Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zamjenik ravnatelja američke Središnje obavještajne agencije (<emphasis>Central Intelligence Agency – CIA</emphasis>) David Cohen sa suradnicima u ponedjeljak je u Zagrebu posjetio Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teme razgovora bile su bilateralna suradnja dviju agencija, kao i aktualna sigurnosna situacija u Europi, priopćila je SOA.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sklopu posjeta izaslanstvo CIA-e sastalo se i s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, dodaju u priopćenju.</para>

Zamjenik ravnatelja CIA-e posjetio SOA-u i sastao se s Plenkovićem Teme razgovora bile su bilateralna suradnja dviju agencija, kao i aktualna sigurnosna situacija u Europi, priopćila je SOA Zamjenik ravnatelja američke Središnje obavještajne agencije (Central Intelligence Agency – CIA) David Cohen sa suradnicima u ponedjeljak je u Zagrebu posjetio Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA).Teme razgovora bile su bilateralna suradnja dviju agencija, kao i aktualna sigurnosna situacija u Europi, priopćila je SOA.U sklopu posjeta izaslanstvo CIA-e sastalo se i s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, dodaju u priopćenju. David Cohen 

Plenković će sutra svjedočiti na sudu u Sisku

Vukovarski župan zaglavio na srpskoj granici: 'Druga vozila su nesmetano prolazila'

Zamjenik ravnatelja CIA-e posjetio SOA-u i sastao se s Plenkovićem

David Cohen

Članak

Hina

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. </para><hmn:article id="7c7814e2-adc2-11ed-a741-1647dc3e936a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. </para><hmn:article id="f009c37c-9a7d-11ed-a08a-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.</para>

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga U utorak je na sjednici UN-ova Odbora za prisline nestanke u Ženevi jedna od tema bio i slučaj osmero hrvatskih državljana koji su uhićeni u Zambiji pod optužbama za trgovanje djecom koju su htjeli posvojiti iz DR Kongo. Tako su na sjednici Dicksonu Matembu, državnom tajniku zambijskog Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti postavljena vezana za slučaj. "Što je istraga utvrdila, uključujući i podrijetlo posvojenja? Jesu li djeca odvedena iz obitelji ili iz sirotišta? Koje je mjere poduzela Zambija kako bi osigurala da posvojenja, osobito međunarodna posvojenja, ne mogu biti rezultat prisilnog nestanka?", pitao je španjolski predstavnik Juan Pablo Alban Alencastro zambijsku delegaciju. Matembo je odgovorio da je oko osam Hrvata prešlo u Zambiju iz DR Kongo s djecom. "Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi", naveo je Matembo te naglasio da zatvorska pravila omogućuju zatvorenicima, posebice strancima, pristup informacijama i pravnim savjetima. "Nakon prijema osobe u zatvor, Zakon o zatvorskoj službi ovlastio je službenika zaduženog za određeni zatvor da zatvoreniku pruži informacije. Postojala je knjiga pritužbi i zahtjeva zatvorenika u koju su imali pravo nadležnom službeniku podnijeti zahtjeve za informacijama ili sastancima s osobama. Nadležni službenik kontaktirao je tražene osobe i omogućio pristup. Na zahtjeve stranaca, obavljene su daljnje radnje s njihovim veleposlanstvima", rekao je zambijski predstavnik. Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb. ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA? 

ŠTO JE POKAZALA ISTRAGA?

Slučaj uhićenih Hrvata u Zambiji: Kongoanske vlasti utvrdile su da je njihova dokumentacija za posvajanje djece lažna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.</para><hmn:article id="6ec5bdd4-9d93-11ed-97e2-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.</para><hmn:article id="b9f9576e-8512-11ed-bf70-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30.</para>

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je' Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert počelo je suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda.Prvookrivljenik Matej Marković koji je bio pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske priznao je krivnju i ispričao se, drugooptuženi Đuro Baričić nije prihvatio optužnicu.Marković je kazao kako je došao u ugostiteljski objekt slaviti badnjak s prijateljima. Istaknuo je i da je Leon Ćurić zajedno s svojim prijateljima došao do njegovog društva, te da mu je kazao kako želi riješiti nesuglasice otprije i ponudio da izađemo van.Marković je to odbio nakon čega ga je udario u glavu i započela je tučnjava između dvije skupine koje su konobari istjerali iz kafića.Bivši pripadnik Oružanih snaga kazao je da je vani nastala tuča u kojoj je sudjelovalo 12 ljudi, te da ga je Kristijan Ereiz sleđa uhvatio za vrat i počeo jako gušiti."Izgubio sam posao koji sam volio. Žao mi je zbog svega", kazao je Marković koji je prvi put od incidenta iznio svoju stranu priče.Djed Mraz odnosno Kristijan Ereiz kazao je kako ostaje pri iskazu kojeg je u siječnju dao u PU brodsko-posavskoj, također je rekao kako Mateja Markovića ne poznaje.Drugookrivljeni Đuro Baričić priznao je sudjelovanje u tučnjavi ali nije priznao optužnicu, te je njegova obrana predložila a Sud prihvatio ispitivanje još svjedoka.Osim njih ispitan je i vještak doktor Marcel Marcekić kazao je "perforacija bubnjića znači privremeni, a možda i trajni gubitak sluha, što ovisi o izlječenju. Vidio sam snimku, do potresa mozga došlo je isključivo zbog snažnog udarca nogom, a ne zbog udarca glave o tlo. Izazvao je potres mozga i perforaciju bubnjića. Druga osoba zadala je udarac u lijevi dio prsnog koša, a ne u kuk", kazao je.Obrana je potom odustala od ranije traženog ispitivanja svjedoka."Sve je počelo tako što je Mateju netko urlao da izađe van, a on je to odbio uz riječi da je Badnjak te da se ne želi tuči. Nastao je metež. Kako sami vidite Kristijan Ereiz je 20 kilograma teži od mene i dvije glave viši. Prvi me udario, razbio mi arkadu, a ja sam ga potom udario dok je ležao na tlu kako me kasnije ne bi opet dohvatio. U tom trenutku nije bio u nesvijesti. Ispričavam mu se jer ga dotad nisam ni poznavao niti smo imali međusobnih problema", kazao je Baričić.Objava odluke o sudbini vojnika i drugookrivljenog trebala bi biti danas u 12:30. POČELO SUĐENJE 

