ništa dobro

Velika analiza: Hrane će biti, ali će biti skupa. Recesija nam ipak ne prijeti, zasad

Image
Foto: Srećko Niketić/Pixsell

Gospodarskog oporavka na razini Europe koji se očekivao neće biti zbog rata u Ukrajini. Postoji rizik od stagflacije, kombinacije sporog rasta i visoke inflacije

12.3.2022. u 10:15/ RTL

Hrane će biti ali će biti skupa, piše u subotu Večernji list, a prenosi Hina, ističući da Hrvatska zasad nije u krugu zemalja kojima prijeti recesija, dijelom i zbog goleme količine bespovratnog novca iz EU.

Rat u Ukrajini nije samo najveća vojna i geopolitička prekretnica u Europi nakon završetka hladnog rata već se s njim mijenja i kompletna globalna ekonomska situacija. Gospodarskog oporavka kakav se prije očekivao neće biti, već stiže rizik od stagflacije, odnosno kombinacije slabog rasta i visoke inflacije.

Stagflaciju je među prvima spomenuo Clemens Fuest, predsjednik poznatog njemačkog IFO instituta, u svojoj analizi posljedica ruskog napada na Ukrajinu. Riječ je o ekonomskom fenomenu koji obilježava slab ili nikakav gospodarski rast, znatno povećanje cijena i visoka nezaposlenost. Dakle, ništa dobro.

Image
pomoć u teškim vremenima

Stižu vaučeri za umirovljenike: Tko će, kada i koliko dobiti?

Image
pomoć u teškim vremenima

Stižu vaučeri za umirovljenike: Tko će, kada i koliko dobiti?

Istina, s izuzetkom nekih mediteranskih zemalja, Europa nema problema s nezaposlenošću, pa i izbjeglice iz Ukrajine s lakoćom dobivaju radne i boravišne vize u Europskoj uniji s kojima se mogu zaposliti u bilo kojoj članici i tako popuniti manjkove na tržištu rada. Čak su i pojedini hrvatski poduzetnici kombijima potegnuli do najbliže granice s nesretnom zemljom kako bi izbjeglicama ponudili gostoprimstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogi ovih dana pokušavaju “pohvatati” što se iza brda valja i kakve će promjene nastupiti. Stvarni rat na teritoriju Ukrajine dobio je i svoj energetski nastavak u pozadini i zasad gotovo da postoji konsenzus da rat na tlu Europe neće ugroziti globalni rast. Povući će, naravno, velike azijske ekonomije, Sjedinjene Američke Države i Latinsku Ameriku, no u ratu će teško stradati napadnuta Ukrajina, zatim Rusija, koja je preko noći pokidala veze s europskim partnerima koje je gradila tri desetljeća te naravno Europa na čijem se tlu ratuje.

Hrvatska je ekonomija otvorena i snažno ovisna o potrošnji i turizmu pa će zato upijati i povoljna i nepovoljna kretanja iz okruženja, kao i dosad. Rusija u domaćem robnom izvozu sudjeluje s oko jedan posto, što bi, prekine li se u potpunosti kretanje robe, bio velik gubitak za pojedine tvrtke, no ne i nešto što bi bitnije narušilo dinamiku domaće proizvodnje.

Upravo se čita

Image
preblage kazne?

Tristo poginulih u prometu, 120 oduzetih auta: Trebamo li postrožiti kazne za kršenje prometnih pravila?

I u EU ističu da je trgovina s Rusijom nakon 2014. i aneksije Krima spala na svega 0,6 posto ukupne ekonomske proizvodnje. Udar stiže preko energenata i sirovina te općenito nesigurnosti i užasa koji sa sobom nosi ratno razaranje. Hrane će biti dovoljno, ali ne po sadašnjim cijenama, piše nVečernji list.

Više s weba

Pročitajte još

Image
nisu zadovoljni

Međunarodne organizacije za ljudska prava osudile ulazak RH u Schengen. Jedna stvar im smeta

Više s weba