitu koji je naslijedio od majke, dok Marasović Hornyanszky nije prijavila promjenu zaposlenja, a Marija Erceg nije plaćala najamninu sedam godina. Pravilnik o davanju stanova u najam propisuje da najmoprimci, osobe od interesa za Grad, ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu kuću ili stan te se ne smiju dovesti u nepovoljniji stambeni položaj prodajom, darovanjem ili zamjenom nekretnina odnosno na bilo koji drugi način, u vremenu od sklapanja prvog ugovora o najmu stana s Gradom Splitom.Operni pjevač Čikeš komentirao je što će mu otkazati ugovor o najmu gradskog stana površine 60,17 m2 te ta Slobodu Dalmaciju rekao da nije upoznat s pojedinostima te da još nije dobio nikakav dokument iz Grada.No, dodao je da zato može komentirati kako je izvedbom u Verdijevoj operi "Simon Boccanegra" dobio Nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine, koja se dodjeljuje za najveća umjetnička dostignuća u hrvatskom kazalištu. Naime, Čikeš je kao nacionalni operni prvak bas proglašen najboljim opernim pjevačem te da je to 30. nagrada koju je dobio. potvrdila maja đerek  

potvrdila maja đerek 

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brojni građani zbog visokih cijena režija, hrane i generalno života strahuju da si ove godine možda neće moći priuštiti ljetovanje. Iako je tek kraj ožujka, već sada se traže apartmani i smještaj za nadolazeće ljetne mjesece koji su pred nama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što se svi pitaju jest kakve će biti cijene smještaja ove godine i hoće li iznajmljivači, kao i sve u državi, poskupjeti?</para><heading2>Od 40 do 110 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijene ove godine zaista variraju. Dok neki nude smještaj po relativno prihvatljivim cijenama ispod 100 eura po danu, kod nekih se cijene penju iznad 100 eura. Primjerice, u periodu od 20. srpnja do 28. kolovoza, jednosobni apartman na otoku Pašmanu platit ćete 60 eura, dok ćete za trosobni morati izdvojiti 80 eura. U istom se terminu u Karinu Gornjem nudi moderni novouređeni apartman 2+1 za 110 eura. U Rogoznici pak ćete apartman koji se nalazi tik uz more platiti 70 eura po noćenju, a za istu ćete cijenu noćiti i u Turnju kraj Biograda na Moru, piše <ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/hocemo-li-si-ove-godine-moci-priustiti-ljetovanje-na-jadranu-ba22e502-cc84-11ed-870d-6eac01192a74">Net.hr</ulink>.</para><hmn:article id="56dfcb68-cb35-11ed-83d9-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Rogoznici ćete tik uz more apartman u koji stane do 6 osoba u lipnju i rujnu platiti 110 eura po danu, dok se u sezoni odnosno u srpnju i kolovozu isti apartman naplaćuje 125 eura po danu. Krajem lipnja i početkom srpnja na otoku Žirje primjerice nudi se apartman 2+2 izgrađen 2022. godine po cijeni od 80 eura, što je sasvim pristojna cijena s obzirom na to da boravite u novogradnji. U istom periodu u mjestu Bibinje kraj Zadra, dvosobni apartman platit ćete oko 100 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U okolici Zadra u tom periodu mogu se pronaći apartmani gdje ćete noćenje platiti 50 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Planirate li ljetovati negdje na otocima, primjerice na našem prekrasnom Hvaru, cijene i tamo dakako ovise o periodu u kojem dolazite. Primjerice, u Starom Gradu moderno opremljen apartman za dvije osobe od 1. lipnja do 14. lipnja platit ćete 80 eura, dok će cijena od 15. lipnja do 30. lipnja biti 90 eura. U srpnju i rujnu isti apartman naplaćuje se 110 eura, od 1. rujna do 15. rujna cijena pada na 90 eura dok ćete od 16. rujna do 30. rujnaplaćati 80 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Supetru na Braču pak se apartman početkom srpnja može pronaći po cijeni od 60 eura.</para><hmn:article id="e3196868-cb40-11ed-9b73-52e176a9eccb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako su srpanj i kolovoz najskuplji mjeseci, ako dobro pretražite, mogli biste i u tim mjesecima pronaći povoljne cijene smještaja pa tako postoji i oglas u kojem se apartman u periodu od 4.-14. kolovoza u Karinu Gornjem nudi za samo 40 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Senju ćete primjerice apartman za tri osobe u rujnu platiti 60 eura, dok će cijena istoga u srpnju i kolovozu biti 70 eura.</para><heading2>Čeka nas rekordna godina?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijene ove godine zaista variraju, no imajte na umu da je u toj varijaciji cijena zaista puno faktora – od blizine plaže pa sve do samog izgleda apartmana. Oni noviji i ljepši objekti drže cijenu te se brzo razgrabe, dok oni stariji budu nešto jeftiniji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, za nadolazeću sezonu predviđa se da bi mogla biti jako dobra unatoč visokoj inflaciji i poskupljenjima, a u prilog nam svakako ide to što smo postali dio Schengenskog prostora te su sada granice sa zemljama EU-a ukinute. To bi moglo pozitivno utjecati na dolazak turista iz Europe, a posebice na dolazak turista iz susjednih zemalja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki smatraju da bi čak mogao pasti rekord iz famozne 2019. godine, odnosno da bismo mogli prijeći brojku od 20 milijuna gostiju, piše <ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/hocemo-li-si-ove-godine-moci-priustiti-ljetovanje-na-jadranu-ba22e502-cc84-11ed-870d-6eac01192a74">Net.hr</ulink>.</para>