POČELO SUĐENJE

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi<ulink url="https://news.sky.com/story/police-investigation-after-man-in-birmingham-set-alight-on-his-way-home-from-mosque-12839369"> SkyNews</ulink>, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen 82-godišnjak ispred džamije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma. "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi. </para>

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj Navodno kruži i snimka napada u kojem je muškarac zadobio opekotine po licu, a u bolnicu je primljen s ozljedama opasnim po život. Sličan napad dogodio se i u Londonu kad su pred džamijom zapalili 82-godišnjaka Muškarca su prevezli u bolnicu s teškim ozljedama opasnim po život nakon što su ga u ponedjeljak poprskali nepoznatom tekućinom i zatim zapalili na putu iz džamije u Birminghamu u Velikoj Britaniji. Brutalan napad dogodio se nešto iza 19 sati dok je muškarac pješačio prema svom domu. Napadač ga je  na Shenstone Roadu u Edgbastonu presreo i u napadu zapalio. Kako donosi SkyNews, napadnuti muškarac zadobio je opekline lice te mu je gorjela i jakna. U istragu se uključila i protuteroristička policija te su izjavili kako su uhitili muškarca pod sumnjom za pokušaj ubojstva. Iz policije su potvrdili da znaju i za snimku koja kruži društvenim mrežama i na kojoj se vidi trenutak kad je muškarac zapaljen. Također istražuju i sličan napad u zapadnom Londonu, kada je napadnut i također zapaljen  82-godišnjak ispred džamije.Glavni načelnik birminghamske policije Richard North izjavio je da se istraga nastavlja uz potporu jedinice za borbu protiv terorizma.  "Imamo službenike koji patroliraju lokalnim područjem i posjećujemo lokalne vjerske ustanove", rekao je North te potvrdio da će pojačati ophodnje. Reagirajući na incident, Udruga britanskih muslimana rekla je da je "šokirana" i pozvala sve koji imaju informacije da se jave policiji. Mohammed Abbasi iz udruge izrazio je podršku žrtvi i obitelji, ali i pozvao na smirenost. "Pozivamo sve zajednice da se udruže i ostanu na oprezu te surađuju s policijom", rekao je Abbasi.  uhitili osumnjičenika 

uhitili osumnjičenika

Muškarca poprskali i zapalili dok je išao iz džamije, kola i snimka napada. Nije prvi slučaj

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Manolić danas slavi 103. godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara. U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše <ulink url="https://www.nacional.hr/josip-manolic-ekskluzivno-na-103-rodendan-plenkovic-je-diplomat-on-nije-politicar-nije-drzavnik-cilj-mu-je-otici-u-europu-gdje-su-dobre-place/">Nacional.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.</para><hmn:article id="69358f8a-b9f4-11ec-a5eb-0242ac120014" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat". </para>

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu' Preživio je koronu, nadživio dvije supruge i još uvijek prkosi vremenu, a često je predmet šala koje kruže društvenim mrežama Josip Manolić danas slavi 103. godine. Jedan je od najistaknutijih i najdugovječnijih hrvatskih političara.  U Jugoslaviji je obnašao visoku poziciju u Udbi, a početkom '90. tih bio je jedan od najbližih suradnika Franje Tuđmana. Manolić komentirao je aktualnu političku scenu i Andreja Plenkovića za kojeg je rekao kako nije političar već diplomat. Dodao je i da misli da je njegov cilj: "Otići u Europu, gdje su sigurne i dobre plaće", piše Nacional.Priznao je da se osjeća lošije nego kad je imao sto godina. Kada se osvrne na svoj život, Manolić kaže, nije zadovoljan."Prije svega zato što sam sebe kažnjavao. Trebao sam više uživati u životu. Sad uživaju oni koji nisu zaslužili".Na pitanje postoji li političar koji bi u budućnosti mogao voditi Hrvatsku, osnivač HDZ-a i bivši premijer kazao je da bi se taj tek trebao roditi.Komentirajući jednu od najaktualnijih tema, odnosno rat između Rusije i Ukrajine Manolić je kazao: "Sami oni će ga zaustaviti tako što će utvrditi da nisu došli do pobjede. Jer ako si u ratu sa svojim narodom, ne možeš očekivati pobjedu. Tu je Putin u velikoj zabludi", kazao je i na pitanje hoće li Putin priznati kraj dodao je:"To će se dogoditi onda kad ga sruše, kad više ne bude predsjednik. Onih prvih godina nije bio tako ratoboran kao što je sada. On bi ratom sve rješavao. A ništa nije mogao riješiti mirnim putem. On je išao u obračun sa starim komunistima i taj rat izgubio. Nije dobio ni taj rat sa starim komunistima. Onda je išao u rat s pojedinim frakcijama u stranci, ali nigdje nije išao do kraja. On je ostao, ali sada će mu se desiti da ga njegov narod neće birat".   'kažnjavao sam sebe' 

'kažnjavao sam sebe'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jednokratnu novčanu pomoć radi ublažavanja posljedica rasta troškova života od sutra će dobit 15.223 umirovljenika, uključujući one kojima su uz hrvatsku mirovinu isplaćuje i mirovina iz inozemstva, priopćio je u ponedjeljak Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jednokratna novčana pomoć bit će isplaćena korisnicima koji primaju mirovinu iz inozemstva (uz onu koju su ostvarili u Hrvatskoj) i onima koji spomenutu pomoć nisu dobili u prosincu prošle godine, iako imaju navršenih razdoblja osiguranja u inozemstvu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za isplatu jednokratne novčane pomoći u ožujku izdvojeno je 1,447.729 eura iz državnog proračuna.</para><hmn:article id="59e420de-c1cb-11ed-a0db-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih, pomoć radi ublažavanja posljedica inflacije dobit će umirovljenici koji su do kraja prošle godine ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navedeni korisnici bili su obvezni do 28. veljače HZMO-u dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za prosinac 2022. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu (u slučaju korisnika koji su u prethodnoj godini ostvarili hrvatsku mirovinu).</para>

