Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Zeleni tjedan 

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 RTL će od 13.30 sati
 emitirati Izvanredne vijesti u kojima donosimo
 najnovije informacije o ratu u Ukrajini. 
</para>
<para>
 Četvrti je dan ruske invazije na tu zemlju. Ruska vojska ušla je
 u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, u kojem se odvijaju
 žestoke ulične borbe. Kijev je jutros raketiran, i to po
 snimkama, stambeni dio. Predsjednik Volodimir Zelenskij
 odbio je ponudu Vladimira Putina da s Rusijom pregovara u
 Bjelorusiji. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c0501354-c353-11ec-ae83-52c0e7bbe268"/>
<para>
 Iz Poljske se javlja reporterka Leona Šiljeg koja izvještava o
 izbjegličkom valu. 
</para>
<para>
 Više o ratu na tlu Europe doznajte od RTL-ovih reportera i
 budite s nama od 13.30 sati! 
</para>
<para>evo kod za izvanredne/p&gt;
</para>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Frtlvijesti%2Fvideos%2F1026543217943723%2F&amp;width=640"/>

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini Ruska vojska ušla je u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, Kijev je opet raketiran 
  RTL će od 13.30 sati
  emitirati Izvanredne vijesti u kojima donosimo
  najnovije informacije o ratu u Ukrajini. 


  Četvrti je dan ruske invazije na tu zemlju. Ruska vojska ušla je
  u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, u kojem se odvijaju
  žestoke ulične borbe. Kijev je jutros raketiran, i to po
  snimkama, stambeni dio. Predsjednik Volodimir Zelenskij
  odbio je ponudu Vladimira Putina da s Rusijom pregovara u
  Bjelorusiji. 



  Iz Poljske se javlja reporterka Leona Šiljeg koja izvještava o
  izbjegličkom valu. 


  Više o ratu na tlu Europe doznajte od RTL-ovih reportera i
  budite s nama od 13.30 sati! 

evo kod za izvanredne/p&gt;

 četvrti dan invazije 

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini

kijev

Britanska ministrica vanjskih poslova: 'Ovo bi mogao biti početak kraja za Putina. Rat bi mogao trajati godinama'

Ukrajinski branitelji sa Zmijskog otoka koji su Rusima poručili da se je** možda su ipak živi

Rat u Ukrajini

Ruska vojska ušla je u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, Kijev je opet raketiran

četvrti dan invazije

Članak

RTL Vijesti

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A znate li koliko košta imati dijete? Otprilike 1000 eura godišnje, izračunao je tako njemački zavod za statistiku. Sve su uračunali i hranu i odjeću i školu i radne bilježnice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evo što su zaključili: Jedno dijete Nijemce košta 763 eura mjesečno, što godišnje znači 9756 eura. Ako imate dvoje djece, trošak se ipak ne dupla - dvoje djece mjesečno košta 1300 eura. A troje gotovo 1800.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, čim je starije dijete, to su veći troškovi. Tako šestogodišnjak košta 680 eura, 12-godišnjak skoro 1000. A glavni je zaključak da vas dijete do 18.-e godine košta 165.000 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odnosno, do punoljetnosti Nijemci u dijete ulože kao u jedan hrvatski stan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo i vas što kažete na ovu njemačku matematiku, pa je Hrvoje iz Zagreba rekao da dijete zaista od prve godine košta puno novaca: "Od osnovne opreme, prematanja pelena, robe, odjeće…". Na pitanje je li to oko 10 tisuća eura godišnje, odgovara: "Pa da, da, ako ne i više…"</para><hmn:article id="69a13122-0043-11ee-b77b-226079480319" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Berislav nabraja što sve računica uključuje: "Tu su izlasci, ne znam, malo bolja obleka, bolji mobiteli…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sanda iz Zagreba se ne slaže s računicom: "Za dijete 800 eura mjesečno?! Neee, ma to je laž. Dijete se može odgojiti s puno manje novaca, ali i s puno više. To je neusporediva kategorija."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I Dajana iz Zagreba kaže da ne treba puno potrošiti da bi imali dvoje djece: "Mislim da se sve može u nekim normalnim okvirima, možda malo skromnosti."</para>

Nijemci izračunali: Dijete mjesečno košta 763 eura, do punoljetnosti toliko da se može kupit stan u Hrvatskoj! Ako imate dvoje djece, trošak se ipak ne dupla - dvoje djece mjesečno košta 1300 eura. A troje gotovo 1800 eura... A znate li koliko košta imati dijete? Otprilike 1000 eura godišnje, izračunao je tako njemački zavod za statistiku. Sve su uračunali i hranu i odjeću i školu i radne bilježnice.Evo što su zaključili: Jedno dijete Nijemce košta 763 eura mjesečno, što godišnje znači 9756 eura. Ako imate dvoje djece, trošak se ipak ne dupla - dvoje djece mjesečno košta 1300 eura. A troje gotovo 1800.Naravno, čim je starije dijete, to su veći troškovi. Tako šestogodišnjak košta 680 eura, 12-godišnjak skoro 1000. A glavni je zaključak da vas dijete do 18.-e godine košta 165.000 eura.Odnosno, do punoljetnosti Nijemci u dijete ulože kao u jedan hrvatski stan.Pitali smo i vas što kažete na ovu njemačku matematiku, pa je Hrvoje iz Zagreba rekao da dijete zaista od prve godine košta puno novaca: "Od osnovne opreme, prematanja pelena, robe, odjeće…". Na pitanje je li to oko 10 tisuća eura godišnje, odgovara: "Pa da, da, ako ne i više…"Berislav nabraja što sve računica uključuje: "Tu su izlasci, ne znam, malo bolja obleka, bolji mobiteli…"Sanda iz Zagreba se ne slaže s računicom: "Za dijete 800 eura mjesečno?! Neee, ma to je laž. Dijete se može odgojiti s puno manje novaca, ali i s puno više. To je neusporediva kategorija."I Dajana iz Zagreba kaže da ne treba puno potrošiti da bi imali dvoje djece: "Mislim da se sve može u nekim normalnim okvirima, možda malo skromnosti." crno na bijelo 

crno na bijelo

Nijemci izračunali: Dijete mjesečno košta 763 eura, do punoljetnosti toliko da se može kupit stan u Hrvatskoj!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Hrvatska nogometna reprezentacija okupila se u ponedjeljak u Zagrebu pa zaputila u Rijeku na pripreme za završni turnir Lige nacija. Vatreni su u poslijepodnevnim satima odradili trening na Rujevici, koji je bio otvoren za javnost pa je na tribini bilo mnogo navijača. Taj je trening, nažalost, obilježio i jedan manji incident. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, nakon povika s tribina usmjerenih prema Marku Livaji , on je prekinuo trening i popeo se na ogradu kako bi raspravio s navijačima. Došao je i izbornik Zlatko Dalić koji je smirio situaciju pa se trening ubrzo nastavio. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A kako je sve počelo? Čini se da se u jednom trenutku lopta odbila prema navijačima i jednog dječaka pogodila u ruku. Nije bilo namjerno, ali nakon toga su krenuli povici prema Livaji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dječaka i njegovog oca su potom pozvali na teren, stigao je liječnik (utvrđeno je da je s rukom sve u redu), a oni su dobili neke poklone za ispriku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon treninga Livaja, dječak i njegov otac su se rukovali i sve je završeno u prijateljskom tonu.</para><hmn:video id="6503c494-03be-11ee-96da-7efce29107bb"/>

Incident obilježio prvi trening Vatrenih: Na Rujevici krenuli povici prema Livaji, Dalić smirivao situaciju Hrvatska nogometna reprezentacija u ponedjeljak poslijepodne odradila je trening na stadionu Rujevica  Hrvatska nogometna reprezentacija okupila se u ponedjeljak u Zagrebu pa zaputila u Rijeku na pripreme za završni turnir Lige nacija. Vatreni su u poslijepodnevnim satima odradili trening na Rujevici, koji je bio otvoren za javnost pa je na tribini bilo mnogo navijača.  Taj je trening, nažalost, obilježio i jedan manji incident. Naime, nakon povika s tribina usmjerenih prema Marku Livaji , on je prekinuo trening i popeo se na ogradu kako bi raspravio s navijačima. Došao je i izbornik Zlatko Dalić koji je smirio situaciju pa se trening ubrzo nastavio. A kako je sve počelo? Čini se da se u jednom trenutku lopta odbila prema navijačima i jednog dječaka pogodila u ruku. Nije bilo namjerno, ali nakon toga su krenuli povici prema Livaji.Dječaka i njegovog oca su potom pozvali na teren, stigao je liječnik (utvrđeno je da je s rukom sve u redu), a oni su dobili neke poklone za ispriku.Nakon treninga Livaja, dječak i njegov otac su se rukovali i sve je završeno u prijateljskom tonu. ZAISKRILO JE 

ZAISKRILO JE

Incident obilježio prvi trening Vatrenih: Na Rujevici krenuli povici prema Livaji, Dalić smirivao situaciju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Umjesto što se hvali da se uz Arkana tukao s Bad Blue Bojsima na Maksimiru, treba bi se ispričati Hrvatima. Delije ga nisu htjeli za vođu pa je iskompleksiran, građani Srbije više se ne boje diktatora Vučića - sve to su riječi Milojka Pantića koji je u intervjuu Direktovom Petru Panjkoti prošlog tjedna žestoko kritizirao srpskog predsjednika. Njegove riječi imale su veliki odjek pa je Direkt dobio i jednog vrijednog novog gledatelja:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da se ispričam navijačima Dinama i Hrvatima što sam bio na utakmici nekoj. Da se ispričavam Dinamovim navijačima i Hrvatima neću nikad i nemam zašto. Jesam li bio s Arkanom? Ne, nisam, i to je slagao. Nisam ga čak ni vidio. Znam tko je bio, ja nisam. Bolje biti Putin iz bilo čijeg susjedstva nego Pavelić iz susjedstva, a pri tome ne želim ni za koga to reći, a znam da ima mnogih koji bi se time ponosili. Kada ovakvu kampanju vodite, ovo su vam sve dokazi pravog hibridnog rata", rekao je Vučić u gostovanju na Prvoj Srpskoj televiziji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, mi sudjelujemo u hibridnom ratu, zajedno sa zapadnim silama smo dio urote kojoj je jedini cilj napakostiti Srbiji. Ili je možda, samo možda - gospodin Vučić nenaviknut na bilokakvu kritiku. Pa mu smeta i par rečenica jednog komentatora koje većina medija u Srbiji ili ne može ili ne želi objaviti. Kao što ispočetka nisu htjeli objaviti ni stvarne brojke ni snimke s prosvjeda. Koji su ovog vikenda bili najmasovniji do sada. I to je problem srpskog predsjednika: Deseci tisuća ljudi koji nisu zadovoljni vlašću, koji misle da je ona odgovorna za porast i toleriranje nasilja, građani koji žele predsjednika, ne cara. Ne Direkt. Prosvjede u ovoj emisiji pratimo od prvog dana, zanima nas zašto su ljudi nezadovoljni, zanima nas i što žele promijeniti. Činit ćemo to i dalje - pa nas gospodine Vučiću - samo gledajte.</para>

Direkt naljutio srpskog predsjednika, a mi imamo samo jednu poruku: 'Gospodine Vučiću, samo nas gledajte!' &apos;Sudjelujemo u hibridnom ratu, zajedno sa zapadnim silama smo dio urote kojoj je jedini cilj napakostiti Srbiji. Ili je možda, samo možda - gospodin Vučić nenaviknut na bilokakvu kritiku&apos; Umjesto što se hvali da se uz Arkana tukao s Bad Blue Bojsima na Maksimiru, treba bi se ispričati Hrvatima. Delije ga nisu htjeli za vođu pa je iskompleksiran, građani Srbije više se ne boje diktatora Vučića - sve to su riječi Milojka Pantića koji je u intervjuu Direktovom Petru Panjkoti prošlog tjedna žestoko kritizirao srpskog predsjednika. Njegove riječi imale su veliki odjek pa je Direkt dobio i jednog vrijednog novog gledatelja:"Da se ispričam navijačima Dinama i Hrvatima što sam bio na utakmici nekoj. Da se ispričavam Dinamovim navijačima i Hrvatima neću nikad i nemam zašto. Jesam li bio s Arkanom? Ne, nisam, i to je slagao. Nisam ga čak ni vidio. Znam tko je bio, ja nisam. Bolje biti Putin iz bilo čijeg susjedstva nego Pavelić iz susjedstva, a pri tome ne želim ni za koga to reći, a znam da ima mnogih koji bi se time ponosili. Kada ovakvu kampanju vodite, ovo su vam sve dokazi pravog hibridnog rata", rekao je Vučić u gostovanju na Prvoj Srpskoj televiziji.Da, mi sudjelujemo u hibridnom ratu, zajedno sa zapadnim silama smo dio urote kojoj je jedini cilj napakostiti Srbiji. Ili je možda, samo možda - gospodin Vučić nenaviknut na bilokakvu kritiku. Pa mu smeta i par rečenica jednog komentatora koje većina medija u Srbiji ili ne može ili ne želi objaviti. Kao što ispočetka nisu htjeli objaviti ni stvarne brojke ni snimke s prosvjeda. Koji su ovog vikenda bili najmasovniji do sada. I to je problem srpskog predsjednika: Deseci tisuća ljudi koji nisu zadovoljni vlašću, koji misle da je ona odgovorna za porast i toleriranje nasilja, građani koji žele predsjednika, ne cara. Ne Direkt. Prosvjede u ovoj emisiji pratimo od prvog dana, zanima nas zašto su ljudi nezadovoljni, zanima nas i što žele promijeniti. Činit ćemo to i dalje - pa nas gospodine Vučiću - samo gledajte. 'putin iz susjedstva' 

