Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstvo obrane (MORH) javlja kako je u vojarni “4. gardijske brigade Pauci” u Kninu pronađena ozlijeđena pripadnica Hrvatske vojske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu kako se sve dogodilo u ranim jutarnjim satima u srijedu 3. kolovoza 2022., a kako se pripadnica Hrvatske vojske nalazila izvan službe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ozlijeđena pripadnica je hospitalizirana. Okolnosti njezinog stradavanja se istražuju, zaključuju.</para>

U kninskoj vojarni pronađena ozlijeđena vojnikinja, bila izvan službe. Prevezena je u bolnicu Okolnosti stradavanja se istražuju Ministarstvo obrane (MORH) javlja kako je u vojarni “4. gardijske brigade Pauci” u Kninu pronađena ozlijeđena pripadnica Hrvatske vojske.Ističu kako se sve dogodilo u ranim jutarnjim satima u srijedu 3. kolovoza 2022., a kako se pripadnica Hrvatske vojske nalazila izvan službe.Ozlijeđena pripadnica je hospitalizirana. Okolnosti njezinog stradavanja se istražuju, zaključuju. ČUDAN SLUČAJ 

branitelji, vojska

Udruge prosvjedovale zbog zločina nad srpskim civilima u Oluji. Psovali ih, vrijeđali i nazivali 'četničkom bandom'

Noćni horor-turisti u Splitu: 'Spriječio sam ih da pišaju po beskućniku i snimaju. Pa pornići uživo, kokain…'

U kninskoj vojarni pronađena ozlijeđena vojnikinja, bila izvan službe. Prevezena je u bolnicu

ČUDAN SLUČAJ

Članak

RTL Vijesti

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!</para><hmn:article id="91e5e44e-b9f3-11ec-9f62-0242ac12002b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.</para><hmn:article id="0844a4bc-b9f0-11ec-9e53-0242ac13000e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu!</para>

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan Kad idem u trgovinu, osjećam se kao na modnoj reviji. Eto, to o Hrvatskoj misli jedan Amerikanac koji se upravo doselio u Dubrovnik. Njegov je video postao viralan, a naša reporterka odlučila se raspitati što to stranci misle o nama. Kava, bura, strah od propuha, puno je hrvatskih misterija "Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava."Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu! NAJLJEPŠA NA SVIJETU? 

NAJLJEPŠA NA SVIJETU?

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač <emphasis>Vatrenih </emphasis>i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti <emphasis>devetka </emphasis>protiv Walesa u subotu na Poljudu.</para><heading2>Brunu Petkovića se neće forsirati</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.</para><hmn:article id="c7c5e3da-9a70-11ed-8c93-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.</para><heading2>Socijalne vještine našeg izbornika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.</para><heading2>Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistent</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba <emphasis>Vatrenih </emphasis>pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga.</para>

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa? Marko Livaja trebao bi biti &apos;devetka&apos; protiv Walesa u subotu na Poljudu Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač Vatrenih i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti devetka protiv Walesa u subotu na Poljudu.Brunu Petkovića se neće forsiratiOčekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.Socijalne vještine našeg izbornikaPa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistentZa spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba Vatrenih pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga. JASNO K'O DAN 

JASNO K'O DAN

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa?

Pod policijskom, vatrogasnom i pratnjom hitne pomoći, u kamionu za građevni materijal prevezena je riječka bomba. Ovako je izgledala akcija 
Od gradilišta u Krnjevu pa sve do Kamenjaka putovala je avionska bomba zaostala iz Drugog svjetskog rata koja je pronađena prije par dana na riječkom području. Kako smo tada prvi izvijestili, policija je prostor još tada ogradila, a nakon neutralizacije mine u riječkoj luci, službe su radile na deaktivaciji ove eksplozivne naprave.

Učinili su to naposljetku u četvrtak oko 5,30 sati kada je bomba morala biti izmještena s gradilišta na područje Kamenjaka gdje će biti neutralizirana. Policija je upozorila građane da se ne zadržavaju na tom području, da se ne zadržavaju na trasi te da poštuju upute policijskih službenika. Podsjetimo, privremeno je zatvorena Zvonimira ulica jer bomba je u kamionu za građevinski materijal prevezena Zvonimirovom ulicom – Rujevicom – Viškovom – Grobnikom. 

