NERIJEŠENO PITANJE

Nedorečen zakon: Bolnice godinama gomilaju zametke parova koji ih više ne žele čuvati

28.2.2019. u 18:55/ Sanja Čatipović

Kad se ne zna kako riješiti neko pitanje ili problem, u Hrvatskoj ga se često gurne pod tepih.

Kad se ne zna kako riješiti neko pitanje ili problem, u Hrvatskoj ga se često gurne pod tepih.

S blizankama Mijom i Tijom nije uvijek baš lako, no za majku su osmijesi njezine djece nezamjenjivi. Kristina i njezin suprug dvije godine pokušavali su dobiti dijete. Nije išlo pa su odlučili potražiti pomoć.

"Ostala sam u čudu kad su mi rekli vi ne možete prirodno, morate na potpomognutu i to odmah na IVF tako da sam bila u šoku. Nisam ni znala što je to.  Radite hormone, markere, spremiogram. idete kod svog MPO liječnika on vam određuje terapiju kojom ćete se bockati tijekom postupka. Ide se na folikumetriju svaki drugi dan, mjeri se rast folikula, tu se nalaze jajne stanice koje oni punktiraju i oplode ih sa spermom", rekla je Kristina Kovačević iz Horvata.

Posjetili smo IVF laboratorij u Petrovoj bolnici gdje embriolozi svaki dan vode utrku s vremenom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mikroinjekcija nije stopostotno uspješna. Imamo postotak fertilizacije po jajnoj stanici 60 do 70 posto. Tako da u 30 posto slučajeva ne uspije. To je vezano za neaktivaciju stanica, spermija, nikad ne možete biti sigurni da je taj spermij uistinu najbolji niti možete utjecati na kvalitetu. Mi dobijemo gotov proizvod i pokušavamo iz njega izvući najbolje što možemo“, objasnila je voditeljica Odjela za kliničku embriologiju KBC-a Zagreb Nina Gelo.

Jajna stanica veličine je zrnca prašine. Potencijal za oplodnju najbolji je unutar četiri sata nakon što se izvadi iz tijela žene. Temperaturu od 37 stupnjeva, 6 posto CO2 i 5 posto kisika nije problem održavati u inkubatoru, no  kada krenu u postupak embriolozi moraju biti iskusni, brzi i precizni. 

Upravo se čita

Image
buktinja u noći

U Kaštelima izgorio Mercedes, a požar djelomično zahvatio Renault Megan

"Moramo biti što brži. Prosjek je četiri minute po jajnoj stanici, morate odabrati najbolji spermij po pokretljivosti. Onda ga morate umiriti i inicirati u jajnu stanicu. Po kapljici morate biti što brži. Ta kultura  je pokrivena s uljem koje sprječava promjenu temperature i sve radne površine su grijane, ali opet morate biti što brži“, objasnila je Gelo postupak potpomognute oplodnje.

"Odmah sam znala da su blizanci"

Zrelih jajnih stanica prema Zakonu mogu oploditi najviše 12. U Kristininom slučaju bilo ih je šest. vraćena su joj dva, jer je tako sama htjela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Svaki dan sam bila drugog mišljenja. Jedan dan sam bila uspjet će iz prve, drugi dan što ako neće, pripremila sam se na obje situacije jer sam znala da postoji rizik da ne uspije iz prve. Okej, tješila sam se. Imamo još četiri zametka, valjda će uspjeti i uspjelo je iz prve. Nisam izdržala osmi dan sam radila test i bio je odmah plusić i onda deseti dan betu i odmah sam znala da su blizanci", kazala je Kristina.

No, nemaju svi sreće poput nje. Neke žene kroz ovu priču prolaze više puta. Uspješnost ovisi o dobi žene i uzroku neplodnosti. Ali do 30 je godine ona oko 60 posto, iznad četrdesete, kažu u Petrovoj, duplo manje.

"Zamrzavanje zametaka prema zakonu iz 2012. sami dogovaraju liječnik i bračni par. Koliko će ih oploditi, a nikad više od 12. Što znači da od toga možemo dobiti 6 ili sedam blastocista što je sigurnost da ćemo roditi dvoje ili troje djece", rekao je pročelnik Zavoda za humanu reprodukciju KBC-a Zagreb Hrvoje Vrčić.

No, dogodi se i da odluče ostati na primjerice jednom ili odmah dobiju blizance, rastanu se ili iz nekog drugog objektivnog razloga odluče da više ne žele ići u postupak potpomognute oplodnje. A njihovi zameci ostanu zamrznuti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kristini su ostala četiri i nakon blizanki ne misli više rađati. Na teret HZZO-a, prema Zakonu, bolnica će njihove zametke čuvati pet godina. Nakon toga parovi sami odlučuju žele li nastaviti plaćati njihovo pohranjivanje ili ih prestati čuvati.

"Ništa ne govori o uništavanju zamrznutih embrija, već da se trebaju koristi kao dar drugom paru odnosno ženi koja bi ih htjela donijeti na svijet. S tim da je za donaciju potreban izričit pristanak osobe i nema daljnjih odgovora što ako par ne želi sačuvati taj embrio", rekla je Aleksandra Korać Graovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

A Kristina je sigurna da ne želi. "Nakon pet godina bi ih dala na uništavanje, ali realno nemamo drugog izlaza, roditi ne mislim, a da ih doniram to mi je onak nisam ziher", rekla je Kristina.         