'putin iz susjedstva'

Direkt naljutio srpskog predsjednika, a mi imamo samo jednu poruku: 'Gospodine Vučiću, samo nas gledajte!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znalo ga se vidjeti u njima po gradu u posebnim prilikama, znali su ih koristiti i građani, ali malo tko je znao da je pokojni gradonačelnik navodno imao dvije kočije. Preciznije, imao ih je Zagreb, a nitko nije pitao tko im je stvarni vlasnik. I bile su na Hipodromu, sve do konca prošle godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio je ovako kišni dan kao što je i danas, ustvari je puno jača kiša padala, tako nam priču počinje predsjednik Galopskog kluba i podnositelj kaznene prijave zbog krađe kočija. Za sve optužuje Ognjena Preosta, peterostrukog slavodobitnika Alke i bivšeg zamjenika ravnatelja Vojno-sigurnosne agencije, osuđenog na dvije godine i 10 mjeseci zatvora zbog pronevjere. Kočije su nestale pod okriljem noći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sa šleperom koji ima na sebi dizalicu zakačili su taj kontejner u kojem se nalaze kočije Hipodroma Zagreb, digli ga preko ograde, natovarili i pobjegli. I to je jedna situacija za koju smo ostali paf svi, ne vjerujući da je to netko bio u stanju napraviti", govori Enimark Ponjević, predsjednik Galopskog kluba Zagreb.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivšeg alkarskog vojvodu odmah smo nazvali. Ognjen Preost javio nam se na poziv, ali nije bio raspoložen da stane ispred kamere i da izjavu. Rekao je da je sve što se dogodilo jedan kroz jedan legalno, no nismo uspjeli doznati gdje su danas sporne kočije.</para><hmn:article id="d70bec64-004a-11ee-86f8-8aed80f4e9d5" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali smo zato doznali da je temelj za prisvajanje kočija Preostu našao u izjavi bivšeg voditelja Hipodroma. Dragomir Jurjević, kako nam je sam ispričao, nakon Bandićeve smrti kod bilježnika je potpisao izjavu da je čuo kako Bandić ostavlja kočije i konje Preostu. A tu navodnu izjavu Bandić je dao još 2015.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na zahtjev gospodina Preosta 2022. godine, on je tražio od mene da ja dam izjavu da je to njemu gradonačelnik poklonio, darovao, dao, ja ne znam što", govori Dragomir Jurjević, bivši direktor Hipodroma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam to potpisao na njegov zahtjev, jer da ja nisam to potpisao, on bi mene vjerojatno tužio, i opet bi bio proces, zašto, kako", govori Jurjević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je moguće da se vlasništvo nad ičime prenese na temelju osam godina stare navodne izjave koju je čula treća strana, Jurjević ne zna, ali spreman je reći sve što zna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jesam, na sudu, zašto ne. Ja sam dao izjavu takvu kakva je, a je li ona pravno dobra ili nije, to nije moje", dodaje Jurjević.</para><hmn:article id="68665868-f9aa-11ed-b912-6ac603def67a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zna se da kočije vrijedne 40-ak tisuća eura Milan Bandić nikada nije prijavio u imovinskoj kartici. No, čak i da su bile njegova imovina, jedna usmena izjava bez bilo koje druge papirologije, vjeruje prijavitelj, ne znači ništa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"S kojim pravom vi nakon smrti Bandića prozivate sad 'ovo su moj konji, ovo su moje kočije i tako sve živo odnose odavde", govori Enimark Ponjević, predsjednik Galopskog kluba Zagreb.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Niti im je to gradonačelnik dao, u to sam uvjeren, niti im je mogao dati, jer to nije od gradonačelnika. On se vozio u njima, tadašnji gradonačelnik, kao što bi se trebao i današnji i svaki", dodaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali kočija nema, i u njima se po Bundeku ne voze djeca, kako je pokojni gradonačelnik navodno htio. Jesu li sada kod Preosta, i ako jesu, što s njima radi i treba li ih vratiti na Hipodrom, utvrdit će valjda istraga.</para>

Gdje su nestali konji i kočije pokojnog Milana Bandića. Direkt u potrazi za njima Ali kočija nema, i u njima se po Bundeku ne voze djeca, kako je pokojni gradonačelnik navodno htio. Jesu li sada kod Preosta, i ako jesu, što s njima radi i treba li ih vratiti na Hipodrom, utvrdit će valjda istraga Znalo ga se vidjeti u njima po gradu u posebnim prilikama, znali su ih koristiti i građani, ali malo tko je znao da je pokojni gradonačelnik navodno imao dvije kočije. Preciznije, imao ih je Zagreb, a nitko nije pitao tko im je stvarni vlasnik. I bile su na Hipodromu, sve do konca prošle godine."Bio je ovako kišni dan kao što je i danas, ustvari je puno jača kiša padala, tako nam priču počinje predsjednik Galopskog kluba i podnositelj kaznene prijave zbog krađe kočija. Za sve optužuje Ognjena Preosta, peterostrukog slavodobitnika Alke i bivšeg zamjenika ravnatelja Vojno-sigurnosne agencije, osuđenog na dvije godine i 10 mjeseci zatvora zbog pronevjere. Kočije su nestale pod okriljem noći."Sa šleperom koji ima na sebi dizalicu zakačili su taj kontejner u kojem se nalaze kočije Hipodroma Zagreb, digli ga preko ograde, natovarili i pobjegli. I to je jedna situacija za koju smo ostali paf svi, ne vjerujući da je to netko bio u stanju napraviti", govori Enimark Ponjević, predsjednik Galopskog kluba Zagreb.Bivšeg alkarskog vojvodu odmah smo nazvali. Ognjen Preost javio nam se na poziv, ali nije bio raspoložen da stane ispred kamere i da izjavu. Rekao je da je sve što se dogodilo jedan kroz jedan legalno, no nismo uspjeli doznati gdje su danas sporne kočije.Ali smo zato doznali da je temelj za prisvajanje kočija Preostu našao u izjavi bivšeg voditelja Hipodroma. Dragomir Jurjević, kako nam je sam ispričao, nakon Bandićeve smrti kod bilježnika je potpisao izjavu da je čuo kako Bandić ostavlja kočije i konje Preostu. A tu navodnu izjavu Bandić je dao još 2015."Na zahtjev gospodina Preosta 2022. godine, on je tražio od mene da ja dam izjavu da je to njemu gradonačelnik poklonio, darovao, dao, ja ne znam što", govori Dragomir Jurjević, bivši direktor Hipodroma."Ja sam to potpisao na njegov zahtjev, jer da ja nisam to potpisao, on bi mene vjerojatno tužio, i opet bi bio proces, zašto, kako", govori Jurjević.Kako je moguće da se vlasništvo nad ičime prenese na temelju osam godina stare navodne izjave koju je čula treća strana, Jurjević ne zna, ali spreman je reći sve što zna."Jesam, na sudu, zašto ne. Ja sam dao izjavu takvu kakva je, a je li ona pravno dobra ili nije, to nije moje", dodaje Jurjević.Zna se da kočije vrijedne 40-ak tisuća eura Milan Bandić nikada nije prijavio u imovinskoj kartici. No, čak i da su bile njegova imovina, jedna usmena izjava bez bilo koje druge papirologije, vjeruje prijavitelj, ne znači ništa."S kojim pravom vi nakon smrti Bandića prozivate sad 'ovo su moj konji, ovo su moje kočije i tako sve živo odnose odavde", govori Enimark Ponjević, predsjednik Galopskog kluba Zagreb."Niti im je to gradonačelnik dao, u to sam uvjeren, niti im je mogao dati, jer to nije od gradonačelnika. On se vozio u njima, tadašnji gradonačelnik, kao što bi se trebao i današnji i svaki", dodaje.Ali kočija nema, i u njima se po Bundeku ne voze djeca, kako je pokojni gradonačelnik navodno htio. Jesu li sada kod Preosta, i ako jesu, što s njima radi i treba li ih vratiti na Hipodrom, utvrdit će valjda istraga. GDJE SU? 

GDJE SU?

Gdje su nestali konji i kočije pokojnog Milana Bandića. Direkt u potrazi za njima

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čovjek koji je viknuo Slava Ukrajini, i koji je izazvao ovu ljutnju predsjednika je Viktor Filima, predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Grada Zagreba i gost RTL Direkta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto ste to viknuli?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je bile neplanirana i moja prirodna moja i kao čovjeka i kao Hrvata. Rođen sam u Hrvatskoj, nešto sam naučio u Hrvatskoj. Moja reakcija na stalnu travestiju Zorana Milanovića, stalno vrijeđanje ljudskog dostojanstva, Ukrajine i ukrajinskog naroda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jeste li očekivali ovakvu reakciju predsjednika, da će nakon toga održati govore?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Namjera je bila dobronamjerna poruka. Ne znam zašto je Zoran Milanović natječe s Miloradom Dodikom i Orbanom tko će više pomoći Vladimiru Putinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koji su njegovi odjeci u Ukrajinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjerujem da je svima žao. Netom prije Zorana Milanovića u Skupštini je govorio branitelj. Sjetio sam branitelja od prije 30 godina, kada su se suprotstavili zlu, izborili se… Ponukalo me to što je Hrvatska, koja je bila žrtva velikosrpske agresije, koja se izborila i ostvarila sve nacionalne ciljeve, da zaslužuje biti na pravoj strani povijesti.</para><hmn:video id="f8915e22-03c5-11ee-9f19-7efce29107bb"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što kažete na njegovu tvrdnju da je taj pozdrav kompromitiran, da je to poklič najradikalnijih šovinista zapadne Ukrajine koji su radili s nacistima i pobili tisuće Židova, Poljaka…?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjerujem da svi danas u svijetu, milijuni ljudi u Ukrajini, bilo da su Ukrajinci, krimski Tatari, Poljaci , Židovi, milijuni u Finskoj, Švedskoj, Francuskoj - svi uzvikuju 'Slava Ukrajini!' kao pozdrav slobodi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>koliko je ukraj izbjeglica u Hrvatskoj i kako im je?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Između 25.000 i 30.000. Hrvati su otvorili vrata, primili ih kao najbližu rodbinu. Znam da im je jako dobro u Hrvatskoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi pričaju o ukrajinskog protuofenzivi, ukrajinska vojska pozvala je na šutnju. Zašto je važno šutjeti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Važno je napraviti spot i poslati poruku, oni koji trebaju znaju kada će biti ukrajinska ofenziva, ona će svakako biti, Ukrajina će se izboriti, ostvariti svoje nacionalne ciljeve, na nama je da se usmjerimo najviše što možemo da se pobijedi zlo koje nadire, ne samo na Ukrajinu nego Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakva je situacija u Ukrajini? Čujete se sigurno s rodbinom i prijateljima, napadi su svakodnevni, godinu i pol od početka rata. Imaju li još snage…?</para><hmn:article id="9a2e5670-03af-11ee-b9b7-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što reći kad mi u Hrvatskoj jako dobro znamo kako je bilo prije 30 godina. Teško je, ali nema izbora, nema uzmaka, kuda bi mi hrvatski prije više od 30 godina uzmaknuli? U Sloveniju, Austriju, Češku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je put izboriti se i pozivam sve koji mogu da maksimalno pomognu sada Ukrajini, kad je bitno. Zahvalio bih svim Hrvatima koji pomažu Ukrajini , Vladi RH, posebno malim gradovima, Obrovcu koji ima jako veliko srce i praktično pomaže i gradu Puli koji su uz Ukrajinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slava Ukrajini, Viva Croatia!</para>