Apartmani se već bukiraju za ljeto- u Rogoznici apartman tik uz more i od 70 eura, na Hvaru od 80. Imamo i druge cijene! Cijene ove godine zaista variraju, no imajte na umu da je u toj varijaciji cijena zaista puno faktora – od blizine plaže pa sve do samog izgleda apartmana. Oni noviji i ljepši objekti drže cijenu te se brzo razgrabe, dok oni stariji budu nešto jeftiniji Brojni građani zbog visokih cijena režija, hrane i generalno života strahuju da si ove godine možda neće moći priuštiti ljetovanje. Iako je tek kraj ožujka, već sada se traže apartmani i smještaj za nadolazeće ljetne mjesece koji su pred nama.Ono što se svi pitaju jest kakve će biti cijene smještaja ove godine i hoće li iznajmljivači, kao i sve u državi, poskupjeti?Od 40 do 110 euraCijene ove godine zaista variraju. Dok neki nude smještaj po relativno prihvatljivim cijenama ispod 100 eura po danu, kod nekih se cijene penju iznad 100 eura. Primjerice, u periodu od 20. srpnja do 28. kolovoza, jednosobni apartman na otoku Pašmanu platit ćete 60 eura, dok ćete za trosobni morati izdvojiti 80 eura. U istom se terminu u Karinu Gornjem nudi moderni novouređeni apartman 2+1 za 110 eura. U Rogoznici pak ćete apartman koji se nalazi tik uz more platiti 70 eura po noćenju, a za istu ćete cijenu noćiti i u Turnju kraj Biograda na Moru, piše Net.hr.U Rogoznici ćete tik uz more apartman u koji stane do 6 osoba u lipnju i rujnu platiti 110 eura po danu, dok se u sezoni odnosno u srpnju i kolovozu isti apartman naplaćuje 125 eura po danu. Krajem lipnja i početkom srpnja na otoku Žirje primjerice nudi se apartman 2+2 izgrađen 2022. godine po cijeni od 80 eura, što je sasvim pristojna cijena s obzirom na to da boravite u novogradnji. U istom periodu u mjestu Bibinje kraj Zadra, dvosobni apartman platit ćete oko 100 eura.U okolici Zadra u tom periodu mogu se pronaći apartmani gdje ćete noćenje platiti 50 eura.Planirate li ljetovati negdje na otocima, primjerice na našem prekrasnom Hvaru, cijene i tamo dakako ovise o periodu u kojem dolazite. Primjerice, u Starom Gradu moderno opremljen apartman za dvije osobe od 1. lipnja do 14. lipnja platit ćete 80 eura, dok će cijena od 15. lipnja do 30. lipnja biti 90 eura. U srpnju i rujnu isti apartman naplaćuje se 110 eura, od 1. rujna do 15. rujna cijena pada na 90 eura dok ćete od 16. rujna do 30. rujnaplaćati 80 eura.U Supetru na Braču pak se apartman početkom srpnja može pronaći po cijeni od 60 eura.Iako su srpanj i kolovoz najskuplji mjeseci, ako dobro pretražite, mogli biste i u tim mjesecima pronaći povoljne cijene smještaja pa tako postoji i oglas u kojem se apartman u periodu od 4.-14. kolovoza u Karinu Gornjem nudi za samo 40 eura.U Senju ćete primjerice apartman za tri osobe u rujnu platiti 60 eura, dok će cijena istoga u srpnju i kolovozu biti 70 eura.Čeka nas rekordna godina?Cijene ove godine zaista variraju, no imajte na umu da je u toj varijaciji cijena zaista puno faktora – od blizine plaže pa sve do samog izgleda apartmana. Oni noviji i ljepši objekti drže cijenu te se brzo razgrabe, dok oni stariji budu nešto jeftiniji.Inače, za nadolazeću sezonu predviđa se da bi mogla biti jako dobra unatoč visokoj inflaciji i poskupljenjima, a u prilog nam svakako ide to što smo postali dio Schengenskog prostora te su sada granice sa zemljama EU-a ukinute. To bi moglo pozitivno utjecati na dolazak turista iz Europe, a posebice na dolazak turista iz susjednih zemalja.Neki smatraju da bi čak mogao pasti rekord iz famozne 2019. godine, odnosno da bismo mogli prijeći brojku od 20 milijuna gostiju, piše Net.hr. CIJENE VARIRAJU 

CIJENE VARIRAJU

Apartmani se već bukiraju za ljeto- u Rogoznici apartman tik uz more i od 70 eura, na Hvaru od 80. Imamo i druge cijene!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>DM je iz predostrožnosti povukao "dmBio tahini pastu od sezama, 250 g", s rokovima trajanja najbolje upotrijebiti do 21.02.2025. i 25.02.2025. jer se, kako pojašnjavaju, ne može isključiti mogućnost prisutnosti bakterije salmonele u tim proizvodima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S ciljem osiguravanja najviše razine sigurnosti proizvoda i kupaca, molimo kupce da provjere jesu li kupili dmBio tahini pastu od sezama, 250 g, navedenih rokova trajanja te da proizvod ne konzumiraju već da ga vrate u prodavaonicu gdje će im biti osigurana zamjena proizvoda ili povrat novca. Proizvod se može vratiti otvoren ili neotvoren te bez predočenja računa</para><hmn:article id="15cd4226-c7bc-11ed-a0a6-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konzumiranje hrane u kojoj je prisutna bakterija salmonele može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu i povremeno povraćanje te blagu temperaturu. Simptomi obično nestaju nakon nekoliko dana. U slučaju teških ili dugotrajnih simptoma, potrebno se obratiti liječniku", navodi se, uz ispriku kupcima, u priopćenju DM-a.</para>

Poznati lanac s polica povlači proizvod i poziva kupce da ga vrate: 'Može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu...' S ciljem osiguravanja najviše razine sigurnosti proizvoda i kupaca, iz lanca drogerija mole kupce da provjere jesu li kupili dmBio tahini pastu od sezama, 250 g, navedenih rokova trajanja te da proizvod ne konzumiraju već da ga vrate u prodavaonicu DM je iz predostrožnosti povukao "dmBio tahini pastu od sezama, 250 g", s rokovima trajanja najbolje upotrijebiti do 21.02.2025. i 25.02.2025. jer se, kako pojašnjavaju, ne može isključiti mogućnost prisutnosti bakterije salmonele u tim proizvodima."S ciljem osiguravanja najviše razine sigurnosti proizvoda i kupaca, molimo kupce da provjere jesu li kupili dmBio tahini pastu od sezama, 250 g, navedenih rokova trajanja te da proizvod ne konzumiraju već da ga vrate u prodavaonicu gdje će im biti osigurana zamjena proizvoda ili povrat novca. Proizvod se može vratiti otvoren ili neotvoren te bez predočenja računaKonzumiranje hrane u kojoj je prisutna bakterija salmonele može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu i povremeno povraćanje te blagu temperaturu. Simptomi obično nestaju nakon nekoliko dana. U slučaju teških ili dugotrajnih simptoma, potrebno se obratiti liječniku", navodi se, uz ispriku kupcima, u priopćenju DM-a. ZBOG SALMONELE 

