Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel
 doputovao je u utorak u Kijev, gdje će se tijekom dana sastati s
 ukrajinskim predsjednikom Volodimirom
 Zelenskijem.
</para>
<para>
 Michel je objavio tvit s fotografijom njegova dolaska na
 željeznički kolodvor u Kijevu.
</para>
<para>
 “Danas u Kijevu, u srcu slobodne i demokratske Europe”, poručio
 je na Twitteru Charles Michel.
</para>
<para>
 Iz izvora EU-a doznaje se da će Michela primiti ukrajinska
 ministrica za europske i euroatlantske integracije Olga
 Stefanišina te kasnije predsjednik Volodimir Zelenskij.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/eucopresident/status/1516668856651165708?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Posljednjih tjedana Kijev je posjetilo nekoliko čelnika država
 članica EU-a i predsjednica Europske komisije Ursula von
 der Leyen.
</para>
<para>
 Iz sigurnosnih razloga Michelov posjet nije bio najavljen.
</para>

Charles Michel iznenada se pojavio u Kijevu: 'Danas sam u srcu slobodne i demokratske Europe' Posljednjih tjedana Kijev je posjetilo nekoliko čelnika država članica EU-a i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 
  Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel
  doputovao je u utorak u Kijev, gdje će se tijekom dana sastati s
  ukrajinskim predsjednikom Volodimirom
  Zelenskijem.


  Michel je objavio tvit s fotografijom njegova dolaska na
  željeznički kolodvor u Kijevu.


  “Danas u Kijevu, u srcu slobodne i demokratske Europe”, poručio
  je na Twitteru Charles Michel.


  Iz izvora EU-a doznaje se da će Michela primiti ukrajinska
  ministrica za europske i euroatlantske integracije Olga
  Stefanišina te kasnije predsjednik Volodimir Zelenskij.



  Posljednjih tjedana Kijev je posjetilo nekoliko čelnika država
  članica EU-a i predsjednica Europske komisije Ursula von
  der Leyen.


  Iz sigurnosnih razloga Michelov posjet nije bio najavljen.
 nenajavljeni posjet 

Charles Michel iznenada se pojavio u Kijevu: 'Danas sam u srcu slobodne i demokratske Europe'

charles michel

Rusi tvrde: 'Pet ukrajinskih vojnika izašlo je iz Azovstala i predalo se'

'Putin i oligarsi žele vladati kao Staljin, a živjeti kao Trump. Zatvorite ih u njihovu policijsku državu, pa će vidjeti'

Rat u Ukrajini

nenajavljeni posjet

Članak

RTL Vijesti

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-b4eb-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.</para><hmn:image id="67c185d6-c7c8-11ed-8eaf-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.</para><hmn:image id="67ba8cae-c7c8-11ed-9fe6-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.</para><hmn:article id="4a1b9f14-6aab-11ed-90ed-c65e2411deb0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. </para><hmn:image id="67c470fc-c7c8-11ed-a09e-6a080b7bcfb3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.</para><hmn:article id="c5a72e34-c747-11ed-a231-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.</para><hmn:image id="67c59b3a-c7c8-11ed-af90-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti - vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja.</para>

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi' Zahvalniji smo za puno toga radi našeg Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija, kaže nam Maja, majka petogodišnjeg dječaka sa sindromom Down Za osam dana maleni Marko Ivan Rogić iz Velike Gorice proslavit će svoj veliki 5. rođendan i svi se u obitelji raduju tom danu. Mama Maja, tata Dario i tri godine starija sestrica Mia. Najviše se raduje maleni Marko Ivan, dijete širokog osmijeha koji vas raznježi čim ga pogledate. Iako na prvi pogled izgleda dosta povučeno i stidljivo nakon samo nekoliko osmjeha koje mu uputite doleti vam u zagrljaj. Uzmete ga u naručje, onako laganog i sitnog i momentalno vas ispuni ogromna sreća i veselje.Njegova mam Maja kaže da je inače zatvoreno dijete, ali nama se učinio kao najpristupačniji i najslađi dječak ikad. Maleni Marko Ivan dječak je sa sindromom Down. Upoznali smo se u zagrebačkoj udruzi Down na zagrebačkom Jarunu koja je jučer organizirala radionice povodom Svjetskog dana osoba sa sindromom Down. Marko je bio presretan što je među prijateljima.“A bio je i oduševljen što ne ide u vrtić i što će dan provesti s mamom. Iako se voli družiti i u vrtić ide tri puta tjedno već treću godinu i jako je lijepo prihvaćen od prvog dana, ipak najviše voli biti u društvu mame", priča nam Maja dok maleni veselo skakuće oko nje i pozdravlja sve u udruzi.“Pogledajte ga, naš žilavi mali privjesak”, komentira mama njegovu zaigranost, ali i kilažu jer Marko Ivan je zaista sitno dijete.  “Da, sitan je i mršav te jako izbirljiv oko hrane. Godinama ga već vodimo kod gastroenterologa. Kod njega interes za hranu nikad nije postojao. Do prije pola godine nikad i nije rekao da je gladan”, kaže nam mama, ali dodaje da svakom danom primjećuje sve veći napredak.“Samostalno hranjenje je do nedavno bio konkretan problem. No, zadnjih pola godine počeo je jesti sam, mislim da su tu dosta odigrali ulogu prijatelji iz vrtića", dodaje mama.I premda je u zadnje vrijeme počeo puno više jesti, ističe Maja, ništa mu se ne prima. Najviše jede variva, omiljeno mu je od poriluka. “Zapravo, najbitnija mu je tekstura hrane. Dosta jede voće, avokado mu je svaki dan na jelovniku. Slatkiše uopće ne voli, osim pudinga od vanilije. A znao je jesti obrok po sat i pol vremena. Tek je prošli mjesec počeo jesti kruh i to vilicom kad mu isjeckam na komadiće i namažem pekmezom” objašnjava nam Maja, nutricionistica po struci, zaposlena u pekarnicama Dubravica. Otkad se Marko Ivan rodio uz njega je stalno, ali se uskoro misli vratiti na svoje radno mjesto. Ima mogućnost raditi na pola radnog vremena te povratak na posao raduje.U vrtiću je Marko Ivan u mješovitoj Montessori skupini, naglašava Maja, uvijek dočekan s velikim veseljem.‘Markić nam je došao’, uglas viknu prijatelji iz vrtića čim ga ugledaju na vratima skupine i dotrče da ga pozdrave.“Malo sam se bojala vrtića jer bilo je to nešto novo i bojala sam se kako će to izgledati. Puno mi kao roditelju znači to što je prihvaćen i voljen i izvan svoje obitelji", kaže nam mama Maja.Marko Ivan je živahno i brbljavo dijete, ističe njegova majka. Prohodao je s dvije godine,  s tri počeo pokazivati interes za priče, knjigu i učenje.“U govoru je dosta jasan, govori rečenicu za rečenicom i premda to nije gramatički idealno i u padežima i zna pogriješiti, jako je razumljivo”, ističe mama Maja koja je jako ponosna i na svoje starije dijete, osmogodišnju kćerkicu Miju koja se, dodaje, ponaša vrlo zaštitnički prema mlađem bratu.“Ona je i inače dosta empatična i nesebična. Zaista ga jako voli i pazi na njega”, kaže Maja koja poznaje puno roditelja djece sa sindromom Down i kaže da su jedni drugima velika podrška u svemu.“Podrška u svakom napretku, ali i nazadovanju, lošem događaju, stagnaciji, ali i uspjesima. Od saznanja u trudnoći do suživota s osobom sa sindromom Down nema važnije podrške od one drugog roditelja ili više njih koji te razumiju. Mi smo jedna posebna zajednica koja je jako povezana i dobro funkcionira”, ističe. Maja je Marka Ivana rodila s 33. godine. Željela je drugo dijete, Za mogućnost i veliku šansu da dijete koje nosi možda ima sindrom Down, saznala je u 12. tjednu trudnoće na standardnom kombiniranom testu na koji je poslala ginekologica. Pokazalo se da jedna od 50 žena s takvim nalazima rađa dijete sa sindromom Down.“Preporučili su mi da napravim amniocentezu jer je ona jedina 100 posto točna. Odmah sam se naručila. Trebalo je čekati do 17. odnosno 18. tjedna trudnoće. No kada sam saznala da treba 3 tjedna čekati na rezultate, shvatila  sam da ipak to ne želim. Ta misao mi je bila užasna. Dijete se već u 21. tjednu u tebi mrda, povezani smo već, a ja da sad prekidam taj život? Bilo mi je to neprihvatljivo iako nemam ništa protiv pobačaja kao takvog. Smatram to osobnim izborom. Ali ja sam odlučila odustati od amniocenteze i uživati u trudnoći. Moj pristup i stav je bio takav, dok je mužu to bilo teže i mučio se s mišlju da nam se život promjeni za 180 stupnjeva i da nas to definira” prisjeća se Maja.Trudnoća je uglavnom bila uredna te je radila do zadnjeg dana. Na redovnom pregledu u bolnici dva tjedna prije termina, doktor je uočio da je posteljica prestala funkcionirati i da je potreban hitan carski rez. “Više me bilo strah carskog nego hoću li roditi dijete sa sindromom Down. Uspavali su me i probudila sam se omamljena i zbunjena. Odveli su me u sobu za oporavak gdje sam bila sama, a najčudniji je bio osjećaj da sam znala da sam rodila, ali nemam dijete u rukama. Nakon nekoliko trenutaka je stigao doktor i rekao da je carski prošao u redu i da će dijete uskoro doći te da sumnjaju da dijete ima sindrom Down. Pitao me upitao jesam li to znala. Sljedećih godinu dana svi doktori s kojima smo imali prvi kontakt su me isto pitali - jesam li znala u trudnoći za to?” priča nam Maja te dodaje da ne želi ni znati što su joj zapravo htjeli reći jer je njen izbor bio i ostao voljeti i brinuti za svoje dijete. Kad ga je prvi put primila u ruke bio joj je najljepši trenutak od trenutka kad ga je rodila jer joj je, ističe, on svojim pogledom i stiskom ručicama potvrdio da će sve biti u redu.“Prijatelji su uskoro saznali da sam rodila te su dolazile prekrasne poruke podrške i ljubavi koje su me bacale u plač te mi istodobno davale snagu za sve što slijedi” ističe Maja.Bilo ih je strah, priznaje. Suprug i ona su se pitali koliko će maleni biti ovisan o bolnicama, kako će se to odraziti na njegovu seku Miju, te na njihove poslove. “Najviše nam je tada trebalo iskustvo i razgovor s roditeljima koji dijele istu sudbinu. Marko Ivan je prvih mjesec dana proveo u bolnici. Ogroman strah koji smo osjećali jer je bio jako malen, slabo dobivao na težini, imao problema sa saturacijom pri spavanju, otvorenu rupicu na srcu, zamijenio je osjećaj zajedništva i obitelji koji nam je toliko trebao prvih mjesec dana njegovog života”, prisjeća se Maja prvih dana sa sinčićem.Uživala je u zajedničkim šetnjama, no ipak joj se, kaže, znalo ponekad dogoditi da se ulovila kako se uspoređuje s drugim mamama koje šeću sa “zdravom” djecom i nemaju njene brige. “Sretna sam da sam te misli brzo preusmjerila na borbu i istraživanje što sve i kako možemo učiniti za našeg sina. Rano smo krenuli na Goljak na fizikalne vježbe te smo se učlanili u Udrugu za sindrom Down Zagreb, gdje sam puno korisnih savjeta i podrške dobila od predsjednice Udruge Natalije Belošević te smo u sklopu Udruge dobili radnu terapiju i plivanje „Bebe ribe“ te se polako počela stvarati mreža obaveza koje će biti i jesu naša svakodnevica”, kaže nam te dodaje kako je uvijek kroz život nepanično reagirala na veće životne poteškoće i  stvari uvijek rješavala prihvaćanjem kroz razgovor.“Uvijek sam otvoreno razgovarala o svemu, nisam nikad negirala stvari koje su se događale. Muž je to teže prihvatio, u smislu da je plakao, trebalo mu je nekako duže da shvati da se naš život trenutno mijenja. Sad nakon 5 godina vidim da smo puno dobrih odluka donijeli i da smo u dobrom smjeru išli jer Marko je stvarno super dijete i sve ide prema tome da je cilj da budu jednom u životu što samostalniji. Neki dan smo nešto pričali i Mia je spomenula Markovu ženu u budućnosti pa smo se muž i ja pogledali i rekli: ‘Pa dobro vidjet ćemo…” priča nam Maja te dodaje:“Bolji smo ljudi radi naše djece, ali i zahvalniji za puno toga radi Marka Ivana i njegovog kromosoma viška. Muž je prevladao neke strahove i brige, a ja sam se naučila biti strpljivija”, ističe.Na pitanje kako zamišlja budućnost svog sina, Maja kaže da ne ide tako daleko u razmišljanjima.“Trenutno smo sretni. Razmišljam o tome gdje ga vidim sljedećih 3 do 5 godina. A vidim ga u školi, u programu koji će mi preporučiti stručnjaci. Bitno mi je samo da mu se da prilika. Da dobije program koji će njemu odgovarati, koji će biti najbolji za njega. Da on ipak nešto uči i da bude jednim dijelom u budućnosti uključen u društvo, u nekakav rad, a gdje će to biti -  vidjet ćemo. Samo želim da bude samostalan i zadovoljan u životu. Hoće li biti samostalan s 20, 30 ili 40 godina ne znam. Mama, tata i seka uvijek će biti uz njega", zaključuje mama Maja. DAN ŠARENIH ČARAPA 