Čovjek koji je naljutio Milanovića: 'Ne znam zašto se on natječe s Dodikom i Orbanom u pomaganju Putinu' Predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Grada Zagreba kaže da je u Hrvatskoj trenutačno između 25.000 i 30.000 Ukrajinca, da su ih Hrvati primili kao najbližu rodbinu. O svojoj reakciji kaže: &apos;Hrvatska zaslužuje biti na pravoj strani povijesti&apos; Čovjek koji je viknuo Slava Ukrajini, i koji je izazvao ovu ljutnju predsjednika je Viktor Filima, predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Grada Zagreba i gost RTL Direkta.Zašto ste to viknuli?To je bile neplanirana i moja prirodna moja i kao čovjeka i kao Hrvata. Rođen sam u Hrvatskoj, nešto sam naučio u Hrvatskoj. Moja reakcija na stalnu travestiju Zorana Milanovića, stalno vrijeđanje ljudskog dostojanstva, Ukrajine i ukrajinskog naroda.Jeste li očekivali ovakvu reakciju predsjednika, da će nakon toga održati govore?Namjera je bila dobronamjerna poruka. Ne znam zašto je Zoran Milanović natječe s Miloradom Dodikom i Orbanom tko će više pomoći Vladimiru Putinu.Koji su njegovi odjeci u Ukrajinu?Vjerujem da je svima žao. Netom prije Zorana Milanovića u Skupštini je govorio branitelj. Sjetio sam branitelja od prije 30 godina, kada su se suprotstavili zlu, izborili se… Ponukalo me to što je Hrvatska, koja je bila žrtva velikosrpske agresije, koja se izborila i ostvarila sve nacionalne ciljeve, da zaslužuje biti na pravoj strani povijesti.Što kažete na njegovu tvrdnju da je taj pozdrav kompromitiran, da je to poklič najradikalnijih šovinista zapadne Ukrajine koji su radili s nacistima i pobili tisuće Židova, Poljaka…?Vjerujem da svi danas u svijetu, milijuni ljudi u Ukrajini, bilo da su Ukrajinci, krimski Tatari, Poljaci , Židovi, milijuni u Finskoj, Švedskoj, Francuskoj - svi uzvikuju 'Slava Ukrajini!' kao pozdrav slobodi.koliko je ukraj izbjeglica u Hrvatskoj i kako im je?Između 25.000 i 30.000. Hrvati su otvorili vrata, primili ih kao najbližu rodbinu. Znam da im je jako dobro u Hrvatskoj.Svi pričaju o ukrajinskog protuofenzivi, ukrajinska vojska pozvala je na šutnju. Zašto je važno šutjeti?Važno je napraviti spot i poslati poruku, oni koji trebaju znaju kada će biti ukrajinska ofenziva, ona će svakako biti, Ukrajina će se izboriti, ostvariti svoje nacionalne ciljeve, na nama je da se usmjerimo najviše što možemo da se pobijedi zlo koje nadire, ne samo na Ukrajinu nego Europu.Kakva je situacija u Ukrajini? Čujete se sigurno s rodbinom i prijateljima, napadi su svakodnevni, godinu i pol od početka rata. Imaju li još snage…?Što reći kad mi u Hrvatskoj jako dobro znamo kako je bilo prije 30 godina. Teško je, ali nema izbora, nema uzmaka, kuda bi mi hrvatski prije više od 30 godina uzmaknuli? U Sloveniju, Austriju, Češku?To je put izboriti se i pozivam sve koji mogu da maksimalno pomognu sada Ukrajini, kad je bitno. Zahvalio bih svim Hrvatima koji pomažu Ukrajini , Vladi RH, posebno malim gradovima, Obrovcu koji ima jako veliko srce i praktično pomaže i gradu Puli koji su uz Ukrajinu.Slava Ukrajini, Viva Croatia! Viktor Filima kod Mojmire 

Viktor Filima kod Mojmire

Čovjek koji je naljutio Milanovića: 'Ne znam zašto se on natječe s Dodikom i Orbanom u pomaganju Putinu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zamjenica ministra obrane Ukrajine Hana Maljar kazala je na brifingu pred novinarima sinoć da si Ukrajina ne može priuštiti to da otvoreno izvještava o broju svojih poginulih vojnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Razlog su vojne potrebe tijekom izvanrednog stanja. To je informacija koju neprijatelj ne bi trebao znati zato što vojni stručnjaci na osnovu tih podataka mogu donijeti mnoge zaključke i koristiti ih za analizu i planiranje", kazala je na brifingu što ga je organizirala ukrajinska državna medijska agencija Ukrinform.</para><hmn:article id="9427de4a-041e-11ed-8d03-a2671c04ce00" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Maljar je kazala i to da obrani Ukrajine uopće šteti već i prikupljanje žrtava među ukrajinskim vojnicima, njihovo sistematiziranje, analiziranje i objavljivanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine jutros je objavio broj dosadašnjih gubitaka vojnih snaga Rusije, u što su uključene i snage proruskih separatista, paramilitarnih skupina poput jedinica "Wagnera" i sličnih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U izvještaju se navodi da su "ukupni borbeni gubici neprijatelja od 24. veljače do 15. srpnja otprilike" oko 38.000 poginulih, od toga 130 u prethodnih 24 sata, 1672 tenka (pet u posljednjih 24 sata), 109 protuzračnih sustava, 220 vojnih aviona, 188 helikoptera, 15 ratnih brodova, 2731 vojno vozilo za razne logističke namjene (od cisterni za gorivo do transportera).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodi se također i 155 krstarećih raketa, oklopnih vozila 3866, 842 artiljerijska sustava, 681 dron i 247 višecijevnih raketnih bacača.</para><hmn:article id="9213956c-d52b-11ec-9f91-3e4a54d0cd87" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"><hmn:presentation><width value="1270" unit="px"/><depth value="166" unit="px"/></hmn:presentation></hmn:article><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što o svojim gubicima Ukrajina otvoreno navodi, civilne su žrtve rata. Najnovija informacija s kojom je izašao Ukrinform navodi da je u ratu u Ukrajini do sada ubijeno 352 djece, te da ih je najmanje još 657 ranjeno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkako je počela ruska ofenziva ekstremno koncentriranih snaga na istoku Ukrajine u Donbasu, pojedini politički i vojni dužnosnici Ukrajine izjavljivali su da su u tim bitkama gubici obostrano strašni. U nekoliko navrata spominjalo se oko sto poginulih ukrajinskih vojnika dnevno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za rusku stranu ukrajinski su branitelji, pak, opisivali da juriša "isto onako kako se to radilo u Prvom svjetskom ratu", zbog čega ruski vojnici masovno ginu, ali da napreduju naprosto zbog višestruke prevage u artiljeriji i uz pritisak masovnosti svojih trupa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Branitelji su u Sjeverodonjecku opisivali da prvo ruska artiljerija nekoliko sati tuče po gradu, da ruska vojska potom pošalje svoje ljude u juriš, koji bivaju desetkovani pod paljbom ukrajinskih vojnika, pa kad posljedično uoče gdje su položaji Ukrajinaca, opet krenu s višesatnim artiljerijskim napadom i tako stalno i iznova.</para><hmn:article id="9169aef8-0046-11ed-8f4c-16d4adb46460" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nedugo nakon početka rata postalo je jasno da su ruski gubici i u ljudstvu i u tehnici strašni. Zapadni vojni dužnosnici isprva nisu vjerovali izvještajima Kijeva, da bi ubrzo prihvatili da su ti izvještaji neusporedivo bliži istini od onih iz Moskve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tome u prilog je išla i objava Komsomolskaje Pravde od 21. ožujka, kada je u vijesti o žrtvama ruskih vojnika u Ukrajini navedeno da ih je već tada poginulo čak 9861, a ranjeno 16.153. Članak je ubrzo povučen. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov tada je komentirao da "nije u njegovoj domeni komentirati" takve stvari.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekoliko tjedana poslije Peskov je za Sky News neodređeno kazao: "Imamo značajne gubitke vojnika. To je velika tragedija za nas."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uopće, prema određenim analizama sa Zapada takvi brutalni gubici su možda i glavni od nekoliko razloga zašto Vladimir Putin i dalje inzistira da se rat u Ukrajini, pod prijetnjom dugogodišnjih zatvorskih kazni, vodi kao "specijalna vojna operacija". Takva definicija, naime, zakonski daje ovlasti Kremlju da može ne objavljivati broj poginulih.</para><hmn:article id="767771ee-d75a-11ec-9df8-625f77fa319f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vijesti od prije nekoliko dana, inače, kažu da je ruski državni FSB angažirao Wagner, tvrtku za organiziranje plaćeničkih trupa, da novači nove vojnike po ruskih zatvorima. Posebno onima osuđenima na dugogodišnje zatvorske kazne nudi se pomilovanje, određeni novac, te nezanemariv iznos njihovim obiteljima ako bi u ratu poginuli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, pak, prije nekoliko dana, najavljujući skoru veliku protuofenzivu ukrajinske vojske, najavio podizanje čak milijun vojnika. Odmah po objavi, pojedini su vojni dužnosnici i stručnjaci za ratne sukobe ocijenili da je, u prvom redu zbog obuke, tako masovna brojka vjerojatno pretjerana, ali da bi Ukrajina uskoro mogla biti u stanju znatno podići brojnost svojih trupa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče ruskih gubitaka, kada je sredinom svibnja postalo definitivno jasno da su ruske trupe u tada niti tri mjeseca rata pretrpjele besprimjerne gubitke u ljudstvu, bilo da je riječ o ranjenima, bilo da je riječ o poginulima, europski šef diplomacije Josep Borrell komentirao je:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako je istina da je Rusija izgubila 15 posto svojih trupa od početka tog rata, onda je to svjetski rekord u gubicima bilo koje vojske koja je napala neku zemlju."</para>

Zamjenica ukrajinskog ministra obrane priznala da taje broj poginulih vojnika. Objasnila zašto Posljedice pokolja svojih trupa u katastrofalnim bitkama na istoku Ukrajine kriju i Kijev i Kremlj. Jedni to priznaju, drugi ne. A i motivi su drugačiji Zamjenica ministra obrane Ukrajine Hana Maljar kazala je na brifingu pred novinarima sinoć da si Ukrajina ne može priuštiti to da otvoreno izvještava o broju svojih poginulih vojnika."Razlog su vojne potrebe tijekom izvanrednog stanja. To je informacija koju neprijatelj ne bi trebao znati zato što vojni stručnjaci na osnovu tih podataka mogu donijeti mnoge zaključke i koristiti ih za analizu i planiranje", kazala je na brifingu što ga je organizirala ukrajinska državna medijska agencija Ukrinform.Maljar je kazala i to da obrani Ukrajine uopće šteti već i prikupljanje žrtava među ukrajinskim vojnicima, njihovo sistematiziranje, analiziranje i objavljivanje.Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine jutros je objavio broj dosadašnjih gubitaka vojnih snaga Rusije, u što su uključene i snage proruskih separatista, paramilitarnih skupina poput jedinica "Wagnera" i sličnih.U izvještaju se navodi da su "ukupni borbeni gubici neprijatelja od 24. veljače do 15. srpnja otprilike" oko 38.000 poginulih, od toga 130 u prethodnih 24 sata, 1672 tenka (pet u posljednjih 24 sata), 109 protuzračnih sustava, 220 vojnih aviona, 188 helikoptera, 15 ratnih brodova, 2731 vojno vozilo za razne logističke namjene (od cisterni za gorivo do transportera).Navodi se također i 155 krstarećih raketa, oklopnih vozila 3866, 842 artiljerijska sustava, 681 dron i 247 višecijevnih raketnih bacača.Ono što o svojim gubicima Ukrajina otvoreno navodi, civilne su žrtve rata. Najnovija informacija s kojom je izašao Ukrinform navodi da je u ratu u Ukrajini do sada ubijeno 352 djece, te da ih je najmanje još 657 ranjeno.Otkako je počela ruska ofenziva ekstremno koncentriranih snaga na istoku Ukrajine u Donbasu, pojedini politički i vojni dužnosnici Ukrajine izjavljivali su da su u tim bitkama gubici obostrano strašni. U nekoliko navrata spominjalo se oko sto poginulih ukrajinskih vojnika dnevno.Za rusku stranu ukrajinski su branitelji, pak, opisivali da juriša "isto onako kako se to radilo u Prvom svjetskom ratu", zbog čega ruski vojnici masovno ginu, ali da napreduju naprosto zbog višestruke prevage u artiljeriji i uz pritisak masovnosti svojih trupa.Branitelji su u Sjeverodonjecku opisivali da prvo ruska artiljerija nekoliko sati tuče po gradu, da ruska vojska potom pošalje svoje ljude u juriš, koji bivaju desetkovani pod paljbom ukrajinskih vojnika, pa kad posljedično uoče gdje su položaji Ukrajinaca, opet krenu s višesatnim artiljerijskim napadom i tako stalno i iznova.Nedugo nakon početka rata postalo je jasno da su ruski gubici i u ljudstvu i u tehnici strašni. Zapadni vojni dužnosnici isprva nisu vjerovali izvještajima Kijeva, da bi ubrzo prihvatili da su ti izvještaji neusporedivo bliži istini od onih iz Moskve.Tome u prilog je išla i objava Komsomolskaje Pravde od 21. ožujka, kada je u vijesti o žrtvama ruskih vojnika u Ukrajini navedeno da ih je već tada poginulo čak 9861, a ranjeno 16.153. Članak je ubrzo povučen. Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov tada je komentirao da "nije u njegovoj domeni komentirati" takve stvari.Nekoliko tjedana poslije Peskov je za Sky News neodređeno kazao: "Imamo značajne gubitke vojnika. To je velika tragedija za nas."Uopće, prema određenim analizama sa Zapada takvi brutalni gubici su možda i glavni od nekoliko razloga zašto Vladimir Putin i dalje inzistira da se rat u Ukrajini, pod prijetnjom dugogodišnjih zatvorskih kazni, vodi kao "specijalna vojna operacija". Takva definicija, naime, zakonski daje ovlasti Kremlju da može ne objavljivati broj poginulih.Vijesti od prije nekoliko dana, inače, kažu da je ruski državni FSB angažirao Wagner, tvrtku za organiziranje plaćeničkih trupa, da novači nove vojnike po ruskih zatvorima. Posebno onima osuđenima na dugogodišnje zatvorske kazne nudi se pomilovanje, određeni novac, te nezanemariv iznos njihovim obiteljima ako bi u ratu poginuli.Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, pak, prije nekoliko dana, najavljujući skoru veliku protuofenzivu ukrajinske vojske, najavio podizanje čak milijun vojnika. Odmah po objavi, pojedini su vojni dužnosnici i stručnjaci za ratne sukobe ocijenili da je, u prvom redu zbog obuke, tako masovna brojka vjerojatno pretjerana, ali da bi Ukrajina uskoro mogla biti u stanju znatno podići brojnost svojih trupa.Što se tiče ruskih gubitaka, kada je sredinom svibnja postalo definitivno jasno da su ruske trupe u tada niti tri mjeseca rata pretrpjele besprimjerne gubitke u ljudstvu, bilo da je riječ o ranjenima, bilo da je riječ o poginulima, europski šef diplomacije Josep Borrell komentirao je:"Ako je istina da je Rusija izgubila 15 posto svojih trupa od početka tog rata, onda je to svjetski rekord u gubicima bilo koje vojske koja je napala neku zemlju." Brutalne brojke žrtava 