<para>
Od gradilišta u Krnjevu pa sve do Kamenjaka putovala je avionska bomba zaostala iz Drugog svjetskog rata koja je pronađena prije par dana na riječkom području. Kako smo tada prvi izvijestili, policija je prostor još tada ogradila, a nakon neutralizacije mine u riječkoj luci, službe su radile na deaktivaciji ove eksplozivne naprave.

Učinili su to naposljetku u četvrtak oko 5,30 sati kada je bomba morala biti izmještena s gradilišta na područje Kamenjaka gdje će biti neutralizirana. Policija je upozorila građane da se ne zadržavaju na tom području, da se ne zadržavaju na trasi te da poštuju upute policijskih službenika. Podsjetimo, privremeno je zatvorena Zvonimira ulica jer bomba je u kamionu za građevinski materijal prevezena Zvonimirovom ulicom – Rujevicom – Viškovom – Grobnikom.</para>

Pod policijskom, vatrogasnom i pratnjom hitne pomoći, u kamionu za građevni materijal prevezena je riječka bomba. Ovako je izgledala akcija

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.</para><hmn:image id="a7ac3d88-c941-11ed-b180-1e57569db736" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".</para><hmn:image id="a7a496fa-c941-11ed-8d1c-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.</para><hmn:article id="e765605a-c7e6-11ed-a9e2-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.</para><hmn:image id="a7a29c60-c941-11ed-815e-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.</para><hmn:image id="b956487e-c96b-11ed-8ad6-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"</para><hmn:article id="ef7f3972-c878-11ed-9f35-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.</para><hmn:image id="a7a18cc6-c941-11ed-b451-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..." Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca.</para>

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom Knjiga je trajni dokument sjećanja na zagrebački potres i nadljudski napor vatrogasaca, a prisjetili su se i znakova pažnje kao što su palačinke i kolači koji bi se samo pojavili. Publika se nasmijala kad je doznala da je tad trebalo pomagati i zagrebačkom zapovjedniku kojem je, eto, &apos;crko akumulator&apos; "Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa."Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac."Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte."Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. "I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana  i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..."  Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca. zagrebački junaci 

zagrebački junaci

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2023. iznosila je 1 094 eura, javlja Državni zavod za statistiku, a to je, dodaju nominalno i realno više za 4,6% u odnosu na prosinac 2022.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu dalje kako je najvišaprosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz (1 685 eura), a najniža je isplaćena u djelatnostima Proizvodnja kože i srodnih proizvoda i Ostale osobne uslužne djelatnost (748 eura).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče prosječne satnice govore da je u siječnju iznosila 6,14 eura, a ispada kako smo prosječno radili 175 plaćenih sati. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153), zaključuju.</para>

U siječnju prosječna plaća 1094 eura. Poznato tko je najviše plaćen, a tko zapravo radi najviše Ispostavilo se da je prosječna plaća u siječnju nominalno i realno viša za 4,6% u odnosu na prosinac 2022. godine Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2023. iznosila je 1 094 eura, javlja Državni zavod za statistiku, a to je, dodaju nominalno i realno više za 4,6% u odnosu na prosinac 2022.Ističu dalje kako je najvišaprosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz (1 685 eura), a najniža je isplaćena u djelatnostima Proizvodnja kože i srodnih proizvoda i Ostale osobne uslužne djelatnost (748 eura).Što se tiče prosječne satnice govore da je u siječnju iznosila 6,14 eura, a ispada kako smo prosječno radili 175 plaćenih sati. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153), zaključuju. PODACI DZS-A 

PODACI DZS-A

U siječnju prosječna plaća 1094 eura. Poznato tko je najviše plaćen, a tko zapravo radi najviše