DAN ŠARENIH ČARAPA

'Veseo i sitan, Marko Ivan je naš mali žilavi privjesak. Zbog njega smo postali bolji ljudi'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti.</para><hmn:facebook src="https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=pfbid02pmzrSEDNSy6PPRLyowJGhDFe1GzWk6fJsqRHbPqqtoykyj6YjAK1mNW164Wkq8fBl&amp;id=100064555815146"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu.</para>

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti' Pauk je ušao u stan na Kajzerici, a kada su ga iz azila uhvatili pustili su ga u prirodu  Zagrebački Azil Dumovec objavio je fotografije iz jednog stana na Kajzerici. Kako kažu pauk joj se uvukao u stan i utjerao strah u kosti."Riječ je o vučjem pauku, pripadniku porodice kojoj pripada više od 120 rodova i 2300 vrsta", objavili su iz Azila i dodali:"Vučji pauci noću su skriveni, a danju hvataju plijen. Imaju odličan vid. Brzi su, a zbog velikog tijela i dugih nogu nekima djeluju zastrašujuće".Nakon što su ga uhvatili pustili su ga u prirodu. noću skriveni 

noću skriveni

Ogromni pauk uvukao se u stan na Kajzerici: 'Utjerao joj je strah u kosti'

<para>
 Ramzan Kadirov, čelnik ruske pokrajine Čečenije
 i saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina,
 rekao je u subotu da su čečenski borci raspoređeni u Ukrajini i
 zatražio od Ukrajinaca da svrgnu svoju vladu.
</para>
<para>
 U video snimci postavljenoj na internet, Kadirov je rekao da
 čečenske postrojbe dosad nisu pretrpjele nikakve gubitke i dodao
 da bi ruske snage bez problema mogle zauzeti velike ukrajinske
 gradove, ali je njihova zadaća da izbjegnu gubitke u ljudskim
 životima.
</para>
<para>
 Putin je također u petak zatražio od Ukrajinaca da se dignu
 protiv svoje vlade, za koju je rekao da ju čine "neonacisti".
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b4944666-c353-11ec-a193-42385e526088"/>
<para>
 U petak se na društvenim mrežama pojavilo više snimki koje
 prikazuju čečenske borce u Groznom kako se spremaju za odlazak u
 Ukrajinu.
</para>
<para>
 Čečenija je nekad ratovala s Rusijom, ali sada je pod kontrolom
 Putinova režima.
</para>

Čečenski vođa tvrdi da su njegove snage raspoređene u Ukrajini i kaže: 'Ruske snage zauzet će gradove bez problema' Kadirov je rekao da čečenske postrojbe dosad nisu pretrpjele nikakve gubitke 
   Ramzan Kadirov, čelnik ruske pokrajine Čečenije
  i saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina,
  rekao je u subotu da su čečenski borci raspoređeni u Ukrajini i
  zatražio od Ukrajinaca da svrgnu svoju vladu.


  U video snimci postavljenoj na internet, Kadirov je rekao da
  čečenske postrojbe dosad nisu pretrpjele nikakve gubitke i dodao
  da bi ruske snage bez problema mogle zauzeti velike ukrajinske
  gradove, ali je njihova zadaća da izbjegnu gubitke u ljudskim
  životima.


  Putin je također u petak zatražio od Ukrajinaca da se dignu
  protiv svoje vlade, za koju je rekao da ju čine "neonacisti".



  U petak se na društvenim mrežama pojavilo više snimki koje
  prikazuju čečenske borce u Groznom kako se spremaju za odlazak u
  Ukrajinu.


  Čečenija je nekad ratovala s Rusijom, ali sada je pod kontrolom
  Putinova režima.
 čečenski borci 

čečenski borci

Čečenski vođa tvrdi da su njegove snage raspoređene u Ukrajini i kaže: 'Ruske snage zauzet će gradove bez problema'