Brutalne brojke žrtava

Zamjenica ukrajinskog ministra obrane priznala da taje broj poginulih vojnika. Objasnila zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra.</para>

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra' Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra. ukrajina pokrenula ofenzivu 

ukrajina pokrenula ofenzivu

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I najmanji fragment projektila može uzrokovati nuklearnu katastrofu i curenje radijacije", upozorenje je to koje je poslao ukrajinski državni operater Energoatom nakon što su zabilježili kako je krstareći projektil nisko preletio iznad jedne ukrajinske nukelarke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Rusija je ispalila krstareći projektil "kritično nisko" iznad nuklearne elektrane na jugu Ukrajine", objavio je ukrajinski državni operater Energoatom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Rusija nastavlja ugrožavati sigurnost ukrajinskih nuklearnih elektrana i prijeti svijetu novom nuklearnom katastrofom", stoji u priopćenju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Rusija je počinila još jedan akt nuklearnog terorizma - u 5:30 sati ruska krstareća raketa, slična raketi 'Kalibar', preletjela je kritično nisko iznad nuklearne elektrane na jugu. Vjerojatno je ovaj projektil ispaljen u smjeru Kijeva, gdje su se jutros čule eksplozije", objavio je Energoatom.</para><hmn:article id="41cec660-c74a-11ec-8c3f-0242ac120013" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ruske snage još uvijek ne shvaćaju da čak i najmanji fragment projektila može uzrokovati nuklearnu katastrofu i curenje radijacije", zaključuje se u priopćenju.</para>

Energoatom: 'Rusija prijeti nuklearnom katastrofom. I najmanji fragment projektila može uzrokovati katastrofu' Krstareći projektil letio je kritično nisko iznad nuklearke na jugu Ukrajine zbog čega su se oglasio ukrajinski državni operater "I najmanji fragment projektila može uzrokovati nuklearnu katastrofu i curenje radijacije", upozorenje je to koje je poslao ukrajinski državni operater Energoatom nakon što su zabilježili kako je krstareći projektil nisko preletio iznad jedne ukrajinske nukelarke."Rusija je ispalila krstareći projektil "kritično nisko" iznad nuklearne elektrane na jugu Ukrajine", objavio je ukrajinski državni operater Energoatom. "Rusija nastavlja ugrožavati sigurnost ukrajinskih nuklearnih elektrana i prijeti svijetu novom nuklearnom katastrofom", stoji u priopćenju."Rusija je počinila još jedan akt nuklearnog terorizma - u 5:30 sati ruska krstareća raketa, slična raketi 'Kalibar', preletjela je kritično nisko iznad nuklearne elektrane na jugu. Vjerojatno je ovaj projektil ispaljen u smjeru Kijeva, gdje su se jutros čule eksplozije", objavio je Energoatom."Ruske snage još uvijek ne shvaćaju da čak i najmanji fragment projektila može uzrokovati nuklearnu katastrofu i curenje radijacije", zaključuje se u priopćenju. incident s projektilom 

incident s projektilom

Energoatom: 'Rusija prijeti nuklearnom katastrofom. I najmanji fragment projektila može uzrokovati katastrofu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruske snage tijekom noći pokrenule su niz napada na Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u čijim dijelovima je došlo do prekida u opskrbi strujom, a granatiran je i grad Zaporožje, objavili su u petak lokalni dužnosnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu. Bilo je oko deset eksplozija", objavio je guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov na komunikacijskoj platformi Telegram, dodajući i da su hitne službe na terenu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zasad nema informacija o žrtvama u Harkivu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najmanje 17 ruskih projektila pogodilo je jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja u petak ujutro, izvijestio je vršitelj dužnosti gradonačelnika Anatolij Kurtiev.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama.</para>

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu'  Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je guverner putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama Ruske snage tijekom noći pokrenule su niz napada na Harkiv, drugi ukrajinski grad po veličini, u čijim dijelovima je došlo do prekida u opskrbi strujom, a granatiran je i grad Zaporožje, objavili su u petak lokalni dužnosnici."Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu. Bilo je oko deset eksplozija", objavio je guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov na komunikacijskoj platformi Telegram, dodajući i da su hitne službe na terenu.Zasad nema informacija o žrtvama u Harkivu.Najmanje 17 ruskih projektila pogodilo je jugoistočni ukrajinski grad Zaporižja u petak ujutro, izvijestio je vršitelj dužnosti gradonačelnika Anatolij Kurtiev.Napadi su bili usmjereni na energetsku infrastrukturu, objavio je putem Telegrama, dodajući da se prikupljaju podaci o šteti i žrtvama. NIZ NAPADA 

NIZ NAPADA

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu' 

<para>
 Treći je dan invazije Rusije na Ukrajinu.
</para>
<para>
 Na jugu Ukrajine, ruske snage zauzele su Melitopolj preko kojeg
 kopnenim putem pokušavaju Krim spojiti Donjeckom i Luganskom.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c30b474e-c353-11ec-bf29-4661a5d38be0"/>
<para>
 Ukrajina tvrdi da je odbila pomorski desant kod Mariupolja te da
 još uvijek drži pod kontrolom grad Herson. Na istoku, ratuje se
 gradu Sumiju, dok sa sjevera Rusi napreduju prema Kijevu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a22cc252-c1cb-11ec-9408-0242ac12001e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Na
 području glavnog grada, teške borbe vodile su se predgrađu Obolon
 na sjeveru, i Vasil-kivu kod zračne baze na jugozapadu gdje
 Ukrajinci tvrde da su oborili i ruski transportni zrakoplov pun
 padobranaca. Rusi napadaju elektranu u Troješčini.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a2460ff0-c1cb-11ec-97d2-0242ac120025" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 U
 središtu Kijeva, ratuje se u četvrti Šulijavka kod Zoološkog
 vrta. Izgleda da je ruski cilj zauzeti zgrade državnih
 institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg.
</para>

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca Izgleda da je ruski cilj u Kijevu zauzeti zgrade državnih institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg 
  Treći je dan invazije Rusije na Ukrajinu.


  Na jugu Ukrajine, ruske snage zauzele su Melitopolj preko kojeg
  kopnenim putem pokušavaju Krim spojiti Donjeckom i Luganskom.



  Ukrajina tvrdi da je odbila pomorski desant kod Mariupolja te da
  još uvijek drži pod kontrolom grad Herson. Na istoku, ratuje se
  gradu Sumiju, dok sa sjevera Rusi napreduju prema Kijevu.


   Na
  području glavnog grada, teške borbe vodile su se predgrađu Obolon
  na sjeveru, i Vasil-kivu kod zračne baze na jugozapadu gdje
  Ukrajinci tvrde da su oborili i ruski transportni zrakoplov pun
  padobranaca. Rusi napadaju elektranu u Troješčini.


   
      
   U
  središtu Kijeva, ratuje se u četvrti Šulijavka kod Zoološkog
  vrta. Izgleda da je ruski cilj zauzeti zgrade državnih
  institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg.
 rat u ukrajini 