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela  Trostruki ubojica iz Splita Filip Zavadlav i na posljednjem ročištu na splitskom sudu pojavio se u odijelu. Modro i elegantno u kombinaciji s žutom polo majicom. No, da to bude ipak sportski elegantno, umjesto cipela obuo je tenisice kraljevsko plave boje. Njegov današnji look ne razlikuje se puno od onog s prošlog ročišta kad je na sud stigao u bijelom odijelu s crnom kravatom i kada je u sudnici odlučio pričati samo talijanski. No, najpoznatiji splitski ubojica nije uvijek bio ovako otmjen i modno osvješten. Dosad je bio više sportski tip. Trenirka, mornarska majica, spitfire jakna... Sada uz odijela fura i dužu kosu, pomalo razbarušenu, dok je u vrijeme favoriziranja sportskog đira uglavnom nosio kratke frizure. Pogledajte u galeriji sva lica i modna izdanja 28- godišnjeg ubojice  

<para>Trostruki ubojica iz Splita Filip Zavadlav i na posljednjem ročištu na splitskom sudu pojavio se u odijelu. Modro i elegantno u kombinaciji s žutom polo majicom. No, da to bude ipak sportski elegantno, umjesto cipela obuo je tenisice kraljevsko plave boje. Njegov današnji look ne razlikuje se puno od onog s prošlog ročišta kad je na sud stigao u bijelom odijelu s crnom kravatom i kada je u sudnici odlučio pričati samo talijanski. No, najpoznatiji splitski ubojica nije uvijek bio ovako otmjen i modno osvješten. Dosad je bio više sportski tip. Trenirka, mornarska majica, spitfire jakna... Sada uz odijela fura i dužu kosu, pomalo razbarušenu, dok je u vrijeme favoriziranja sportskog đira uglavnom nosio kratke frizure. Pogledajte u galeriji sva lica i modna izdanja 28- godišnjeg ubojice </para>

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara. U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše <ulink url="https://www.nacional.hr/josip-manolic-ekskluzivno-na-103-rodendan-plenkovic-je-diplomat-on-nije-politicar-nije-drzavnik-cilj-mu-je-otici-u-europu-gdje-su-dobre-place/">Nacional.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.</para><hmn:article id="69358f8a-b9f4-11ec-a5eb-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat". </para>

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu' Preživio je koronu, nadživio dvije supruge i još uvijek prkosi vremenu, a često je predmet šala koje kruže društvenim mrežama Josip Manolić danas slavi 103 godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara.  U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše Nacional.Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan."Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat".   'kažnjavao sam sebe' 

