slabo plaćen rad

Zašto su nam plaće male? Za Direkt govore Gajšak, Maruška Vizek i danski ambasador: 'Nastavite se obrazovati ...

12.4.2022. u 7:35/ Petra Mlačić

Prosječna plaća u Hrvatskoj u siječnju bila je 7 378 kuna, ali to ne znači ništa

Zašto su hrvatske plaće među najslabijima u Europskoj Uniji? Zašto sat slovenskog frizera, portugalskog konobara, finske doktorice i češke blagajnice vrijedi više nego sat njihovih hrvatskih kolega? 

Podaci Eurostata još jednom su pokazali da su hrvatski radnici među najjeftinijima u Europi, zarađuju prosječnih 11 eura po satu. I naravno, jadniji su samo u Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Danskoj su recimo radnici plaćeni 47 eura po satu, u Njemačkoj 37. I nije tako samo zbog naših visokih poreza i doprinosa, ima nešto i hrvatskom tržištu rada koje je i dalje u Jugoslaviji. 

To jedno malo pitanje koje sanjamo, radi kojega se trudimo, radimo petke I svetke I nedjelje, to jedno malo pitanje koje unosi toliko stresa, jeze I nezadovoljstva – kolika ti je plaća?

Poslodavci je pokušavaju što manje spominjati, zaposlenici se boje o njoj pitati, među ljudima se informacije o plaćama čuvaju kao zmija noge...a zašto? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato jer sat rada kod nas zvuči dobro samo ako ga uspoređujemo sa Srbijom. Već je u Španjolskoj duplo skuplji, Nizozemskoj i Belgiji više nego 3 puta, a u Danskoj – neusporedivo. 

Image
uskratio joj prava

Kazneno prijavljen jer zaposlenici nije isplatio plaće

Image
uskratio joj prava

Kazneno prijavljen jer zaposlenici nije isplatio plaće

Tradicionalno, najgore je u trgovini.

Upravo se čita

Image
RTL Danas doznaje

'Moguće je da je tijelo bebe stajalo nekoliko dana uz cestu. Nije bilo u najboljem stanju...'

''Prosječna plaća prodavača ili blagajnika, ovisno koji posao obavljaju je 5400 bruto, 4347 kuna neto'', rekla je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske te dodala da radnici s takvom plaćom mogu jako malo.

"Umjetnici su preživljavanja", kazala je. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema Fininim podacima najbolje su plaćeni radnici u Lidlu gdje je prosječna plaća 9300 kuna, u Plodinama je 5600 kuna, a u Konzumu je prije nedavnog povećanja bila daleko najmanja – 4580 kuna. Jesu li vlasnici Agrokora Rusi ili Mađari blagajnicama je zapravo – svejedno. 

Prosječna plaća u Hrvatskoj u siječnju bila je 7 378 kuna, ali to ne znači ništa. Evo usporedbe radi – zubar u Srbiji godišnje zarađuje 13, 5 tisuća dolara, u Sloveniji 22,5 , u Hrvatskoj 38,337 dolara a u Danskoj 132 637 dolara.

Zašto je to tako? Popravljaju li srpski zubari onda 10 puta lošije zube od Danskih? Ili jesu li računovođe u Hrvatskoj pet puta lošije nego u Danskoj jer godišnje zarađuju 17,5 tisuća dolara, dok u Velikoj Britaniji zarađuju 42,580?

''Rad u Hrvatskoj je plaćen upravo onoliko koliko je učinkovit. Osnovna determinanta visine place u bilo kojoj zemlji je efikasnost ekonomije. Danska ili bilo koja ekonomija visoko razvijene zemlje što Hrvatska nije je vrlo često 2,3,4 puta učinkovitija što znači da radnik u Danskoj može proizvesti više roba i usluga u istoj jedinici rada nego što može hrvatski radnik'', izjavila je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugim riječima - nije kriv radnik. A onda ti Danci. Izmislili su pojam za opuštanje i uživanje, a za manje radnih sati tjedno plaćeni su četiri puta više nego Hrvati. 

''Nisam siguran da smo bolji radnici, ali Danska ima jako visoku razinu produktivnosti. Uz to smo jako kompetitivni. Mislim da smo treći na svijetu po indeksu kompetitivnosti'', komentirao je Ole Frijs-Madsen, danski ambassador u Hrvatskoj.

A Hrvatska je po tom indeksu na dnu Unije. I onda umjesto da država udari po džepu i uzme sve što može dok ne slomi poslovni duh – Danci razmišljaju na način ''happy wife, happy life'' – samo u poslovnom smislu.

''Generalno mislim da su ljudi u Danskoj sretni s plaćama i poslovima. Ono što je važno – Danska je društvo blagostanja. Ono što je nama važno je to da svi ljudi dobiju barem pristojnu plaću. Tako da mislim da većina ljudi zaista je sretna'', kazao je Frijs-Madsen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije sve tako crno. IT industrija koja raste u cijelom svijetu i kod nas se trudi ispraviti crne statistike.

Zašto? Pa posao je takav da se može živjeti ‘hrvatski san’ – primati američku plaću, raditi od kuće I živjeti na Korčuli, recimo...

''Taj sektor je unikatan po pitanju plaća jer gledamo tu tehnološku renesansu koja se događa u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj. Plaće u IT sektoru su se udvostručile, utrostručile, ovisi kako kome. Evo gledam u našoj firmi, mi smo bili start up prije 5 godina i počeli na minimalcu, ja sam radio za minimalac tri godine prije nego li sam firmu stavio na noge. I onda su si ljudi utrostručili plaće i praktički promijenili način života'', opisao je Alber Gajšak, direktor informatičke tvrtke.

Međutim njihovo je tržište cijeli svijet, pa se finalni proizvod itekako uspoređuje, firme se trude osigurati što bolje uvjete zaposlenicima, surađivati sa strancima,..

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz te perspektive Kolindinih 8 000 eura ne zvuči tako ludo. 

''Mi smo isto dobri radnici, često I dobri ljudi. Za doseći dansku ljestvicu, prvo mislim da je važno da se nastavi cjeloživotno obrazovanje, u bilo kojem sektoru. Ostalo – važno je da radite svoj posao najbolje što možete. To je to!'', rekao je danski ambassador u Hrvatskoj.

Pa ako bi preveli danski poučak na Hrvatski ukratko bi bio – nemoj uvijek gledati kako zaobići državu, prijavi porez, prijavi radnike I ne radi ništa u spektru boja od sivog do crnog. Tek će tada ekonomija – procvjetati.

Više s weba

Pročitajte još

Image
Nije mu uspjelo

Prestao raditi, ali je zadržao službeni mobitel. Osudili 40-godišnjaka na zatvor

Više s weba