rat u ukrajini

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca

<para>
 Je li opravdano strahovati od nuklearnog napada, zašto ljudi
 masovno kupuju jod i ima li to smisla. Na ta pitanja u RTL
 Direktu su dogovorili Pavle Kalinić, stručnjak
 za hitne situacije, koje god bile, te stručnjak za nuklearnu
 energiju Tonći Tadić.
</para>
<para>
 Tadić je na početku komentirao mislili li da je prijetnja
 nuklearnim oružjem realna ili blef.
</para>
<para>
 "To je blef. To je nedogovorna izjava predsjednika Ruske
 federacije. Rusija je stalna članica Vijeće sigurnosti, SAD,
 Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina, u prvom članku
 sporazuma o neširenju nuklearnog oružja navode se kao zemlja koja
 pazi da se ono ne koristi i koje jamče svjetski mir nekorištenjem
 nuklearnom oružja. Podsjetio bih na činjenicu kako glasi što je
 on rekao. Nije rekao da se sprema za napad nego da podiže bojevu
 gotovost radi odvraćanja od napada. Pentagon je promptno
 demantirao da je netko sa zapada dignuo spremnost, možda je tek
 sad nakon Putinove izjave. Što se često govori i spominje kod
 nas, kako u ruskoj nuklearnoj strategiji stoji da je dopuštena
 eskalacija radi deeskalacije, da mogu baciti bombu pa se ponašati
 da se ništa nije dogodilo - ne to ne piše u ruskoj obrambenoj
 strategiji nego stoji ono što je Putin napravio. Najavi se
 prijetnja korištenjem, a ne da s baci bomba. Niti u doba
 korejskog rata kad je Amerika bila jedini posjednik nuklearnog
 oružja nije koristila nuklearnu bombu", kazao je Tadić.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b1564698-c353-11ec-ae10-2a7bdc5d576f"/>
<para>
 "Rusi su do svoje prve atomske bombe došli '49., a korejski rat
 je bio 50-ih. Putin je stjeran u zid, sam je naveo da je učio od
 štakora. Kad istjerate štakora u kut on kreće u napad. Napravio
 je napad, svi suosjećamo s ukrajinskim narodom jer smo i sami
 bili kolateralna žrtva prepucavanja istoka i zapada, ali i BiH, a
 osobno me brine da se slučajno ne pokuša to što se događa između
 Rusije i Ukrajine, da se ne prelije na naš prostor. Republika
 Srpska, sjeverno Kosovo, sjeverna Crna Gora, to bi mogli biti
 problemi za nas jer smatram da smo mi u vojnom smislu
 najpripremljeniji nego 1991. jer su došle nove generacije koje
 nemaju vojnog roka i obuku. 1991. nismo bili naoružani kako bog
 zapovijeda, ali smo imali ljude koji su znali s određenim
 tipovima oružja rukovati. U velikom smo minusu, kad bi nam netko
 poklonio nešto trebati vremena da se nova generacija na to
 obuči", kazao je Kalinić.
</para>
<para>
 "Moram dodati bitan detalj apropo nuklearnog rata. Putin lansira
 rakete, a zapad čega da padnu. Ne, čim se prva lansira, sa zapada
 kreće čitava salva, ne samo iz SAD-a, nego i iz podmornica, s
 francuskih i britanskih lansera. NATO je nuklearni savez", kazao
 je Tadić. 
</para>
<para>
 Komentirao je i veliku potražnju za jodom.
</para>
<para>
 "Da ljudima bude jasno, ako dođe do nuklearnog rata, jod će biti
 zadnja stvar koja će vam trebati. Jod se koristi samo kad je
 doista pred vama radioaktivni oblak i to dva sata prije i tri
 sata poslije i samo jedna jedina tableta. Uzimate li ga preko
 mjere, uništit ćete štitnjaču i jetru. Pogotovo se ne smije
 uzimati elementarni jod jer se time trujete. Dolazimo do
 najblesavijeg dijela. Cijela priča s jodom se odnosi na situaciju
 kad se zapali nuklearka. Kod današnje termonuklearne bombe od 100
 kilotona u njoj ima 10 kilograma plutonija, a kad je gorio
 Černobil gorjelo je 50 tona goriva. Jod se razvija u reaktorima
 nakon dugog rada reaktora. U nuklearnoj eksploziji sve traje 10
 nanosekundi. Ima zanemariva količina joda i širi se isključivo u
 području gdje je bomba pukla, tamo gdje donese vjetar", kazao je
 Tadić.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b0f21362-c353-11ec-8aa6-2a7bdc5d576f"/>
<para>
 "Za jod je određeno bilo do 40 godina", kazao je Kalinić. 
</para>
<para>
 "U slučaju nuklearke, 135 miligrama, to je golema doza. Jedan
 miligram dnevno više od toga je toksično. Uzima se 135 miligrama
 kad je pitanje života i smrti. To koristite u slučaju kad
 dobijete naredbu kad to radite, piti preventivno to je
 besmisleno", kazao je Tadić. 
</para>
<para>
 "Molim građane RH da panično ne idu po jod, neka ga ne piju
 preventivno, za tim nema potrebne. Stvorena je histerija", kazao
 je Kalinić. 
</para>
<para>
 Kalinić je komentirao i što raditi da je posrijedi nuklearno
 oružje.
</para>
<para>
 "Kod nas bi veći problem bio Krško, ali ako se nešto dogodi
 sklonite se. Što se tiče skloništa, ona su nepripremljena. Nisam
 siguran da iti jedno sklonište ima adekvatnu ventilaciju, filter.
 Filteri nisu mijenjani 30 godini. Ključna je ventilacija, morate
 imati rezerve hrane i vode, morate se otuširati i baciti tu vodu.
 Mnoga od skloništa smo dali na uporabu sportskim društvima.
 Spojili su se na kanalizaciju i ta skloništa su postala
 neupotrebljiva. Nakon osamostaljenja RH nakon '95. donesena je
 odluka da ih ne treba i da rata neće biti, više se ne grade.
 Jedina zemlja koja iam dovoljno skloništa za sve je Švicarska
 koja nije ratovala godina. Kad su se počele graditi podzemne
 garaže tražili smo da s eone prerade ali je to odbijeno i to se
 nije dogodilo. To bi se dalo i danas riješiti", kazao je. 
</para>
<para>
 Kazao je da je trebalo napraviti mnoge stvari koje nisu
 napravljene te da nije trebalo ukinuti Ured za upravljanje hitnim
 situacijama te da je civilna zaštita trebala bolje
 zaživjeti. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="af14f320-c353-11ec-812d-4661a5d38be0"/>
<para>
 Komentirao je treba li tunel Grič vratiti da se koristi kao
 sklonište. 
</para>
<para>
 "Morao bi imati balistička vrata, trebali bi stručnjaci i
 statičari provjeriti koliko je tu armatura čvrst. Bolje se i u to
 skloniti nego biti nasred ceste", kazao je Kalinić. 
</para>
<para>
 Tadić je komentirao i rusko preuzimanje ukrajinskih
 nuklearki. 
</para>
<para>
 "Oni žele Ukrajinu ostaviti bez struje. Ukrajina ima flotu
 nuklearki koje daju struju. Onaj koji kontrolira struju
 kontrolira i gospodarski život zemlje. Prema Ženevskim
 konvencijama, onaj koji je okupatorska sila preuzima odgovornost
 za funkcioniranje elektro-energetskog sustava, što znači da Rusi
 preuzimaju odgovornost za sigurnost nuklearki. Po meni bi
 nuklearke bile najsigurnije da se Rusi vrate u Rusiju. Ono što je
 ovdje problematično, što ljude brine, hoće li netko zapaliti
 nuklearku. Ne, jer bi nagrabusili ruski vojnici. Vjetrovi pušu od
 zapada prema istoku, što znači da bi s time ozračili Bjelorusiju
 i Rusiju, toliko bedasti nisu", kazao je Tadić. 
</para>
<para>
 Komentirao je i do kud bi se osjetile posljedice nuklearnog
 oružja. 
</para>
<para>
 "Maše se s nekakvih 6,500 ruskih nuklearnih bojnih glava. Imam
 friški bilten znanstvenika o ruskim nuklearnim snagama iz 2019.
 koji kaže da je polovica toga za otpis. S jedne strane triciji
 morate zanavljati svakih 13 godina, imate elektroniku koja
 stradava od starosti. Neke od tih bojevih glava su oldtimeri,
 nitko u Hrvatskoj ne vozi auto iz '78. Bio bih sretan da ne moram
 lansirati raketu iz '78. da ne ubije mene. Arsenal je velik, ali
 koliko je moderniziran i što može napraviti je upitno. Ono što je
 ključno je da su kao Amerikanci prešli na termonuklearne bojeve
 glave sa snagom od 100 kilotona. Da upotrijebe jednu od njih na
 Ukrajini, to nas ne ugrožava. Moraju gađati u Zagreb da bi nas
 ugrozila", kazao je Tadić. 
</para>
<para>
 Kalinić je komentirao i je li Putin Hitler 21. stoljeća.
</para>
<para>
 "Smatram da je bolesno racionalan. U vašoj emisiji ili nekoj
 drugoj sam rekao kad sam vidio koliko je vojske složeno, a bilo
 je oko 150 tisuća vojnika, oni to pojačavaju, njihovi ciljevi ne
 idu brzinom kojom su očekivali. Ako ukrajinska vojska ode na 300
 tisuća vojnika, da biste išli preko njih morate ići sa 600 tisuća
 vojnika. Ne vjerujem da će Rusija odustati, Putin je objavio koji
 su njegovi ciljevi, a netko tko bi to potpisao bi izgubio vlast u
 Ukrajini. To je zemlja od preko 40 milijuna stanovnika, neki će
 izbjeći, ali koja snaga vojna treba biti da biste to držali pod
 okupacijom. Loše je odigrana priča što se tiče druge svjetske
 sile, SAD je prva, Rusija druga, Kina treća. Rusija je gurnuta u
 zagrljaj Kine koji ni njima neće odgovarati. Ako se pokaže da je
 zapad loše reagirao zanima me što će se događati s kineskim
 aspiracijama prema Tajvanu", kazao je Kalinić.
</para>

'Ako dođe do nukelarnog rata jod je zadnje što će vam trebati! Stvorena je histerija. Evo gdje nuklearna bomba mora pogoditi da bi nas ugrozila' 'Molim građane RH da panično ne idu po jod, neka ga ne piju preventivno, za tim nema potrebne', kazao je Kalinić, a s njim se složio i Tadić 
  Je li opravdano strahovati od nuklearnog napada, zašto ljudi
  masovno kupuju jod i ima li to smisla. Na ta pitanja u RTL
  Direktu su dogovorili Pavle Kalinić, stručnjak
  za hitne situacije, koje god bile, te stručnjak za nuklearnu
  energiju Tonći Tadić.


  Tadić je na početku komentirao mislili li da je prijetnja
  nuklearnim oružjem realna ili blef.


  "To je blef. To je nedogovorna izjava predsjednika Ruske
  federacije. Rusija je stalna članica Vijeće sigurnosti, SAD,
  Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina, u prvom članku
  sporazuma o neširenju nuklearnog oružja navode se kao zemlja koja
  pazi da se ono ne koristi i koje jamče svjetski mir nekorištenjem
  nuklearnom oružja. Podsjetio bih na činjenicu kako glasi što je
  on rekao. Nije rekao da se sprema za napad nego da podiže bojevu
  gotovost radi odvraćanja od napada. Pentagon je promptno
  demantirao da je netko sa zapada dignuo spremnost, možda je tek
  sad nakon Putinove izjave. Što se često govori i spominje kod
  nas, kako u ruskoj nuklearnoj strategiji stoji da je dopuštena
  eskalacija radi deeskalacije, da mogu baciti bombu pa se ponašati
  da se ništa nije dogodilo - ne to ne piše u ruskoj obrambenoj
  strategiji nego stoji ono što je Putin napravio. Najavi se
  prijetnja korištenjem, a ne da s baci bomba. Niti u doba
  korejskog rata kad je Amerika bila jedini posjednik nuklearnog
  oružja nije koristila nuklearnu bombu", kazao je Tadić.



  "Rusi su do svoje prve atomske bombe došli '49., a korejski rat
  je bio 50-ih. Putin je stjeran u zid, sam je naveo da je učio od
  štakora. Kad istjerate štakora u kut on kreće u napad. Napravio
  je napad, svi suosjećamo s ukrajinskim narodom jer smo i sami
  bili kolateralna žrtva prepucavanja istoka i zapada, ali i BiH, a
  osobno me brine da se slučajno ne pokuša to što se događa između
  Rusije i Ukrajine, da se ne prelije na naš prostor. Republika
  Srpska, sjeverno Kosovo, sjeverna Crna Gora, to bi mogli biti
  problemi za nas jer smatram da smo mi u vojnom smislu
  najpripremljeniji nego 1991. jer su došle nove generacije koje
  nemaju vojnog roka i obuku. 1991. nismo bili naoružani kako bog
  zapovijeda, ali smo imali ljude koji su znali s određenim
  tipovima oružja rukovati. U velikom smo minusu, kad bi nam netko
  poklonio nešto trebati vremena da se nova generacija na to
  obuči", kazao je Kalinić.


  "Moram dodati bitan detalj apropo nuklearnog rata. Putin lansira
  rakete, a zapad čega da padnu. Ne, čim se prva lansira, sa zapada
  kreće čitava salva, ne samo iz SAD-a, nego i iz podmornica, s
  francuskih i britanskih lansera. NATO je nuklearni savez", kazao
  je Tadić. 


  Komentirao je i veliku potražnju za jodom.


  "Da ljudima bude jasno, ako dođe do nuklearnog rata, jod će biti
  zadnja stvar koja će vam trebati. Jod se koristi samo kad je
  doista pred vama radioaktivni oblak i to dva sata prije i tri
  sata poslije i samo jedna jedina tableta. Uzimate li ga preko
  mjere, uništit ćete štitnjaču i jetru. Pogotovo se ne smije
  uzimati elementarni jod jer se time trujete. Dolazimo do
  najblesavijeg dijela. Cijela priča s jodom se odnosi na situaciju
  kad se zapali nuklearka. Kod današnje termonuklearne bombe od 100
  kilotona u njoj ima 10 kilograma plutonija, a kad je gorio
  Černobil gorjelo je 50 tona goriva. Jod se razvija u reaktorima
  nakon dugog rada reaktora. U nuklearnoj eksploziji sve traje 10
  nanosekundi. Ima zanemariva količina joda i širi se isključivo u
  području gdje je bomba pukla, tamo gdje donese vjetar", kazao je
  Tadić.



  "Za jod je određeno bilo do 40 godina", kazao je Kalinić. 


  "U slučaju nuklearke, 135 miligrama, to je golema doza. Jedan
  miligram dnevno više od toga je toksično. Uzima se 135 miligrama
  kad je pitanje života i smrti. To koristite u slučaju kad
  dobijete naredbu kad to radite, piti preventivno to je
  besmisleno", kazao je Tadić. 


  "Molim građane RH da panično ne idu po jod, neka ga ne piju
  preventivno, za tim nema potrebne. Stvorena je histerija", kazao
  je Kalinić. 


  Kalinić je komentirao i što raditi da je posrijedi nuklearno
  oružje.


  "Kod nas bi veći problem bio Krško, ali ako se nešto dogodi
  sklonite se. Što se tiče skloništa, ona su nepripremljena. Nisam
  siguran da iti jedno sklonište ima adekvatnu ventilaciju, filter.
  Filteri nisu mijenjani 30 godini. Ključna je ventilacija, morate
  imati rezerve hrane i vode, morate se otuširati i baciti tu vodu.
  Mnoga od skloništa smo dali na uporabu sportskim društvima.
  Spojili su se na kanalizaciju i ta skloništa su postala
  neupotrebljiva. Nakon osamostaljenja RH nakon '95. donesena je
  odluka da ih ne treba i da rata neće biti, više se ne grade.
  Jedina zemlja koja iam dovoljno skloništa za sve je Švicarska
  koja nije ratovala godina. Kad su se počele graditi podzemne
  garaže tražili smo da s eone prerade ali je to odbijeno i to se
  nije dogodilo. To bi se dalo i danas riješiti", kazao je. 


  Kazao je da je trebalo napraviti mnoge stvari koje nisu
  napravljene te da nije trebalo ukinuti Ured za upravljanje hitnim
  situacijama te da je civilna zaštita trebala bolje
  zaživjeti. 



  Komentirao je treba li tunel Grič vratiti da se koristi kao
  sklonište. 


  "Morao bi imati balistička vrata, trebali bi stručnjaci i
  statičari provjeriti koliko je tu armatura čvrst. Bolje se i u to
  skloniti nego biti nasred ceste", kazao je Kalinić. 


  Tadić je komentirao i rusko preuzimanje ukrajinskih
  nuklearki. 


