BORBA ZA ZEMLJU

90-ih od tvrtke u stečaju kupio ogromne staklenike, desetljećima u njima uzgajao, a onda nedavno skoro ostao ...

2.12.2021. u 20:03/ Silvana Menđušić

'Mene stalno institucije upućuju da moram čekati, i ja sam strpljiv i čekam i prijavljujem i čekam mirno rješenje i tražim zemljišno knjižni ispravak'

Potraga donosi priču o borbi za poljoprivrednu zemlju i čovjeku koji je nedavno skoro ostao bez gotovo 50 tisuća metara četvornih staklenika u Đurđevcu.

Do njih je, objašnjava nam, došao još 90-ih, otkupivši ih od vjerovnika tvrtke u stečaju. Na gotovo pet hektara staklenika desetljećima je uzgajao povrće, od toga živio, a onda je prije mjesec i pol shvatio da bi mogao ostati bez svega jer je Grad te iste čestice na kojima se nalaze staklenici ponudio na javnom natječaju.

Do svega su doveli, desetljećima neriješeni imovinsko – pravni odnosi, a krenuli su se raspetljavati tek kad se za zemlju na tom području zainteresirao jedan veliki i ozbiljni igrač. 

Kada se problem nikako ne da riješiti, gledatelji često zovu Potragu. Tako i Zdravko Vrljić. Upadne se tako ponekad u kašetu brokava koja se zove neriješeni imovinsko pravni odnosi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mene stalno institucije upućuju da moram čekati, i ja sam strpljiv i čekam i prijavljujem i čekam mirno rješenje i tražim zemljišno knjižni ispravak i stalno kažu morate čekati", kaže poljoprivrednik Zdravko Vrljić. 

Ti staklenici naime nekada su bili društveno vlasništvo poduzeća Plod Đurđevac. Kako Vrljić kaže, on ne spava jer je lokalna zajednica raspisala natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu i tako ponudila i ono koje je pod njegovim staklenicima.

Upravo se čita

Image
UTAKMICA ODLUKE

Dalić najavio okršaj s Belgijom i otkrio detalje oko sastava: 'Nema popravnog ispita'

"Krećem u pravnu bitku što su i oni svjesni da je ovo građevinsko zemljište, a oni dali natječaj na 25 godina", kaže Vrljić.

Međutim, zašto se sam ne prijavljuje na taj natječaj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ja se neću natjecati jer je to moje i staklenici imaju građevinsku dozvolu i zemlja prati nekretninu, to je građevinsko zemljište", kaže Vrljić. 

Pitali su ga isto i u državnom odvjetništvu.

"Zašto prije nisam riješio imovinsko pravne odnose, ali sam im postavio pitanje, zašto niste dali kod raspisivanja natječaja da su to staklenici, a ne poljoprivredno zemljište", kazao je Vrljić. 

Dokument star četrdeset godina, građevinska dozvola iz 1981.pokazuje na tim česticama dopušta se izgradnja staklenika na 6 hektara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"I ja sam pisao odvjetništvu, od toga ništa, onda sam tužio državu. Onda je sutkinja donijela međupresudu da su staklenici s infrastrukturom građevinsko zemljište", kaže Vrljić i dodaje da su drugi bacili oko na staklenike.

Razgovarao je, kaže i s čelnicima jedne uprave u ministarstvu poljoprivrede.

"I kaže on meni Vrljiću ako to netko uzme, a ne može nitko drugi nego Ervačić, ti ćeš morati seliti, ali ti prije toga moraš sve maknuti", kaže Vrljić.

Kad je Grad raspisao natječaj za zakup zemljišta koje su proglasili poljoprivrednim, Vrljić je angažirao pravnu zastupnicu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ja zaključujem na temelju što je gospodinu Vrljiću,  gradskog vijeća Lacković rekao da mu je Ervačić rekao da će uložiti 20 milijuna u staklenike i da će mu svake godine plaćati milijun kuna. Ja sam to s uživanjem zakočila", kaže Žaneta Višy Kevešević iz Udruge Drugi val. 