Od utorka više od 15 tisuća umirovljenika dobiva jednokratnu novčanu pomoć Jednokratna novčana pomoć bit će isplaćena korisnicima koji primaju mirovinu iz inozemstva (uz onu koju su ostvarili u Hrvatskoj) i onima koji spomenutu pomoć nisu dobili u prosincu prošle godine, iako imaju navršenih razdoblja osiguranja u inozemstvu Jednokratnu novčanu pomoć radi ublažavanja posljedica rasta troškova života od sutra će dobit 15.223 umirovljenika, uključujući one kojima su uz hrvatsku mirovinu isplaćuje i mirovina iz inozemstva, priopćio je u ponedjeljak Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).Jednokratna novčana pomoć bit će isplaćena korisnicima koji primaju mirovinu iz inozemstva (uz onu koju su ostvarili u Hrvatskoj) i onima koji spomenutu pomoć nisu dobili u prosincu prošle godine, iako imaju navršenih razdoblja osiguranja u inozemstvu.Za isplatu jednokratne novčane pomoći u ožujku izdvojeno je 1,447.729 eura iz državnog proračuna.Osim njih, pomoć radi ublažavanja posljedica inflacije dobit će umirovljenici koji su do kraja prošle godine ostvarili pravo na hrvatsku mirovinu.Navedeni korisnici bili su obvezni do 28. veljače HZMO-u dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za prosinac 2022. koju je isplatio inozemni nositelj osiguranja ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu (u slučaju korisnika koji su u prethodnoj godini ostvarili hrvatsku mirovinu). zbog rasta troškova 

zbog rasta troškova

Od utorka više od 15 tisuća umirovljenika dobiva jednokratnu novčanu pomoć

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-karijera-kolinde-grabar-kitarovic-postaje-poduzetnica-evo-cime-ce-se-baviti-njezina-nova-tvrtka-15317862">Jutarnji list</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</para><hmn:article id="c16d50f8-b943-11ed-9ca0-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti.</para>

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kaptial tvrtke je 2.654 eura Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše Jutarnji list.Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti. nova karijera 

nova karijera

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica

Prije 3 godine svijet su obišle slike razorenog grada i lica straha. Zagreb je još spavao kad ga je pogodio potres Kobnog jutra prije točno tri godine, u 6:24 sati, Zagreb i širo zagrebačko područje pogodio je razoran potres jačine 5.5 prema Richteru. Epicentar je bio u Markuševcu, sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba. Uslijedili su brojni naknadni potresi, a do kraja 2021. zabilježeno ih je čak 3500. Ozlijeđeno je 27 ljudi, a najteže 15-godišnjakinja koja je dva dana poslije preminula. Stradale su brojne kuće, znamenitosti, automobili, posvuda su bile cigle. U galeriji fotografija pogledajte kako je izgledao Zagreb nakon potresa koji se osjetio diljem Hrvatske, ali i u susjednim zemljama.  

<para>Kobnog jutra prije točno tri godine, u 6:24 sati, Zagreb i širo zagrebačko područje pogodio je razoran potres jačine 5.5 prema Richteru. Epicentar je bio u Markuševcu, sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba. Uslijedili su brojni naknadni potresi, a do kraja 2021. zabilježeno ih je čak 3500. Ozlijeđeno je 27 ljudi, a najteže 15-godišnjakinja koja je dva dana poslije preminula. Stradale su brojne kuće, znamenitosti, automobili, posvuda su bile cigle. U galeriji fotografija pogledajte kako je izgledao Zagreb nakon potresa koji se osjetio diljem Hrvatske, ali i u susjednim zemljama. </para>

Prije 3 godine svijet su obišle slike razorenog grada i lica straha. Zagreb je još spavao kad ga je pogodio potres

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je potvrdio za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/jasmin-stavros-za-24sata-imam-karcinom-kostiju-i-u-fazi-sam-borbe-za-zivot-sve-me-boli-899184?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignNam">24sata</ulink>, loše se osjeća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.</para><hmn:image id="d781c03c-c8a6-11ed-a9c4-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje.</para>

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa' Pjevač već godinama živi mirnim životom u selu kraj Jastrebarskog gdje je kupio klet. Tamo je svaki dan šetao sa suprugom, trčao, vozio bicikl i hranio se domaćim proizvodima. Već idući mjesec trebao je imati nastupe, sad razmišlja hoće li ih održati Već nekoliko dana pjevač Jasmin Stavros (68) u bolnici je, otišao je zbog bolova u leđima, a tamo su mu potvrdili da ima karcinom kostiju.Kako je potvrdio za 24sata, loše se osjeća."Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne", rekao je.Unatoč teškoj dijagnozi, optimističan je. Inače, on je 2008. preselio na selo pored Jastrebarskog, tamo uživa u mirnom životu, šeta sa suprugom Žarkom, a svaki ponedjeljak penju se na Japetić.Ispričao je da u njihovoj kleti obavlja poslove, uživa na svježem zraku, igra tenis, vozi bicikl i trči. "Glavnom sport i zdrav život", rekao je. Posvetio se i molitvi, maknuo se od gradskog života i užurbanosti te da se tamo preporodio.Dio godine provodio je i na Korčuli te se posvetio mirnom i zdravom životu u skladu s prirodom. Uz voće koje je brao sa stabla, jeo je i šumske jagode, a u vrtu je sadio povrće. Na menu su mu i domaća janjetina te sir. Susjedi u seli obraćali su mu se s "vi", a njemu je to smetalo.Stavros je za idući mjesec imao najavljene nastupe, a sad razmišlja hoće li ih imati. Sad je pred njim borba za zdravlje. teška vijest 

