KORONAKRIZA

Vladina mjera privukla poslodavce: Za skraćeni radni tjedan prijavljeno 15.000 radnika

Image
Foto: RTL / Shutterstock

Sadašnje potpore za skraćeno radno vrijeme nisu ništa izdašnije nego u proteklih 10 godina

28.7.2020. u 16:14/ Vijesti.hr

Za vrijeme prošle ekonomske krize i u postrecesijskom razdoblju hrvatski poslodavci gotovo da nisu koristili državnu potporu skraćenog radnog vremena iako su na nju imali pravo već od 2009. godine, a pokazala se i kao dobar alat za očuvanje radnih mjesta u proizvodnim tvrtkama u najrazvijenijim europskim zemljama, posebice u Njemačkoj.

Image
Što kažu sindikati i poslodavci

Može li izlaz iz koronakrize unaprijediti naše živote? 'Ne možemo si priuštiti isključivanje radnika iz upravljanja oporavkom'

Image
Što kažu sindikati i poslodavci

Može li izlaz iz koronakrize unaprijediti naše živote? 'Ne možemo si priuštiti isključivanje radnika iz upravljanja oporavkom'

No, ovaj put je znatno drukčije pa je od početka srpnja do jučer u podne, prema podacima koje je Novi list dobio od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 305 poslodavaca zatražilo potporu za skraćeno radno vrijeme i to za 15.198 radnika.

U cijelom desetljeću prije toga takvu je potporu tražio 81 poslodavac za 2.151 radnika. To znači da je sada broj radnika za koje se ta potpora traži u mjesec dana sedam puta veći od broja radnika koji su tu potporu dobivali u 10 godina. Sadašnje potpore za skraćeno radno vrijeme nisu ništa izdašnije nego u proteklih 10 godina, uvjeti su nešto blaži i jednostavniji pa se sadašnji interes vjerojatno može objasniti time što su poslodavci za prošle krize radije otpuštali radnike, dok si sada taj luksuz ne mogu priuštiti. Bez obzira na procjene o rastu broja nezaposlenih do jeseni, prerađivačke tvrtke teže će naći obučene radnike nego što su to mogle prije 10 godina jer veliki broj takvih je u međuvremenu iselio iz Hrvatske.

Pad prihoda

Ukazuje na to činjenica da je najveći broj zahtjeva pristigao baš iz prerađivačke industrije, potporu je zatražilo čak 156 tvrtki, što je više od polovine svih pristiglih zahtjeva. Nakon toga slijedi djelatnost trgovine na veliko i malo s 28 zahtjeva, te građevinarstvo i smještaj i priprema hrane s po 22 zahtjeva. Iz ostalih uslužnih djelatnosti pristiglo je još 18 zahtjeva, a na račun države svoje radnike na skraćeni radni tjedan želi poslati, primjerice, i po jedna tvrtka iz financijske djelatnosti, poslovanja nekretnina ili obrazovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potporu skraćenog radnog vremena mogu dobiti tvrtke koje su u mjesecu za koji je traže imali pad prihoda veći od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika mora skratiti radni tjedan za najmanje 20 posto radnika, dok oni s više od 50 radnika skraćuju radni tjedan za najmanje deset posto radnika.

Po radniku se može dobiti najviše 2.000 kuna potpora mjesečno, a cilj je da se u situaciji kad je poslovanje smanjeno ili su pale narudžbe u proizvodnji poslodavcima omogući da radnike angažiraju primjerice četiri dana tjedno, ali da im to ne znači manju plaću, odnosno da taj dan kad ne rade plaća ide na teret države. Tvrtke koje koriste ovu potporu ne mogu isplatiti dividendu do kraja sljedeće godine.

Upravo se čita

Image
'MAHAO ORUŽJEM'

U bombaškom napadu na policijsku stanicu u Indoneziji ranjene 3 osobe

Potporu skraćenog radnog tjedna mogu tražiti i poduzetnici koji zapošljavaju do devet radnika, i oni po radniku mogu dobiti do 2.000 kuna mjesečno, ali je za njih uvjet da su u lipnju u odnosu na lipanj prošle godine imali pad prihoda iznad 50 posto.

Država će potporu za skraćeni radni tjedan isplaćivati do kraja godine, a novac za isplatu može povući i iz europskog instrumenta SURE i to kao povoljan zajam.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Privlačne potpore

Iako je interes za potporu skraćenog radnog tjedna nadmašio sve na što su upućivala dosadašnja iskustva, poslodavcima je i dalje privlačnija potpora za očuvanje radnih mjesta koju je u razdoblju od ožujka do svibnja koristilo gotovo sto tisuća poslodavaca za više od pola milijuna radnika. To je i razumljivo jer država po radniku daje četiri tisuće kuna uz 1.460 kuna plaćenih doprinosa, a radnik može raditi puno radno vrijeme.

U isplati plaća u lipnju tu je potporu zatražilo 24.177 poslodavaca koji zapošljavaju 110 tisuća radnika. Iako je država ograničila djelatnosti za koje se mogu tražiti potpore, na poljoprivredu, prijevoz i skladištenje, uslužne djelatnosti, organizatore putovanja, organizatore događaja, umjetnost i zabavu, podaci ukazuju na to da još uvijek oko deset posto radnika u privatnom sektoru dobiva plaću zahvaljujući državi. Najviše zahtjeva ipak je stiglo iz djelatnosti pružanja smještaja i pripreme hrane, odnosno iz ugostiteljstva i turizma, a slijede trgovina na malo i veliko, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te prijevoz i skladištenje.

Iz HZZ-a kažu i da je dosad za potporu za očuvanje radnih mjesta za lipanj isplaćeno 184,4 milijuna kuna, a da će se potpora za srpanj isplaćivati u kolovozu. Za tu je potporu HZZ zasad ipak dobio manje zahtjeva, a razlog je možda to što je podignut prag za pad prihoda na 60 posto.

Za srpanj su tako mikropoduzetnici, njih 6.781 zatražili potporu za 15.050 radnika, a uz to su stigli i zahtjevi još 3.941 poduzeća za potporu za očuvanje radnih mjesta u kriznim djelatnostima za 23.638 radnika. Ako država prihvati sve te zahtjeve, to znači da će u srpnju pomagati u isplati plaća u 10.722 tvrtke i to za 38.688 radnika. Do manjeg broja zahtjeva dijelom je došlo i radi toga što su ugostiteljske i turističke tvrtke u srpnju povećale prihode zbog nešto življe aktivnosti u turizmu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više s weba

Pročitajte još

Image
Život u izbjegličkom naselju Mala Gorica

Nemaju pitku vodu, sadržaja za djecu, a uskoro bi im i krovovi trebali biti srušeni

Više s weba