Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Danas se dogodilo ono čega se cijeli svijet bojao, Rusija je
 napala Ukrajinu. O ratu u Ukrajini, na Twitteru se oglasila i
 bivša hrvatska predsjednica Kolinda
 Grabar-Kitarović.
</para>
<para>
 Njezinu objavu prenosimo u cijelosti:  
</para>
<para>
 "Neopravdani i ničim izazvan napad Rusije ugrožava europsku i
 globalnu sigurnost. Ujedinjeni stojimo uz #Ukrajinu i njezin
 narod, podržavamo njezin suverenitet i teritorijalni integritet i
 čvrsto branimo međunarodno pravo i poredak utemeljen na
 pravilima", napisala je Grabar Kitarović. 
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/KolindaGK/status/1496830480947331074?ref_src=twsrc%5Etfw"/>

Kolinda Grabar-Kitarović regirala na rat u Ukrajini na Twitteru: 'Ujedinjeni stojimo uz Ukrajinu i njezin narod'' 'Neopravdani i ničim izazvan napad Rusije ugrožava europsku i globalnu sigurnost', napisala je Grabar-Kitarović 
  Danas se dogodilo ono čega se cijeli svijet bojao, Rusija je
  napala Ukrajinu. O ratu u Ukrajini, na Twitteru se oglasila i
  bivša hrvatska predsjednica Kolinda
  Grabar-Kitarović.


  Njezinu objavu prenosimo u cijelosti:  


  "Neopravdani i ničim izazvan napad Rusije ugrožava europsku i
  globalnu sigurnost. Ujedinjeni stojimo uz #Ukrajinu i njezin
  narod, podržavamo njezin suverenitet i teritorijalni integritet i
  čvrsto branimo međunarodno pravo i poredak utemeljen na
  pravilima", napisala je Grabar Kitarović. 

 'branimo međunarodno pravo' 

Kolinda Grabar-Kitarović regirala na rat u Ukrajini na Twitteru: 'Ujedinjeni stojimo uz Ukrajinu i njezin narod''

kolinda

Kasparov: 'U redu, prestanite mi govoriti da sam bio u pravu i slušajte što sada predlažem'

Pitali smo HNB i HUB što bi moglo biti s kreditima građana u ruskim bankama u Hrvatskoj ako dođe do sankcija. Evo što su rekli

Rat u Ukrajini

Kolinda Grabar-Kitarović regirala na rat u Ukrajini na Twitteru: 'Ujedinjeni stojimo uz Ukrajinu i njezin

Kolinda Grabar-Kitarović regirala na rat u Ukrajini na Twitteru: 'Ujedinjeni stojimo uz Ukrajinu i njezin...

'branimo međunarodno pravo'

Članak

RTL Vijesti

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!</para><hmn:article id="91e5e44e-b9f3-11ec-9f62-0242ac12002b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.</para><hmn:article id="0844a4bc-b9f0-11ec-9e53-0242ac13000e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu!</para>

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan Kad idem u trgovinu, osjećam se kao na modnoj reviji. Eto, to o Hrvatskoj misli jedan Amerikanac koji se upravo doselio u Dubrovnik. Njegov je video postao viralan, a naša reporterka odlučila se raspitati što to stranci misle o nama. Kava, bura, strah od propuha, puno je hrvatskih misterija "Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava."Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu! NAJLJEPŠA NA SVIJETU? 

NAJLJEPŠA NA SVIJETU?

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač <emphasis>Vatrenih </emphasis>i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti <emphasis>devetka </emphasis>protiv Walesa u subotu na Poljudu.</para><heading2>Brunu Petkovića se neće forsirati</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.</para><hmn:article id="c7c5e3da-9a70-11ed-8c93-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.</para><heading2>Socijalne vještine našeg izbornika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.</para><heading2>Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistent</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba <emphasis>Vatrenih </emphasis>pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga.</para>

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa? Marko Livaja trebao bi biti &apos;devetka&apos; protiv Walesa u subotu na Poljudu Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač Vatrenih i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti devetka protiv Walesa u subotu na Poljudu.Brunu Petkovića se neće forsiratiOčekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.Socijalne vještine našeg izbornikaPa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistentZa spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba Vatrenih pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga. JASNO K'O DAN 

JASNO K'O DAN

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa?

<para>
 Ukrajinski ministar vanjskih poslovanjutros je stigao u
 Tursku gdje ga čeka prvi sastanak s ruskim kolegom otkako je
 počeo rat u Ukrajini. 
</para>
<para>
 Dmitro Kuleba i Sergej
 Lavrov započeli su sastanak s turskim
 ministrom vanjskih poslova Mevlutom
 Cavusogluom.
</para>
<para>
 Kuleba je u srijedu u video snimci na Facebooku rekao da će
 učiniti sve kako bi pregovori bili što je moguće učinkovitiji,
 istovremeno rekavši kako ima "ograničena očekivanja".
</para>
<para>
 "Nemam velike nade ali napravit ćemo sve kako bismo izvukli
 maksimum", rekao je, dodajući da će "sve ovisiti o instrukcijama
 koje je Lavrov dobio prije susreta".
</para>
<para>
 Ovo je najvažniji sastanak od početka invazije jer ministri
 vanjskih poslova dviju država po prvi puta sjedaju zajedno,
 a mediji izvještavaju kako je situaciju uoči sastanka bila vrlo
 napeta.
</para>
<para>
 Putovanjem u Antaliju Lavrov je prvi puta izašao iz Rusije od
 početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače.
</para>
<para>
 Na Twitteru su objavili prvu fotografiju sa sastanka:
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/OlegNikolenko_/status/1501838518703767552?ref_src=twsrc%5Etfw"/>

FOTO Objavljena prva fotografija s najvažnijeg sastanka od početka invazije: Ministri Kuleba i Lavrov prvi put oči u oči Putovanjem u Antaliju Lavrov je prvi puta izašao iz Rusije od početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače 
  Ukrajinski ministar vanjskih poslovanjutros je stigao u
  Tursku gdje ga čeka prvi sastanak s ruskim kolegom otkako je
  počeo rat u Ukrajini. 