'kažnjavao sam sebe'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je objavljeno da su bivši predsjednik Uprave trgovačkog društva Jadranski naftovod (JANAF) Dragan Kovačević, te osnivač i voditelj poslovanja jednog trgovačkog društa ponovno pod lupom USKOK-a zbog sumnji za primanje i davanje mita tijekom 2015. i 2019. godine., oglasili su se i sam Kovačević koji kaže da se radi o insinuaciji i nagađanju bez dokaza. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, Kočavić je od Kreše Peteka, vlasnika Elektrocentra Petek, navodno tražio da mu predaje nagrade u novcu i financira njegove privatne troškove u zamjenu za pogodovanje u okviru investicija JANAF-a. Ovaj mu je dao najmanje 13.272,28 eura u gotovini, te je Kovačeviću također podmirivao privatne troškove od najmanje 18.289,20 eura za kupnju odijela i drugih odjevnih predmeta njemu i njegovoj obitelji.Kovačeviće na to reagirao preko svoje odvjetnice Jelene Batarelo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prenosimo reagiranje u cijelosti: </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Temeljem podignute optužnice, a koja je podignuta van svih vremenskih granica, sada tužiteljstvo iz iste, van svih zakonskih regula, podiže novu istragu na temelju starih podataka koji su samo insinuacije i nagađanja bez ijednog dokaza, samo na temelju iskonstruiranih SMS poruka.</para><hmn:article id="535f7902-c964-11ed-9724-8a9b20bcbc45" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već duboko umoran od laži koje mu se stavljaju na teret, možemo samo reći da tužiteljstvo u nedostatku bilo kakvih dokaza pokušava insinuirati i osramotiti Dragana Kovačevića, bez ijednog suvislog dokaza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dragan Kovačević je prema Statutu Društva imao sva prava i ovlasti poduzimati sve radnje koje doprinose stvaranju poslovnog rezultata. I to je u 9 godina učinio na najbolji mogući način, podigao prihode 2,5 puta i dobit 4,5 puta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tužiteljstvo, stalno i u kontinuitetu veze odnos poslovanja ECP-a i Dragana Kovačevića, a posebno podizanja novca od strane g. Peteka. Niti Dragan Kovačević ima ikakve veze s financijskim aktivnostima g. Peteka, niti ima ikakva saznanja o njima, niti tužiteljstvo ima ikakav dokaz za to; nego samo rade konstrukcije, već viđene kroz zadnje dvije godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konstatacija da je Dragan Kovačević dobivao odjeću za nagradu, grubo krši osobnost Dragana Kovačevića jer je on sve svoje stvari kupovao i platio vlastitim novcem. Dovoditi to u vezu s humanitarnom akcijom gdje Kovačević zamoljava g. Peteka da sudjeluje u akciji kupnje, koja je bila u službi humanitarne akcije, je ne samo uvredljivo nego i zabrinjavajuće; što su pojedinci iz DORH-a spremni napraviti da ocrne i osramote ljude bez ikakvih dokaza. Kad nemaju nikakvih dokaza iz prijašnjih optužnica, krenuli su sa sramoćenjem da mi je netko platio odijelo od 150 Eur. Nikada u životu mi nije nitko ništa platio, čak ni ručak, a još manje odijelo. Sva svoja odijela sam platio vlastitim novcem, i žalosno je da to moram dokazivati. I to odijela koja nisu skupa, nego su koštala oko 1100 kn, što je ispod cijene i u Varteksu. Sramotno i jadno, pa bilo i od DORH-a.</para>

Odvjetnica Kovačevića o novoj istrazi: 'On je sve svoje stvari kupovao i platio vlastitim novcem' Bivši čelnik Janafa ponovno je pod lupom USKOK-a pod sumnjom da je Krešu Peteka, vlasnika Elektrocentra Petek, tražio da mu predaje nagrade u novcu i financira privatne troškove u zamjenu za pogodovanje u JANAF-u. Ovaj mu je navodno kupovao i odijela, cifre su vrtoglave Nakon što je objavljeno da su bivši predsjednik Uprave trgovačkog društva Jadranski naftovod (JANAF) Dragan Kovačević, te osnivač i voditelj poslovanja jednog trgovačkog društa ponovno pod lupom USKOK-a zbog sumnji za primanje i davanje mita tijekom 2015. i 2019. godine., oglasili su se i sam Kovačević koji kaže da se radi o insinuaciji i nagađanju bez dokaza. Podsjetimo, Kočavić je od Kreše Peteka, vlasnika Elektrocentra Petek, navodno tražio da mu predaje nagrade u novcu i financira njegove privatne troškove u zamjenu za pogodovanje u okviru investicija JANAF-a. Ovaj mu je dao najmanje 13.272,28 eura u gotovini, te je Kovačeviću također podmirivao privatne troškove od najmanje 18.289,20 eura za kupnju odijela i drugih odjevnih predmeta njemu i njegovoj obitelji.Kovačeviće na to reagirao preko svoje odvjetnice Jelene Batarelo. Prenosimo reagiranje u cijelosti: "Temeljem podignute optužnice, a koja je podignuta van svih vremenskih granica, sada tužiteljstvo iz iste, van svih zakonskih regula, podiže novu istragu na temelju starih podataka koji su samo insinuacije i nagađanja bez ijednog dokaza, samo na temelju iskonstruiranih SMS poruka.Već duboko umoran od laži koje mu se stavljaju na teret, možemo samo reći da tužiteljstvo u nedostatku bilo kakvih dokaza pokušava insinuirati i osramotiti Dragana Kovačevića, bez ijednog suvislog dokaza.Dragan Kovačević je prema Statutu Društva imao sva prava i ovlasti poduzimati sve radnje koje doprinose stvaranju poslovnog rezultata. I to je u 9 godina učinio na najbolji mogući način, podigao prihode 2,5 puta i dobit 4,5 puta.Tužiteljstvo, stalno i u kontinuitetu veze odnos poslovanja ECP-a i Dragana Kovačevića, a posebno podizanja novca od strane g. Peteka. Niti Dragan Kovačević ima ikakve veze s financijskim aktivnostima g. Peteka, niti ima ikakva saznanja o njima, niti tužiteljstvo ima ikakav dokaz za to; nego samo rade konstrukcije, već viđene kroz zadnje dvije godine.Konstatacija da je Dragan Kovačević dobivao odjeću za nagradu, grubo krši osobnost Dragana Kovačevića jer je on sve svoje stvari kupovao i platio vlastitim novcem. Dovoditi to u vezu s humanitarnom akcijom gdje Kovačević zamoljava g. Peteka da sudjeluje u akciji kupnje, koja je bila u službi humanitarne akcije, je ne samo uvredljivo nego i zabrinjavajuće; što su pojedinci iz DORH-a spremni napraviti da ocrne i osramote ljude bez ikakvih dokaza. Kad nemaju nikakvih dokaza iz prijašnjih optužnica, krenuli su sa sramoćenjem da mi je netko platio odijelo od 150 Eur. Nikada u životu mi nije nitko ništa platio, čak ni ručak, a još manje odijelo. Sva svoja odijela sam platio vlastitim novcem, i žalosno je da to moram dokazivati. I to odijela koja nisu skupa, nego su koštala oko 1100 kn, što je ispod cijene i u Varteksu. Sramotno i jadno, pa bilo i od DORH-a. 'duboko sam umoran' 