teška vijest

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dan prije šokiralo nas je jer je preminuo naš kolega. Mislili smo da ne može gore – korona, dragi kolega je otišao… Idući dan je udario potres. Uvijek može gore", iskren je bio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih prisjećajući se razornog potresa koji je 22. ožujka 2022. pogodio Zagreb.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su prije potresa već odradili skoro 24 sata, iza sebe su imali napornu noć gašenja požara u Novom Zagrebu, još pola sata i cijela smjena vatrogasaca trebala je ići kući. Umor je već bio tu, a onda im se izmaknulo tlo pod nogama. Udar potresa u 6:24 sati bio je jačine 5,5 po Richteru, sat u njihovoj vatrogasnoj postaji u Savskoj 1 stao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prvi udar potresa dočekao me u uredu. Odradili smo smjenu od 24 sata, odjedanput je počelo tresti. Istrčali smo, izveli vozila iz garaže i samo se gledali. Prašina u cijelom krugu, hotel Westin preko puta u prašini, dimnjaci padaju…", prisjetio se Slavko Gorički.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="2c408ea8-c881-11ed-86f2-0698ed368233"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Počeo je dan koji nije imao kraja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S vrha hotela Westin, preko puta sjedišta njihove postrojbe, prozori su se raspršili, na tlo su pale stotine kila stakla i željezni okviri prozora. Kažu, sreća je mnoge taj dan pomazila. Upravo na tom mjestu inače tako rano ujutro za vrijeme vikenda bude i po 100, čak i 150 ljudi koji čekaju tramvaje vračajući se iz noćnog izlaska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No bio je lockdown, ulice su tog jutra bile prazne, pa i stajalište tramvaja na koje su pale tone stakla.</para><hmn:image id="7c7311ce-c882-11ed-9512-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali prvih minuta zagrebački vatrogasci nisu bili svjesni veličine svega. Vidjeli su golemi oblak prašine u svom krugu, popadale dimnjake, no što ih je čekalo na cesti, nisu ni slutili.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krenuo je filmski scenarij.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Streslo nas je, digla se prašina, ali nismo imali osjećaj koliko je to veliko. Kad smo izašli van, vidjeli ljude na cesti, sve urušeno, ljudi gledaju, traže pomoć, boje se…“, prepričava Gorički. To je bio trenutak kad su shvatili koliko je sve veliko.</para><hmn:image id="31be0526-c882-11ed-a0d0-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sekundama poslije potresa stigle su prve dojave - požari u bolnicama Srebrnjak i Petrova, uskoro je došla i dojava za katedralu. Sve su, nasreću, lažne jer se zbog potresa podigla silna prašina pa je podsjećala na dim. Bili su to trenuci košmara, rano jutro, mnoge je potres probudio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po cestama su vozili slalom, preko cigli, pročelja su bila smrvljena, popadala su po cesti. " Vatrogasci se prisjećaju da su na ulici gledali ljude s izbezumljenim licima, bili su u panici, zvali su mobitelima, djelovali su pogubljeno... "Jezivo...", prisjetio se i Branko Puškadija.</para><hmn:article id="ef7f3972-c878-11ed-9f35-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastala je i legendarna snimka snimljena iz ruke mobitelom vatrogasaca dok voze slalom prema prvoj intervenciji i riječi kolege koji se javljao iz centrale: "Snađite se sami". Što ih je čekalo, nitko od njih nije znao, a grad je bio razoren.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tada su krenule i prve potresne slike koje su obišle svijet, one iz Petrove bolnice. Zbog potresa pao je bojler, prosukljala je para. Nasreću, to nije bio dim od požara. Zaglavio se i lift te dok su provjeravali u oku dizala ima li koga u njemu, stresao je drugi udar potresa. Svi su iz hodnika tad istrčali van.</para><heading2>'Snijeg je lagano padao, trudnice i djeca'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Majke, rodilje s malom djecom i trudnice izjurile su vani na hladnoću. Bilo je rano jutro, snijeg je lagano padao, dosta je bilo hladno...", bilo je čak teško prisjetiti se Draženu Pavliću te intervencije. I upravo će te slike trudnica i rodilja ispred Petrove obići svijet, dok su stajala na hladnom jutro zaogrnute dekama i u ogrtačima. I slika beba koje čak i u inkubatorima izvoze vani na sigurno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali taj dan trebalo je biti jak, gromada na koju su se svi oslanjali. I to su bili, zagrebački vatrogasci, koji su ulijevali vjeru da će sve biti u redu. Puno toga ostalo je ispod radara, nitko nije ni primijetio lavovski posao koji su odradili, taj dan zaprimili su oko 1000 dojava, samo 50 ih se odnosilo na ljude koji su zaglavili u liftovima. Veliki požar bio je u jednoj od telefonskih centrala u Draškovićevoj.</para><hmn:image id="e66c83b8-c88b-11ed-a316-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da nije bilo potresa, taj bi požar bio vijest dana", prisjetio se Jembrih. No vijest o požaru nije nikad ni objavljena, ostala je ispod radara jer grad je tog jutra bio ranjen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali slike koje pamte vatrogasci su ljudi koje su spasili.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U Jurišićevoj ulici u potkrovnom stanu izvukli smo dvoje starijih ljudi. Izvadili smo baku u kolicima vani na sigurno, šećeraš. I ne znaš što ćeš s njom. Moraš ići, a ne možeš je ostaviti samu. A moraš ići dalje... Nasreću, prolazio je mladić koji je pitao treba li pomoć. Povukli smo ga da ostane s bakom", rekao je Kristijan Tomašek.