  "Oni žele Ukrajinu ostaviti bez struje. Ukrajina ima flotu
  nuklearki koje daju struju. Onaj koji kontrolira struju
  kontrolira i gospodarski život zemlje. Prema Ženevskim
  konvencijama, onaj koji je okupatorska sila preuzima odgovornost
  za funkcioniranje elektro-energetskog sustava, što znači da Rusi
  preuzimaju odgovornost za sigurnost nuklearki. Po meni bi
  nuklearke bile najsigurnije da se Rusi vrate u Rusiju. Ono što je
  ovdje problematično, što ljude brine, hoće li netko zapaliti
  nuklearku. Ne, jer bi nagrabusili ruski vojnici. Vjetrovi pušu od
  zapada prema istoku, što znači da bi s time ozračili Bjelorusiju
  i Rusiju, toliko bedasti nisu", kazao je Tadić. 


  Komentirao je i do kud bi se osjetile posljedice nuklearnog
  oružja. 


  "Maše se s nekakvih 6,500 ruskih nuklearnih bojnih glava. Imam
  friški bilten znanstvenika o ruskim nuklearnim snagama iz 2019.
  koji kaže da je polovica toga za otpis. S jedne strane triciji
  morate zanavljati svakih 13 godina, imate elektroniku koja
  stradava od starosti. Neke od tih bojevih glava su oldtimeri,
  nitko u Hrvatskoj ne vozi auto iz '78. Bio bih sretan da ne moram
  lansirati raketu iz '78. da ne ubije mene. Arsenal je velik, ali
  koliko je moderniziran i što može napraviti je upitno. Ono što je
  ključno je da su kao Amerikanci prešli na termonuklearne bojeve
  glave sa snagom od 100 kilotona. Da upotrijebe jednu od njih na
  Ukrajini, to nas ne ugrožava. Moraju gađati u Zagreb da bi nas
  ugrozila", kazao je Tadić. 


  Kalinić je komentirao i je li Putin Hitler 21. stoljeća.


  "Smatram da je bolesno racionalan. U vašoj emisiji ili nekoj
  drugoj sam rekao kad sam vidio koliko je vojske složeno, a bilo
  je oko 150 tisuća vojnika, oni to pojačavaju, njihovi ciljevi ne
  idu brzinom kojom su očekivali. Ako ukrajinska vojska ode na 300
  tisuća vojnika, da biste išli preko njih morate ići sa 600 tisuća
  vojnika. Ne vjerujem da će Rusija odustati, Putin je objavio koji
  su njegovi ciljevi, a netko tko bi to potpisao bi izgubio vlast u
  Ukrajini. To je zemlja od preko 40 milijuna stanovnika, neki će
  izbjeći, ali koja snaga vojna treba biti da biste to držali pod
  okupacijom. Loše je odigrana priča što se tiče druge svjetske
  sile, SAD je prva, Rusija druga, Kina treća. Rusija je gurnuta u
  zagrljaj Kine koji ni njima neće odgovarati. Ako se pokaže da je
  zapad loše reagirao zanima me što će se događati s kineskim
  aspiracijama prema Tajvanu", kazao je Kalinić.
 KALINIĆ I TADIĆ U DIREKTU 

KALINIĆ I TADIĆ U DIREKTU

'Ako dođe do nukelarnog rata jod je zadnje što će vam trebati! Stvorena je histerija. Evo gdje nuklearna bomba mora pogoditi da bi nas ugrozila'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski mediji počeli su otvoreno spominjati tajanstvenu privatnu vojnu jedinicu - Wagnere, prenosi <ulink url="https://www.bbc.com/news/live/business-62330230">BBC</ulink>. Jedinicu nikada nisu spominjali izravno, a čak su i izbjegavali o njoj govoriti. Čini se da su sada ipak prekršili taj "tabu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skupina je posljednjih osam godina aktivna u Ukrajini, Siriji i afričkim zemljama, a opetovano je optuživana za ratne zločine i razna kršenja ljudskih prava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U srijedu su glavne večernje vijesti na najpopularnijoj ruskoj televizijskoj postaji, Rossiya 1, priznale da su Wagneri bili uključeni u rat u Ukrajini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ratni izvjestitelj, Yevgeny Poddubny, izvještavao je s ruševina elektrane u istočnoj Ukrajini. Rekao je: "Područje su oslobodili stručnjaci iz privatne vojske, Wagneri, glabenici, orkestar…" Tako je nabrajao riječi koje se najčešće na društvenim mrežama koriste kako bi se izbjeglo korištenje riječi Wagner.</para><hmn:article id="b6c482d0-c352-11ec-b033-6a7363df2ef2" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čini se kako je ovo prvi put da je Wagnere spomenuo novinar državne televizije, i to kao jedinicu aktivnu u Ukrajini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istog dana, popularan pro-kremljinski tabloid Komsomolskaya Pravda nazvao je Wagnere "legendarnom jedinicom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ova privatna vojna jedinica, Wagner PMC, odavno je postala ruski brend poznat u cijelom svijetu", rekao je jedan novinar. "Oni su obavljali zadatke i u Siriji i u Africi. Sada se ravnopravno bore u Donbasu uz ruske postrojbe i narodnu miliciju iz Luganske i Donjecke narodne republike", dodao je.</para>

Ruski mediji prekinuli šutnju o 'tajanstvenim' Wagnerima: 'Odavno su postali poznati ruski brend...' Skupina je posljednjih osam godina aktivna u Ukrajini, Siriji i afričkim zemljama, a opetovano je optuživana za ratne zločine i kršenja ljudskih prava Ruski mediji počeli su otvoreno spominjati tajanstvenu privatnu vojnu jedinicu - Wagnere, prenosi BBC. Jedinicu nikada nisu spominjali izravno, a čak su i izbjegavali o njoj govoriti. Čini se da su sada ipak prekršili taj "tabu".Skupina je posljednjih osam godina aktivna u Ukrajini, Siriji i afričkim zemljama, a opetovano je optuživana za ratne zločine i razna kršenja ljudskih prava.U srijedu su glavne večernje vijesti na najpopularnijoj ruskoj televizijskoj postaji, Rossiya 1, priznale da su Wagneri bili uključeni u rat u Ukrajini.Ratni izvjestitelj, Yevgeny Poddubny, izvještavao je s ruševina elektrane u istočnoj Ukrajini. Rekao je: "Područje su oslobodili stručnjaci iz privatne vojske, Wagneri, glabenici, orkestar…" Tako je nabrajao riječi koje se najčešće na društvenim mrežama koriste kako bi se izbjeglo korištenje riječi Wagner.Čini se kako je ovo prvi put da je Wagnere spomenuo novinar državne televizije, i to kao jedinicu aktivnu u Ukrajini.Istog dana, popularan pro-kremljinski tabloid Komsomolskaya Pravda nazvao je Wagnere "legendarnom jedinicom"."Ova privatna vojna jedinica, Wagner PMC, odavno je postala ruski brend poznat u cijelom svijetu", rekao je jedan novinar. "Oni su obavljali zadatke i u Siriji i u Africi. Sada se ravnopravno bore u Donbasu uz ruske postrojbe i narodnu miliciju iz Luganske i Donjecke narodne republike", dodao je. 'legendarna jedinica?' 

'legendarna jedinica?'

Ruski mediji prekinuli šutnju o 'tajanstvenim' Wagnerima: 'Odavno su postali poznati ruski brend...'

<para>
 Novorođenčad s Odjela intenzivne njege u dječjoj bolnici u
 Dnjepru, u istočnoj Ukrajini, premještena su u četvrtak u
 improvizirano sklonište za bombe na nižoj razini zgrade.
</para>
<para>
 "Ovo je improvizirano sklonište za bombe. Možete li zamisliti?",
 napisao je doktor Denis Surkov, šef odjela
 u Dnjepropetrovskoj oblasnoj dječjoj kliničkoj bolnici, u poruci
 za <ulink url="https://www.nytimes.com/live/2022/02/24/world/russia-attacks-ukraine?smid=tw-nytimes&amp;smtyp=cur#newborns-at-a-dnipro-childrens-hospital-moved-into-bomb-shelter">NY Times</ulink> putem WhatsApp-a. "Ovo je naša
 stvarnost."
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c4d8887a-c353-11ec-bcb7-42385e526088"/>
<para>
 Na video snimci koju je poslao dr. Surkov, a koju je snimio
 njegov kolega, vide se  novorođenčad zamotana u deke,
 dok su neka u naručjima bolničkog osoblja.
</para>
<para>
 Dnjepar je bio meta raketnih udara ruske invazije na Ukrajinu
 koja je započela u četvrtak rano ujutro.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/nytimes/status/1497048732642205697?ref_src=twsrc%5Etfw"/>

VIDEO Potresne snimke beba s neonatologije u Ukrajini. Prve dane života provode u skloništu, primaju kisik... Dnjepar je bio meta raketnih udara ruske invazije na Ukrajinu koja je započela u četvrtak rano ujutro 
  Novorođenčad s Odjela intenzivne njege u dječjoj bolnici u
  Dnjepru, u istočnoj Ukrajini, premještena su u četvrtak u
  improvizirano sklonište za bombe na nižoj razini zgrade.


  "Ovo je improvizirano sklonište za bombe. Možete li zamisliti?",
  napisao je doktor Denis Surkov, šef odjela
  u Dnjepropetrovskoj oblasnoj dječjoj kliničkoj bolnici, u poruci
  za NY Times putem WhatsApp-a. "Ovo je naša
  stvarnost."



  Na video snimci koju je poslao dr. Surkov, a koju je snimio
  njegov kolega, vide se  novorođenčad zamotana u deke,
  dok su neka u naručjima bolničkog osoblja.


  Dnjepar je bio meta raketnih udara ruske invazije na Ukrajinu
  koja je započela u četvrtak rano ujutro.

 situacija je teška 

situacija je teška

VIDEO Potresne snimke beba s neonatologije u Ukrajini. Prve dane života provode u skloništu, primaju kisik...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Anton Geraščenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova Ukrajine na Twitteru je zamolio za donacije generatora i grijalica kako bi Ukrajinci lakše preživjeli zimu koja je pred njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najbolja pomoć Ukrajini, osim oružja, su autonomni izvori struje i topline. Ako imate generator koji ne koristite ili koristite rijeko, molim vas da razmislite o doniranju Ukrajini. Pred nama je teška zima, ali izdržat ćemo. Molim vas da o tome kontaktirate ukrajinsku ambasadu u vašoj zemlji", poručio je Geraščenko.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/Gerashchenko_en/status/1587424466111320064?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1587424466111320064%7Ctwgr%5E1c40cd5f6fc105c79bedb64a655f2734c4d9c81e%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fukrajina-moli-ako-imate-grijalice-ili-generatore-javite-se-nasoj-ambasadi%2F2408238.aspx"/>

Savjetnik ukrajinskog ministra: 'Ako imate grijalice ili generatore, javite se ambasadi' Savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova na Twitteru je zamolio za donacije grijalica i generatora Anton Geraščenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova Ukrajine na Twitteru je zamolio za donacije generatora i grijalica kako bi Ukrajinci lakše preživjeli zimu koja je pred njima."Najbolja pomoć Ukrajini, osim oružja, su autonomni izvori struje i topline. Ako imate generator koji ne koristite ili koristite rijeko, molim vas da razmislite o doniranju Ukrajini. Pred nama je teška zima, ali izdržat ćemo. Molim vas da o tome kontaktirate ukrajinsku ambasadu u vašoj zemlji", poručio je Geraščenko. TEŠKA ZIMA 

TEŠKA ZIMA

Savjetnik ukrajinskog ministra: 'Ako imate grijalice ili generatore, javite se ambasadi'