ZBOG SALMONELE

Poznati lanac s polica povlači proizvod i poziva kupce da ga vrate: 'Može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Društvenim mrežama proširio se video iz jednog lokala u Istri, a na kojem se vidi i gradonačelnik Pule, Filip Zoričić. Ne bi tu bilo ništa sporno da se u pozadini ne čuje pjesma pjevača narodne glazbe - Halida Bešlića, a koju izvode harmonikaši.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječ je o gradonačelniku u čijem je gradu prije točno mjesec dana izbio skandal oko toga da je koncert narodne glazbe otkazan. Tom je prilikom za RTL Danas Zoričić komentirao situaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Motiv je jednostavan. Pula ima svoj jasan građanski identitet. Dakle, kada govorimo o javnim prostorima pravo je grada i gradonačelnika da odluči što će to biti u javnom prostoru, a vezano je za duh i identitet grada. Zna se u kojem je smislu Pula prepoznatljiva", rekao je tada Zoričić.</para><hmn:youtube src="https://www.youtube.com/watch?time_continue=22&amp;v=6CgQs6xsrc4&amp;embeds_euri=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fmagazin%2Fclanak%2Fsjecate-se-gradonacelnika-pule-koji-brani-cajke-evo-ga-na-narodnjacima%2F2450443.aspx&amp;source_ve_path=MjM4NTE&amp;feature=emb_title"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zoričića smo i sada upitali za komentar povodom snimke koja se pojavila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je postalo više apsurdno. Bavite se turbofolkom već tri tjedna", rekao je pulski gradonačelnik koji snimku nije htio komentirati. Tek je dodao da je bila riječ o privatnoj zabavi na koju je pozvan kao bivši razrednik te da se ondje zadržao pola sata i naglasio da je riječ o privatnom prostoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imate i snimku gdje na rođendanu pjevam talijanske canzone pa to nitko ne prenosi", ustanovio je pa nam naposljetku i poslao snimku koju možete pogledati <ulink url="https://istarski.hr/node/88149-zoricic-u-kuci-lidije-percan-pjevao-stare-talijanske-video">OVDJE</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodajmo da je prije deset dana Trgovački sud u Pazinu i sudac Damir Rabar donio odluku kako koncerta narodne glazbe u Puli neće biti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sud je odbio donijeti privremenu mjeru. Sigurno je da koncerta neće biti", kazao je odvjetnik Srđan Šimić koji je zastupao Hiljadarku, projekt koji je organizirao koncert.</para>

Pulski gradonačelnik zabranio koncert, a sad ga snimili na narodnjacima: 'Imate i video gdje pjevam talijanske canzone'  &apos;To je postalo više apsurdno. Bavite se turbofolkom već tri tjedna&apos;, rekao je Zoričić kada smo ga nazvali za komentar povodom videa koji se proširio društvenim mrežama i uputio nas na snimku na kojoj pjeva talijanske canzone Društvenim mrežama proširio se video iz jednog lokala u Istri, a na kojem se vidi i gradonačelnik Pule, Filip Zoričić. Ne bi tu bilo ništa sporno da se u pozadini ne čuje pjesma pjevača narodne glazbe - Halida Bešlića, a koju izvode harmonikaši.Riječ je o gradonačelniku u čijem je gradu prije točno mjesec dana izbio skandal oko toga da je koncert narodne glazbe otkazan. Tom je prilikom za RTL Danas Zoričić komentirao situaciju."Motiv je jednostavan. Pula ima svoj jasan građanski identitet. Dakle, kada govorimo o javnim prostorima pravo je grada i gradonačelnika da odluči što će to biti u javnom prostoru, a vezano je za duh i identitet grada. Zna se u kojem je smislu Pula prepoznatljiva", rekao je tada Zoričić.Zoričića smo i sada upitali za komentar povodom snimke koja se pojavila."To je postalo više apsurdno. Bavite se turbofolkom već tri tjedna", rekao je pulski gradonačelnik koji snimku nije htio komentirati. Tek je dodao da je bila riječ o privatnoj zabavi na koju je pozvan kao bivši razrednik te da se ondje zadržao pola sata i naglasio da je riječ o privatnom prostoru."Imate i snimku gdje na rođendanu pjevam talijanske canzone pa to nitko ne prenosi", ustanovio je pa nam naposljetku i poslao snimku koju možete pogledati OVDJE.Dodajmo da je prije deset dana Trgovački sud u Pazinu i sudac Damir Rabar donio odluku kako koncerta narodne glazbe u Puli neće biti."Sud je odbio donijeti privremenu mjeru. Sigurno je da koncerta neće biti", kazao je odvjetnik Srđan Šimić koji je zastupao Hiljadarku, projekt koji je organizirao koncert. FILIP ZORIČIĆ  