</para><hmn:image id="ca3222f0-c883-11ed-a14c-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Branko Puškadija stigao je kasnije u grad, vozeći se Miramarskom prisjetio se slike rata i taj osjećaj da je kod kuće ostavio svoju obitelj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No za zagrebačke heroje taj dan za obitelj je bilo vremena samo da ih telefonom nazovu i provjere jesu li dobro, naredne dane oni su bili ljudi na koje se oslanja čitav grad.</para><heading2>Mural sjećanja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od slika koje su im se urezale taj dan je i spašavanja žene u Bakačevoj ulici s prvog kata. Izvlačili su je kroz prozor preko ljestvi iz urušene zgrade. "Kolega Devčić je spašavao gospođu, kasnije će napraviti mural slike tog spašavanja na Šestinama", prisjetili su se kolege. "Bila je to slika spašavanja koja je obišla Hrvatsku", sjetio se Petar Kecman.</para><hmn:image id="ceacaa52-c893-11ed-9b33-ee94fe593181" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mjesta za umor i glad taj dan nije bilo. Neki od njih na intervencijama su bili skoro i 40 sati. A jednom kad su došli doma...: "Nisam ni spustio glavu na jastuk, spavao sam", rekao nam je Pavlić. Nakon potresa uslijedio je dan kojem nije bilo kraja, jurili su s jednog kraja grada na drugi, ali bilo je i trenutaka kao iz filmova, pa opet onih koje rastapaju srca.</para><hmn:image id="f0912aa8-c893-11ed-bfdf-7a24f4b9b034" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaki od nas došao je iz svog dijela grada, sastali smo se na Trgu bana Josipa Jelačića i sjedili na haubu. I nigdje nikog, prazan trg...", prisjetio se zapovjednik Jembrih. I onda opet: "Stao sam kod muzeja Mimare, sam sam sjedio, snijeg je padao, tipkao sam po mobitelu i pisao u bilježnicu. Digao sam pogled i pomislio: 'Hej gdje sam?' Gruntam sam ispred Mimare, sjedim, sam..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda opet i ono što ih je nosilo tih dana. "Hodaš po svom gradu pa u Tkalči naiđe na kolegu s kojim s bio na intervenciji u Varaždinu. Svi su stigli iz drugih dijelova zemlje. Tad su se javili svi koji su trebali, kolege iz drugih zemalja, iz Ljubljane, Budimpešte, Novog sada, Beča, Münchena... Pitali su: 'OK, znamo da sve štima, ali ako treba pomoć javite i doći ćemo'", prisjetio se zagrebački šef vatrogasaca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bile su to poruke prijateljstva i velikog zajedništva pa ne preskače ni kolege DVD-a koji su se pojavili kad je trebalo. I dok u javnoj vatrogasnoj postrojbi primaju plaću za svoj rad, Jembrih ističe kolege DVD-ovce koji su tada radili bez plaće, volonterski i bili su tu za svoje Zagrepčane.</para><hmn:article id="96a1d20c-c822-11ed-a1c2-bae4669ad5fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A njegovi dečki?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad sam ih htio zamijeniti smjene, poslati ih dom, odbili su i viknuli: 'Kad je rat, rat je za sve'", priča nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarajući s vatrogascima o tom danu, svi primjećuju jedno – sreća je Zagreb pomazila taj dan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iskreno, očekivali smo puno više mrtvih. Bilo je nekoliko slučajeva gdje su centimetri falili da ljudi poginu. Od urušavanja dimnjaka ljudima u krevete, greda koje su padale… Ali imali smo sreće i jer je potres pogodio između dvije vatrogasne smjene", govori Jembrih. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako se u Savskoj 1 odjednom našlo duplo više vatrogasaca nego inače, mogli su dati svojih 200 posto, poklopile su se dvije smjene. Svi su bili spremni pomoći svom gradu.</para><hmn:image id="55f5a00a-c884-11ed-8580-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije to jedina sreća, primjećuju. Bio je lockdown, rano jutro, nedjelja, noćni klubovi nisu radili, nije bilo nedjeljnih misa. Sve to, kažu, pomoglo je da nije bilo puno više žrtava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da je potres trajao pola minute duže ili da je bio samo malo duži, bilo bi isto kao u Petrinji, ako ne i gore", rekao je Gorički.</para><heading2>Bilježnica na kojoj nije smio napisati 'Godzilla'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Javnost se već navikula na zagrebačke vatrogasce koji sve okreću na humor, pa i Jembrih kaže da je imao bilježnicu na koju bi ispisao ono važno. Prvo je za 2019. na nju napisao 'korona', potom 'potres', a onda su mu, kaže, zabranili da dalje piše jer bi naslov na bilježnici možda bio 'Godzilla'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smije se i drugog dana kad je u sveopćem kaosu i usred stotina intervencija stigla poruka njegovog djeteta. Trebalo je pomoć oko školskog zadatka... Ali i to je život, a male stvari na kraju dana su ih i držale, davale im snagu.</para><hmn:article id="75ea9826-a6f0-11ed-a095-368eba1eb681" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od poruka djece koje su vidjeli kroz prozor Klaićeve bolnice s napisanim "Hvala, heroji", do graha s ričetom koji im je netko dostavio taj dan. Ljudi su im prilazili, stiskali ruke, Gorički se prisjeća pogleda zahvalnosti nakon što bi nekome pomogli. To ih je nosilo taj dan, davalo snagu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki su u komadu "odvezli" i skoro 40 sati, umor nisu osjećali, na kraju dana je pala i pjesma, koji stih "Hladnog piva" i ples na krovu, a "popadali" su u nesvijest tek kasnije kad su legli u svoje postelje.</para><hmn:image id="8b6b12e6-c894-11ed-a4fa-7a24f4b9b034" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I slika za sjećanje - natpis na štoku s jedne intervencije: "193 was here."</para>