Image
NA MARGINI DRUŠTVA

Bez državljanstva i osnovnih ljudskih prava: 'Kao da ne postojim, nit sam Hrvat, nit sam Bosanac, nit sam Srbin. Ništa'

Image
NA MARGINI DRUŠTVA

Bez državljanstva i osnovnih ljudskih prava: 'Kao da ne postojim, nit sam Hrvat, nit sam Bosanac, nit sam Srbin. Ništa'

Zakočila je to kako kaže u par poteza

"Kad sam pogledala sve papire onda sam shvatila da nitko ne radi svoj posao, ni ministarstvo poljoprivrede jer oni su dali suglasnost Gradu da raspiše natječaj, a pri tome su svi zaboravili da je petogodišnji ugovor zaključen koji istječe iduće godine u prosincu", kaže Višy Kevešević.

Pa je napisala zahtjev za poništenjem.

"Ja sam na temelju zakona o lokalnoj samoupravi, imate mogućnosti da se zatraži proglašenje dijela sjednice Gradskog vijeća nezakonitim od strane ministarstva uprave i taj akt proglasi ništavnim", kaže Višy Kevešević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vrljić je s tim papirom otišao do gradske uprave

"I gradonačelnik je rekao, Vrljiću osjetljiva je stvar snimat ćemo sve", kaže Vrljić. 

"Primili smo stranku koja je bila nezadovoljna pri korištenju tih čestica, stranka je poslal i dopis u Grad, poslala je dopis i u ministarstvo. Mi smo ponovili upit prema ministarstvu, da tražimo od ministarstva poljoprivrede da povuče tu suglasnost", kaže gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči

Gradonačelnik objašnjava da su plan raspolaganja prije natječaja slali u Ministarstvo poljoprivrede koje je dalo pozitivnu ocjenu.

"I oni su nam dali drugu uputu da maknemo čestice što smo idućeg dana učinili", kaže Janči. 

Nakon Vrljićeve intervencije mijenjaju svoju suglasnost, a pravna savjetnica kaže da su svi napravili grešku.

"Ministarstvo poljoprivrede kad je dalo suglasnost na program lokalne zajednice za davanje u zakup zemljišta, onda je već moralo u svojoj evidenciji imati ugovor o zakupu koju su oni zaključili s Vrljićem, ne netko drugi. Dakle, kako možeš dati suglasnost na ono što si već dao u zakup", kaže Višy Kevešević.

A lokalna zajednica, kaže, nije htjela vidjeti

"Nisu to mali staklenici, to su staklenici od 1,4 hektara. Morali su vidjeti da je to nekretnina", kaže Višy Kevešević.

Ako vam se učinilo da smo za ovu stranku došli do hepi enda, nismo. Problem s natječajem za zakup je riješen privremeno, ali Vrljić tvrdi:

"I ja sam to lijepo, imao proizvodnju, radio dok se nije pojavio g. Ervaičić Mirko koji je od prvih dana počeo mi slati inspekcije", kaže Vrljić

Mirko Ervačić veliki je poduzetnik u poljoprivredi. Vlasnik snažne Osatina grupe, kao i manje tvrtke Nova natura čija ogromna zemljišta graniče sa staklenicima u kojima raste Vrljićeva salata i paprike. Ne krije da su zainteresirani za taj teren:

"Interes za 'Đurđevačke staklenike' koji su u vlasništvu Republike Hrvatske proizlazi iz činjenice da se oslanjaju na našu gospodarsku cjelinu, te nam se u kontekstu planiranih investicija ukazuju posebno zanimljivima."

Vrljić kaže – prijavljuju ga inspekcijama.

"Drugi put mi je snimao staklenik, ulazio unutra, radio slike. Ne znam tko je. Netko od njegovih i te slike je priložio inspektorima", kaže Vrljić.

Iz Osatina grupe ne kriju niti da su Vrljića prijavljivali inspekcijama.

U Osatina grupi kažu da su se u nekoliko navrata obraćali državnim institucijama vezano za problematiku raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske: Od osnutka Republike Hrvatske postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi. Tvrde da na to ukazuju zadnjih pet godina.

Plod Đurđevac

Riječ je o imovini tvrtke Plod Đurđevac koja je otišla u stečaj prije 1994.

"Ja sam nešto mlađi, kad je tvrtka otišla u stečaj radnici su postali vlasnici udjela, postoje ljudi koji su kupili udjele,  država osporila vlasništvo nad zemljom da je ispod staklenika koje je u vlasništvu države. Da su kupili samo objekte koji su se nalazili na tom zemljištu. To je bilo '96. i to traje 25 godina gdje sve rezultira sporovima i nezadovoljstvom", kaže Janči. 