<para>
 U studiju RTL-a u emisiji Danas gostovao je stručnjak za
 međunarodnu i nacionalnu sigurnost Mirko
 Bilandžić.
</para>
<para>
 Danima gledamo krvavu opsadu Mariupolja, bombardiranje i
 bolnice i skloništa za djecu, Biden je već Putina nazvao ratnim
 zločincem, a hoće li Putin i Rusija na kraju i odgovarati za
 ratni zločin?
</para>
<para>
 Nažalost, svjedoci smo da da ova nepravedna i neopravdana ruska
 agresija ide prema jednom tipičnom ruskom ponašanju spržene
 zemlje, to znači eskalaciju nasilja, a njezin sastavni dio su i
 ratni zločini. Ako to promatramo kroz prizmu mehanizama
 međunarodne sigurnosti, to je prije svega kolektivna primjena
 sile prema poglavlju 7 Povelje UN-a i jurisdikcija međunarodnih
 sudova koji su nadležni za ratne zločine, dakle prema tim
 mehanizmima, tu gotovo ne postoji nikakva mogućnost da Ruska
 Federacija odgovara za ratne zločine. Tu je i pitanje međunarodne
 pravne eskpertize, postoje i nekakvi drugi pravni kanali, ali oni
 nisu izvjesni
</para>
<para>
 Tko će zaustaviti rat u Ukrajini i kad će doći vrijeme za
 stvarno primirje i ozbiljne pregovore, vidimo da se sad već
 dogovara nekakav susret Putina i Zelenskog, danas je najavljeno
 da bi domaćin mogla biti Turska, bi li moglo biti nešto od
 toga?
</para>
<para>
 S aspekta strateške i racionalne politike ovaj rat je
 iracionalan. On sigurno ne može ostvariti niti jedan strateški
 cilj koji želi Ruska Federacija. Onaj tko može zaustaviti rat je
 onaj tko ga je i započeo, a to je Vladimir Putin
 i Ruska Federacija. Najveće dobročinstvo rata je njegov brzi
 završetak i bilo koji mehanizam za njegov završetak dobro je
 došao. Sad imamo neke naznake da je moguće primirje. Ono će se
 ostvariti samo u dva slučaja. Prvo, kad Ruska Federacija shvati
 da je taj rat iracionalan, da ne može ostvariti te ciljeve koje
 želi, a sve više imamo tih naznaka da Ukrajinci pobjeđuju u ovom
 ratu, a ne samo da nisu gubitnici. Drugo, kad se uspostavi
 pat pozicija na samom bojnom polju. Naravno da ima država koje
 imaju potencijal posredovati u ovakvom sukobu. Naravno da je
 Turska svakako jedna od tih.
</para>
<para>
 Putin kaže da im nije cilj okupacija gradova, ali sve su
 bliže centru Kijeva kojeg očito žele osvojiti. Mogu li Ukrajinci
 obraniti glavni grad i na kraju poraziti Ruse? 
</para>
<para>
 O narativu interpretacije, obrazloženja ovog rata slušali smo
 svakakve komentare i obrazloženja Ruske Federacije. Jedan od tih
 je i da nije cilj okupacija velikih gradova. Ono čemu svjedočimo
 je tendencija okupacije i tih urbanih sredina. Sigurno znamo da
 se svi ti ruski planovi za osvajanje, posebno Kijeva koji je
 vojničkim rječnikom kazano gravitacijsko središte, ne ostvaruju.
 S druge strane zbog toga imamo jednu eskalaciju nasilja. S
 aspekta vojne moći Rusi mogu spržiti Kijev. Ali ako se bude išlo
 urbanim ratom, mislim da Ukrajinci tu imaju velike šanse, taj
 ishod rata nije izvjestan, jer urbano ratovanje uvijek pogoduje
 braniteljima, vojna tehnika tu nema neku preveliku važnost.
</para>
<para>
 Imamo danas tu situaciju s dronom. Ukrajinci poručuju
 preko svog ministra da ga nisu oni poslali na Zagreb. Tko
 jest?
</para>
<para>
 To što se dogodilo je, rekao bih, jedna ozbiljna prijetnja
 državama članicama, minimalno trima državama članicama NATO
 saveza i NATO savezu. Ono što zasad znamo je da taj jedan, iako
 moćan mehanizam zračne sigurnosti NATO-a, ima određene
 disfunkcionalnosti, deficite. Jesu li oni organizacijskog ili
 komunikacijskog karaktera, to još uvijek ne znamo, to je predmet
 istrage. Sam događaj je još pod istragom. Imamo tri dimenzije
 istrage. Jedno je vojni parametri, drugo su forenzički, treći
 koji su po meni presudni u istrazi, to je obavještajna istraga
 koja mora odgovoriti na dva krucijalna pitanja. Jedno je da li je
 to bilo slučajno ili je bilo namjerno. U oba slučaja to je
 prijetnja. Ali je puno ozbiljnije, opasnije ako je to bilo
 namjerno. Ako se utvrdi da je to bilo namjerno, samo su tri
 aktera koja su moguća izvršitelja. Bez obzira na sve izjave,
 jedna je ukrajinska, druga je ruska, treća je paravojna.
 Nažalost, niti jedan od tih zaključaka, ako se radi o namjeri,
 nije dobar.
</para>

Bilandžić u RTL-u Danas: 'Ako se utvrdi da je napad dronom na Zagreb namjeran, tri su moguća izvršitelja' 'Rat u Ukrajini može završiti samo onaj tko ga je započeo', kaže stručnjak za međunarodnu i nacionalnu sigurnost. A i za to su nužna dva uvjeta na frontu 
  U studiju RTL-a u emisiji Danas gostovao je stručnjak za
  međunarodnu i nacionalnu sigurnost Mirko
  Bilandžić.


   Danima gledamo krvavu opsadu Mariupolja, bombardiranje i
  bolnice i skloništa za djecu, Biden je već Putina nazvao ratnim
  zločincem, a hoće li Putin i Rusija na kraju i odgovarati za
  ratni zločin?


  Nažalost, svjedoci smo da da ova nepravedna i neopravdana ruska
  agresija ide prema jednom tipičnom ruskom ponašanju spržene
  zemlje, to znači eskalaciju nasilja, a njezin sastavni dio su i
  ratni zločini. Ako to promatramo kroz prizmu mehanizama
  međunarodne sigurnosti, to je prije svega kolektivna primjena
  sile prema poglavlju 7 Povelje UN-a i jurisdikcija međunarodnih
  sudova koji su nadležni za ratne zločine, dakle prema tim
  mehanizmima, tu gotovo ne postoji nikakva mogućnost da Ruska
  Federacija odgovara za ratne zločine. Tu je i pitanje međunarodne
  pravne eskpertize, postoje i nekakvi drugi pravni kanali, ali oni
  nisu izvjesni


   Tko će zaustaviti rat u Ukrajini i kad će doći vrijeme za
  stvarno primirje i ozbiljne pregovore, vidimo da se sad već
  dogovara nekakav susret Putina i Zelenskog, danas je najavljeno
  da bi domaćin mogla biti Turska, bi li moglo biti nešto od
  toga?


  S aspekta strateške i racionalne politike ovaj rat je
  iracionalan. On sigurno ne može ostvariti niti jedan strateški
  cilj koji želi Ruska Federacija. Onaj tko može zaustaviti rat je
  onaj tko ga je i započeo, a to je Vladimir Putin
  i Ruska Federacija. Najveće dobročinstvo rata je njegov brzi
  završetak i bilo koji mehanizam za njegov završetak dobro je
  došao. Sad imamo neke naznake da je moguće primirje. Ono će se
  ostvariti samo u dva slučaja. Prvo, kad Ruska Federacija shvati
  da je taj rat iracionalan, da ne može ostvariti te ciljeve koje
  želi, a sve više imamo tih naznaka da Ukrajinci pobjeđuju u ovom
  ratu, a ne samo da nisu gubitnici. Drugo, kad se uspostavi
  pat pozicija na samom bojnom polju. Naravno da ima država koje
  imaju potencijal posredovati u ovakvom sukobu. Naravno da je
  Turska svakako jedna od tih.


   Putin kaže da im nije cilj okupacija gradova, ali sve su
  bliže centru Kijeva kojeg očito žele osvojiti. Mogu li Ukrajinci
  obraniti glavni grad i na kraju poraziti Ruse? 


  O narativu interpretacije, obrazloženja ovog rata slušali smo
  svakakve komentare i obrazloženja Ruske Federacije. Jedan od tih
  je i da nije cilj okupacija velikih gradova. Ono čemu svjedočimo
  je tendencija okupacije i tih urbanih sredina. Sigurno znamo da
  se svi ti ruski planovi za osvajanje, posebno Kijeva koji je
  vojničkim rječnikom kazano gravitacijsko središte, ne ostvaruju.
  S druge strane zbog toga imamo jednu eskalaciju nasilja. S
  aspekta vojne moći Rusi mogu spržiti Kijev. Ali ako se bude išlo
  urbanim ratom, mislim da Ukrajinci tu imaju velike šanse, taj
  ishod rata nije izvjestan, jer urbano ratovanje uvijek pogoduje
  braniteljima, vojna tehnika tu nema neku preveliku važnost.


   Imamo danas tu situaciju s dronom. Ukrajinci poručuju
  preko svog ministra da ga nisu oni poslali na Zagreb. Tko
  jest?


  To što se dogodilo je, rekao bih, jedna ozbiljna prijetnja
  državama članicama, minimalno trima državama članicama NATO
  saveza i NATO savezu. Ono što zasad znamo je da taj jedan, iako
  moćan mehanizam zračne sigurnosti NATO-a, ima određene
  disfunkcionalnosti, deficite. Jesu li oni organizacijskog ili
  komunikacijskog karaktera, to još uvijek ne znamo, to je predmet
  istrage. Sam događaj je još pod istragom. Imamo tri dimenzije
  istrage. Jedno je vojni parametri, drugo su forenzički, treći
  koji su po meni presudni u istrazi, to je obavještajna istraga
  koja mora odgovoriti na dva krucijalna pitanja. Jedno je da li je
  to bilo slučajno ili je bilo namjerno. U oba slučaja to je
  prijetnja. Ali je puno ozbiljnije, opasnije ako je to bilo
  namjerno. Ako se utvrdi da je to bilo namjerno, samo su tri
  aktera koja su moguća izvršitelja. Bez obzira na sve izjave,
  jedna je ukrajinska, druga je ruska, treća je paravojna.
  Nažalost, niti jedan od tih zaključaka, ako se radi o namjeri,
  nije dobar.
 'Rusi mogu spržiti Kijev, ali' 

'Rusi mogu spržiti Kijev, ali'

Bilandžić u RTL-u Danas: 'Ako se utvrdi da je napad dronom na Zagreb namjeran, tri su moguća izvršitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruske snage tijekom noći pokrenule su niz napada na Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u čijim dijelovima je došlo do prekida u opskrbi strujom, a granatiran je i grad Zaporožje, objavili su u petak lokalni dužnosnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu. Bilo je oko deset eksplozija", objavio je guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov na komunikacijskoj platformi Telegram, dodajući i da su hitne službe na terenu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zasad nema informacija o žrtvama u Harkivu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najmanje 17 ruskih projektila pogodilo je jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja u petak ujutro, izvijestio je vršitelj dužnosti gradonačelnika Anatolij Kurtiev.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama.</para>

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu'  Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je guverner putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama Ruske snage tijekom noći pokrenule su niz napada na Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u čijim dijelovima je došlo do prekida u opskrbi strujom, a granatiran je i grad Zaporožje, objavili su u petak lokalni dužnosnici."Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu. Bilo je oko deset eksplozija", objavio je guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov na komunikacijskoj platformi Telegram, dodajući i da su hitne službe na terenu.Zasad nema informacija o žrtvama u Harkivu.Najmanje 17 ruskih projektila pogodilo je jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja u petak ujutro, izvijestio je vršitelj dužnosti gradonačelnika Anatolij Kurtiev.Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama. NIZ NAPADA 

NIZ NAPADA

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu' 