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica' &apos;Sreća nas je pomazila&apos;, prosjetili su se vatrogasci jer je potres bio za vrijeme lockdowna, ljudi nije bilo na ulicama, bilo je i jutro, a dvije smjene vatrogasaca u tom trenu sastale su se u postaji. Za njih je krenuo dan koji nije imao kraja i poruka djece iz bolnice na intervenciji: &apos;Hvala heroji&apos; "Dan prije šokiralo nas je jer je preminuo naš kolega. Mislili smo da ne može gore – korona, dragi kolega je otišao… Idući dan je udario potres. Uvijek može gore", iskren je bio zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih prisjećajući se razornog potresa koji je 22. ožujka 2022. pogodio Zagreb.Neki su prije potresa već odradili skoro 24 sata, iza sebe su imali napornu noć gašenja požara u Novom Zagrebu, još pola sata i cijela smjena vatrogasaca trebala je ići kući. Umor je već bio tu, a onda im se izmaknulo tlo pod nogama. Udar potresa u 6:24 sati bio je jačine 5,5 po Richteru, sat u njihovoj vatrogasnoj postaji u Savskoj 1 stao je."Prvi udar potresa dočekao me u uredu. Odradili smo smjenu od 24 sata, odjedanput je počelo tresti. Istrčali smo, izveli vozila iz garaže i samo se gledali. Prašina u cijelom krugu, hotel Westin preko puta u prašini, dimnjaci padaju…", prisjetio se Slavko Gorički.Počeo je dan koji nije imao kraja.S vrha hotela Westin, preko puta sjedišta njihove postrojbe, prozori su se raspršili, na tlo su pale stotine kila stakla i željezni okviri prozora. Kažu, sreća je mnoge taj dan pomazila. Upravo na tom mjestu inače tako rano ujutro za vrijeme vikenda bude i po 100, čak i 150 ljudi koji čekaju tramvaje vračajući se iz noćnog izlaska.No bio je lockdown, ulice su tog jutra bile prazne, pa i stajalište tramvaja na koje su pale tone stakla.Ali prvih minuta zagrebački vatrogasci nisu bili svjesni veličine svega. Vidjeli su golemi oblak prašine u svom krugu, popadale dimnjake, no što ih je čekalo na cesti, nisu ni slutili.Krenuo je filmski scenarij."Streslo nas je, digla se prašina, ali nismo imali osjećaj koliko je to veliko. Kad smo izašli van, vidjeli ljude na cesti, sve urušeno, ljudi gledaju, traže pomoć, boje se…“, prepričava Gorički. To je bio trenutak kad su shvatili koliko je sve veliko.U sekundama poslije potresa stigle su prve dojave - požari u bolnicama Srebrnjak i Petrova, uskoro je došla i dojava za katedralu. Sve su, nasreću, lažne jer se zbog potresa podigla silna prašina pa je podsjećala na dim. Bili su to trenuci košmara, rano jutro, mnoge je potres probudio.Po cestama su vozili slalom, preko cigli, pročelja su bila smrvljena, popadala su po cesti. " Vatrogasci se prisjećaju da su na ulici gledali ljude s izbezumljenim licima, bili su u panici, zvali su mobitelima, djelovali su pogubljeno... "Jezivo...", prisjetio se i Branko Puškadija.Nastala je i legendarna snimka snimljena iz ruke mobitelom vatrogasaca dok voze slalom prema prvoj intervenciji i riječi kolege koji se javljao iz centrale: "Snađite se sami". Što ih je čekalo, nitko od njih nije znao, a grad je bio razoren.Tada su krenule i prve potresne slike koje su obišle svijet, one iz Petrove bolnice. Zbog potresa pao je bojler, prosukljala je para. Nasreću, to nije bio dim od požara. Zaglavio se i lift te dok su provjeravali u oku dizala ima li koga u njemu, stresao je drugi udar potresa. Svi su iz hodnika tad istrčali van.'Snijeg je lagano padao, trudnice i djeca'"Majke, rodilje s malom djecom i trudnice izjurile su vani na hladnoću. Bilo je rano jutro, snijeg je lagano padao, dosta je bilo hladno...", bilo je čak teško prisjetiti se Draženu Pavliću te intervencije. I upravo će te slike trudnica i rodilja ispred Petrove obići svijet, dok su stajala na hladnom jutro zaogrnute dekama i u ogrtačima. I slika beba koje čak i u inkubatorima izvoze vani na sigurno.Ali taj dan trebalo je biti jak, gromada na koju su se svi oslanjali. I to su bili, zagrebački vatrogasci, koji su ulijevali vjeru da će sve biti u redu. Puno toga ostalo je ispod radara, nitko nije ni primijetio lavovski posao koji su odradili, taj dan zaprimili su oko 1000 dojava, samo 50 ih se odnosilo na ljude koji su zaglavili u liftovima. Veliki požar bio je u jednoj od telefonskih centrala u Draškovićevoj."Da nije bilo potresa, taj bi požar bio vijest dana", prisjetio se Jembrih. No vijest o požaru nije nikad ni objavljena, ostala je ispod radara jer grad je tog jutra bio ranjen.Ali slike koje pamte vatrogasci su ljudi koje su spasili."U Jurišićevoj ulici u potkrovnom stanu izvukli smo dvoje starijih ljudi. Izvadili smo baku u kolicima vani na sigurno, šećeraš. I ne znaš što ćeš s njom. Moraš ići, a ne možeš je ostaviti samu. A moraš ići dalje... Nasreću, prolazio je mladić koji je pitao treba li pomoć. Povukli smo ga da ostane s bakom", rekao je Kristijan Tomašek.Branko Puškadija stigao je kasnije u grad, vozeći se Miramarskom prisjetio se slike rata i taj osjećaj da je kod kuće ostavio svoju obitelj.No za zagrebačke heroje taj dan za obitelj je bilo vremena samo da ih telefonom nazovu i provjere jesu li dobro, naredne dane oni su bili ljudi na koje se oslanja čitav grad.Mural sjećanjaOd slika koje su im se urezale taj dan je i spašavanja žene u Bakačevoj ulici s prvog kata. Izvlačili su je kroz prozor preko ljestvi iz urušene zgrade. "Kolega Devčić je spašavao gospođu, kasnije će napraviti mural slike tog spašavanja na Šestinama", prisjetili su se kolege. "Bila je to slika spašavanja koja je obišla Hrvatsku", sjetio se Petar Kecman.Mjesta za umor i glad taj dan nije bilo. Neki od njih na intervencijama su bili skoro i 40 sati. A jednom kad su došli doma...: "Nisam ni spustio glavu na jastuk, spavao sam", rekao nam je Pavlić. Nakon potresa uslijedio je dan kojem nije bilo kraja, jurili su s jednog kraja grada na drugi, ali bilo je i trenutaka kao iz filmova, pa opet onih koje rastapaju srca."Svaki od nas došao je iz svog dijela grada, sastali smo se na Trgu bana Josipa Jelačića i sjedili na haubu. I nigdje nikog, prazan trg...", prisjetio se zapovjednik Jembrih. I onda opet: "Stao sam kod muzeja Mimare, sam sam sjedio, snijeg je padao, tipkao sam po mobitelu i pisao u bilježnicu. Digao sam pogled i pomislio: 'Hej gdje sam?' Gruntam sam ispred Mimare, sjedim, sam..."A onda opet i ono što ih je nosilo tih dana. "Hodaš po svom gradu pa u Tkalči naiđe na kolegu s kojim s bio na intervenciji u Varaždinu. Svi su stigli iz drugih dijelova zemlje. Tad su se javili svi koji su trebali, kolege iz drugih zemalja, iz Ljubljane, Budimpešte, Novog sada, Beča, Münchena... Pitali su: 'OK, znamo da sve štima, ali ako treba pomoć javite i doći ćemo'", prisjetio se zagrebački šef vatrogasaca.Bile su to poruke prijateljstva i velikog zajedništva pa ne preskače ni kolege DVD-a koji su se pojavili kad je trebalo. I dok u javnoj vatrogasnoj postrojbi primaju plaću za svoj rad, Jembrih ističe kolege DVD-ovce koji su tada radili bez plaće, volonterski i bili su tu za svoje Zagrepčane.A njegovi dečki?"Kad sam ih htio zamijeniti smjene, poslati ih dom, odbili su i viknuli: 'Kad je rat, rat je za sve'", priča nam.Razgovarajući s vatrogascima o tom danu, svi primjećuju jedno – sreća je Zagreb pomazila taj dan."Iskreno, očekivali smo puno više mrtvih. Bilo je nekoliko slučajeva gdje su centimetri falili da ljudi poginu. Od urušavanja dimnjaka ljudima u krevete, greda koje su padale… Ali imali smo sreće i jer je potres pogodio između dvije vatrogasne smjene", govori Jembrih. Tako se u Savskoj 1 odjednom našlo duplo više vatrogasaca nego inače, mogli su dati svojih 200 posto, poklopile su se dvije smjene. Svi su bili spremni pomoći svom gradu.Nije to jedina sreća, primjećuju. Bio je lockdown, rano jutro, nedjelja, noćni klubovi nisu radili, nije bilo nedjeljnih misa. Sve to, kažu, pomoglo je da nije bilo puno više žrtava."Da je potres trajao pola minute duže ili da je bio samo malo duži, bilo bi isto kao u Petrinji, ako ne i gore", rekao je Gorički.Bilježnica na kojoj nije smio napisati 'Godzilla'Javnost se već navikula na zagrebačke vatrogasce koji sve okreću na humor, pa i Jembrih kaže da je imao bilježnicu na koju bi ispisao ono važno. Prvo je za 2019. na nju napisao 'korona', potom 'potres', a onda su mu, kaže, zabranili da dalje piše jer bi naslov na bilježnici možda bio 'Godzilla'.Smije se i drugog dana kad je u sveopćem kaosu i usred stotina intervencija stigla poruka njegovog djeteta. Trebalo je pomoć oko školskog zadatka... Ali i to je život, a male stvari na kraju dana su ih i držale, davale im snagu.Od poruka djece koje su vidjeli kroz prozor Klaićeve bolnice s napisanim "Hvala, heroji", do graha s ričetom koji im je netko dostavio taj dan. Ljudi su im prilazili, stiskali ruke, Gorički se prisjeća pogleda zahvalnosti nakon što bi nekome pomogli. To ih je nosilo taj dan, davalo snagu.Neki su u komadu "odvezli" i skoro 40 sati, umor nisu osjećali, na kraju dana je pala i pjesma, koji stih "Hladnog piva" i ples na krovu, a "popadali" su u nesvijest tek kasnije kad su legli u svoje postelje.I slika za sjećanje - natpis na štoku s jedne intervencije: "193 was here." zagrebački potres 