FILIP ZORIČIĆ 

Pulski gradonačelnik zabranio koncert, a sad ga snimili na narodnjacima: 'Imate i video gdje pjevam talijanske canzone'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U prvom intervjuu za hrvatske medije, objavljenom u subotu, Cecilie Fjellhøy , žrtva "Varalice s Tindera" je otkrila detalje prijevare, ali i kako se nosi nakon svega što joj se dogodilo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, "Varalica s Tindera" priča je o čovjeku imena Simon Leviev, koji se predstavljao kao bogataš, nosio je dizajnersku odjeću, a uspio je natjerati žene diljem svijeta da se zaljube u njega i onda im uzeo mnogo novca - ukupno čak deset milijuna dolara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna od žrtava "Varalice s Tindera" bila je Norvežanka s londonskom adresom, Cecilie, koja je u konačnici i pokrenula cijelu priču. Zaljubila se u njega, čak je otišla na putovanje u Bugarsku i to u njegovu privatnom avionu. A onda je na red došla velika prijevara koje ni sama nije bila svjesna. Ipak, došla je do točke gdje više nije mogla i neke stvari su joj postale sumnjive, piše <ulink url="https://net.hr/danas/svijet/nikad-viden-video-susreta-varalice-s-tindera-sa-svojom-zrtvom-eaac32a0-cc9d-11ed-b712-8a7246b3cc7f">Net.hr</ulink>.</para><heading2>'Suočila sam se sa Simonom prošloga ljeta u Izraelu'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U razgovoru za <ulink url="https://net.hr/danas/svijet/nikad-viden-video-susreta-varalice-s-tindera-sa-svojom-zrtvom-eaac32a0-cc9d-11ed-b712-8a7246b3cc7f">Net.hr</ulink> otkrila je razne zanimljivosti, ali mnoge najviše zanima je li se vidjela sa Simonom nakon svega.</para><hmn:article id="892305ea-caf9-11ed-96b7-52e176a9eccb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Suočila sam se s njim prošloga ljeta u Izraelu", otkrila je Cecilie i rekla da postoji i video tog susreta jer su svi to htjeli snimiti. Nakon razgovora poslala je taj video, koji je prvi objavio Net.hr.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo se licem u lice prvi put nakon četiri godine. Nisam ga poznavala toliko dugo, ali znate onaj osjećaj kada jednostavno poznaješ nekoga? Izraelski dokumentarni tim je rekao kako će on stati i pričati sa mnom i da će objasniti sve, ali ja sam im rekla da neće stati, nego da će pobjeći. Tako da smo mu postavili zasjedu. Rekao mi je da sam lažljivica, ja sam se počela smijati i onda su ga pratili. Jer on i dalje ima terenac i svoje tjelohranitelje, ali moj adrenalin je proradio i počela sam vikati njegovo pravo ime 'Shimon Hayut, Shimon Hayut'. Još sam mu rekla 'bježi kao preplašeni dječačić kakav i jesi'. Rekla sam mu i da dođe na sud jer je trebao biti na sudu", objasnila je Cecilie.</para><heading2>'Ići će on u zatvor na kraju'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon izlaska dokumentarca Simon je u jednom od intervjua rekao da su sve te žene koje je prevario sponzoruše i da su bile s njim zbog novca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svašta je on govorio. Rekao je i da mu nismo nikada davale novac, da je bio to zajam, onda da je to zajam koji je on nama vratio, a jednom je rekao i da smo mi samo nestale. Smišlja različite načine… Ali mi imamo toliko dokaza. Nije moja riječ protiv njegove. To je riječ svih njegovih žrtava protiv njegove. Mi imamo prave dokaze. I Netflix nikada ne bi napravio dokumentarac i posramio ga da ovo nije bila istina. I on stvarno treba prestati. Postaje već sramotno za njega. Ali neka on nastavi. I ići će on u zatvor na kraju. Samo čekamo, ali dogodit će se", kazala je Cecilie za kraj.</para><hmn:video id="799f6b48-cd53-11ed-bae6-8a7246b3cc7f"/>

Ovo je nikad viđena snimka susreta 'Varalice s Tindera' i njegove žrtve: 'Ti si lažljivac! Zašto bježiš?' Žrtva velike prijevare &apos;Varalice s Tindera&apos;, Norvežanka Cecilie Fjellhøy, prvi je put progovorila za hrvatske medije i u ekskluzivnom intervjuu za Net.hr otkrila kako je izgledao posljednji susret nje i Simona, a ustupila nam je i snimku U prvom intervjuu za hrvatske medije, objavljenom u subotu, Cecilie  Fjellhøy , žrtva "Varalice s Tindera" je otkrila detalje prijevare, ali i kako se nosi nakon svega što joj se dogodilo.Podsjetimo, "Varalica s Tindera" priča je o čovjeku imena Simon Leviev, koji se predstavljao kao bogataš, nosio je dizajnersku odjeću, a uspio je natjerati žene diljem svijeta da se zaljube u njega i onda im uzeo mnogo novca - ukupno čak deset milijuna dolara.Jedna od žrtava "Varalice s Tindera" bila je Norvežanka s londonskom adresom, Cecilie, koja je u konačnici i pokrenula cijelu priču. Zaljubila se u njega, čak je otišla na putovanje u Bugarsku i to u njegovu privatnom avionu.  A onda je na red došla velika prijevara koje ni sama nije bila svjesna. Ipak, došla je do točke gdje više nije mogla i neke stvari su joj postale sumnjive, piše Net.hr.'Suočila sam se sa Simonom prošloga ljeta u Izraelu'U razgovoru za Net.hr otkrila je razne zanimljivosti, ali mnoge najviše zanima je li se vidjela sa Simonom nakon svega."Suočila sam se s njim prošloga ljeta u Izraelu", otkrila je Cecilie i rekla da postoji i video tog susreta jer su svi to htjeli snimiti. Nakon razgovora poslala je taj video, koji je prvi objavio Net.hr."Vidjeli smo se licem u lice prvi put nakon četiri godine. Nisam ga poznavala toliko dugo, ali znate onaj osjećaj kada jednostavno poznaješ nekoga? Izraelski dokumentarni tim je rekao kako će on stati i pričati sa mnom i da će objasniti sve, ali ja sam im rekla da neće stati, nego da će pobjeći. Tako da smo mu postavili zasjedu. Rekao mi je da sam lažljivica, ja sam se počela smijati i onda su ga pratili. Jer on i dalje ima terenac i svoje tjelohranitelje, ali moj adrenalin je proradio i počela sam vikati njegovo pravo ime 'Shimon Hayut, Shimon Hayut'. Još sam mu rekla 'bježi kao preplašeni dječačić kakav i jesi'. Rekla sam mu i da dođe na sud jer je trebao biti na sudu", objasnila je Cecilie.'Ići će on u zatvor na kraju'Nakon izlaska dokumentarca Simon je u jednom od intervjua rekao da su sve te žene koje je prevario sponzoruše i da su bile s njim zbog novca."Svašta je on govorio. Rekao je i da mu nismo nikada davale novac, da je bio to zajam, onda da je to zajam koji je on nama vratio, a jednom je rekao i da smo mi samo nestale. Smišlja različite načine… Ali mi imamo toliko dokaza. Nije moja riječ protiv njegove. To je riječ svih njegovih žrtava protiv njegove. Mi imamo prave dokaze. I Netflix nikada ne bi napravio dokumentarac i posramio ga da ovo nije bila istina. I on stvarno treba prestati. Postaje već sramotno za njega. Ali neka on nastavi. I ići će on u zatvor na kraju. Samo čekamo, ali dogodit će se", kazala je Cecilie za kraj. Simon Leviev 