<para>
 Bivši američki predsjednik Donald Trump nazvao
 je ruski napad na Ukrajinu "genocidom", nakon što je to učinio
 aktualni predsjednik Joe Biden.
</para>
<para>
 Biden je u utorak optužio ruskog predsjednika Vladimira
 Putina da provodi „genocid“ u Ukrajini, nakon što je tu
 riječ dotad koristio samo ukrajinski predsjednik
 Volodimir Zelenskij koji je pozdravio izjavu
 američkog kolege, nazvavši ih "istinskim riječima istinskog
 čelnika".
</para>
<para>
 Bivši republikanski predsjednik Donald Trump, koji je naznačio da
 bi se mogao kandidirati na idućim američkim predsjedničkim
 izborima, u srijedu je također iskoristio taj termin u razgovoru
 za Fox News. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4847c7ca-c354-11ec-9741-52c0e7bbe268"/>
<para>
 Nakon što je kritizirao Bidena zbog politika koje su dovele do
 visoke inflacije, Trump je rekao: "a sad da se osvrnemo na
 događanja u Ukrajini – to je genocid". 
</para>
<para>
 Republikanac kojeg su mnogi kritizirali da održava suviše bliske
 odnose s Putinom i Rusima, ranije je rusku invaziju nazvao
 "holokaustom", piše američki medij The Hill. 
</para>
<para>
 Trump je kasnije ponovio da Rusija ne bi napala Ukrajinu da je on
 i dalje predsjednik.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="df919798-c352-11ec-b35b-42385e526088"/>
<para>
  Ruski napad je u srijedu "genocidom" okarakterizirao i
 kanadski premijer Justin Trudeau, dok su
 francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački
 kancelar Olaf Scholz izbjegli taj termin. 
</para>
<para>
 Macron se upitao o koristi "eskalacije riječima" za
 okončanje rata, smatrajući da je potrebno "ostati oprezan" u
 pogledu njihove upotrebe, prenijela je agencija France
 Presse. 
</para>
<para>
 "Rekao bih da je Rusija jednostrano pokrenula brutalni rat, da je
 utvrđeno da je ratne zločine počinila ruska vojska te da sada
 moramo pronaći odgovorne", rekao je francuski čelnik za France 2.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="df1da9a0-c352-11ec-a592-6ac12a4323df"/>
<para>
 "Ovo što se događa je ludilo, to je nevjerojatno brutalno", rekao
 je, dodajući da istovremeno pokušava zaustaviti rat i obnoviti
 mir tako da "nisam siguran da eskalacija riječi ide prema tom
 cilju“. 
</para>
<para>
 Sličnog stava je i njemački kancelar Olaf Scholz koji se
 zadovoljio terminom „ratnih zločina“.
</para>
<para>
 Zelenskij je rekao da je odbijanje predsjednika Macrona da osudi
 "genocid" u Ukrajini "bolno".
</para>

Trump po prvi put nazvao Putinovu invaziju genocidom: 'Da sam ja predsjednik taj rat se ne bi dogodio' Trump je kasnije ponovio da Rusija ne bi napala Ukrajinu da je on i dalje predsjednik 
  Bivši američki predsjednik Donald Trump nazvao
  je ruski napad na Ukrajinu "genocidom", nakon što je to učinio
  aktualni predsjednik Joe Biden.


  Biden je u utorak optužio ruskog predsjednika Vladimira
  Putina da provodi „genocid“ u Ukrajini, nakon što je tu
  riječ dotad koristio samo ukrajinski predsjednik
  Volodimir Zelenskij koji je pozdravio izjavu
  američkog kolege, nazvavši ih "istinskim riječima istinskog
  čelnika".


  Bivši republikanski predsjednik Donald Trump, koji je naznačio da
  bi se mogao kandidirati na idućim američkim predsjedničkim
  izborima, u srijedu je također iskoristio taj termin u razgovoru
  za Fox News. 



  Nakon što je kritizirao Bidena zbog politika koje su dovele do
  visoke inflacije, Trump je rekao: "a sad da se osvrnemo na
  događanja u Ukrajini – to je genocid". 


  Republikanac kojeg su mnogi kritizirali da održava suviše bliske
  odnose s Putinom i Rusima, ranije je rusku invaziju nazvao
  "holokaustom", piše američki medij The Hill. 


  Trump je kasnije ponovio da Rusija ne bi napala Ukrajinu da je on
  i dalje predsjednik.



   Ruski napad je u srijedu "genocidom" okarakterizirao i
  kanadski premijer Justin Trudeau, dok su
  francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački
  kancelar Olaf Scholz izbjegli taj termin. 


  Macron se upitao o koristi "eskalacije riječima" za
  okončanje rata, smatrajući da je potrebno "ostati oprezan" u
  pogledu njihove upotrebe, prenijela je agencija France
  Presse. 


  "Rekao bih da je Rusija jednostrano pokrenula brutalni rat, da je
  utvrđeno da je ratne zločine počinila ruska vojska te da sada
  moramo pronaći odgovorne", rekao je francuski čelnik za France 2.



  "Ovo što se događa je ludilo, to je nevjerojatno brutalno", rekao
  je, dodajući da istovremeno pokušava zaustaviti rat i obnoviti
  mir tako da "nisam siguran da eskalacija riječi ide prema tom
  cilju“. 


  Sličnog stava je i njemački kancelar Olaf Scholz koji se
  zadovoljio terminom „ratnih zločina“.


  Zelenskij je rekao da je odbijanje predsjednika Macrona da osudi
  "genocid" u Ukrajini "bolno".
 IZNENAĐUJUĆE 

IZNENAĐUJUĆE

Trump po prvi put nazvao Putinovu invaziju genocidom: 'Da sam ja predsjednik taj rat se ne bi dogodio'

<para>
 Jedna od najvećih ukrajinskih IT kompanija odlučila je
 premjestiti svoju ispostavu u Srbiji u Hrvatsku zbog stava vlade
 Republike Srbije prema ratu u Ukrajini u odnosu na stav Vlade
 Republike Hrvatske.
</para>
<para>
 Riječ je o tvrtki Intellias, osnovanoj u Lavovu
 u Ukrajini 2002. godine koja, prema službenim podacima, danas ima
 preko 1500 radnika. Potez je još prije nekoliko dana Intellias
 najavio u objavi na svojoj Facebook stranici, prema kojoj bi
 tvrtka već sad trebala biti u fazi provođenja onoga što je
 najavila:
</para>
<para>
 "Odlučili smo zatvoriti srbijansku kancelariju i otvoriti Balkan
 IT hub u Hrvatskoj. U ovim teškim vremenima ne osjećamo
 odgovarajuću podršku Ukrajine od srpskih vlasti, pa je Intellias
 odlučio svoj razvojni centar preseliti u Hrvatsku. Novi ured
 tvrtke nalazit će se u Zagrebu."
</para>
<para>
 Odluku su dalje pojasnili ovako:
</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FIntelliasInside%2Fposts%2F5471250239569381&amp;show_text=true&amp;width=500"/>
<para>
 "Odabrali smo Hrvatsku zbog dosljednog proukrajinskog položaja,
 pružanja pomoći našoj vojsci i zaštite našim izbjeglicama,
 podržavajući prijavu Ukrajine za priključenje EU, zatvaranje neba
 za rusko zrakoplovstvo."
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7863dd50-c353-11ec-ba3d-367911787eff"/>
<para>
 "Vrlo nam je važno kako druge države reagiraju na događaje u
 Ukrajini u kojima se nalaze naši razvojni centri. Vidimo da
 hrvatsko političko vodstvo aktivno podržava Ukrajinu u ratu i
 pruža utočište izbjeglicama. Hrvatski dragovoljci otišli su u
 Ukrajinu da pomognu našoj vojsci. S obzirom na sve ove čimbenike,
 donijeli smo promptnu odluku o preseljenju ureda Intelliasa u
 Zagreb", objasnio je izvršni direktor i suosnivač Intelliasa
 Vitalij Sedler.
</para>
<para>
 "Osim toga, Hrvatska ima snažnu informatičku zajednicu. U zemlji
 postoji više od 60.000 IT specijalista i specijalista. Uvjereni
 smo da ćemo zajedno našim kupcima moći ponuditi najkvalitetnija
 tehnološka rješenja", dodali su u priopćenju:
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="8fb612b6-c353-11ec-9a57-4661a5d38be0"/>
<para>
 "Brinemo i o sigurnosti naših stručnjaka koji su trenutno u
 Ukrajini ili odlaze u inozemstvo. Vrlo brzo ćemo vam ispričati
 sve o tome, a za sada - Slava Oružanim snagama Ukrajine! Slava
 Ukrajini!"
</para>

Ovo su detalji o vodećoj ukrajinskoj IT tvrtki koja seli iz 'proruske' Srbije u Hrvatsku: 'Hitno odlazimo u Zagreb' Hrvatska pomaže Ukrajini, pomaže izbjeglicama, 'brinemo i o sigurnosti naših IT stručnjaka u Ukrajini... ubrzo ćemo vam ispričati i o tome', navode iz tvrtke 
  Jedna od najvećih ukrajinskih IT kompanija odlučila je
  premjestiti svoju ispostavu u Srbiji u Hrvatsku zbog stava vlade
  Republike Srbije prema ratu u Ukrajini u odnosu na stav Vlade
  Republike Hrvatske.


  Riječ je o tvrtki Intellias, osnovanoj u Lavovu
  u Ukrajini 2002. godine koja, prema službenim podacima, danas ima
  preko 1500 radnika. Potez je još prije nekoliko dana Intellias
  najavio u objavi na svojoj Facebook stranici, prema kojoj bi
  tvrtka već sad trebala biti u fazi provođenja onoga što je
  najavila:


  "Odlučili smo zatvoriti srbijansku kancelariju i otvoriti Balkan
  IT hub u Hrvatskoj. U ovim teškim vremenima ne osjećamo
  odgovarajuću podršku Ukrajine od srpskih vlasti, pa je Intellias
  odlučio svoj razvojni centar preseliti u Hrvatsku. Novi ured
  tvrtke nalazit će se u Zagrebu."