Zametke trenutno ne uništavaju ni privatnici ni bolnice              

No, njihovi zameci unatoč želji neće biti uništeni. Jer je Zakon iz 2012. te o medicinski potpomognutoj oplodnji po tom pitanju nejasan i nedorečen. Zametke zato trenutno ne uništavaju ni privatnici ni bolnice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Radi se o pat poziciji zamrznutih embrija. Neki parovi ih ne žele čuvati, a ustanove ih se ne usuđuju uništiti jer zakon nije jasan. Za razliku od zamrznutih embrija zakon izričito navodi da se smiju uništiti jajne stanice odnosno spermiji i tu je razlika koja otvara daljnje dvojbe o tumačenju zakona  radi se o osjetljivom etičkom pitanju", rekla je Graovac.

Ministarstvo zdravstva ima posljednji podatak o broju zamrznutih zametaka u Hrvatskoj iz 2016. Tada je u 16 ovlaštenih ustanova koje se bave potpomognutom oplodnjom bilo smrznuto ukupno 13 627 zametaka.

"Problem sa zamecima postoji od prije 2009., jedan od razloga zbog čega je donesen Zakon iz 2009. koji je bio vrlo restriktivan da se stave pod kontrolu vrlo veliko neselektivno zamrzavanje svih zametaka koji su bili u postupcima. Ako bračni par ne želi čuvati vjerujem da im to trebamo omogućiti, ali to nije stvar liječnika nego tumačenja zakona", rekao je Vrčić.

A MPO liječnici to ne mogu, kažu, pa se obraćaju ministarstvu zdravstva. Ministarstvo pak odgovara:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

" ...o pojediničanim zahtjevima odnosno odlukama parova o postupanju sa preostalim smrznutim zametcima upućujemo Vas na ovlaštene MPO ustanove i Nacionalno povjerenstvo za medicinski potpomognutu oplodnju." A oni pak vraćaju lopticu.

"Nacionalno povjerenstvo nije nadležno tijelo da tumači Zakon, tako da je odgovornost ovaj čas na ustanovama. Dok ne postoji pravilnik ili izmjena zakona teško da će se određena ustanova ili nacionalno povjerenstvo očitovati o nekoj drugoj odluci koju zakon ne tumači", rekla je Dinka Pavičić Baldani iz Nacionalnog povjerenstva za medicinsku potpomognutu oplodnju.

A da do suda dođe, s nejasnim zakonom nejasni su i rezultati. 

"Pravo nije jednoznačno i uvijek je moguće da se norme tumače teološki. Odnosno s obzirom na svrhu zakona, kad bi sudac protumačio da je svrha zaštita embrija, a ne samo jednostavni postupak kao da se radi o običnoj stvari nije isključena odgovornost. Zato postoji strah kod ustanova koje imaju zamrznute zametke da bez odgovarajućeg tumačenja zakona i bez novog propisa tako postupe", rekla je Graovac.

Zameci se tako gomilaju po ustanovama. Svaka zasebno vodi svoj registar, centralnog nema već sedam godina. Unatoč  zakonskoj inicijativi da se daruju jajne stanice, spermiji ili zametci -  ni to se u praksi ne provodi.

„I do nas je došla informacija da postoji nekoliko parova koji to žele, ali nema banke, nema sustava koji to prati, nacionalno povjerenstvo očito to ne rješava“, rekla je Klaudija Kordić iz Udruge Roda.

Umjesto da problem riješe, guraju ga pod tepih. Za to vrijeme parovi odlaze van.

„Istovremeno naši pacijenti odlaze na račun HZZO-a u zemlje gdje je dozvoljena heterologna oplodnja, ali oni imaju darovane jajne stanice, spermije i naši ljudi odlaze u Prag gdje to košta 5000 ili 7000 eura. HZZO im snosi troškove od 1000 ostalo sami. I tako tvrtke u Češkoj zarađuju, a mogli bi imati svoje jajne stanice i to raditi ovdje ili uvesti te jajne stanice i napraviti cijeli postupak heterologne oplodnje ovdje u Hrvatskoj. Jer Zakon kaže da se banka ima pravo pobrinuti i to nabaviti iz inozemstva“, rekao je Vrčić.

A banke nema. Kao ni odgovora što sa smrznutim zamecima.

"To pitanje je neriješeno. Mi i Malta smo jedine u kojoj je to nejasno definirano. Zakonodavac je 2012., s tih pet godina, htio izbjeći mogućnost da se tu odluku prolongira. Sad je prošlo pet godina i sve više parova to ne želi platiti. Ti zameci su eventualno potencijal, a nikako ne zamrznuta djeca. To je namjerno manipuliranje javnošću", rekla je Kordić iz Udruge Roda.

Neke su europske zemlje pitanje riješile na liberalan način, druge poput Njemačke na restriktivan. No, kod nas se neki od sugovornika pitaju je li licemjerno moći na pobačaj, a ne moći prestati čuvati zametke ili donijeti liberalan zakon, a nemoći ga provoditi.

„Razlikuje se od zemlje do zemlje. U SAD-u postoji mogućnost da žene zatraže da im se implementira embrio u maternicu u vrijeme kad nije moguće začeće da ga se ne bi uništilo. Toliko su obzirni prema tom potencijalu da bude buduće dijete da i to omogućuju“, rekla je Graovac.

Danas gotovo četvrtina parova ne može imati djecu. U trećini slučajeva uzrok su muškarci, u trećini žene, a u trećini oboje. Oko 70 posto tih parova podvrgnuto je medicinski potpomognutoj oplodnji. Četiri posto novorođene djece na svijet dolazi upravo tom metodom. Dosad se tako rodilo više od 8 milijuna djece. U Hrvatskoj oko 1500 na godinu. 

Više s weba

Pročitajte još

Image
radila za minimalac

'Govori da sam ležala doma, a liječila sam karcinom': Teško bolesna čistačica u 50. godini ostala bez posla

Više s weba