Simon Leviev

Ovo je nikad viđena snimka susreta 'Varalice s Tindera' i njegove žrtve: 'Ti si lažljivac! Zašto bježiš?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krenuli su prijedlozi ovrha za neplaćene račune iz prošle godine, piše u srijedu Večernji list, ističući da je pred ovrhom čak 230.000 kućanstava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režijskih troškova, stanarine ili otplatom kredita za stan, navodi dnevnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S udjelom stanovništva od 16,6 posto koje kasni s plaćanjem vlastitih obaveza Hrvatska je četvrta najlošija članica EU, nakon rekordera Grčke u kojoj više od trećine stanovništva ne plaća svoje obaveze na vrijeme, zatim Bugarske i Cipra.</para><hmn:article id="c251714e-97f0-11ed-970a-eae08210e130" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najredovitiji s podmirenjem svojih troškova su Česi, gdje je udio neplatiša samo 2,5 posto, dok je prosječan udio neplatiša unutar Europske unije 9 posto!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Malo tko je od dužnika osporavao da se režijski troškovi, telefonski računi ili uzeti krediti moraju plaćati, no naplata dugova postala je zlatna koka za popratne službe, odnosno javne bilježnike, odvjetnike i Finu kojima je pala sjekira u med.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za jedan neplaćeni račun trošak prijedloga ovrhe je 60 eura, broj neplatiša se od 2011. prepolovio, no i dalje je u blokadi 227 tisuća građana s 3,2 milijarde eura duga, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.</para><hmn:article id="efbfaf04-b9f4-11ec-acd4-0242ac13000d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režija, stanarine ili rata kredita. Pred ovrhom je 230.000 kućanstava Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režijskih troškova, stanarine ili otplatom kredita za stan Krenuli su prijedlozi ovrha za neplaćene račune iz prošle godine, piše u srijedu Večernji list, ističući da je pred ovrhom čak 230.000 kućanstava.Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režijskih troškova, stanarine ili otplatom kredita za stan, navodi dnevnik.S udjelom stanovništva od 16,6 posto koje kasni s plaćanjem vlastitih obaveza Hrvatska je četvrta najlošija članica EU, nakon rekordera Grčke u kojoj više od trećine stanovništva ne plaća svoje obaveze na vrijeme, zatim Bugarske i Cipra.Najredovitiji s podmirenjem svojih troškova su Česi, gdje je udio neplatiša samo 2,5 posto, dok je prosječan udio neplatiša unutar Europske unije 9 posto!Malo tko je od dužnika osporavao da se režijski troškovi, telefonski računi ili uzeti krediti moraju plaćati, no naplata dugova postala je zlatna koka za popratne službe, odnosno javne bilježnike, odvjetnike i Finu kojima je pala sjekira u med.Za jedan neplaćeni račun trošak prijedloga ovrhe je 60 eura, broj neplatiša se od 2011. prepolovio, no i dalje je u blokadi 227 tisuća građana s 3,2 milijarde eura duga, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić. 4. najlošiji u eu 

4. najlošiji u eu

Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režija, stanarine ili rata kredita. Pred ovrhom je 230.000 kućanstava

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Severina je na zagrebačkom sudu nepravomoćno proglašena krivom i kaznili su je novčano za prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radi se o slučaju vrijeđanja socijalnih radnica, a kako neslužbeno doznaju <ulink url="https://www.24sata.hr/show/severina-je-kriva-za-vrijedanje-socijalne-radnice-u-zagrebu-900341">24sata</ulink>, Severina je u obrani odbacila krivnju i ima pravo na žalbu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U čl. 17, prema kojem su kaznili Severinu piše: "Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako stoji u optužnici, Severina je vrijeđala socijalnu radnicu Centra za socijalnu skrb Maksimir na Valentinovo prošle godine. Centar za socijalnu skrb je podnio prijavu za remećenje javnog reda i mira Policijskoj upravi zagrebačkoj zbog vrijeđanja i omalovažavanja službene osobe.</para><hmn:article id="add4118c-bdf6-11ed-99c5-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U prijavi stoji da je pjevačica nazvala Centar za socijalnu skrb, a socijalna radnica je navela da Severina nije birala riječi u razgovoru s njom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je rekla da je Severina izgovorila: "Je… vam majku svima, ovo je zaje…, zaje… me već devet godina i sad je dosta".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Severina je navodno izvrijeđala socijalnu radnicu nakon što se Centar za socijalnu skrb upleo u njenu svađu sa sestrom Marijanom koja živi u Beogradu.</para>

Sud proglasio Severinu krivom jer je socijalnu radnicu verbalno napala i nije birala riječi... Pjevačica je odbacila krivnju te ima pravo na žalbu. Za omalovažavanje ili vrijeđanje državnih službenika može se dobiti i zatvor od 30 dana. Prema optužnici, Severina je telefonom nazvala socijalnu radnicu nakon što se Centar za socijalnu skrb upleo u njenu svađu sa sestrom Marijanom koja živi u Beogradu Severina je na zagrebačkom sudu nepravomoćno proglašena krivom i kaznili su je novčano za prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.Radi se o slučaju vrijeđanja socijalnih radnica, a kako neslužbeno doznaju 24sata, Severina je u obrani odbacila krivnju i ima pravo na žalbu. U čl. 17, prema kojem su kaznili Severinu piše: "Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 20,00 do 100,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana."Kako stoji u optužnici, Severina je vrijeđala socijalnu radnicu Centra za socijalnu skrb Maksimir na Valentinovo prošle godine. Centar za socijalnu skrb je podnio prijavu za remećenje javnog reda i mira Policijskoj upravi zagrebačkoj zbog vrijeđanja i omalovažavanja službene osobe.U prijavi stoji da je pjevačica nazvala Centar za socijalnu skrb, a socijalna radnica je navela da Severina nije birala riječi u razgovoru s njom.Tako je rekla da je Severina izgovorila: "Je… vam majku svima, ovo je zaje…, zaje… me već devet godina i sad je dosta".Severina je navodno izvrijeđala socijalnu radnicu nakon što se Centar za socijalnu skrb upleo u njenu svađu sa sestrom Marijanom koja živi u Beogradu. okršaj na valentinovo 