  Odluku su dalje pojasnili ovako:




  "Odabrali smo Hrvatsku zbog dosljednog proukrajinskog položaja,
  pružanja pomoći našoj vojsci i zaštite našim izbjeglicama,
  podržavajući prijavu Ukrajine za priključenje EU, zatvaranje neba
  za rusko zrakoplovstvo."



  "Vrlo nam je važno kako druge države reagiraju na događaje u
  Ukrajini u kojima se nalaze naši razvojni centri. Vidimo da
  hrvatsko političko vodstvo aktivno podržava Ukrajinu u ratu i
  pruža utočište izbjeglicama. Hrvatski dragovoljci otišli su u
  Ukrajinu da pomognu našoj vojsci. S obzirom na sve ove čimbenike,
  donijeli smo promptnu odluku o preseljenju ureda Intelliasa u
  Zagreb", objasnio je izvršni direktor i suosnivač Intelliasa
  Vitalij Sedler.


  "Osim toga, Hrvatska ima snažnu informatičku zajednicu. U zemlji
  postoji više od 60.000 IT specijalista i specijalista. Uvjereni
  smo da ćemo zajedno našim kupcima moći ponuditi najkvalitetnija
  tehnološka rješenja", dodali su u priopćenju:



  "Brinemo i o sigurnosti naših stručnjaka koji su trenutno u
  Ukrajini ili odlaze u inozemstvo. Vrlo brzo ćemo vam ispričati
  sve o tome, a za sada - Slava Oružanim snagama Ukrajine! Slava
  Ukrajini!"
 Kompanija traži sigurnost 

Kompanija traži sigurnost

Ovo su detalji o vodećoj ukrajinskoj IT tvrtki koja seli iz 'proruske' Srbije u Hrvatsku: 'Hitno odlazimo u Zagreb'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.</para><hmn:article id="4c07c7e6-5514-11ed-b246-a631e81466e6" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1586067284908716032"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.</para><hmn:article id="83715150-5449-11ed-97c2-a68cdd84effa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu".</para><hmn:article id="fe68f45c-4a27-11ed-9cdb-6e6fb22891a7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski.</para>

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini? Već niz godina je glavni propagandist Putina u medijima, a sad je izričito rekao da Rusija treba, nakon što pokori Ukrajinu, pokoravati i druge zemlje Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom"."Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist.""Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže."On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu"."U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov."Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski. 'Trbuhozborac' 

'Trbuhozborac'

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

<para>
 Nakon jučerašnjeg propalog pokušaja i
 novog dogovora ukrajinske i ruske strane, niti
 danas nije došlo do prekida vatre u Mariupolju i gradu Volnovahe.
 Više od 400 tisuća stanovnika nije evakuirano i ostaju i
 dalje u gradu bez vode, hrane i struje, gdje se ljudi gotovo
 smrzavaju u skloništima.
</para>
<para>
 Dramatično je i na sjeveru zemlje, gdje civili bježe iz Irpina uz
 rusko granatiranje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ukrajinski predsjednik i dalje moli za zatvaranje neba iznad
 Ukrajine ili bar borbene avione. Andrijana Čičak
 Božić.
</para>
<para>
 U Irpinu, sjeverno od Kijeva, nema niti dogovora o prekidu vatre,
 niti humanitarnog koridora bježi se kako tko
 zna. Ruske snage su sve bliže gradu, oko šest
 kilometara i ne biraju sredstva.
</para>
<para>
 Pucaju i na tisuće civila, žena i djece, na koje padaju ruske
 granate i bombe. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ovdje je ubijena žena i njezino dvoje djece. Točan broj
 žrtava još nije poznat.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a0bbc966-c353-11ec-88f2-6ac12a4323df"/>
<para>
 U opkoljenom Mariupolju gradu od 400.000 stanovnika, bez
 osnovnih životnih uvjeta,  niti drugi dan ništa od
 evakuacije. Iako su bili spremni i autobusi iz Zaporižja, prekid
 vatre ponovno nije poštivan, sigurnog prolaza nema. 
</para>
<para>
 Iz Mariupolja je uspjelo izaći tek 300 stanovnika, koji su
 željeli ići u pobunjenički proruski dio Donbasa.
</para>
<para>
 Žestoke borbe vode se i u južnom gradu Mikolajivu, čijim
 zauzimanjem Rusima je otvoren put prema gradu Odessi, gdje se već
 popunjavaju zalihe u slučaju opsade. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Sužava se obruč i oko gradova Černihiva, Harkiva i Kijeva, u
 kojem se sve priprema za veliku bitku.
</para>
<para>
 Svetlana Kalanova, teritorijalna obrana, Kijev:
 "Želim se boriti jer ovo je moja zemlja, moj dom, moje misli,
 moja obitelj, sve moje dragocjeno, sve je ovdje."
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a0c8ceb8-c353-11ec-9744-6ac12a4323df"/>
<para>
 Stotine se prijavljuju za obranu grada. Među njima i strani
 dobrovoljci. 
</para>
<para>
 Mark Ayres, britanski veteran: "Nemam iluzija.
 Nemam romantične ideje o ratu ili da ću biti neki heroj ili nešto
 napraviti, ali to je ono što radim."
</para>
<para>
 Mogao bi umrijeti ovdje?
</para>
<para>
 "Da. To je mogućnost. Ili biti ranjen, što bi bilo gore",
 odgovorio je.
</para>
<para>
 Da ruska vojska namjerno napada civile, jer ne postižu ciljeve
 tempom koji žele, uvjereni su i na zapadu.  
</para>
<para>
 Tony Radakin, načelnik stožera obrane britanske
 vojske: "Mislim da je neselektivna priroda ruskog nasilja
 šokantna. Oduševljen sam što je Međunarodni kazneni sud već
 započeo istragu."
</para>
<para>
 Tako je potpuno uništena civilna zračna luka u gradu Vinicja. A
 ovako izgleda nakon ruskih zračnih napada, sportska dvorana u
 Harkivu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a0cf111a-c353-11ec-bdda-6ac12a4323df"/>
<para>
 Jurij Kočubej, Harkiv: "Prije 30 minuta bio je
 ovdje napad ruskih aviona, vjerojatno Su-25, koji već treći dan
 lete iznad Harkiva i uništavaju infrastrukturu, ne vojnu, već
 društvenu, škole i bolnice."
</para>
<para>
 Ukrajinski predsjednik pomoć je zatražio i od Elona
 Muska koji nastavlja podupirati Ukrajinu svojim
 satelitskim internetskim sustavom Starlink."
</para>
<para>
 Upravo ruski zrakoplovi zadaju najviše problema Ukrajincima, pa
 Zelenski ponovno moli za zabranu letenja.
</para>
<para>
 Volodimir Zelenski: "Ako to ne učinite, ako nam
 ne date avione, barem da se branimo, onda možemo donijeti samo
 jedan zaključak: I vi želite da nas polako ubiju. To je
 odgovornost svjetskih političara, zapadnih čelnika, danas i
 zauvijek."
</para>
<para>
 O isporuci aviona i to poljskih MIG-ova 29, Zelenski je navodno
 razgovarao i s američkim predsjednikom. Da Ukrajinci gube rat na
 nebu, pokušalo je uvjeriti i rusko ministarstvo obrane koje tvrdi
 da je jučer oboreno čak 8 ukrajinskih borbenih aviona, ali ne
 samo to...
</para>
<para>
 Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
 ministarstva obrane: "Dva helikoptera Mi-8 u Kijevu i šest
 bespilotnih letjelica, uključujući Bayraktar TB2."
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a0d52938-c353-11ec-8d8b-6ac12a4323df"/>
<para>
 Vojnu pomoć Ukrajini obećao i američki državni tajnik, koji se
 jučer na granici sastao s ukrajinskim kolegom, a danas je
 posjetio susjednu Moldaviju. 
</para>
<para>
 Antony Blinken: "Ovaj strašan isprovociran rat
 ima posljedice na Ukrajinu... Ali ima i na Moldaviju."
</para>
<para>
 Poruku ruskim građanima poslao je sinoć i američki predsjednik
 poručivši: "Vi niste naši neprijatelji."
</para>
<para>
 Iz Kremlja su pak objavili da ništa od razgovora između
 Vladimira Putina
 i turskog predsjednika Recepa Tayyipa
 Erdogana. Putin ne popušta dok Ukrajina ne ispuni
 njegove zahtjeve. Treća runda pregovora očekuje se sutra.
</para>

Na tisuće civila, žena i djece padaju ruske granate i bombe, 11. dan rata u Ukrajini: Točan broj žrtava još se ne zna U Irpinu, sjeverno od Kijeva, nema niti dogovora o prekidu vatre, niti humanitarnog koridora bježi se kako tko zna. Ruske snage su sve bliže gradu 
  Nakon jučerašnjeg propalog pokušaja i
  novog dogovora ukrajinske i ruske strane, niti
  danas nije došlo do prekida vatre u Mariupolju i gradu Volnovahe.
  Više od 400 tisuća stanovnika nije evakuirano i ostaju i
  dalje u gradu bez vode, hrane i struje, gdje se ljudi gotovo
  smrzavaju u skloništima.


  Dramatično je i na sjeveru zemlje, gdje civili bježe iz Irpina uz
  rusko granatiranje.
  Ukrajinski predsjednik i dalje moli za zatvaranje neba iznad
  Ukrajine ili bar borbene avione. Andrijana Čičak
  Božić.


  U Irpinu, sjeverno od Kijeva, nema niti dogovora o prekidu vatre,
  niti humanitarnog koridora bježi se kako tko
  zna. Ruske snage su sve bliže gradu, oko šest
  kilometara i ne biraju sredstva.


  Pucaju i na tisuće civila, žena i djece, na koje padaju ruske
  granate i bombe. 
  Ovdje je ubijena žena i njezino dvoje djece. Točan broj
  žrtava još nije poznat.