   Dmitro Kuleba i Sergej
  Lavrov započeli su sastanak s turskim
  ministrom vanjskih poslova Mevlutom
  Cavusogluom.


  Kuleba je u srijedu u video snimci na Facebooku rekao da će
  učiniti sve kako bi pregovori bili što je moguće učinkovitiji,
  istovremeno rekavši kako ima "ograničena očekivanja".


  "Nemam velike nade ali napravit ćemo sve kako bismo izvukli
  maksimum", rekao je, dodajući da će "sve ovisiti o instrukcijama
  koje je Lavrov dobio prije susreta".


  Ovo je najvažniji sastanak od početka invazije jer ministri
  vanjskih poslova dviju država po prvi puta sjedaju zajedno,
  a mediji izvještavaju kako je situaciju uoči sastanka bila vrlo
  napeta.


  Putovanjem u Antaliju Lavrov je prvi puta izašao iz Rusije od
  početka ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače.


  Na Twitteru su objavili prvu fotografiju sa sastanka:

 u Turskoj 

u Turskoj

FOTO Objavljena prva fotografija s najvažnijeg sastanka od početka invazije: Ministri Kuleba i Lavrov prvi put oči u oči

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruske snage tijekom noći pokrenule su niz napada na Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u čijim dijelovima je došlo do prekida u opskrbi strujom, a granatiran je i grad Zaporožje, objavili su u petak lokalni dužnosnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu. Bilo je oko deset eksplozija", objavio je guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov na komunikacijskoj platformi Telegram, dodajući i da su hitne službe na terenu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zasad nema informacija o žrtvama u Harkivu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najmanje 17 ruskih projektila pogodilo je jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja u petak ujutro, izvijestio je vršitelj dužnosti gradonačelnika Anatolij Kurtiev.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama.</para>

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu'  Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je guverner putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama Ruske snage tijekom noći pokrenule su niz napada na Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u čijim dijelovima je došlo do prekida u opskrbi strujom, a granatiran je i grad Zaporožje, objavili su u petak lokalni dužnosnici."Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu. Bilo je oko deset eksplozija", objavio je guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov na komunikacijskoj platformi Telegram, dodajući i da su hitne službe na terenu.Zasad nema informacija o žrtvama u Harkivu.Najmanje 17 ruskih projektila pogodilo je jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja u petak ujutro, izvijestio je vršitelj dužnosti gradonačelnika Anatolij Kurtiev.Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama. NIZ NAPADA 

NIZ NAPADA

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu' 

<para>
 ''Situacija u Mariupolju se normalizirala. Stanovnici grada mogu
 se slobodno kretati ulicama bez da se moraju skrivati od
 granatiranja ukrajinskih nacista", tvrdi glasnogovornik ruskog
 ministarstva obrane general-pukovnik Igor
 Konašenkov
</para>
<para>
 Kako prenosi <ulink url="https://www.urdupoint.com/en/world/us-statements-about-ukrainian-nazis-retaining-1501140.html">
 Urdupoint</ulink>, Konašenkov navodi da se u Mariupolj dostavlja
 humanitarna pomoć: hrana, voda i osnovne potrepštine.
</para>
<para>
 Rekao je i da "vlasti Donjecke Narodne Republike
 organiziraju čišćenje ulica od ruševina i uklanjanje uništene
 ukrajinske vojne opreme".
</para>
<para>
 "Pokušaji glasnogovornika američkog State Departmenta da
 nacistička rulja drži kontrolu nad Mariupoljem su, kao i obično,
 laž. Uz to što je to lažno, time se na visokoj državnoj razini
 pomaže teroristima. State Department obično dezinformira
 vlastite građane i sve ostale", rekao je Konašenkov.
</para>
<para>
 Konašenkov je iznio još optužbi na račun SAD-a.  
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4a5d0fde-c5b6-11ec-bc94-3a5535972d56"/>
<para>
 "Ukrajina, njezini stanovnici u Mariupolju i drugim gradovima
 zanimaju Washington samo u smislu profita od opskrbe oružjem i
 borbe protiv Rusije čak do posljednjeg Ukrajinca. To ponavljaju
 svi njezini sateliti na prijedlog State Departmenta", rekao je
 Konašenkov. 
</para>
<para>
 Dodao je da su "svi ostaci ukrajinskih nacista Azov, zajedno
 sa stranim plaćenicima iz Sjedinjenih Država i europskih zemalja,
 potpuno blokirani u kompleksu čeličane Azov".
</para>
<para>
 "Nacisti ignoriraju naše zahtjeve da se žene i djeca koji su
 navodno s njima puste da slobodno idu u bilo kojem smjeru.
 Procedura za izlazak civila iz Azovstala, ako ih tamo ima,
 prenosi se nacistima svaki sat. Ova informacija se također
 prenosi predstavnicima kijevskog režima preko potpredsjednice
 vlade", tvrdi general-pukovnik. 
</para>

Konašenkov: 'Ukrajinski nacisti ignoriraju naše zahtjeve da se žene i djecu koja su s njima puste' Konašenkov navodi da se u Mariupolj dostavlja humanitarna pomoć: hrana, voda i osnovne potrepštine. 
  ''Situacija u Mariupolju se normalizirala. Stanovnici grada mogu
  se slobodno kretati ulicama bez da se moraju skrivati od
  granatiranja ukrajinskih nacista", tvrdi glasnogovornik ruskog
  ministarstva obrane general-pukovnik Igor
  Konašenkov


  Kako prenosi 
  Urdupoint, Konašenkov navodi da se u Mariupolj dostavlja
  humanitarna pomoć: hrana, voda i osnovne potrepštine.


  Rekao je i da "vlasti Donjecke Narodne Republike
  organiziraju čišćenje ulica od ruševina i uklanjanje uništene
  ukrajinske vojne opreme".


  "Pokušaji glasnogovornika američkog State Departmenta da
  nacistička rulja drži kontrolu nad Mariupoljem su, kao i obično,
  laž. Uz to što je to lažno, time se na visokoj državnoj razini
  pomaže teroristima. State Department obično dezinformira
  vlastite građane i sve ostale", rekao je Konašenkov.