<para>
 Rusija je u Ukrajini rasporedila gotovo 8.000 plaćenika iz
 zloglasne grupe Wagner od kojih je 3.000 poginulo, kazao je
 pred odborom za vanjske poslove Donjeg doma britanskog parlamenta
 Christo Grozev, izvršni direktor
 Bellingcata, platforme koja se bavi istraživačkim novinarstvom.
</para>
<para>
 Grozev je kazao da Bellingcatovi izvori unutar Wagnera, najveće
 od triju plaćeničkih tvrtki uključenih u sukob, kažu da je broj
 poginulih "znatno veći" nego što se očekivalo.
</para>
<para>
 Među poginulima je i 200 wagnerovaca poslanih u Kijev prije
 sukoba kako bi ubili istaknute političke ličnosti, a "velik
 broj" pripadnika Wagner bio je raspoređen uz konvoje koji su
 napredovali prema ukrajinskoj prijestolnici iz Bjelorusije.
</para>
<para>
 Grozev je rekao da su također bili prisutni u Buči, gdje su
 otkriveni neki od najgorih dokaza o navodnim ratnim zločinima,
 navodi dpa.
</para>
<para>
 Istraživački novinar kaže da su mu bivši pripadnici Wagner grupe
 kazali da se neki pripadnici bore samo zato što uživaju u
 ubijanju.
</para>
<para>
 "Kazao je da ima oko 10 do 15 posto sociopata, ljudi koji idu
 onamo (u Ukrajinu) samo da bi ubijali. Krvožedni su, nisu
 samo ovisni o adrenalinu", rekao je Grozev odboru za vanjske
 poslove Donjeg doma britanskog parlamenta.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bb6fe43c-c352-11ec-a225-367911787eff"/>
<para>
 Dr. sc. Sean McFate s think thanka Atlantic
 Council kazao je da je brutalnost Wagner grupe u sukobima poput
 građanskog rata u Siriji bila dio njihove "prodajne strategije",
 bar što se tiče ruskog predsjednika Vladimira
 Putina.
</para>
<para>
 "Ako pogledate Buču i drugdje, postoji isti obrazac koji ste
 vidjeli u Siriji, gdje bi provodili ispitivanja, mučili i
 odrubljivali glave ljudima", kazao je.
</para>
<para>
 Usprkos tome, zapadne zemlje do sada nisu za ozbiljno uzimale u
 obzir opasnost Wagner grupe i nisu pratile kretanje njezinih
 članova.
</para>
<para>
 "To ju je (Rusiju) ohrabilo da ih koristi kao strategiju za
 nacionalnu ekspanziju i nacionalne interese", kazao je McFate.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/johanknorberg/status/1506184844170211335?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Grozev je rekao da bi uvođenje dodatnih sankcija protiv čelnika
 skupine, Jevgenija Prigožina, poznatog kao
 "Putinov kuhar", imalo slab učinak.
</para>
<para>
 Stoga Grozev smatra da bi bilo učinkovitije ciljati na pojedine
 članove grupe koji vole ljetovati u inozemstvu sa svojim
 obiteljima.
</para>
<para>
 Krajem ožujka britansko ministarstvo obrane objavilo je da su
 plaćenici iz Wagner grupe raspoređeni na istoku Ukrajine te
 su procijenili da bi se oko 1000 boraca te paravojne skupine
 moglo nalaziti u zemlji.
</para>
<para>
 Wagnere je 2014. godine navodno osnova Dimitri Utkin, a nazvao ih
 je prema Hitlerovom omiljenom skladatelju.
</para>

Zloglasni Wagneri ostali gotovo bez polovice pripadnika u Ukrajini: 'Među njima je 15 posto sociopata, došli su ubijati' Pripadnici Wagrera bili su prisutni u Buči, gdje su otkriveni neki od najgorih dokaza o navodnim ratnim zločinima 
  Rusija je u Ukrajini rasporedila gotovo 8.000 plaćenika iz
  zloglasne grupe Wagner od kojih je 3.000 poginulo, kazao je
  pred odborom za vanjske poslove Donjeg doma britanskog parlamenta
  Christo Grozev, izvršni direktor
  Bellingcata, platforme koja se bavi istraživačkim novinarstvom.


  Grozev je kazao da Bellingcatovi izvori unutar Wagnera, najveće
  od triju plaćeničkih tvrtki uključenih u sukob, kažu da je broj
  poginulih "znatno veći" nego što se očekivalo.


  Među poginulima je i 200 wagnerovaca poslanih u Kijev prije
  sukoba kako bi ubili istaknute političke ličnosti, a "velik
  broj" pripadnika Wagner bio je raspoređen uz konvoje koji su
  napredovali prema ukrajinskoj prijestolnici iz Bjelorusije.


  Grozev je rekao da su također bili prisutni u Buči, gdje su
  otkriveni neki od najgorih dokaza o navodnim ratnim zločinima,
  navodi dpa.


  Istraživački novinar kaže da su mu bivši pripadnici Wagner grupe
  kazali da se neki pripadnici bore samo zato što uživaju u
  ubijanju.


  "Kazao je da ima oko 10 do 15 posto sociopata, ljudi koji idu
  onamo (u Ukrajinu) samo da bi ubijali. Krvožedni su, nisu
  samo ovisni o adrenalinu", rekao je Grozev odboru za vanjske
  poslove Donjeg doma britanskog parlamenta.



  Dr. sc. Sean McFate s think thanka Atlantic
  Council kazao je da je brutalnost Wagner grupe u sukobima poput
  građanskog rata u Siriji bila dio njihove "prodajne strategije",
  bar što se tiče ruskog predsjednika Vladimira
  Putina.


  "Ako pogledate Buču i drugdje, postoji isti obrazac koji ste
  vidjeli u Siriji, gdje bi provodili ispitivanja, mučili i
  odrubljivali glave ljudima", kazao je.


  Usprkos tome, zapadne zemlje do sada nisu za ozbiljno uzimale u
  obzir opasnost Wagner grupe i nisu pratile kretanje njezinih
  članova.


  "To ju je (Rusiju) ohrabilo da ih koristi kao strategiju za
  nacionalnu ekspanziju i nacionalne interese", kazao je McFate.



  Grozev je rekao da bi uvođenje dodatnih sankcija protiv čelnika
  skupine, Jevgenija Prigožina, poznatog kao
  "Putinov kuhar", imalo slab učinak.


  Stoga Grozev smatra da bi bilo učinkovitije ciljati na pojedine
  članove grupe koji vole ljetovati u inozemstvu sa svojim
  obiteljima.


  Krajem ožujka britansko ministarstvo obrane objavilo je da su
  plaćenici iz Wagner grupe raspoređeni na istoku Ukrajine te
  su procijenili da bi se oko 1000 boraca te paravojne skupine
  moglo nalaziti u zemlji.


  Wagnere je 2014. godine navodno osnova Dimitri Utkin, a nazvao ih
  je prema Hitlerovom omiljenom skladatelju.
 najbrutalnije rusko oružje? 

najbrutalnije rusko oružje?

Zloglasni Wagneri ostali gotovo bez polovice pripadnika u Ukrajini: 'Među njima je 15 posto sociopata, došli su ubijati'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zdrave životne navike uče se od malena. No, Hrvati baš i ne paze. Više od pola se ne bavi baš nikakvom tjelesnom aktivnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije sam vježbao češće, sad malo rjeđe – što se tiče trčanja, sad imam neke druge aktivnosti", govori Rajko Smrzlić iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pod stresom sam kad sam na poslu. Moram raditi stvari za zaraditi novac za preživjeti", kaže Silvio Šimun iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U odnosu na zemlje Europske unije i Veliku Britaniju - Hrvatska je najgora u dijabetesu i raku debelog crijeva, po ukupnoj stopi smrtnosti od raka i druga najgora u raku dušnika, bronha i pluća.</para><hmn:article id="e6b20948-df9b-11ed-8747-a68cba6c07c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hrvatska je zapravo lošija od prosjeka Europe u većini pokazatelja životnog stila, uz iznimku, bar službeno – potrošnje alkohola godišnje", kazao je voditelj istraživanja o zdravlju u Hrvatskoj Marko Radenović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to životni stil. Može biti lijek, ali i uzrok kroničnih bolesti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja se uvijek znam našaliti pa kažem da je kronični stres kao loš brak. Kroničan je ponavlja se, onda se dogodi onaj disbalans hormona i onda više ne možemo djelovati na adekvatan način. Onda mi sami krenemo uništavati imunološki sustav i to je veliki problem", govori specijalistica neuropsihijatrije Vida Demarin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj je 2020. od nezaraznih bolesti, ili kako ih nazivaju „bolesti životnog stila“ umrlo gotovo 50 000 ljudi. Da živi stresno potvrđuje i prva dama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stresan u svakom slučaju da se ne lažemo, ali rekla bih da prilično da pazim na jednu ravnotežu. Ničega previše ničega premalo. Nema univerzalnog savjeta – jedini koji bi mogao biti koliko toliko univerzalan je da ljudi to trebaju prepoznati, dići ručnu i zaustaviti se dok je vrijeme", govori voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović.</para><hmn:article id="957b1088-e8f1-11ed-87fd-168a0d00f2c9" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svaki treći Hrvat ima povišen krvni tlak - najviši u Europskoj uniji. Karlo je studirao u Amsterdamu i kaže ondje su puno aktivniji. Bez obzira na vrijeme i godišnje doba - bicikliraju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Trenutno sam taman krenuo raditi, tako da provodim puno vremena za računalom. Pokušavam što više tjedno otići na trening, dugo sam se bavio sportom, pa su mi zdrave navike ostale. Trudim ih se što duže zadržati", govori Karlo Martić iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Medicina životnog stila je nova grana medicine, a s prvog hrvatskog kongresa stižu i savjeti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pozitivno misliti, dobro se hraniti i dobro se kretati, izbjegavati ovisnosti i lijepo spavati i jako se družiti. Ja mislim da to mogu biti poruke za svakog od vas, nas i svakog Hrvata", kazao je dopredsjednik Hrvatske udruge za medicinu životnog stila Igor Jukić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nužno je spavati bar sedam sati. Promjenom ili poboljšanjem životnog stila Hrvatska bi mogla spasiti tisuće života svake godine.</para>

S kongresa medicine životnog stila stiglo upozorenje svim građanima. Evo koje navike treba mijenjati S prvog kongresa medicine životnog stila stiže upozorenje svim građanima. Koje navike treba mijenjati odmah - donosi naša ekipa Zdrave životne navike uče se od malena. No, Hrvati baš i ne paze. Više od pola se ne bavi baš nikakvom tjelesnom aktivnosti."Prije sam vježbao češće, sad malo rjeđe – što se tiče trčanja, sad imam neke druge aktivnosti", govori Rajko Smrzlić iz Zagreba."Pod stresom sam kad sam na poslu. Moram raditi stvari za zaraditi novac za preživjeti", kaže Silvio Šimun iz Zagreba.U odnosu na zemlje Europske unije i Veliku Britaniju - Hrvatska je najgora u dijabetesu i raku debelog crijeva, po ukupnoj stopi smrtnosti od raka i druga najgora u raku dušnika, bronha i pluća."Hrvatska je zapravo lošija od prosjeka Europe u većini pokazatelja životnog stila, uz iznimku, bar službeno – potrošnje alkohola godišnje", kazao je voditelj istraživanja o zdravlju u Hrvatskoj Marko Radenović.Sve je to životni stil. Može biti lijek, ali i uzrok kroničnih bolesti."Ja se uvijek znam našaliti pa kažem da je kronični stres kao loš brak. Kroničan je ponavlja se, onda se dogodi onaj disbalans hormona i onda više ne možemo djelovati na adekvatan način. Onda mi sami krenemo uništavati imunološki sustav i to je veliki problem", govori specijalistica neuropsihijatrije Vida Demarin.U Hrvatskoj je 2020. od nezaraznih bolesti, ili kako ih nazivaju „bolesti životnog stila“ umrlo gotovo 50 000 ljudi. Da živi stresno potvrđuje i prva dama."Stresan u svakom slučaju da se ne lažemo, ali rekla bih da prilično da pazim na jednu ravnotežu. Ničega previše ničega premalo. Nema univerzalnog savjeta – jedini koji bi mogao biti koliko toliko univerzalan je da ljudi to trebaju prepoznati, dići ručnu i zaustaviti se dok je vrijeme", govori voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a Sanja Musić Milanović.Svaki treći Hrvat ima povišen krvni tlak - najviši u Europskoj uniji. Karlo je studirao u Amsterdamu i kaže ondje su puno aktivniji. Bez obzira na vrijeme i godišnje doba - bicikliraju."Trenutno sam taman krenuo raditi, tako da provodim puno vremena za računalom. Pokušavam što više tjedno otići na trening, dugo sam se bavio sportom, pa su mi zdrave navike ostale. Trudim ih se što duže zadržati", govori Karlo Martić iz Zagreba.Medicina životnog stila je nova grana medicine, a s prvog hrvatskog kongresa stižu i savjeti."Pozitivno misliti, dobro se hraniti i dobro se kretati, izbjegavati ovisnosti i lijepo spavati i jako se družiti. Ja mislim da to mogu biti poruke za svakog od vas, nas i svakog Hrvata", kazao je dopredsjednik Hrvatske udruge za medicinu životnog stila Igor Jukić.Nužno je spavati bar sedam sati. Promjenom ili poboljšanjem životnog stila Hrvatska bi mogla spasiti tisuće života svake godine. provjerili smo 

provjerili smo

S kongresa medicine životnog stila stiglo upozorenje svim građanima. Evo koje navike treba mijenjati

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U osnovnim školama američke države Utah zabranjena je Biblija, javlja <ulink url="https://www.bbc.com/news/world-us-canada-65794363">BBC</ulink>. Ocijenjena je naime vulgarnim sadržajem koji je uz to i nasilan te je morala biti uklonjena iz knjižnica tamošnjih osnovnih škola. U srednjima pak još ostaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, Biblija je uklonjena nakon što su se roditelji žalili u prosincu prošle godine i to nakon što je u toj državi prošla procedura kojom se u školama ukidaju sve knjige "pornografskog i nepristojnog sadržaja". Bio je to povod za ukidanjem svih knjiga koje se bave pitanjem seksualne orijentacije i identiteta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U konačnici, američki mediji govore kako nije poznato koji su točno dijelovi Biblije ocijenjeni kao "vulgarni i nasilni", no u pismu roditelja na temelju kojeg je i uvedena zabrana, stoji kako Biblija ne donosi nikakvu vrijednost maloljetnicima jer sadrži pornografski sadržaj, sudeći prema novoj definiciji tog pojma iz 2022. godine.</para>