'duboko sam umoran'

Odvjetnica Kovačevića o novoj istrazi: 'On je sve svoje stvari kupovao i platio vlastitim novcem'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je potvrdio za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/jasmin-stavros-za-24sata-imam-karcinom-kostiju-i-u-fazi-sam-borbe-za-zivot-sve-me-boli-899184?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignNam">24sata</ulink>, loše se osjeća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.</para><hmn:image id="d781c03c-c8a6-11ed-a9c4-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje.</para>

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa' Pjevač već godinama živi mirnim životom u selu kraj Jastrebarskog gdje je kupio klet. Tamo je svaki dan šetao sa suprugom, trčao, vozio bicikl i hranio se domaćim proizvodima. Već idući mjesec trebao je imati nastupe, sad razmišlja hoće li ih održati Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.Kako je potvrdio za 24sata, loše se osjeća."Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje. teška vijest 

teška vijest

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Pogledajte kako je Zavadlav izgledao kada je uhićen, a kako izgleda danas U Kolovozu 2020. godine na splitskom Županijskom sudu započelo je suđenje Filipu Zavadlavu, optuženom za trostruko teško ubojstvo u splitskom Varošu. Tereti ga se za ubojstvo Marina Bobana, Jurice Torlaka i Marina Ožića Paića. Ubio ih je hicima iz automatske puške. Danas je ponovno počelo suđenje, no ubrzo je i prekinuto nakon što je optuženi na sva pitanja sutkinje počeo odgovarati na talijanskom jeziku. Rasprava je odgođena na neodređeno vrijeme, za koje će Zavadlav biti podvrgnut psihijatrijskom vještačenju kako bi se utvrdilo je li sposoban pratiti raspravu. Do sada su ga zastupala četiri odvjetnika - Branko Šerić, Ivanka Šamija, Darko Stanić te sada Tadiša Milošević.​ U fotografijama možete pogledati kako se Filipov izgled mijenja od trenutka kada je uhićen pa do danas 