  Konašenkov je iznio još optužbi na račun SAD-a.  



  "Ukrajina, njezini stanovnici u Mariupolju i drugim gradovima
  zanimaju Washington samo u smislu profita od opskrbe oružjem i
  borbe protiv Rusije čak do posljednjeg Ukrajinca. To ponavljaju
  svi njezini sateliti na prijedlog State Departmenta", rekao je
  Konašenkov. 


  Dodao je da su "svi ostaci ukrajinskih nacista Azov, zajedno
  sa stranim plaćenicima iz Sjedinjenih Država i europskih zemalja,
  potpuno blokirani u kompleksu čeličane Azov".


  "Nacisti ignoriraju naše zahtjeve da se žene i djeca koji su
  navodno s njima puste da slobodno idu u bilo kojem smjeru.
  Procedura za izlazak civila iz Azovstala, ako ih tamo ima,
  prenosi se nacistima svaki sat. Ova informacija se također
  prenosi predstavnicima kijevskog režima preko potpredsjednice
  vlade", tvrdi general-pukovnik. 
 ruski glasnogovornik 

ruski glasnogovornik

Konašenkov: 'Ukrajinski nacisti ignoriraju naše zahtjeve da se žene i djecu koja su s njima puste'

<para>
 Ruske su trupe jučer krenule na Kijev, a nakon žestokih borbi u
 rubnih dijelovima grada, jutros su ušle u neke gradske četvrti.
</para>
<para>
 Istovremeno se nastavilo i snažno raketiranje Kijeva, ali i još
 nekih ruskih gradova. 
</para>
<hmn:taxon xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c72ddfa8-c353-11ec-aa9d-42385e526088" taxonomyname="galleries"/>
<para>
 Iako Rusija uporno tvrdi da napada samo vojne ciljeve,
 fotografije i videa s terena pokazuju suptorno. Snimka koja je
 jutros potresla svijet pokazuje rusku raketu kako juri prema
 stambenoj zgradi i pogađa je. Odlomio se ogroman dio zgrade, a
 brojni su stanovi uništeni.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/winterswishes/status/1497479165162885121?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Na drugom je videu prikazana avenija Lobanovski koja je cijela
 prekrivena krhotinama nakon udara ruskog projektila u zgradu.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/nexta_tv/status/1497473910073352193?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Još jedan video koji se širi društvenim mrežama navodno prikazuje
 gađanje ruskih vozila molotovljevim koktelima iz improviziranih
 barikada.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/soleyman_1/status/1497454388088127490?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Mnoge ceste u Kijevu su blokirane improviziranim barikadama, a
 žestoke su se bitke vodile upravo na nekim prometnicama, koje su
 jutro dočelake pune krhotina i spaljenih vozila.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a1413706-c1cb-11ec-b868-0242ac12001a" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a1879dea-c1cb-11ec-8bb0-0242ac120021" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
</para>

FOTO Krvava bitka za Kijev! Grad je pod snažnim raketiranjem, sve je više ranjenih civila Glavni grad ukrajine nakon žestokih borbi jutro je dočekao prekriven prašinom i krhotinama, a ruske snage i dalje pristižu 
  Ruske su trupe jučer krenule na Kijev, a nakon žestokih borbi u
  rubnih dijelovima grada, jutros su ušle u neke gradske četvrti.


  Istovremeno se nastavilo i snažno raketiranje Kijeva, ali i još
  nekih ruskih gradova. 



  Iako Rusija uporno tvrdi da napada samo vojne ciljeve,
  fotografije i videa s terena pokazuju suptorno. Snimka koja je
  jutros potresla svijet pokazuje rusku raketu kako juri prema
  stambenoj zgradi i pogađa je. Odlomio se ogroman dio zgrade, a
  brojni su stanovi uništeni.



  Na drugom je videu prikazana avenija Lobanovski koja je cijela
  prekrivena krhotinama nakon udara ruskog projektila u zgradu.



  Još jedan video koji se širi društvenim mrežama navodno prikazuje
  gađanje ruskih vozila molotovljevim koktelima iz improviziranih
  barikada.



  Mnoge ceste u Kijevu su blokirane improviziranim barikadama, a
  žestoke su se bitke vodile upravo na nekim prometnicama, koje su
  jutro dočelake pune krhotina i spaljenih vozila.


   
   
 truga i strah 

truga i strah

FOTO Krvava bitka za Kijev! Grad je pod snažnim raketiranjem, sve je više ranjenih civila