okršaj na valentinovo

Sud proglasio Severinu krivom jer je socijalnu radnicu verbalno napala i nije birala riječi...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkad je 1. siječnja na snagu stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju s novim modelom isplata obiteljskih mirovina, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zatrpan je brojnim zahtjevima koji čekaju red za obradu, piše u ponedjeljak Jutarnji list.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U prva 83 dana godine, uz redovne zahtjeve, na njihovu je adresu stiglo 98.068 zahtjeva za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukupno je do 24. ožujka stiglo 169.678 zahtjeva na 490 službenika koji se bave zahtjevima za starosnu, prijevremenu, invalidsku i obiteljsku mirovinu te zahtjevima za dječji doplatak.</para><hmn:article id="c24d0fca-9019-11ed-92b8-36c71b148097" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako navode iz Zavoda, u odnosu na prošlu godinu broj zahtjeva povećao se 172 posto, a broj zaposlenih povećao 5-6 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na mjestima voditelja postupaka moraju biti radnici s propisanom stručnom spremom - diplomirani pravnici, magistri prava ili specijalisti javne uprave, zbog čega nemaju mogućnost zapošljavanja vanjskih suradnika ili, primjerice, studenata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da bi se pripravnici osposobili za samostalan rad, potrebno je usavršavanje u trajanju od godinu dana. Njih smo rasporedili na manje složene zadatke, a njihov rad kontroliraju mentori. Naime, mentori su važni kako ne bi došlo do grešaka koje mogu nekoga zakinuti u ostvarivanju prava", rekao je Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja HZMO-a, piše novinarka Jutarnjeg lista Iva Pahlić.</para>

Mirovinski pod opsadom: Više od 98 tisuća zahtjeva za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine Ukupno je do 24. ožujka stiglo 169.678 zahtjeva na 490 službenika koji se bave zahtjevima za starosnu, prijevremenu, invalidsku i obiteljsku mirovinu te zahtjevima za dječji doplatak Otkad je 1. siječnja na snagu stupio novi Zakon o mirovinskom osiguranju s novim modelom isplata obiteljskih mirovina, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zatrpan je brojnim zahtjevima koji čekaju red za obradu, piše u ponedjeljak Jutarnji list.U prva 83 dana godine, uz redovne zahtjeve, na njihovu je adresu stiglo 98.068 zahtjeva za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine.Ukupno je do 24. ožujka stiglo 169.678 zahtjeva na 490 službenika koji se bave zahtjevima za starosnu, prijevremenu, invalidsku i obiteljsku mirovinu te zahtjevima za dječji doplatak.Kako navode iz Zavoda, u odnosu na prošlu godinu broj zahtjeva povećao se 172 posto, a broj zaposlenih povećao 5-6 posto.Na mjestima voditelja postupaka moraju biti radnici s propisanom stručnom spremom - diplomirani pravnici, magistri prava ili specijalisti javne uprave, zbog čega nemaju mogućnost zapošljavanja vanjskih suradnika ili, primjerice, studenata."Da bi se pripravnici osposobili za samostalan rad, potrebno je usavršavanje u trajanju od godinu dana. Njih smo rasporedili na manje složene zadatke, a njihov rad kontroliraju mentori. Naime, mentori su važni kako ne bi došlo do grešaka koje mogu nekoga zakinuti u ostvarivanju prava", rekao je Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja HZMO-a, piše novinarka Jutarnjeg lista Iva Pahlić. Novi zakon stupio na snagu 

Novi zakon stupio na snagu

Mirovinski pod opsadom: Više od 98 tisuća zahtjeva za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom da prosvjed nije doveo do onoga što su liječici očekivali, svih pet liječničkih organizacija spremno je za štrajk.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi pacijenti biti će zbrinuti, a kada će točno biti štrajk još se ne zna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici će sutra zatražiti sastanak s premijerom i tražiti da se uključi u rješavanje problema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je ozbiljna situacija, mi smo ozbiljni ljudi, to nije igra i mi nemamo vremena za igru. Vrijeme je za rješavanje i konkretne poteze što smo govorili i prije prosvjeda. Danas, konkretnih poteza još nismo vidjeli i zato s ovim potezom, našim pismom koje ćemo još jedanput službeno uputiti premijeru očekujemo da se nešto konačno pokrene, pripreme za štrajk počinju", rekla je Renata Čulinović- Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Ovisno o odluci skupštine sindikata o vremenu štrajka ćete pravovremeno biti obaviješteni. Naravno poštivat ćemo sve zakonske propise, ali akcija se priprema", dodala je.</para><para>"Odgovornost za štrajk je na Vladi RH, a naravno da ćemo se u štrajku kad god on bio, a o tome ste obaviješteni, itekako pobrinuti o našim pacijentima, svi hitni, onkološki i svi dječje dobi bit će zbrinuti", rekao je Krešimir Luetić.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Poručili su da su nezadovolji, da ih nedostaje a da mladi liječnici odlaze. Točan datum nisu otrkili jer prije toga mora proći postupak mirenja, ako to ne uspiju, službeno kreće štrajk.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Liječnici idu u štrajk. 'Ovo je ozbiljna situacija, mi nemamo vremena za igru, vrijeme je za rješavanje' Liječnici će sutra zatražiti sastanak s premijerom i tražiti da se uključi u rješavanje problema S obzirom da prosvjed nije doveo do onoga što su liječici očekivali, svih pet liječničkih organizacija spremno je za štrajk.Svi pacijenti biti će zbrinuti, a kada će točno biti štrajk još se ne zna. Liječnici će sutra zatražiti sastanak s premijerom i tražiti da se uključi u rješavanje problema."Ovo je ozbiljna situacija, mi smo ozbiljni ljudi, to nije igra i mi nemamo vremena za igru. Vrijeme je za rješavanje i konkretne poteze što smo govorili i prije prosvjeda. Danas, konkretnih poteza još nismo vidjeli i zato s ovim potezom, našim pismom koje ćemo još jedanput službeno uputiti premijeru očekujemo da se nešto konačno pokrene, pripreme za štrajk počinju", rekla je Renata Čulinović- Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata. Ovisno o odluci skupštine sindikata o vremenu štrajka ćete pravovremeno biti obaviješteni. Naravno poštivat ćemo sve zakonske propise, ali akcija se priprema", dodala je."Odgovornost za štrajk je na Vladi RH, a naravno da ćemo se u štrajku kad god on bio, a o tome ste obaviješteni, itekako pobrinuti o našim pacijentima, svi hitni, onkološki i svi dječje dobi bit će zbrinuti", rekao je Krešimir Luetić.Poručili su da su nezadovolji, da ih nedostaje a da mladi liječnici odlaze. Točan datum nisu otrkili jer prije toga mora proći postupak mirenja, ako to ne uspiju, službeno kreće štrajk. pala je odluka 