Nezadovoljni su mali poput Vrljića i veliki kao Ervačić.

"Nama su svi poduzetnici bitni pogotovo oni koji proizvode hranu", kaže Janči. 

Gradonačelnik kaže da Grad nema ništa s tim.

"Gospodin Vrljić nije u sporu s Gradom, znači država osporava vlasništvo ne samo njemu nego i drugima. Mi smo samo sa strane, nismo stranka koja odlučuje što je kupio što nije. Mi se držimo uputa i odvjetništva i ministarstva", kaže Janči.

Naime, Osatina grupa tvrdi: dio predmetnih nekretnina "Đurđevačkih staklenika" nalazi se unutar građevinske zone, a dio izvan: iz toga proizlazi različita nadležnost i odgovornost za raspolaganje.

"Kad sam razgovarao s jedom odvjetnicom ona je rekla teška vremena svak se svakoga boji", kaže Vrljić. 

I Vrljić se ne može upisati u zemljišne knjige

"Državno odvjetništvo je tražilo da napravim izmjeru da uskladim gruntovno čestice, nemoguće nije napravljeno preoblikovanje, nisu usklađene čestice gruntovno i katastarski", kaže Vrljić. 

Isti prigovor ima i Osatina. Kažu dio nekretnina Đurđevačkih staklenika sve do prošle godine bio je upisan kao društveno vlasništvo koje je ukinuto 90-e:

"Dio nekretnina i 30 godina nakon osnutka RH u zemljišnim knjigama vodio se kao društveno vlasništvo s pravom korištenja društva "Plod" - Đurđevac. Zbog načina provođenja pretvorbe, ostali su brojni repovi pa je tako moguće i da 30 godina nakon osamostaljenja i provedene pretvorbe, dio nekretnina i dalje stoji u javnim knjigama kao društveno vlasništvo. 

Kako je Vrljić došao do staklenika? Kaže kupio je od vjerovnika kad je tvrtka bila u stečaju.

"Staklenici su bili vlasništvo Ploda-a Đurđevac koji je otišao u stečaj i imovina u 100 postotnom dijelu podijeljena prema vjerovnicima, tako da je Zagrebačka banka dobila 22 posto, Općina Pitomača 2 i nešto, radnika 0,40, 0,20. I onda sam ja sam na nagovor Nizozemca kupio 22 posto idealnog dijela, to je bilo oko 100.000 njemačkih maraka, i kupio sam općinu Pitomača. I nas smo se tri dogovorili Nizozemc, Andreata i ja kako da razdijelimo, tako da mi ovo pripada u 100 postotnom dijelu", kaže Vrljić.

Iz Osatina grupe navode da je i stečajni postupak poduzeća Plod Đurđevac na kojem su staklenici imao neke ozbiljne sporne trenutke. 

"Tada mi je priznao da idu na Uskok da mene da sam jeftino kupio i da to nisam smio kupiti. Što je njegov problem pošto sam ja to dobio", kaže Vrljić. 

U Osatini kažu: cijena je bila sumnjivo povoljna

"Ja sam ga jednom prilikom nazvao da dođe i da razgovaramo, ponudio da mu platim ručak, kaže ja vas ne poznajem, a poznaje što ja imam", kaže Vrljić. 

Ovaj će se slučaj tek raspetljavati.

"Kako bih išao na sud i onda ide kaznena prijava kaznena prijava što su mi htjeli oteti imovinu", kaže Vrljić. 

"I onda nek vjerujemo institucijama, tko voli, nek izvoli. Ja ne vjerujem", kaže Višy Kevešević.

U Đurđevcu raspolažu sa samo 30-ak hektara koje su na natječaju nudili u zakup. I opet ni ovaj natječaj lokalne zajednice za zakup državnog zemljišta nije prošao bez problema i potencijalnih sporova. Tako je u Podravini, tako je - kako smo više puta pratili u Potrazi i na krajnjem istoku i u Slavoniji i u Dalmaciji.

Više s weba

Pročitajte još

Image
opasna 'terapija'

Unatoč upozorenjima neki roditelji djecu s autizmom 'liječe' klor dioksidom. Potraga istražuje zašto i što im čine

Više s weba