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europa se u četvrtak suočila s mogućnošću radijacijske katastrofe kada je nuklearna elektrana Zaporižje pod ruskom okupacijom isključena iz ukrajinske električne mreže, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u svom večernjem obraćanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je i da je sigurno nastavila raditi zahvaljujući uključivanju rezervne električne energije elektrana u Zaporožju. Raniji požari oštetili su dalekovode i tako odsjekli postrojenje, a zabrinutost raste zbog borbi u blizini kompleksa najveće nuklearne elektrane u Europe, piše <ulink url="https://www.bbc.com/news/world-europe-62679066">BBC</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da se dizelski generatori nisu uključili, da automatizacija i naše osoblje elektrane nisu reagirali nakon nestanka struje, tada bismo već bili prisiljeni prevladati posljedice radijacijske nesreće", upozorio je predsjednik Zelenski u četvrtak navečer.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krivac za štetu, rekao je Zelenski, rusko je granatiranje, a u noćnom obraćanju optužio je Moskvu da je Ukrajinu i Europu stavila na "korak" od katastrofe.</para><hmn:article id="ce3ffc2a-24ad-11ed-b539-fafc4f6bf2c0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, lokalni guverner Jevgenij Balicki, kojeg je imenovala Rusija, okrivio je ukrajinsku vojsku za napade, optužujući je da je kao rezultat toga uzrokovala nestanak struje u regiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razine radijacije u blizini ostale su normalne unatoč tome što je nuklearni kompleks Zaporižja u četvrtak izgubio glavno napajanje električnom energijom, izvijestili su lokalni dužnosnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U normalnim okolnostima nuklearna elektrana opskrbljuje jednu petinu ukupne električne energije u Ukrajini - tako da bi daljnje isključenje iz nacionalne mreže predstavljalo ozbiljne izazove za Ukrajinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, nuklearnu lokaciju okupirale su ruske vojne snage od početka ožujka, ali njome i dalje upravljaju ukrajinski nuklearni tehničari.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Gotovo svaki dan dogodi se novi incident u ili u blizini nuklearne elektrane Zaporižja. Ne smijemo si priuštiti više gubljenja vremena", rekao je glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi u izjavi, ponavljajući svoj poziv da predvodi međunarodnu misiju u posaditi u sljedećih nekoliko dana.</para><hmn:article id="6b8fc76a-2479-11ed-9d62-2aadb93e6136" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dolazi usred tvrdnji iz Kijeva da bi Moskva mogla namjerno pokušavati preusmjeriti struju iz okupirane nuklearne elektrane kako bi je ponovno spojila na vlastitu elektroenergetsku mrežu Rusije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gradonačelnik Enerhodara, koji se nalazi pored nuklearne elektrane, ustvrdio je u četvrtak da grad uopće nema struje ni vode, a također je bilo izvještaja o prekidima struje u gradovima Melitopol i Herson pod ruskom okupacijom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dužnosnici iz Washingtona osudili su svaki pokušaj Moskve da preusmjeri energiju koju proizvodi elektrana Zaporižje dalje od nacionalne mreže Kijeva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Električna energija koju ona proizvodi s pravom pripada Ukrajini", rekao je u četvrtak navečer glasnogovornik državnog tajništva Vedant Patel, dodajući da "nijedna zemlja ne bi trebala pretvoriti nuklearnu elektranu u aktivnu ratnu zonu".</para>

Zelenski poručio: 'Rusi su doveli Europu na korak do nuklearne katastrofe' Dužnosnici iz Washingtona osudili su svaki pokušaj Moskve da preusmjeri energiju koju proizvodi elektrana Zaporižje dalje od nacionalne mreže Kijeva. Europa se u četvrtak suočila s mogućnošću radijacijske katastrofe kada je nuklearna elektrana Zaporižje pod ruskom okupacijom isključena iz ukrajinske električne mreže, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u svom večernjem obraćanju.Dodao je i da je sigurno nastavila raditi zahvaljujući uključivanju rezervne električne energije elektrana u Zaporožju. Raniji požari oštetili su dalekovode i tako odsjekli postrojenje, a zabrinutost raste zbog borbi u blizini kompleksa najveće nuklearne elektrane u Europe, piše BBC."Da se dizelski generatori nisu uključili, da automatizacija i naše osoblje elektrane nisu reagirali nakon nestanka struje, tada bismo već bili prisiljeni prevladati posljedice radijacijske nesreće", upozorio je predsjednik Zelenski u četvrtak navečer.Krivac za štetu, rekao je Zelenski, rusko je granatiranje, a u noćnom obraćanju optužio je Moskvu da je Ukrajinu i Europu stavila na "korak" od katastrofe.No, lokalni guverner Jevgenij Balicki, kojeg je imenovala Rusija, okrivio je ukrajinsku vojsku za napade, optužujući je da je kao rezultat toga uzrokovala nestanak struje u regiji.Razine radijacije u blizini ostale su normalne unatoč tome što je nuklearni kompleks Zaporižja u četvrtak izgubio glavno napajanje električnom energijom, izvijestili su lokalni dužnosnici.U normalnim okolnostima nuklearna elektrana opskrbljuje jednu petinu ukupne električne energije u Ukrajini - tako da bi daljnje isključenje iz nacionalne mreže predstavljalo ozbiljne izazove za Ukrajinu.Podsjetimo, nuklearnu lokaciju okupirale su ruske vojne snage od početka ožujka, ali njome i dalje upravljaju ukrajinski nuklearni tehničari."Gotovo svaki dan dogodi se novi incident u ili u blizini nuklearne elektrane Zaporižja. Ne smijemo si priuštiti više gubljenja vremena", rekao je glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi u izjavi, ponavljajući svoj poziv da predvodi međunarodnu misiju u posaditi u sljedećih nekoliko dana.Dolazi usred tvrdnji iz Kijeva da bi Moskva mogla namjerno pokušavati preusmjeriti struju iz okupirane nuklearne elektrane kako bi je ponovno spojila na vlastitu elektroenergetsku mrežu Rusije.Gradonačelnik Enerhodara, koji se nalazi pored nuklearne elektrane, ustvrdio je u četvrtak da grad uopće nema struje ni vode, a također je bilo izvještaja o prekidima struje u gradovima Melitopol i Herson pod ruskom okupacijom.Dužnosnici iz Washingtona osudili su svaki pokušaj Moskve da preusmjeri energiju koju proizvodi elektrana Zaporižje dalje od nacionalne mreže Kijeva."Električna energija koju ona proizvodi s pravom pripada Ukrajini", rekao je u četvrtak navečer glasnogovornik državnog tajništva Vedant Patel, dodajući da "nijedna zemlja ne bi trebala pretvoriti nuklearnu elektranu u aktivnu ratnu zonu". NUKLEARKA ZAPORIŽJE 

NUKLEARKA ZAPORIŽJE

Zelenski poručio: 'Rusi su doveli Europu na korak do nuklearne katastrofe'