pala je odluka

Liječnici idu u štrajk. 'Ovo je ozbiljna situacija, mi nemamo vremena za igru, vrijeme je za rješavanje'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ćevapi se peku kao na traci, janjetina samo što nije gotova. U minhenskom restoranu Sadmira Huseida traži se mjesto više. Traže se i radnici. Sadmir ih zapošljava 52, većinom doseljenike iz Hrvatske i regije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i placa im je 3000-3500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2000-2300", kaže Sadmir Huseidi, vlasnik restorana</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pandemija je kaže promijenila sve, pa nedostaje radnika. Iz Hrvatske je puno upita, ali neki se ne zadrže dugo .</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plaći nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao", kaže Huseid.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa ne čudi da hrvatski Zavod za zapošljavanje bilježi blagi porast doseljenih. Lani se za zavoda zbog odlaska u inozemstvo odjavilo 4570 osoba, a nakon povratka prijavilo se 5225. Ove godine s istim razlogom objavila se 851 osoba, prijavilo se 892.</para><hmn:image id="5d0d07bc-cbfd-11ed-a80d-52e176a9eccb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj, Enđi Adrijević Mladar se vraća u Sinj. Imala je, kaže dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti koje imamo dolje jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije naše. Da taj trud uložimo dolje mislim da bi se puno bolje isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne", kaže ova Sinjanka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Država povratnike pomaže s 200 tisuća kuna, dosad njih 139. U 75 posto slučajeva su to povratnici iz Njemačke, zatim Irske i Švicarske. Pandemija, rat u Ukrajini i inflacija promijenili su radnu sliku Njemačke. Zbog poskupljenja ostaje sve manje novca, a radi se puno. Marku je ovo osma godina u Njemačkoj, sada radi kao vozač taksija.</para><hmn:image id="b90d4504-cbfd-11ed-8837-36a899c2b32c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko.", kaže Marko Dornjak iz Muchena</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nijemcima nedostaje radne snage, posao se nudi na svakom koraku. Najbolje prolaze radnici u zdravstvu i IT-u. Ali Njemačka je daleko od obećane zemlje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe", tvrdi nam Dean Đukić, urednik portala Putokaz.eu</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uspjeh u inozemstvu ovisi o kvalificiranosti radnika, želji za radom, znanju jezika i snalažljivosti. Uz sve to potrebno je i malo sreće.</para>

Je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja? 'Imala sam dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život' Već desetljećima Njemačka je brojnim Hrvatima druga domovina. Neki od njih tamo su ostvarili svoje snove, pa i zaradili bogatstvo. Neki su po to tek krenuli, a sigurno ima i onih koji o tome razmišljaju. Nakon što smo jučer usporediti cijene, u RTL Dosjeu Goran Latković istražuje -  je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja Ćevapi se peku kao na traci, janjetina samo što nije gotova. U minhenskom restoranu Sadmira Huseida traži se mjesto više. Traže se i radnici. Sadmir ih zapošljava 52, većinom doseljenike iz Hrvatske i regije."Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i placa im je 3000-3500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2000-2300", kaže Sadmir Huseidi, vlasnik restoranaPandemija je kaže promijenila sve, pa nedostaje radnika. Iz Hrvatske je puno upita, ali neki se ne zadrže dugo ."Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plaći nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao", kaže Huseid.Pa ne čudi da hrvatski Zavod za zapošljavanje bilježi blagi porast doseljenih. Lani se za zavoda zbog odlaska u inozemstvo odjavilo 4570 osoba, a nakon povratka prijavilo se 5225. Ove godine s istim razlogom objavila se 851 osoba, prijavilo se 892.Nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj, Enđi Adrijević Mladar se vraća u Sinj. Imala je, kaže dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život."Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti koje imamo dolje jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije naše. Da taj trud uložimo dolje mislim da bi se puno bolje isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne", kaže ova Sinjanka.Država povratnike pomaže s 200 tisuća kuna, dosad njih 139. U 75 posto slučajeva su to povratnici iz Njemačke, zatim Irske i Švicarske. Pandemija, rat u Ukrajini i inflacija promijenili su radnu sliku Njemačke. Zbog poskupljenja ostaje sve manje novca, a radi se puno. Marku je ovo osma godina u Njemačkoj, sada radi kao vozač taksija." Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko.", kaže Marko Dornjak iz MuchenaNijemcima nedostaje radne snage, posao se nudi na svakom koraku. Najbolje prolaze radnici u zdravstvu i IT-u. Ali Njemačka je daleko od obećane zemlje."Obećana je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se netko snađe", tvrdi nam Dean Đukić, urednik portala Putokaz.euUspjeh u inozemstvu ovisi o kvalificiranosti radnika, želji za radom, znanju jezika i snalažljivosti. Uz sve to potrebno je i malo sreće. RELACIJA POSAO - KUĆA 

RELACIJA POSAO - KUĆA

Je li Njemačka za Hrvate i dalje obećana zemlja? 'Imala sam dobrog poslodavca i solidnu plaću, ali ne i život'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.</para><hmn:article id="11cb9f34-8ebd-11ed-bb77-3e032b3ccfb4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.</para><heading2>Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.</para><hmn:article id="e54154a8-c352-11ec-8474-4661a5d38be0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju.<hmn:linebreak/>"Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam.</para>