zagrebački potres

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica'

Marin i Josip od olupina Fića u kvartovskoj garaži stvaraju prave male jurilice: 'Ovo više nije hobi nego ljubav' Marin Jovanović i Josip Biloš dvojica su prijatelja iz Splita koji su ljubav prema automobilima pretvorili u pravu umjetnost. Zastava 750, poznat kao Fićo, nekoć najčešće viđeno vozilo na ovim prostorima, postalo je pravi raritet. No, dvojica prijatelja na splitskom Kmanu ponovno udišu život u njih.

&quot;Ovo više nije hobi nego ljubav. Nekoga ispunjavaju izlasci, nekoga kupovanja novih auta ili robe, a nas ispunjava ljubav prema autima, motorima, motosportu. Ovo moraš voljeti da bi volio ovo raditi&quot;, rekao je Marin.

Slaže se s njim i Josip:

&quot;Ovo nam je hobi i ljubav. Kad završimo s poslom, dođemo u garažu i zabavljamo se, brusimo, spajamo&quot;, rekao je Josip Biloš.

&quot;Non stop smo u tom sportu, ali imamo još neke projekte, razmišljali smo o formulama, trkama auta, slagat ćemo još jednog trkaćeg Fiću i uključiti se u trke auta&quot;, dodaje Marin. 

<para>Marin Jovanović i Josip Biloš dvojica su prijatelja iz Splita koji su ljubav prema automobilima pretvorili u pravu umjetnost. Zastava 750, poznat kao Fićo, nekoć najčešće viđeno vozilo na ovim prostorima, postalo je pravi raritet. No, dvojica prijatelja na splitskom Kmanu ponovno udišu život u njih.

&quot;Ovo više nije hobi nego ljubav. Nekoga ispunjavaju izlasci, nekoga kupovanja novih auta ili robe, a nas ispunjava ljubav prema autima, motorima, motosportu. Ovo moraš voljeti da bi volio ovo raditi&quot;, rekao je Marin.

Slaže se s njim i Josip:

&quot;Ovo nam je hobi i ljubav. Kad završimo s poslom, dođemo u garažu i zabavljamo se, brusimo, spajamo&quot;, rekao je Josip Biloš.

&quot;Non stop smo u tom sportu, ali imamo još neke projekte, razmišljali smo o formulama, trkama auta, slagat ćemo još jednog trkaćeg Fiću i uključiti se u trke auta&quot;, dodaje Marin.</para>

Marin i Josip od olupina Fića u kvartovskoj garaži stvaraju prave male jurilice: 'Ovo više nije hobi nego ljubav'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

'TO JE NEPOŠTENO'