<para>
 U ranim jutarnjim satima u subotu ukrajinski predsjednik
 Volodimir Zelenski objavio je video
 obraćanje u kojem je poručio Moskvi da je sada vrijeme za hitne
 mirovne pregovore, upozoravajući da će ruski gubici inače biti
 toliko veliki da će trebati generacije da se oporave.
</para>
<para>
 Evo nekih od ključnih točaka iz njegovog govora:
</para>
<para>
 Rusija je nastavila blokirati isporuku pomoći opkoljenim
 gradovima "u većini područja"
</para>
<para>
 Zelenski je rekao da je u petak u Ukrajini bilo sedam
 humanitarnih koridora. Šest u regiji Sumi, jedan u regiji
 Donjeck. Više od 9.000 ljudi evakuirano je iz opkoljenog
 Mariupolja, rekao je, a isporučene su stotine tona osnovnih
 proizvoda. No, dodao je:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 “Okupatori nastavljaju blokirati dopremanje humanitarne pomoći
 opkoljenim gradovima u većini područja. Ovo je namjerna taktika.
 Imaju jasan nalog da učine apsolutno sve kako bi humanitarna
 katastrofa u ukrajinskim gradovima postala ‘argument’ za
 Ukrajince za suradnju s okupatorima. Ovo je ratni zločin.”
</para>
<para>
 Nema novih informacija o žrtvama nakon ruskog zračnog
 napada na kazalište u Mariupolju
</para>
<para>
 Zelenski je rekao da se ljudi spašavaju iz ruševina i da je
 do sada spašeno više od 130 ljudi. “Neki od njih su teško
 ranjeni. Ali u ovom trenutku nema informacija o mrtvima”, rekao
 je. U kazalištu su se sklonile stotine civila, procjene su bile
 1300.
</para>
<para>
 Zahvalio je onima koji brane Mariupolj, rekavši da grad
 doživljava "najveću iskušenje u svojoj povijesti, u povijesti
 Ukrajine".
</para>
<para>
 Razvoj događaja u Ukrajini pratite <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/rat-u-ukrajini/4211540/uzivo-branitelji-cvrsto-drze-centar-mariupolja-u-ukrajini-sve-gore-putinov-veleposlanik-u-bih-navodi-planove-protiv-hrvatske/">OVDJE</ulink>
</para>
<para>
 Ruske snage su zaustavljene "gotovo u svim
 smjerovima"
</para>
<para>
 Zelenski je rekao da su ruske snage zaustavljene u mnogim
 dijelovima zemlje. Rekao je da su se vodile teške borbe u regiji
 Harkiv, ali da su ruske trupe bile nepripremljene.
</para>
<para>
 Hitno su bili potrebni “pošteni” pregovori
</para>
<para>
 Zelenski je poručio Moskvi: "Vrijeme je za susret. Vrijeme
 je za razgovor. Vrijeme je za obnovu teritorijalnog integriteta i
 pravde za Ukrajinu. Inače će gubici Rusije biti toliki da će vam
 trebati nekoliko generacija da se oporavite.”
</para>
<para>
 Rekao je: "Pregovori o miru, o sigurnosti za nas, za Ukrajinu -
 smisleni, pošteni i bez odgode - jedina su šansa za Rusiju
 da smanji štetu od vlastitih pogrešaka."
</para>
<para>
 O međunarodnom odazivu
</para>
<para>
 Zelenski je rekao da će nastaviti apelirati na svjetske
 čelnike da pozivaju na mir u Ukrajini, a planira se obratiti
 posebno još Švicarskoj, Italiji, Izraelu i Japanu. 
</para>

Zelenski poručio Rusiji: 'Vrijeme je za razgovor. Inače će gubici Rusije biti toliki da će vam trebati nekoliko generacija da se oporavite' "Ovo je ratni zločin", rekao je Zelenski u vezi blokiranja koridora humanitarne pomoći u opkoljenom Mariupolju 
  U ranim jutarnjim satima u subotu ukrajinski predsjednik
  Volodimir Zelenski objavio je video
  obraćanje u kojem je poručio Moskvi da je sada vrijeme za hitne
  mirovne pregovore, upozoravajući da će ruski gubici inače biti
  toliko veliki da će trebati generacije da se oporave.


  Evo nekih od ključnih točaka iz njegovog govora:


   Rusija je nastavila blokirati isporuku pomoći opkoljenim
  gradovima "u većini područja"


  Zelenski je rekao da je u petak u Ukrajini bilo sedam
  humanitarnih koridora. Šest u regiji Sumi, jedan u regiji
  Donjeck. Više od 9.000 ljudi evakuirano je iz opkoljenog
  Mariupolja, rekao je, a isporučene su stotine tona osnovnih
  proizvoda. No, dodao je:
   
  “Okupatori nastavljaju blokirati dopremanje humanitarne pomoći
  opkoljenim gradovima u većini područja. Ovo je namjerna taktika.
  Imaju jasan nalog da učine apsolutno sve kako bi humanitarna
  katastrofa u ukrajinskim gradovima postala ‘argument’ za
  Ukrajince za suradnju s okupatorima. Ovo je ratni zločin.”


   Nema novih informacija o žrtvama nakon ruskog zračnog
  napada na kazalište u Mariupolju


  Zelenski je rekao da se ljudi spašavaju iz ruševina i da je
  do sada spašeno više od 130 ljudi. “Neki od njih su teško
  ranjeni. Ali u ovom trenutku nema informacija o mrtvima”, rekao
  je. U kazalištu su se sklonile stotine civila, procjene su bile
  1300.


  Zahvalio je onima koji brane Mariupolj, rekavši da grad
  doživljava "najveću iskušenje u svojoj povijesti, u povijesti
  Ukrajine".


  Razvoj događaja u Ukrajini pratite OVDJE


   Ruske snage su zaustavljene "gotovo u svim
  smjerovima"


  Zelenski je rekao da su ruske snage zaustavljene u mnogim
  dijelovima zemlje. Rekao je da su se vodile teške borbe u regiji
  Harkiv, ali da su ruske trupe bile nepripremljene.


   Hitno su bili potrebni “pošteni” pregovori


  Zelenski je poručio Moskvi: "Vrijeme je za susret. Vrijeme
  je za razgovor. Vrijeme je za obnovu teritorijalnog integriteta i
  pravde za Ukrajinu. Inače će gubici Rusije biti toliki da će vam
  trebati nekoliko generacija da se oporavite.”


  Rekao je: "Pregovori o miru, o sigurnosti za nas, za Ukrajinu -
  smisleni, pošteni i bez odgode - jedina su šansa za Rusiju
  da smanji štetu od vlastitih pogrešaka."