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura Dobrih radnika nema ni za lijeka, pa se i čistačice povećalom traže. Sugovornici kažu da nije problem što nema kvalitetne radne snage, nego što uopće nema tko raditi. A tu je i crno tržište koji je glavni problem Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac."Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju."Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam. nema tko raditi 

nema tko raditi

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rukometaši Nexea u četvrtfinalu EHF Europske lige igrat će protiv njemačkog Frisch Auf Goppingena. Prva utakmica je na rasporedu 11. travnja u Goppingenu, a uzvrat je u Našicama 18. travnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rukometaši Nexea izborili su plasman u četvrtfinale EHF Europske lige nakon što su u uzvratnom susretu osmine finala u Našicama izgubili od ukrajinskog Motora sa 27-29, međutim obranili su četiri gola prednosti iz prve utakmice u kojoj su slavili sa 27-23.</para><hmn:article id="805e87ca-c5c4-11ed-ad90-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>'Pokazali smo srce i karakter'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Motor je jako dobra ekipa, imaju mladu i poletnu momčad. To je ekipa koja je dugi niz godina zajedno. Nezadovoljan sam ulazom u utakmicu. Velikih osam razlike smo spašavali, ali smo pokazali karakter i srce. Bio je to sladak poraz, napeta utakmica," kazao je trener Branko Tamše.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zadnje tri godine smo ostvarili minimalno osminu finala Europske lige, lani smo bili i na Final Fouru. Ove godine imamo minimalno četvrtfinale," dodao je slovenski stručnjak.</para><hmn:article id="73839372-c23d-11ed-8dad-329d57798d49" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><heading2>Hrvatski trojac u Goppingenu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nexe u četvrtfinalu očekuje njemački Frisch Auf Goppingen koji je u osmini finala izbacio islandski Valur s dvije pobjede (36-29, 33-31).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prva utakmica je 11. travnja u Njemačkoj, a uzvrat sedam dana kasnije u Našicama. U Goppingenu igraju tri hrvatska rukometaša - vratar Marin Šego, lijevi vanjski Josip Šarac, te pivot Krešimir Kozina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U preostala tri susret četvrtfinala sastaju se portugalski Sporting i francuski Montpellier, španjolski Granollers i njemački Flensburg-Handewitt, te švicarski Kadetten Schaffhausen i njemački Fuchse Berlin.</para>

Nexe doznao protivnika u četvrtfinalu EHF Europske lige U preostala tri susret četvrtfinala sastaju se portugalski Sporting i francuski Montpellier, španjolski Granollers i njemački Flensburg-Handewitt, te švicarski Kadetten Schaffhausen i njemački Fuchse Berlin Rukometaši Nexea u četvrtfinalu EHF Europske lige igrat će protiv njemačkog Frisch Auf Goppingena. Prva utakmica je na rasporedu 11. travnja u Goppingenu, a uzvrat je u Našicama 18. travnja.Rukometaši Nexea izborili su plasman u četvrtfinale EHF Europske lige nakon što su u uzvratnom susretu osmine finala u Našicama izgubili od ukrajinskog Motora sa 27-29, međutim obranili su četiri gola prednosti iz prve utakmice u kojoj su slavili sa 27-23.'Pokazali smo srce i karakter'"Motor je jako dobra ekipa, imaju mladu i poletnu momčad. To je ekipa koja je dugi niz godina zajedno. Nezadovoljan sam ulazom u utakmicu. Velikih osam razlike smo spašavali, ali smo pokazali karakter i srce. Bio je to sladak poraz, napeta utakmica," kazao je trener Branko Tamše."Zadnje tri godine smo ostvarili minimalno osminu finala Europske lige, lani smo bili i na Final Fouru. Ove godine imamo minimalno četvrtfinale," dodao je slovenski stručnjak.Hrvatski trojac u GoppingenuNexe u četvrtfinalu očekuje njemački Frisch Auf Goppingen koji je u osmini finala izbacio islandski Valur s dvije pobjede (36-29, 33-31).Prva utakmica je 11. travnja u Njemačkoj, a uzvrat sedam dana kasnije u Našicama. U Goppingenu igraju tri hrvatska rukometaša - vratar Marin Šego, lijevi vanjski Josip Šarac, te pivot Krešimir Kozina.U preostala tri susret četvrtfinala sastaju se portugalski Sporting i francuski Montpellier, španjolski Granollers i njemački Flensburg-Handewitt, te švicarski Kadetten Schaffhausen i njemački Fuchse Berlin. LOV NA FINAL FOUR 

Tristotinjak građana na Markovom trgu pojavilo se s lampionima: 'Ovo nije prosvjed, spontano smo se okupili za slobodu'

Najčitanije

Drama na letu iz Dubrovnika prema Zagrebu: 'Mnogi su vrištali, jedna djevojka je i plakala'

Maja Đerek radi čistku gradskih stanova i oduzima ih olimpijcu, prvaku opere, profesorici prava...

Apartmani se već bukiraju za ljeto- u Rogoznici apartman tik uz more i od 70 eura, na Hvaru od 80. Imamo i druge cijene!

Još iz rubrike

Poznati lanac s polica povlači proizvod i poziva kupce da ga vrate: 'Može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu...'

Pulski gradonačelnik zabranio koncert, a sad ga snimili na narodnjacima: 'Imate i video gdje pjevam talijanske canzone'

Ovo je nikad viđena snimka susreta 'Varalice s Tindera' i njegove žrtve: 'Ti si lažljivac! Zašto bježiš?'

Više s weba

Pročitajte još

Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režija, stanarine ili rata kredita. Pred ovrhom je 230.000 kućanstava

Sud proglasio Severinu krivom jer je socijalnu radnicu verbalno napala i nije birala riječi...

Mirovinski pod opsadom: Više od 98 tisuća zahtjeva za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine

Liječnici idu u štrajk. 'Ovo je ozbiljna situacija, mi nemamo vremena za igru, vrijeme je za rješavanje'

Pročitajte još

Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režija, stanarine ili rata kredita. Pred ovrhom je 230.000 kućanstava

Sud proglasio Severinu krivom jer je socijalnu radnicu verbalno napala i nije birala riječi...

Mirovinski pod opsadom: Više od 98 tisuća zahtjeva za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine

Liječnici idu u štrajk. 'Ovo je ozbiljna situacija, mi nemamo vremena za igru, vrijeme je za rješavanje'

Više s weba