  U opkoljenom Mariupolju gradu od 400.000 stanovnika, bez
  osnovnih životnih uvjeta,  niti drugi dan ništa od
  evakuacije. Iako su bili spremni i autobusi iz Zaporižja, prekid
  vatre ponovno nije poštivan, sigurnog prolaza nema. 


  Iz Mariupolja je uspjelo izaći tek 300 stanovnika, koji su
  željeli ići u pobunjenički proruski dio Donbasa.


  Žestoke borbe vode se i u južnom gradu Mikolajivu, čijim
  zauzimanjem Rusima je otvoren put prema gradu Odessi, gdje se već
  popunjavaju zalihe u slučaju opsade. 
  Sužava se obruč i oko gradova Černihiva, Harkiva i Kijeva, u
  kojem se sve priprema za veliku bitku.


   Svetlana Kalanova, teritorijalna obrana, Kijev:
  "Želim se boriti jer ovo je moja zemlja, moj dom, moje misli,
  moja obitelj, sve moje dragocjeno, sve je ovdje."



  Stotine se prijavljuju za obranu grada. Među njima i strani
  dobrovoljci. 


   Mark Ayres, britanski veteran: "Nemam iluzija.
  Nemam romantične ideje o ratu ili da ću biti neki heroj ili nešto
  napraviti, ali to je ono što radim."


  Mogao bi umrijeti ovdje?


  "Da. To je mogućnost. Ili biti ranjen, što bi bilo gore",
  odgovorio je.


  Da ruska vojska namjerno napada civile, jer ne postižu ciljeve
  tempom koji žele, uvjereni su i na zapadu.  


   Tony Radakin, načelnik stožera obrane britanske
  vojske: "Mislim da je neselektivna priroda ruskog nasilja
  šokantna. Oduševljen sam što je Međunarodni kazneni sud već
  započeo istragu."


  Tako je potpuno uništena civilna zračna luka u gradu Vinicja. A
  ovako izgleda nakon ruskih zračnih napada, sportska dvorana u
  Harkivu.



   Jurij Kočubej, Harkiv: "Prije 30 minuta bio je
  ovdje napad ruskih aviona, vjerojatno Su-25, koji već treći dan
  lete iznad Harkiva i uništavaju infrastrukturu, ne vojnu, već
  društvenu, škole i bolnice."


  Ukrajinski predsjednik pomoć je zatražio i od Elona
  Muska koji nastavlja podupirati Ukrajinu svojim
  satelitskim internetskim sustavom Starlink."


  Upravo ruski zrakoplovi zadaju najviše problema Ukrajincima, pa
  Zelenski ponovno moli za zabranu letenja.


   Volodimir Zelenski: "Ako to ne učinite, ako nam
  ne date avione, barem da se branimo, onda možemo donijeti samo
  jedan zaključak: I vi želite da nas polako ubiju. To je
  odgovornost svjetskih političara, zapadnih čelnika, danas i
  zauvijek."


  O isporuci aviona i to poljskih MIG-ova 29, Zelenski je navodno
  razgovarao i s američkim predsjednikom. Da Ukrajinci gube rat na
  nebu, pokušalo je uvjeriti i rusko ministarstvo obrane koje tvrdi
  da je jučer oboreno čak 8 ukrajinskih borbenih aviona, ali ne
  samo to...


   Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
  ministarstva obrane: "Dva helikoptera Mi-8 u Kijevu i šest
  bespilotnih letjelica, uključujući Bayraktar TB2."



  Vojnu pomoć Ukrajini obećao i američki državni tajnik, koji se
  jučer na granici sastao s ukrajinskim kolegom, a danas je
  posjetio susjednu Moldaviju. 


   Antony Blinken: "Ovaj strašan isprovociran rat
  ima posljedice na Ukrajinu... Ali ima i na Moldaviju."


  Poruku ruskim građanima poslao je sinoć i američki predsjednik
  poručivši: "Vi niste naši neprijatelji."


  Iz Kremlja su pak objavili da ništa od razgovora između
  Vladimira Putina
  i turskog predsjednika Recepa Tayyipa
  Erdogana. Putin ne popušta dok Ukrajina ne ispuni
  njegove zahtjeve. Treća runda pregovora očekuje se sutra.
 400.000 stanovnika u okruženju 

400.000 stanovnika u okruženju

Na tisuće civila, žena i djece padaju ruske granate i bombe, 11. dan rata u Ukrajini: Točan broj žrtava još se ne zna

<para>
 Rusko ministarstvo obrane reklo je u četvrtak da njihovi
 zračni napadi nisu ciljali civilno stanovništvo te da ne
 predstavljaju prijetnju civilima, objavila je novinska agencija
 RIA.
</para>
<para>
 Glavni stožer ukrajinske vojske objavio je na Facebooku da ruske
 vojne snage granatiraju istočnu Ukrajinu, ali situacija je "pod
 kontrolom". Stožer je dodao da nije bilo iskrcavanja
 ruskih vojnika u lučkom gradu Odesi.
</para>
<para>
 Ukrajina je ranije rekla da je u ruskom granatiranju najmanje
 osmero ljudi poginulo, a devetero ranjeno.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9e807412-c353-11ec-ae07-6ac12a4323df"/>
<para>
 Čelnik proruskih separatista u istočnoj Ukrajini rekao je u
 četvrtak da je njihov glavni cilj ponovno vratiti kontrolu u
 regijama Lugansk i Donjetsk gdje se prostiru
 odcijepljeni teritoriji, objavila je novinska agencija Interfax.
</para>
<para>
 "Operacija oslobađanja bit će gotova prilično
 brzo", obećao je čelnik tzv. Narodne Republike Donjeck,
 nekoliko sati nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu
 s ciljem potpore neovisnosti ukrajinskih
 regija Donjeck i Lugansk pod kontrolom proruskih
 pobunjenika.
</para>
<para>
 "Mogu reći da će to uskoro završiti", rekao je Denis
 Pušilin, napominjući da je vojni pothvat u punoj snazi i
 da će svi gradovi i sela u regiji "uskoro biti oslobođeni".
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cc961398-c353-11ec-adb0-7a7f40b78d9a"/>
<para>
 Separatisti u Ukrajini kažu da su zauzeli male gradove
 Stanicja Luhanska i Ščastija, dok vlasti u Kijevu potvrđuju
 da su proruske snage napredovale na teritorij pod kontrolom
 vladinih snaga.
</para>
<para>
 Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je uništilo vojnu
 infrastrukturu u ukrajinskim zrakoplovnim bazama i
 desetkovalo ukrajinsku protuzračnu obranu, izvijestile su
 ruske novinske agencije, a Ukrajina je izvijestila da je pod
 stalnim kibernetičkim napadima iz Rusije.
</para>
<para>
 "Protuzračna obrana ukrajinskih oružanih snaga je potisnuta,"
 citirala je novinska agencija Interfax ministarstvo.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d280e13e-c353-11ec-8ec9-52c0e7bbe268"/>
<para>
 "Vojna infrastruktura zrakoplovnih baza ukrajinskih oružanih
 snaga stavljena je van pogona."
</para>
<para>
 Ruski tenkovi prešli su na ukrajinski teritorij, ušavši u regiju
 Lugansk, prema izvješćima ukrajinskih pograničnih službi.
</para>
<para>
 Rusko ministarstvo opovrgnulo je izvješća da je jedan od njegovih
 zrakoplova oboren iznad Ukrajine.
</para>
<para>
 “Informacije u stranim medijima o navodnom oborenom ruskom
 zrakoplovu nisu istinite”.
</para>
<para>
 Ukrajinska vojska ranije je priopćila da je iznad Luganske regije
 oboreno pet ruskih zrakoplova i jedan helikopter.
</para>

Rusi poručuju da ne ciljaju civilno stanovništvo: 'Operacija oslobađanja bit će gotova prilično brzo' Separatisti u Ukrajini kažu da su zauzeli male gradove Stanicja Luhanska i Ščastija, dok vlasti u Kijevu potvrđuju da su proruske snage napredovale na teritorij pod kontrolom vladinih snaga 
  Rusko ministarstvo obrane reklo je u četvrtak da njihovi
  zračni napadi nisu ciljali civilno stanovništvo te da ne
  predstavljaju prijetnju civilima, objavila je novinska agencija
  RIA.


  Glavni stožer ukrajinske vojske objavio je na Facebooku da ruske
  vojne snage granatiraju istočnu Ukrajinu, ali situacija je "pod
  kontrolom". Stožer je dodao da nije bilo iskrcavanja
  ruskih vojnika u lučkom gradu Odesi.


  Ukrajina je ranije rekla da je u ruskom granatiranju najmanje
  osmero ljudi poginulo, a devetero ranjeno.



  Čelnik proruskih separatista u istočnoj Ukrajini rekao je u
  četvrtak da je njihov glavni cilj ponovno vratiti kontrolu u
  regijama Lugansk i Donjetsk gdje se prostiru
  odcijepljeni teritoriji, objavila je novinska agencija Interfax.


  "Operacija oslobađanja bit će gotova prilično
  brzo", obećao je čelnik tzv. Narodne Republike Donjeck,
  nekoliko sati nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu
  s ciljem potpore neovisnosti ukrajinskih
  regija Donjeck i Lugansk pod kontrolom proruskih
  pobunjenika.


  "Mogu reći da će to uskoro završiti", rekao je Denis
  Pušilin, napominjući da je vojni pothvat u punoj snazi i
  da će svi gradovi i sela u regiji "uskoro biti oslobođeni".



  Separatisti u Ukrajini kažu da su zauzeli male gradove
  Stanicja Luhanska i Ščastija, dok vlasti u Kijevu potvrđuju
  da su proruske snage napredovale na teritorij pod kontrolom
  vladinih snaga.


  Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je uništilo vojnu
  infrastrukturu u ukrajinskim zrakoplovnim bazama i
  desetkovalo ukrajinsku protuzračnu obranu, izvijestile su
  ruske novinske agencije, a Ukrajina je izvijestila da je pod
  stalnim kibernetičkim napadima iz Rusije.