   O međunarodnom odazivu


  Zelenski je rekao da će nastaviti apelirati na svjetske
  čelnike da pozivaju na mir u Ukrajini, a planira se obratiti
  posebno još Švicarskoj, Italiji, Izraelu i Japanu. 
 novo obraćanje 

novo obraćanje

Zelenski poručio Rusiji: 'Vrijeme je za razgovor. Inače će gubici Rusije biti toliki da će vam trebati nekoliko generacija da se oporavite'

<para>
 Ruski predsjednik Vladimir Putin imenovao je
 novog generala, Aleksandra Dvornikova, koji će
 upravljati vojnim akcijama u Ukrajini dok ruska vojska mijenja
 planove nakon neuspjeha sa zauzimanjem Kijeva, piše <ulink url="https://www.theguardian.com/world/live/2022/apr/10/russia-ukraine-war-latest-zelenskiy-pushes-for-oil-embargo-to-curb-russias-sense-of-impunity-uk-pledges-to-send-more-arms-live?page=with:block-6252e8d68f0887d7b40d792f#block-6252e8d68f0887d7b40d792f">The Guardian</ulink>.
</para>
<para>
 Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Jake
 Sullivan, rekao je da "nijedno imenovanje bilo kojeg
 generala ne može izbrisati činjenicu da se Rusija već suočila sa
 strateškim neuspjehom u Ukrajini". Sullivan je kazao da je
 general Dvornikov poznat po o brutalnosti prema civilima u Siriji
 te da se isti takav obrazac može očekivati i u Ukrajini.
</para>
<para>
 „Ovaj general bit će samo još jedan autor zločina i brutalnosti
 nad ukrajinskim civilima. A Sjedinjene Američke Države, kao što
 sam već rekao, odlučne su učiniti sve što mogu da podrže
 Ukrajince dok se odupiru njemu i snagama kojima on zapovijeda“,
 poručio je Sullivan.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f5c37d24-c352-11ec-be71-4661a5d38be0"/>
<para>
 Dvornikov se istaknuo vođenjem ruskih snaga u
 Siriji. Karijeru je započeo kao zapovjednik voda 1982. Borio
 se tijekom drugog rata u Čečeniji i zauzeo nekoliko čelnih
 pozicija.
</para>
<para>
 CNN navodi da je Dvornikov bio prvi zapovjednik ruskih vojnih
 operacija u Siriji, nakon što je Putin tamo poslao trupe u rujnu
 2015. kako bi podržali vladu Bashara al-Assada.
 Tijekom Dvornikova zapovjedništva u Siriji od rujna 2015. do
 lipnja 2016., ruski zrakoplovi podržavali su Assadov režim i
 njegove saveznike dok su opsjedali istočni Alep koji su držali
 pobunjenici, bombardirajući gusto naseljena područja i uzrokujući
 velike civilne žrtve. 
</para>
<para>
 Putin je 2016. dodijelio Dvornikovu medalju heroja Rusije, jedno
 od najviših priznanja u zemlji.
</para>
<para>
 Europski dužnosnik rekao je za CNN da imenovanje "govori o
 priznanju Rusije da im ide iznimno loše i da moraju učiniti nešto
 drugačije".
</para>
<para>
 "Oni rade stvari na isti stari način", dodao je dužnosnik.
</para>

Putin imenovao novog generala poznatog po brutalnosti prema civilima u Siriji: 'On će biti još jedan autor zločina' Putin je 2016. dodijelio Dvornikovu medalju heroja Rusije, jedno od najviših priznanja u zemlji 
  Ruski predsjednik Vladimir Putin imenovao je
  novog generala, Aleksandra Dvornikova, koji će
  upravljati vojnim akcijama u Ukrajini dok ruska vojska mijenja
  planove nakon neuspjeha sa zauzimanjem Kijeva, piše The Guardian.


  Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Jake
  Sullivan, rekao je da "nijedno imenovanje bilo kojeg
  generala ne može izbrisati činjenicu da se Rusija već suočila sa
  strateškim neuspjehom u Ukrajini". Sullivan je kazao da je
  general Dvornikov poznat po o brutalnosti prema civilima u Siriji
  te da se isti takav obrazac može očekivati i u Ukrajini.


  „Ovaj general bit će samo još jedan autor zločina i brutalnosti
  nad ukrajinskim civilima. A Sjedinjene Američke Države, kao što
  sam već rekao, odlučne su učiniti sve što mogu da podrže
  Ukrajince dok se odupiru njemu i snagama kojima on zapovijeda“,
  poručio je Sullivan.



  Dvornikov se istaknuo vođenjem ruskih snaga u
  Siriji. Karijeru je započeo kao zapovjednik voda 1982. Borio
  se tijekom drugog rata u Čečeniji i zauzeo nekoliko čelnih
  pozicija.


  CNN navodi da je Dvornikov bio prvi zapovjednik ruskih vojnih
  operacija u Siriji, nakon što je Putin tamo poslao trupe u rujnu
  2015. kako bi podržali vladu Bashara al-Assada.
  Tijekom Dvornikova zapovjedništva u Siriji od rujna 2015. do
  lipnja 2016., ruski zrakoplovi podržavali su Assadov režim i
  njegove saveznike dok su opsjedali istočni Alep koji su držali
  pobunjenici, bombardirajući gusto naseljena područja i uzrokujući
  velike civilne žrtve. 


  Putin je 2016. dodijelio Dvornikovu medalju heroja Rusije, jedno
  od najviših priznanja u zemlji.


  Europski dužnosnik rekao je za CNN da imenovanje "govori o
  priznanju Rusije da im ide iznimno loše i da moraju učiniti nešto
  drugačije".