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert danas je počelo suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda kada su brutalno premlatili mladića odjevenog u Djeda Mraza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvooptuženi Matej Marković i drugookrivljeni Đuro Baričić krivi su jer su za vrijeme tučnjave više osoba, Kristijana Ereiza u ležećem položaju, u nakani da ga teško tjelesno povrijede, udarili u glavu i lijevu stranu prsišta. - odlučila je sutkinja Silvija Sajfert.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marković je osuđen na godinu i četiri mjeseca. Neuvjetovani dio iznosi šest mjeseci, a tijekom ostatka ne smije počiniti isto kazneno djelo. Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno, javlja <ulink url="https://plusportal.hr/crna_kronika/obojica-okrivljenih-proglasena-krivima-evo-kolike-su-kazne-dobili-48628">Plus portal</ulink>.</para><para>Činjenicu da ranije nije osuđivan, da je ostao bez posla koji je volio te je na takav način kažnjen te s obzirom na to da je pokazao iskreno kajanje i ispričao se Kristijanu - sutkinja je pri odlučivanju uzela kao olakotnu okolnost.  Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno.  Markoviću je danas ukinut istražni zatvor (koji se ne smije odmah produžiti u izdržavanje izrečene kazne) te će naknadno biti upućen na izvršavanje zatvorske kazne.  <hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Matej je postupao s izravnom namjerom, u slučaju Đure Sud je mišljenja da je postojao blaži oblik neizravne namjere. U tom je dijelu optužnica izmijenjena. Što se tiče sankcija, prvooptuženi Matej Marković priznao je počinjenje kaznenog djela, izrazio kajanje i žaljenje koje Sud smatra iskrenim i Vaše držanje je to pokazalo. Ispričali ste se Kristijanu. Dosad niste kazneno osuđivani, a posljedice svoga djela već ste osjetili. Ostali se bez posla koji ste voljeli. Što se tiče Đure. Dosad nije kazneno ni prekršajno osuđivan. Također se ispričao, pokazao kajanje i žaljenje. Dosad za tešku tjelesnu ozljedu nikad nisam odredila bezuvjetan zatvor. Izašao je filmić koji je strašan kad se gleda, no to je samo jedan dio cijele priče. Postojao je sukob otprije. Nije sve tako crno-bijelo niti ste kao slučajni prolaznici naletjeli na Djeda Mraza. To je bio splet okolnosti. Mislim da ste izvukli pouku. To je vrijeme u kojemu želimo mir i dobro, a vi se ponašate kako ste se ponašali. Sud izražava društvenu osudu i upozorava vas da pazite kako ćete se ubuduće ponašati. Svojim primjerom odsad drugima dajte do znanja da se tako ne treba ponašati, a posljedice snosite ovako kako snosite", nakon čitanja presude obrazložila je osuđenima sutkinja.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Vojnik koji je premlatio Djeda Mraza u Slavonskom Brodu proglašen krivim Marković je u pritvoru od Badnjaka, a danas se na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu izjasnio krivim po svim točkama optužnice Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu kod sutkinje Silvije Sajfert danas je počelo suđenje okrivljenom Mateju Markoviću i Đuri Baričiću zbog incidenta koji se dogodio na Badnjak u centru Slavonskog Broda kada su brutalno premlatili mladića odjevenog u Djeda Mraza.Prvooptuženi Matej Marković i drugookrivljeni Đuro Baričić krivi su jer su za vrijeme tučnjave više osoba, Kristijana Ereiza u ležećem položaju, u nakani da ga teško tjelesno povrijede, udarili u glavu i lijevu stranu prsišta. - odlučila je sutkinja Silvija Sajfert.Marković je osuđen na godinu i četiri mjeseca. Neuvjetovani dio iznosi šest mjeseci, a tijekom ostatka ne smije počiniti isto kazneno djelo. Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno, javlja Plus portal.Činjenicu da ranije nije osuđivan, da je ostao bez posla koji je volio te je na takav način kažnjen te s obzirom na to da je pokazao iskreno kajanje i ispričao se Kristijanu - sutkinja je pri odlučivanju uzela kao olakotnu okolnost.  Baričić je osuđen na osam mjeseci uvjetno.  Markoviću je danas ukinut istražni zatvor (koji se ne smije odmah produžiti u izdržavanje izrečene kazne) te će naknadno biti upućen na izvršavanje zatvorske kazne.  "Matej je postupao s izravnom namjerom, u slučaju Đure Sud je mišljenja da je postojao blaži oblik neizravne namjere. U tom je dijelu optužnica izmijenjena. Što se tiče sankcija, prvooptuženi Matej Marković priznao je počinjenje kaznenog djela, izrazio kajanje i žaljenje koje Sud smatra iskrenim i Vaše držanje je to pokazalo. Ispričali ste se Kristijanu. Dosad niste kazneno osuđivani, a posljedice svoga djela već ste osjetili. Ostali se bez posla koji ste voljeli. Što se tiče Đure. Dosad nije kazneno ni prekršajno osuđivan. Također se ispričao, pokazao kajanje i žaljenje. Dosad za tešku tjelesnu ozljedu nikad nisam odredila bezuvjetan zatvor. Izašao je filmić koji je strašan kad se gleda, no to je samo jedan dio cijele priče. Postojao je sukob otprije. Nije sve tako crno-bijelo niti ste kao slučajni prolaznici naletjeli na Djeda Mraza. To je bio splet okolnosti. Mislim da ste izvukli pouku. To je vrijeme u kojemu želimo mir i dobro, a vi se ponašate kako ste se ponašali. Sud izražava društvenu osudu i upozorava vas da pazite kako ćete se ubuduće ponašati. Svojim primjerom odsad drugima dajte do znanja da se tako ne treba ponašati, a posljedice snosite ovako kako snosite", nakon čitanja presude obrazložila je osuđenima sutkinja. SUD ODLUČIO 

Zamjenik ravnatelja CIA-e posjetio SOA-u i sastao se s Plenkovićem

Najčitanije

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

Vojnik koji je brutalno pretukao Djeda Mraza u Slavonskom Brodu: 'Izgubio sam posao koji volim. Žao mi je'

Joža Manolić slavi 103. rođendan! Preživio koronu, nadživio skoro pa svakoga: 'Trebao sam više uživati u životu'

Još iz rubrike

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

Od utorka više od 15 tisuća umirovljenika dobiva jednokratnu novčanu pomoć

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica

Više s weba

Pročitajte još

Prije 3 godine svijet su obišle slike razorenog grada i lica straha. Zagreb je još spavao kad ga je pogodio potres

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica'

Marin i Josip od olupina Fića u kvartovskoj garaži stvaraju prave male jurilice: 'Ovo više nije hobi nego ljubav'

Pročitajte još

Prije 3 godine svijet su obišle slike razorenog grada i lica straha. Zagreb je još spavao kad ga je pogodio potres

Jasmin Stavros potvrdio: 'Imam rak kostiju, stalno sam u bolnici. Loše se osjećam, bole me leđa'

Ispovijest vatrogasaca iz dana kada je grad ranjen: 'Nismo znali koliko je veliko, a onda smo vidjeli izbezumljena lica'

Marin i Josip od olupina Fića u kvartovskoj garaži stvaraju prave male jurilice: 'Ovo više nije hobi nego ljubav'

Više s weba