  "Protuzračna obrana ukrajinskih oružanih snaga je potisnuta,"
  citirala je novinska agencija Interfax ministarstvo.



  "Vojna infrastruktura zrakoplovnih baza ukrajinskih oružanih
  snaga stavljena je van pogona."


  Ruski tenkovi prešli su na ukrajinski teritorij, ušavši u regiju
  Lugansk, prema izvješćima ukrajinskih pograničnih službi.


  Rusko ministarstvo opovrgnulo je izvješća da je jedan od njegovih
  zrakoplova oboren iznad Ukrajine.


  “Informacije u stranim medijima o navodnom oborenom ruskom
  zrakoplovu nisu istinite”.


  Ukrajinska vojska ranije je priopćila da je iznad Luganske regije
  oboreno pet ruskih zrakoplova i jedan helikopter.
 JE LI TOME UISTINU TAKO? 

JE LI TOME UISTINU TAKO?

Rusi poručuju da ne ciljaju civilno stanovništvo: 'Operacija oslobađanja bit će gotova prilično brzo'

<para>
 Otkako je počeo rat, 24. veljače, Rusi su se samo jednom oglasili
 o svojim gubitcima. Bilo je to ni tjedan dana nakon početka
 invazije kada je rusko Ministarstvo obrane prijavilo da je do 2.
 ožujka poginulo 498 vojnika, a ranjeno je njih 1597.
</para>
<para>
 Danas je Ukrajina izvijestila o preko 14.000 mrtvih na ruskoj
 strani, ali za pretpostaviti je da i Ukrajinci i Rusi ne žele
 iznositi točne podatke. 
</para>
<para>
 Bjeloruski mediji i Telegram kanali prenose da su
 mnogi ruski vojnici prebačeni u Bjelorusiju, gdje im se
 pruža nužna prva pomoć, a nakon toga odlaze u Rusiju.
 Potvrdio je to i bjeloruski predsjednik Aleksandar
 Lukašenko. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6baf9428-c353-11ec-8061-fe475b7c2d1e"/>
<para>
 Kako prenosi <ulink url="https://www.dw.com/hr/ruske-vojnike-dovoze-bez-ruku-i-nogu/a-61183867">
 Deutsche Welle
 </ulink>, za koji su se i javila
 četiri izvora, potvrdili su da se ruski vojnici nalaze u Gomelju,
 Mosiru i još jednom gradu na jugu Bjelorusije. Za spomenuti
 portal jedan sugovornik je rekao:
</para>
<para>
 "U Mosir dolazi mnogo ranjenih. Često bez ruku, nogu, ušiju ili
 očiju. Neki vojnici su dovedeni prekasno i već s gangrenom",
 kaže izvor.
</para>
<para>
 Smatra da kada bi vojnici bili dovedeni na vrijeme, udovi bi se
 mogli spasiti. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6cd24080-c353-11ec-b9f2-6ac12a4323df"/>
<para>
 A ono što je Putin tvrdio da nije istina, već je nekoliko puta se
 potvrdilo da ipak je. Šalje li Putin u rat i mladiće koji imaju
 tek 18,19 godina? Izvor <ulink url="https://www.dw.com/hr/ruske-vojnike-dovoze-bez-ruku-i-nogu/a-61183867">
 DW
 </ulink>-a kaže da šalju.
</para>
<para>
 "To su pacijenti koji su rođeni 2003. godine, iz siromašnih
 regija Rusije. Oni su zapravo još uvijek djeca."
</para>
<para>
 Navodno su liječnici trebali potpisati i obvezu prema kojoj će
 čuvati tajnosti podataka o poginulim vojnicima. Mnogi liječnici i
 bolničko osoblje ne žele ni s kim razgovarati jer ih je
 strah. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6611f97a-c353-11ec-b379-fe475b7c2d1e"/>
<para>
 Bjelorusko Ministarstvo zdravstva nijednom nije komentiralo
 navode o medicinskom zbrinjavanju ruskih vojnika, a politolog
 Sergej Bogdan kaže da "pomoć ruskim vojnicima
 ranjenim u borbama ne znači sudjelovanje u ratu."
</para>
<para>
 "Morate pomoći svim ranjenicima, ma kojoj vojsci pripadali. Kako
 u zoni borbenih djelovanja, tako i u njenoj blizini", pojašnjava
 Bogdan. 
</para>
<para>
 A hoćemo li uskoro saznati točne i istinite podatke o ratu, ne
 možemo znati. Podsjetimo, Rusija se o svojim gubitcima javila
 zadnji puta prije 17 dana. 
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/franakviacorka/status/1505154870625583104?ref_src=twsrc%5Etfw"/>

Ruske vojnike u bjeloruske bolnice dovoze bez ruku, nogu, očiju... 'Mnogi su zapravo još uvijek djeca' Navodno su liječnici trebali potpisati i obvezu prema kojoj će čuvati tajnosti podataka o poginulim vojnicima. Mnogi liječnici i bolničko osoblje ne žele ni s kim razgovarati jer ih je strah 
  Otkako je počeo rat, 24. veljače, Rusi su se samo jednom oglasili
  o svojim gubitcima. Bilo je to ni tjedan dana nakon početka
  invazije kada je rusko Ministarstvo obrane prijavilo da je do 2.
  ožujka poginulo 498 vojnika, a ranjeno je njih 1597.


  Danas je Ukrajina izvijestila o preko 14.000 mrtvih na ruskoj
  strani, ali za pretpostaviti je da i Ukrajinci i Rusi ne žele
  iznositi točne podatke. 


  Bjeloruski mediji i Telegram kanali prenose da su
  mnogi ruski vojnici prebačeni u Bjelorusiju, gdje im se
  pruža nužna prva pomoć, a nakon toga odlaze u Rusiju.
  Potvrdio je to i bjeloruski predsjednik Aleksandar
  Lukašenko. 



  Kako prenosi 
      Deutsche Welle
   , za koji su se i javila
  četiri izvora, potvrdili su da se ruski vojnici nalaze u Gomelju,
  Mosiru i još jednom gradu na jugu Bjelorusije. Za spomenuti
  portal jedan sugovornik je rekao:


  "U Mosir dolazi mnogo ranjenih. Često bez ruku, nogu, ušiju ili
  očiju. Neki vojnici su dovedeni prekasno i već s gangrenom",
  kaže izvor.


  Smatra da kada bi vojnici bili dovedeni na vrijeme, udovi bi se
  mogli spasiti. 



  A ono što je Putin tvrdio da nije istina, već je nekoliko puta se
  potvrdilo da ipak je. Šalje li Putin u rat i mladiće koji imaju
  tek 18,19 godina? Izvor 
      DW
   -a kaže da šalju.


  "To su pacijenti koji su rođeni 2003. godine, iz siromašnih
  regija Rusije. Oni su zapravo još uvijek djeca."


  Navodno su liječnici trebali potpisati i obvezu prema kojoj će
  čuvati tajnosti podataka o poginulim vojnicima. Mnogi liječnici i
  bolničko osoblje ne žele ni s kim razgovarati jer ih je
  strah. 



  Bjelorusko Ministarstvo zdravstva nijednom nije komentiralo
  navode o medicinskom zbrinjavanju ruskih vojnika, a politolog
  Sergej Bogdan kaže da "pomoć ruskim vojnicima
  ranjenim u borbama ne znači sudjelovanje u ratu."


  "Morate pomoći svim ranjenicima, ma kojoj vojsci pripadali. Kako
  u zoni borbenih djelovanja, tako i u njenoj blizini", pojašnjava
  Bogdan. 


  A hoćemo li uskoro saznati točne i istinite podatke o ratu, ne
  možemo znati. Podsjetimo, Rusija se o svojim gubitcima javila
  zadnji puta prije 17 dana. 

 SKRIVAJU PODATKE 

SKRIVAJU PODATKE

Ruske vojnike u bjeloruske bolnice dovoze bez ruku, nogu, očiju... 'Mnogi su zapravo još uvijek djeca'

<para>
 Kriza zbog rata u Ukrajini dramatično pogađa Srbiju i danas manje
 nego ikad dosad postoji razumijevanje za poziciju Srbije i
 srpskog naroda bilo gdje u svijetu, izjavio je u srijedu
 srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić,
 navodeći mogućnost da Rusija bude isključena iz UN-a, a da sve
 članice EU-a priznaju Kosovo.
</para>
<para>
 On je u izvanrednom obraćanju javnosti naglasio da se Srbija
 danas na sjednici Opće skupštine UN u New Yorku pridružila osudi
 napada na Ukrajinu.
</para>
<para>
 Vučić je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je Srbija
 podržala ne spominju bilo kakve sankcije Rusiji, ali je
 Srbija morala osuditi napad na suverenu zemlju. Dodao je da je
 Srbija danas jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja poslije
 agresije na Ukrajinu nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.
</para>
<para>
 Vučić je na konferenciji za novinare rekao kako to nije pitanje
 stajališta Srbije i njezine principijelnosti, već "veoma teških
 okolnosti".
</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/gT_1R7O5018"/>
<para>
 On je potvrdio da je u međuvremenu razgovarao i
 s predstavnicima Sjedinjenih Država, Europske unije,
 predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen,
 razmjenivši poruke o svim važnih pitanjima - od glasanja za
 deklaraciju i rezoluciju do sankcija koje se uvode Rusiji.
</para>
<para>
 "Mislim da je ovo tek početak i to želim reći građanima Srbije.
 Pritisci na našu zemlju bit će ogromni. Vjerujem da ćemo nazočiti
 potpunom rušenju postojećeg poretka", ocijenio je Vučić.
</para>
<para>
 On je istaknuo bojazan da bi moglo uslijediti izbacivanje Rusije
 iz Ujedinjenih naroda, što bi omogućilo promjenu Rezolucije 1244
 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom se jamči teritorijalna pripadnost
 Kosova Srbiji.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b1c953fe-c353-11ec-bac9-2a7bdc5d576f"/>
<para>
 "Planiraju da na osnovu člana 6 povelje UN-a povedu raspravu o
 izbacivanju Rusije iz UN-a, poslije toga ostaje otvoren pritisak
 na Kinu da dođe do promjene Rezolucije 1244, nakon čega mi više
 ne bismo imali pravnu osnovu na koju bismo se pozivali
 na očuvanje teritorijalnog integriteta", rekao je Vučić.
</para>
<para>
 On je ocijenio da bi potom uslijedilo priznanje nezavisnosti
 Kosova od NATO i EU-a, uključujući članice Unije koje dosad nisu
 priznale državnost Kosova.
</para>
<para>
 "Da budem otvoren - uopće ne isključujem tu mogućnost", rekao je
 Vučić.
</para>
<para>
 On u narednom periodu očekuje i "nekoliko političkih zamki" za
 Srbiju, među kojima i da se pritiskom utječe na Kinu da odustane
 od Rezolucije 1244 VS UN-a o Kosovu.
</para>

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo' Vučić je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je Srbija podržala ne spominju bilo kakve sankcije Rusiji, ali je Srbija morala osuditi napad na suverenu zemlju 
  Kriza zbog rata u Ukrajini dramatično pogađa Srbiju i danas manje
  nego ikad dosad postoji razumijevanje za poziciju Srbije i
  srpskog naroda bilo gdje u svijetu, izjavio je u srijedu
  srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić,
  navodeći mogućnost da Rusija bude isključena iz UN-a, a da sve
  članice EU-a priznaju Kosovo.