  "Oni rade stvari na isti stari način", dodao je dužnosnik.
 ima bogato iskustvo 

ima bogato iskustvo

Putin imenovao novog generala poznatog po brutalnosti prema civilima u Siriji: 'On će biti još jedan autor zločina'

<para>
 Anastasija Kotvitska, supruga bivšeg zastupnika
 Narodne fronte Ihora Kotvitskog, pokušala je iz
 Ukrajine preko Zakarpatje prenijeti 28 milijuna dolara i 1,3
 milijuna eura. Novac je imala u torbama. Zaustavili su je i
 priveli na granici s Mađarskom, piše Interfax.
</para>
<para>
 "Prema operativnim informacijama, carinici su je uhvatili u
 ilegalnom prenošenju 28 milijuna dolara i 1.3 milijuna eura preko
 državne granice, na kontrolnom punktu Vilok u Mađarskoj. Novac je
 bio u koferima bez deklaracije i mimo carinskih propisa", piše u
 priopćenju koje je objavio Interfax.
</para>
<para>
 Navodi se da je pokrenut kazneni postupak, a prema odredbama
 mađarskog kaznenog zakona, prijeti joj kazna od tri do šest
 godina zatvora.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/nexta_tv/status/1505635994627981313?ref_src=twsrc%5Etfw"/>

Žena bivšeg ukrajinskog zastupnika napunila kofere novcem pa htjela u Mađarsku. Imala je 30 milijuna dolara? Anastasija Kotvitska htjela je prenijeti 28 milijuna dolara i 1,3 milijuna eura. Priveli su je na granici 
   Anastasija Kotvitska, supruga bivšeg zastupnika
  Narodne fronte Ihora Kotvitskog, pokušala je iz
  Ukrajine preko Zakarpatje prenijeti 28 milijuna dolara i 1,3
  milijuna eura. Novac je imala u torbama. Zaustavili su je i
  priveli na granici s Mađarskom, piše Interfax.


  "Prema operativnim informacijama, carinici su je uhvatili u
  ilegalnom prenošenju 28 milijuna dolara i 1.3 milijuna eura preko
  državne granice, na kontrolnom punktu Vilok u Mađarskoj. Novac je
  bio u koferima bez deklaracije i mimo carinskih propisa", piše u
  priopćenju koje je objavio Interfax.


  Navodi se da je pokrenut kazneni postupak, a prema odredbama
  mađarskog kaznenog zakona, prijeti joj kazna od tri do šest
  godina zatvora.

 kao u filmu 

kao u filmu

Žena bivšeg ukrajinskog zastupnika napunila kofere novcem pa htjela u Mađarsku. Imala je 30 milijuna dolara?

<para>
 "Ruske snage imaju trodnevne zalihe goriva, koje se nadopunjuju
 cisternama. Nisu bili u stanju zadovoljiti potrebe okupljanja
 trupa", objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane, a uz to
 istaknulo i vijest o masovnom napuštanju vojnika Ruske Federacije
 jednog od važnijih frontova u zemlji.
</para>
<para>
 Ukrajinsko ministarstvo tvrdi da je u protekla 24 sata
 ukrajinsko ratno zrakoplovstvo pogodilo devet ruskih zračnih
 ciljeva - jedan avion, šest bespilotnih letjelica (UAV) i dva
 helikoptera.
</para>
<para>
 Također tvrde da se neki Ruski vojnici odbijaju boriti protiv
 Ukrajinaca.
</para>
<para>
 "U Oktirki, malom gradu u Sumskoj
 oblasti u središnjoj Ukrajini, 300 ruskih vojnika odbilo
 je ratovati protiv Ukrajine i napustilo je područje operacije",
 tvrdi ministarstvo.
</para>
<para>
 "Ukrajinske snage obranile su 13 napada i uništile 14 tenkova,
 osam borbenih vozila pješaštva, dva višenamjenska vučna vozila,
 tri topnička sustava i četiri druga vozila", dodaje se u
 izvješću.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="46801060-c353-11ec-8ee2-7a7f40b78d9a"/>
<para>
 Ministarstvo obrane priopćilo je da ruske snage imaju zalihe
 streljiva i hrane koje će trajati "ne više od tri dana". Riječ je
 o vrlo zanimljivoj informaciji u svjetlu činjenice da je jedan od
 najgore provedenih dijelova invazije Vladimira Putina na ukrajinu
 vojna logistika.
</para>
<para>
 Sredinom ožujka prenijeli smo zaključak
 američkog vojnog strateškog analitičara
 Michaela Kofmana iz Center for Naval Analyses
 (CNA), specijaliziranog za ruske studije, koji
 je zaključio da je Putinovoj vojsci ostalo još samo tri
 do najviše četiri tjedna prije nego što prestane biti borbeno
 sposobna, barem u većem dijelu razmjera koliko je to bila kadra
 do tada.
</para>

'300 ruskih vojnika odbilo se boriti protiv nas, otišli su', vojska Ukrajine o masovnom odlasku Rusa s fronta U svom dnevnom izvješću, ukrajinsko ministarstvo obrane priopćilo je da ruske snage imaju zalihe streljiva i hrane koje će trajati 'ne više od tri dana' 
  "Ruske snage imaju trodnevne zalihe goriva, koje se nadopunjuju
  cisternama. Nisu bili u stanju zadovoljiti potrebe okupljanja
  trupa", objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane, a uz to
  istaknulo i vijest o masovnom napuštanju vojnika Ruske Federacije
  jednog od važnijih frontova u zemlji.


  Ukrajinsko ministarstvo tvrdi da je u protekla 24 sata
  ukrajinsko ratno zrakoplovstvo pogodilo devet ruskih zračnih
  ciljeva - jedan avion, šest bespilotnih letjelica (UAV) i dva
  helikoptera.


  Također tvrde da se neki Ruski vojnici odbijaju boriti protiv
  Ukrajinaca.


  "U Oktirki, malom gradu u Sumskoj
  oblasti u središnjoj Ukrajini, 300 ruskih vojnika odbilo
  je ratovati protiv Ukrajine i napustilo je područje operacije",
  tvrdi ministarstvo.


  "Ukrajinske snage obranile su 13 napada i uništile 14 tenkova,
  osam borbenih vozila pješaštva, dva višenamjenska vučna vozila,
  tri topnička sustava i četiri druga vozila", dodaje se u
  izvješću.



  Ministarstvo obrane priopćilo je da ruske snage imaju zalihe
  streljiva i hrane koje će trajati "ne više od tri dana". Riječ je
  o vrlo zanimljivoj informaciji u svjetlu činjenice da je jedan od
  najgore provedenih dijelova invazije Vladimira Putina na ukrajinu
  vojna logistika.