<para>U Kolovozu 2020. godine na splitskom Županijskom sudu započelo je suđenje Filipu Zavadlavu, optuženom za trostruko teško ubojstvo u splitskom Varošu. Tereti ga se za ubojstvo Marina Bobana, Jurice Torlaka i Marina Ožića Paića. Ubio ih je hicima iz automatske puške. Danas je ponovno počelo suđenje, no ubrzo je i prekinuto nakon što je optuženi na sva pitanja sutkinje počeo odgovarati na talijanskom jeziku. Rasprava je odgođena na neodređeno vrijeme, za koje će Zavadlav biti podvrgnut psihijatrijskom vještačenju kako bi se utvrdilo je li sposoban pratiti raspravu. Do sada su ga zastupala četiri odvjetnika - Branko Šerić, Ivanka Šamija, Darko Stanić te sada Tadiša Milošević.​ U fotografijama možete pogledati kako se Filipov izgled mijenja od trenutka kada je uhićen pa do danas</para>

Pogledajte kako je Zavadlav izgledao kada je uhićen, a kako izgleda danas

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja se hrvatska saga s pronalaskom eksplozivnih naprava. Kako doznaje <ulink url="https://www.glasistre.hr/istra/2023/03/23/u-umagu-pronadena-mina-iz-drugog-svjetskog-rata-nalazi-se-vrlo-blizu-grada-853160">Glas Istre</ulink>, sada su našli minu iz Drugog svjetskog rata i to kod ispusta novog pročistača otpadnih voda u Umagu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nalazi se pod vodom iza mola bivše tvornice cementa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, tijekom jutra neutralizirana je avionska bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena na građevinskom zemljištu na Krnjevu. Par dana radnije evakuiran je dio Rijeke jer neutralizirana je mina u riječkoj luci.</para>

Nema kraja! I kod Umaga pronašli minu iz Drugog svjetskog rata. Pod vodom je Tijekom jutra neutralizirana je avionska bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena na građevinskom zemljištu na Krnjevu. Par dana radnije evakuiran je dio Rijeke jer neutralizirana je mina u riječkoj luci Nastavlja se hrvatska saga s pronalaskom eksplozivnih naprava. Kako doznaje Glas Istre, sada su našli minu iz Drugog svjetskog rata i to kod ispusta novog pročistača otpadnih voda u Umagu.Nalazi se pod vodom iza mola bivše tvornice cementa.Podsjetimo, tijekom jutra neutralizirana je avionska bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena na građevinskom zemljištu na Krnjevu. Par dana radnije evakuiran je dio Rijeke jer neutralizirana je mina u riječkoj luci. kod ispusta pročistača 

kod ispusta pročistača

Nema kraja! I kod Umaga pronašli minu iz Drugog svjetskog rata. Pod vodom je

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako javlja <ulink url="https://edition.cnn.com/travel/article/thailand-bungee-jump-snap-intl-hnk/index.html">CNN</ulink>, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka.</para>

Muškarcu na bungee jumpingu puklo uže. 'Zatvorio sam oči u strahu, a onda sam se našao pod vodom' 39-godišnjak je pukom srećom preživio nesreću,a snimka događaja počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.Kako javlja CNN, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu."Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka. srećom preživio 

U kninskoj vojarni pronađena ozlijeđena vojnikinja, bila izvan službe. Prevezena je u bolnicu

Najčitanije

Pod policijskom, vatrogasnom i pratnjom hitne pomoći, u kamionu za građevni materijal prevezena je riječka bomba. Ovako je izgledala akcija

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom

U siječnju prosječna plaća 1094 eura. Poznato tko je najviše plaćen, a tko zapravo radi najviše

Još iz rubrike

Nekad je bio sportski tip, kratke kose, u trenirci ili mornarskoj majici. Sada namješta frizurice i preferira elegantna odijela

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

Više s weba

Pročitajte još

Odvjetnica Kovačevića o novoj istrazi: 'On je sve svoje stvari kupovao i platio vlastitim novcem'

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Pogledajte kako je Zavadlav izgledao kada je uhićen, a kako izgleda danas

Nema kraja! I kod Umaga pronašli minu iz Drugog svjetskog rata. Pod vodom je

Pročitajte još

Odvjetnica Kovačevića o novoj istrazi: 'On je sve svoje stvari kupovao i platio vlastitim novcem'

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Pogledajte kako je Zavadlav izgledao kada je uhićen, a kako izgleda danas

Nema kraja! I kod Umaga pronašli minu iz Drugog svjetskog rata. Pod vodom je

Više s weba