  On je u izvanrednom obraćanju javnosti naglasio da se Srbija
  danas na sjednici Opće skupštine UN u New Yorku pridružila osudi
  napada na Ukrajinu.


  Vučić je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je Srbija
  podržala ne spominju bilo kakve sankcije Rusiji, ali je
  Srbija morala osuditi napad na suverenu zemlju. Dodao je da je
  Srbija danas jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja poslije
  agresije na Ukrajinu nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.


  Vučić je na konferenciji za novinare rekao kako to nije pitanje
  stajališta Srbije i njezine principijelnosti, već "veoma teških
  okolnosti".




  On je potvrdio da je u međuvremenu razgovarao i
  s predstavnicima Sjedinjenih Država, Europske unije,
  predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen,
  razmjenivši poruke o svim važnih pitanjima - od glasanja za
  deklaraciju i rezoluciju do sankcija koje se uvode Rusiji.


  "Mislim da je ovo tek početak i to želim reći građanima Srbije.
  Pritisci na našu zemlju bit će ogromni. Vjerujem da ćemo nazočiti
  potpunom rušenju postojećeg poretka", ocijenio je Vučić.


  On je istaknuo bojazan da bi moglo uslijediti izbacivanje Rusije
  iz Ujedinjenih naroda, što bi omogućilo promjenu Rezolucije 1244
  Vijeća sigurnosti UN-a, kojom se jamči teritorijalna pripadnost
  Kosova Srbiji.



  "Planiraju da na osnovu člana 6 povelje UN-a povedu raspravu o
  izbacivanju Rusije iz UN-a, poslije toga ostaje otvoren pritisak
  na Kinu da dođe do promjene Rezolucije 1244, nakon čega mi više
  ne bismo imali pravnu osnovu na koju bismo se pozivali
  na očuvanje teritorijalnog integriteta", rekao je Vučić.


  On je ocijenio da bi potom uslijedilo priznanje nezavisnosti
  Kosova od NATO i EU-a, uključujući članice Unije koje dosad nisu
  priznale državnost Kosova.


  "Da budem otvoren - uopće ne isključujem tu mogućnost", rekao je
  Vučić.


  On u narednom periodu očekuje i "nekoliko političkih zamki" za
  Srbiju, među kojima i da se pritiskom utječe na Kinu da odustane
  od Rezolucije 1244 VS UN-a o Kosovu.
 na dvije stolice 

na dvije stolice

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.</para><hmn:article id="fa9d1858-c4ac-11ed-8b91-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec.</para>

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno U Puli je je jedna umirovljenica novčano kažnjena jer je hranila mačke. Mora platiti iznos koji gotovo isti iznosu socijalne pomoći od koje živi. S njom je razgovarala reporterka Petra Fabian Kapov Nevenka Ristović 8. ožujka, na Dan žena, dobila je kako kaže čestitku, no nije bila uobičajena čestitka već se radilo o novčanoj kazni jer je hranila mačke na javnoj površini.Hranila je mačke ispred svoje zgrade i dobila kaznu od 132 eura, dok živi od 172 eura mjesečno od socijalne pomoći."Svaka maca ima svoju posudicu. Nikad im nisam bacala hranu", pričala je Nevenka i rekla da svaka mačka jede iz svoje posude, no pulski su joj komunalni redari napisali kazni jer kako su naveli "okrivljenica je hranila životinje bacanjem hrane na javnu površinu"."To je krajnje nepošteno", požalila se. "Nezakonito je što vi radite. Da mene koja hranim gradske mačke od svoje bijede odvajam iz svojih usta, da vi mene kažnjavate to što radim vaš posao, vi trebate meni kupiti hranu jer ja radim vaš posao. Ja brinem o ovim mačkama", poručila je pulskim komunalnim redarima.Hranu im donosi dvaput na dan, oko sedam ujutro i 18 sati navečer. Mačkama noću daje krekere."Skuham rižu, malo paštice mrkvice i pomiješam im jednu konzervu", rekla je.Problem s mačkama koje hrani vjerojatno se povećao s porastom njihovog broja.Predstavnica stanara zgrade u kojoj Nevenka živi rekla da se ne radi o malom broju mačaka koje ona hrani."To je u pitanju 20-ak mačaka. U zadnje se vrijeme ona stabilizirala i relativno je u redu, no dok je hranila mačke tu i tamo to je bilo katastrofa po autima, s balkona se bacala hrana", rekla je pak predstavnica s druge strane priče.Njezin susjed Filip suosjeća sa ženom koja se trudi hraniti mačke, no ističe da ih se previše okotilo te da bi se to trebalo riješiti.Nevenka se obratila i pulskom gradonačelniku Filipu Zoričiću, no on je poručio da kaznu ne može izbrisati.Njegov je savjet pisanje prigovora kojeg je Nevenka i uložila. Jer ako ode i plati kaznu, s 40 eura teško da će preživjeti mjesec. 'TO JE NEPOŠTENO' 

'TO JE NEPOŠTENO'

Dobila kaznu jer hrani mačke na javnoj površini: Treba platiti 132 eura, a živi od 172 eura mjesečno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-karijera-kolinde-grabar-kitarovic-postaje-poduzetnica-evo-cime-ce-se-baviti-njezina-nova-tvrtka-15317862">Jutarnji list</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.</para><hmn:article id="c16d50f8-b943-11ed-9ca0-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti.</para>

Kolindi Grabar Kitarović u fokusu više nije politika? Osnovala tvrtku, jedina je vlasnica i direktorica Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kaptial tvrtke je 2.654 eura Nekadašnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osnovala je tvrtku KGK Advising &amp; Professional Services d.o.o. krajem prošle godine u Zagrebu. Tvrtka se nalazi na adresi njezinog stana u Bauerovoj ulici, a ona je jedina vlasnica i direktorica tvrtke, piše Jutarnji list.Tvrtka je osnovana u studenom 2022. godine i bavi se raznim djelatnostima, od savjetovanja u vezi s poslovanjem i upravljanjem, istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, promocijom, do poduke u govornoj komunikaciji.Temeljni kapital tvrtke je 2.654 eura.Podsjetimo, nedavno je medijska pozornost bila usmjerena prema Grabar Kitarović zbog njezinog navodnog angažmana kao direktorice u tvrtki u Engleskoj zajedno s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.Međutim, čini se da nisu ni znali da su ih vlasnici tvrtke registrirali kao direktore jer su isprva trebali imati samo savjetničku ulogu.Unatoč tome, Grabar Kitarović, čini se, planira graditi vlastitu kompaniju te se ne planira vratiti u politiku.Sličnim putem su krenuli i drugi bivši političari poput Zorana Milanovića koji je nakon premijerske funkcije osnovao svoju tvrtku, a Ivo Sanader je također osnovao tvrtku u prošlosti. nova karijera 

Charles Michel iznenada se pojavio u Kijevu: 'Danas sam u srcu slobodne i demokratske Europe'

Najčitanije

Čečenski vođa tvrdi da su njegove snage raspoređene u Ukrajini i kaže: 'Ruske snage zauzet će gradove bez problema'

Bilandžić u RTL-u Danas: 'Ako se utvrdi da je napad dronom na Zagreb namjeran, tri su moguća izvršitelja'

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu'

Još iz rubrike

Trump po prvi put nazvao Putinovu invaziju genocidom: 'Da sam ja predsjednik taj rat se ne bi dogodio'

Ovo su detalji o vodećoj ukrajinskoj IT tvrtki koja seli iz 'proruske' Srbije u Hrvatsku: 'Hitno odlazimo u Zagreb'

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

Više s weba

Pročitajte još

Na tisuće civila, žena i djece padaju ruske granate i bombe, 11. dan rata u Ukrajini: Točan broj žrtava još se ne zna

Rusi poručuju da ne ciljaju civilno stanovništvo: 'Operacija oslobađanja bit će gotova prilično brzo'

Ruske vojnike u bjeloruske bolnice dovoze bez ruku, nogu, očiju... 'Mnogi su zapravo još uvijek djeca'

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo'

Pročitajte još

Na tisuće civila, žena i djece padaju ruske granate i bombe, 11. dan rata u Ukrajini: Točan broj žrtava još se ne zna

Rusi poručuju da ne ciljaju civilno stanovništvo: 'Operacija oslobađanja bit će gotova prilično brzo'

Ruske vojnike u bjeloruske bolnice dovoze bez ruku, nogu, očiju... 'Mnogi su zapravo još uvijek djeca'

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo'

Više s weba