  Sredinom ožujka prenijeli smo zaključak
  američkog vojnog strateškog analitičara
  Michaela Kofmana iz Center for Naval Analyses
  (CNA), specijaliziranog za ruske studije, koji
  je zaključio da je Putinovoj vojsci ostalo još samo tri
  do najviše četiri tjedna prije nego što prestane biti borbeno
  sposobna, barem u većem dijelu razmjera koliko je to bila kadra
  do tada.
 Gladni, bez municije, goriva 

Gladni, bez municije, goriva

'300 ruskih vojnika odbilo se boriti protiv nas, otišli su', vojska Ukrajine o masovnom odlasku Rusa s fronta

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.</para><hmn:article id="4c07c7e6-5514-11ed-b246-a631e81466e6" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1586067284908716032"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.</para><hmn:article id="83715150-5449-11ed-97c2-a68cdd84effa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu".</para><hmn:article id="fe68f45c-4a27-11ed-9cdb-6e6fb22891a7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski.</para>

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini? Već niz godina je glavni propagandist Putina u medijima, a sad je izričito rekao da Rusija treba, nakon što pokori Ukrajinu, pokoravati i druge zemlje Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom"."Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist.""Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže."On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu"."U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov."Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski. 'Trbuhozborac' 

'Trbuhozborac'

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2023. iznosila je 1 094 eura, javlja Državni zavod za statistiku, a to je, dodaju nominalno i realno više za 4,6% u odnosu na prosinac 2022.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu dalje kako je najvišaprosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz (1 685 eura), a najniža je isplaćena u djelatnostima Proizvodnja kože i srodnih proizvoda i Ostale osobne uslužne djelatnost (748 eura).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče prosječne satnice govore da je u siječnju iznosila 6,14 eura, a ispada kako smo prosječno radili 175 plaćenih sati. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153), zaključuju.</para>

U siječnju prosječna plaća 1094 eura. Poznato tko je najviše plaćen, a tko zapravo radi najviše Ispostavilo se da je prosječna plaća u siječnju nominalno i realno viša za 4,6% u odnosu na prosinac 2022. godine Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2023. iznosila je 1 094 eura, javlja Državni zavod za statistiku, a to je, dodaju nominalno i realno više za 4,6% u odnosu na prosinac 2022.Ističu dalje kako je najvišaprosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2023. isplaćena u djelatnosti Zračni prijevoz (1 685 eura), a najniža je isplaćena u djelatnostima Proizvodnja kože i srodnih proizvoda i Ostale osobne uslužne djelatnost (748 eura).Što se tiče prosječne satnice govore da je u siječnju iznosila 6,14 eura, a ispada kako smo prosječno radili 175 plaćenih sati. Najveći broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti zdravstvene zaštite (183), a najmanji broj plaćenih sati bio je u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (153), zaključuju. PODACI DZS-A 

PODACI DZS-A

U siječnju prosječna plaća 1094 eura. Poznato tko je najviše plaćen, a tko zapravo radi najviše

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.</para><hmn:image id="a7ac3d88-c941-11ed-b180-1e57569db736" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".</para><hmn:image id="a7a496fa-c941-11ed-8d1c-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.</para><hmn:article id="e765605a-c7e6-11ed-a9e2-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.</para><hmn:image id="a7a29c60-c941-11ed-815e-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.</para><hmn:image id="b956487e-c96b-11ed-8ad6-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"</para><hmn:article id="ef7f3972-c878-11ed-9f35-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.</para><hmn:image id="a7a18cc6-c941-11ed-b451-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..." Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca.</para>

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom Knjiga je trajni dokument sjećanja na zagrebački potres i nadljudski napor vatrogasaca, a prisjetili su se i znakova pažnje kao što su palačinke i kolači koji bi se samo pojavili. Publika se nasmijala kad je doznala da je tad trebalo pomagati i zagrebačkom zapovjedniku kojem je, eto, &apos;crko akumulator&apos; "Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa."Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac."Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte."Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. "I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana  i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..."  Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca. zagrebački junaci 

zagrebački junaci

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako javlja <ulink url="https://edition.cnn.com/travel/article/thailand-bungee-jump-snap-intl-hnk/index.html">CNN</ulink>, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka.</para>

Muškarcu na bungee jumpingu puklo uže. 'Zatvorio sam oči u strahu, a onda sam se našao pod vodom' 39-godišnjak je pukom srećom preživio nesreću,a snimka događaja počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.Kako javlja CNN, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu."Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka. srećom preživio 

Kolinda Grabar-Kitarović regirala na rat u Ukrajini na Twitteru: 'Ujedinjeni stojimo uz Ukrajinu i njezin narod''

Najčitanije

FOTO Objavljena prva fotografija s najvažnijeg sastanka od početka invazije: Ministri Kuleba i Lavrov prvi put oči u oči

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu'

Konašenkov: 'Ukrajinski nacisti ignoriraju naše zahtjeve da se žene i djecu koja su s njima puste'

Još iz rubrike

FOTO Krvava bitka za Kijev! Grad je pod snažnim raketiranjem, sve je više ranjenih civila

Zelenski poručio: 'Rusi su doveli Europu na korak do nuklearne katastrofe'

Zelenski poručio Rusiji: 'Vrijeme je za razgovor. Inače će gubici Rusije biti toliki da će vam trebati nekoliko generacija da se oporavite'

Više s weba

Pročitajte još

Putin imenovao novog generala poznatog po brutalnosti prema civilima u Siriji: 'On će biti još jedan autor zločina'

Žena bivšeg ukrajinskog zastupnika napunila kofere novcem pa htjela u Mađarsku. Imala je 30 milijuna dolara?

'300 ruskih vojnika odbilo se boriti protiv nas, otišli su', vojska Ukrajine o masovnom odlasku Rusa s fronta

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

Pročitajte još

Putin imenovao novog generala poznatog po brutalnosti prema civilima u Siriji: 'On će biti još jedan autor zločina'

Žena bivšeg ukrajinskog zastupnika napunila kofere novcem pa htjela u Mađarsku. Imala je 30 milijuna dolara?

'300 ruskih vojnika odbilo se boriti protiv nas, otišli su', vojska Ukrajine o masovnom odlasku Rusa s fronta

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

Više s weba