U osnovnim školama zabranjena Biblija. Ocijenili je vulgarnom i nasilnom pa uklonili iz knjižnica Američki mediji govore kako nije poznato koji su točno dijelovi Biblije ocijenjeni kao vulgarni i nasilni, no u pismu roditelja na temelju kojeg je i uvedena zabrana, stoji kako Biblija ne donosi nikakvu vrijednost maloljetnicima U osnovnim školama američke države Utah zabranjena je Biblija, javlja BBC. Ocijenjena je naime vulgarnim sadržajem koji je uz to i nasilan te je morala biti uklonjena iz knjižnica tamošnjih osnovnih škola. U srednjima pak još ostaje.Inače, Biblija je uklonjena nakon što su se roditelji žalili u prosincu prošle godine i to nakon što je u toj državi prošla procedura kojom se u školama ukidaju sve knjige "pornografskog i nepristojnog sadržaja". Bio je to povod za ukidanjem svih knjiga koje se bave pitanjem seksualne orijentacije i identiteta.U konačnici, američki mediji govore kako nije poznato koji su točno dijelovi Biblije ocijenjeni kao "vulgarni i nasilni", no u pismu roditelja na temelju kojeg je i uvedena zabrana, stoji kako Biblija ne donosi nikakvu vrijednost maloljetnicima jer sadrži pornografski sadržaj, sudeći prema novoj definiciji tog pojma iz 2022. godine. odgovor na novu proceduru 

odgovor na novu proceduru

U osnovnim školama zabranjena Biblija. Ocijenili je vulgarnom i nasilnom pa uklonili iz knjižnica

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugledni kirurg koji je liječio Račana i Josipovića dao je otkaz u Münchenu i uskoro će postati šef privatne bolnice na 6500 kvadrata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otvara se krajem godine, a uz prof. Milomira Ninkovića tamo će raditi još neki liječnici svjetskog glasa, piše u nedjelju Jutarnji list.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izgradnja privatne bolnice u Čepinu, koja bi svoja vrata pacijentima trebala otvoriti krajem ove ili početkom sljedeće godine i u kojoj će u sljedećih godinu dana posao naći oko stotinu medicinskih radnika, jedan je od najvažnijih zdravstvenih projekata moderne Hrvatske, koji potpisuju jedan ugledni liječnik svjetskog glasa i jedan od najuspješnijih i najbogatijih hrvatskih gospodarstvenika.</para><hmn:article id="1423722c-51ee-11ed-abca-4efb89a26c73" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na njemu su se, naime, udružili prof. dr. sc. Milomir Ninković, glasoviti svjetski stručnjak u području plastične i rekonstruktivne kirurgije, i Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, najveće poljoprivredne i prehrambene grupacije u Hrvatskoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječ je o privatnoj bolnici vrijednoj 25 milijuna eura, koja će se prostirati na 6500 kvadrata i koja će pružati vrhunske usluge i liječenje na području plastične i rekonstruktivne kirurgije, urologije, dentalne medicine, oftalmologije i interne medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz dvije velike i jednu malu operacijsku salu, sobe za postoperativnu skrb, stacionar i šest apartmana u ovoj će bolnici biti i svi drugi sadržaji kakvi se mogu naći u najmodernijim i najboljim svjetskim klinikama. I ne samo to, u njoj će uz prof. Ninkovića raditi još neki liječnici svjetskog glasa, piše novinar Jutarnjeg lista Nikola Patković.</para>

Privatna bolnica u Čepinu košta 25 mil. eura. Vodit će ju kirurg koji je liječio Račana i Josipovića Prostirat će se na 6500 kvadrata i pružati će vrhunske usluge i liječenje na području plastične i rekonstruktivne kirurgije, urologije, dentalne medicine, oftalmologije i interne medicine Ugledni kirurg koji je liječio Račana i Josipovića dao je otkaz u Münchenu i uskoro će postati šef privatne bolnice na 6500 kvadrata.Otvara se krajem godine, a uz prof. Milomira Ninkovića tamo će raditi još neki liječnici svjetskog glasa, piše u nedjelju Jutarnji list.Izgradnja privatne bolnice u Čepinu, koja bi svoja vrata pacijentima trebala otvoriti krajem ove ili početkom sljedeće godine i u kojoj će u sljedećih godinu dana posao naći oko stotinu medicinskih radnika, jedan je od najvažnijih zdravstvenih projekata moderne Hrvatske, koji potpisuju jedan ugledni liječnik svjetskog glasa i jedan od najuspješnijih i najbogatijih hrvatskih gospodarstvenika.Na njemu su se, naime, udružili prof. dr. sc. Milomir Ninković, glasoviti svjetski stručnjak u području plastične i rekonstruktivne kirurgije, i Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, najveće poljoprivredne i prehrambene grupacije u Hrvatskoj.Riječ je o privatnoj bolnici vrijednoj 25 milijuna eura, koja će se prostirati na 6500 kvadrata i koja će pružati vrhunske usluge i liječenje na području plastične i rekonstruktivne kirurgije, urologije, dentalne medicine, oftalmologije i interne medicine.Uz dvije velike i jednu malu operacijsku salu, sobe za postoperativnu skrb, stacionar i šest apartmana u ovoj će bolnici biti i svi drugi sadržaji kakvi se mogu naći u najmodernijim i najboljim svjetskim klinikama. I ne samo to, u njoj će uz prof. Ninkovića raditi još neki liječnici svjetskog glasa, piše novinar Jutarnjeg lista Nikola Patković. SVJETSKI POZNAT 

SVJETSKI POZNAT

Privatna bolnica u Čepinu košta 25 mil. eura. Vodit će ju kirurg koji je liječio Račana i Josipovića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog niskih plaća većina trgovaca i dalje je suočena s nedostatkom radne snage, što se rješava zapošljavanjem studenata i umirovljenika na pola radnog vremena, a sve je više i radnika iz zemalja Trećeg svijeta, piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/provjerili-smo-kako-su-poslovali-najveci-trgovci-jedan-je-po-visini-placa-prestigao-i-dm-foto-20230602">tportal</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U sektoru trgovine prošle je godine neto plaća iznosila 6269 kuna, odnosno 832 eura, no većina se trgovačkih lanaca držala iznad prosjeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prvom se mjestu, premašivši dm, našao Lidl i to s prosječnom plaćom od 11.557 kuna, odnosno 1534 eura.</para><hmn:article id="952ffdd4-ff10-11ed-9285-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošle im je godine plaća porasla za 20,3 posto i osjetno nadmašila stopu inflacije, dok je dm-ovim radnicima prosjek porastao za 5,9 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim njih s relativno se visokih plaćama ističu Kaufland, Metro i Müller, ali kao ni dm, ni oni nisu uskladili plaće s rastom inflacije te su primanja njihovih radnika realno pala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritom je najveći realni pad zabilježio Müller, u kojem je prosječna plaća nominalno porasla samo 3,5 posto.</para><hmn:article id="31df8502-fa50-11ed-be5f-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječna plaća najviše je skočila radnicima Studenca, gotovo 22 posto, na 871 euro, čime se ovaj trgovački lanac izdigao iznad prosjeka. U tom rangu su i Plodine s rastom prosječne plaće od 11,5 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najslabije su plaćeni radnici Tiska. Prosječna im je plaća iznosila 5304 kuna, odnosno 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu, 744 eura, odnosno 5607 kuna.</para>

Radnici DM-a više nemaju najveće plaće. Prestigao ih trgovački lanac s prosječnom plaćom od 1534 eura Najslabije su plaćeni radnici Tiska. Prosječna im je plaća iznosila 5304 kuna, odnosno 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu, 744 eura, odnosno 5607 kuna Zbog niskih plaća većina trgovaca i dalje je suočena s nedostatkom radne snage, što se rješava zapošljavanjem studenata i umirovljenika na pola radnog vremena, a sve je više i radnika iz zemalja Trećeg svijeta, piše tportal.U sektoru trgovine prošle je godine neto plaća iznosila 6269 kuna, odnosno 832 eura, no većina se trgovačkih lanaca držala iznad prosjeka.Na prvom se mjestu, premašivši dm, našao Lidl i to s prosječnom plaćom od 11.557 kuna, odnosno 1534 eura.Prošle im je godine plaća porasla za 20,3 posto i osjetno nadmašila stopu inflacije, dok je dm-ovim radnicima prosjek porastao za 5,9 posto.Osim njih s relativno se visokih plaćama ističu Kaufland, Metro i Müller, ali kao ni dm, ni oni nisu uskladili plaće s rastom inflacije te su primanja njihovih radnika realno pala.Pritom je najveći realni pad zabilježio Müller, u kojem je prosječna plaća nominalno porasla samo 3,5 posto.Prosječna plaća najviše je skočila radnicima Studenca, gotovo 22 posto, na 871 euro, čime se ovaj trgovački lanac izdigao iznad prosjeka. U tom rangu su i Plodine s rastom prosječne plaće od 11,5 posto.Najslabije su plaćeni radnici Tiska. Prosječna im je plaća iznosila 5304 kuna, odnosno 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu, 744 eura, odnosno 5607 kuna. rasla i zbog inflacije 

rasla i zbog inflacije

Radnici DM-a više nemaju najveće plaće. Prestigao ih trgovački lanac s prosječnom plaćom od 1534 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prava agonija krenula je prije godinu dana za jednu obitelj kada su saznali da je njihov sin izvjesno vrijeme tijekom 2022. godine dobivao poruke od tada novogradiškog svećenika M.D</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Hajde da se večeras nađemo i malo provozamo mojim automobilom“, samo je jedna od poruka za koju su roditelji tada 16-godišnjeg dječaka bili uvjereni da je stigla njihovom sinu od tada novogradiškog svećenika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Naše dijete je došlo kući, krenulo se derati u panici ‘Mama tu je svećenik, mama tu je svećenik’, mi nismo znali o čemu se radi”, započeo je govoriti očuh žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Roditelji su nam rekli da je njihov sin mislio da se preko aplikacije 'Grinder' dopisuje s prijateljem s kojim se nije čuo duže vrijeme, a koji je svećenikov imenjak.</para><hmn:image id="05921cc8-0205-11ee-9ec7-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Svećenik je došao tu gdje živimo, na početak ulice i naše dijete ga je srelo putem. Kada je došao do njega, svećenik je otvorio prozor automobila i rekao 'Ja sam, sa mnom si se dopisivao, uđi u automobil' i on je pobjegao kući i rekao nam što je bilo”, prepričavaju nam roditelji o ovoj grozoti koja se duboko urezala u pamćenje cijeloj obitelji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dječaka je u tom vremenu dijelilo svega dva mjeseca da napuni 17 godina, a kako nam roditelji kažu imao je veliko povjerenje u svećenika, bio mu je kao duhovni vođa. Dječak je nakon svega sa svojim biološkim roditeljima otišao na policiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Policija je digla ruke i rekla da on ima 16 godina, da on sam odlučuje o tome i da oni s tim nemaju ništa. Kazali su nam da je dijete trebalo ući u automobil i tek tada bi oni mogli nešto poduzeti, te su se ogradili. Žalosno je što policija niti zbog reda nije izašla na mjesto gdje on živi, što mu nisu uzeli laptop…“, istaknuli su roditelji i dodali da su sutradan kontaktirali Požešku biskupiju kojoj pripadaju i novogradiške župe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Objasnila sam im o čemu se radi, da imamo slike zaslona poruka i da je to strašno. Biskupija je reagirala brzinom munje, te u roku dva sata svećenik više nije bio u Novoj Gradiški. Nisu nam htjeli reći gdje je, osim da je u samostanu u blizinu te da mu je zabranjeno sve osim sprovoda", ispričala nam je majka dječaka.</para><hmn:image id="24290d90-0205-11ee-8db8-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodala je i da su nadležni u crkvi izašli u susret, te da su u civilu došli razgovarati s dječakom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spomenuti svećenik radio je u novogradiškoj školi, a nedugo nakon svega prestao je tamo raditi. Očuha smo pitali i kako je tako siguran da je riječ baš o tom svećeniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Sigurni smo da je to bio taj svećenik jer da nije bio on, da je to nekakva izmišljotina ili laž, ne bi ga Biskupija maknula iz Nove Gradiške, ne bi ga maknuli s mjesta profesora u školi”, ispričao nam je očuh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na stranicama Požeške biskupije stoji da se svećenik M.D. trenutno nalazi u Požeško-slavonskoj županiji, odnosno u Velikoj koja nije ni sat vremena vožnje udaljena od Nove Gradiške. Prema saznanjima roditelja, slobodno šeće po Požegi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Znamo da će on završiti negdje na moru i da će se to nastaviti. Crkva nas je stavila na led dok ne vide što će dalje i kakav će biti odgovor Vatikana. Godinu dana nas nitko nije kontaktirao, nitko nije nazvao pitati je li to dijete živo, ima li volje za život”, rekli su roditelji dječaka koji bi danas, godinu dana poslije, trebao postati punoljetan.</para><hmn:article id="d0597008-fbe5-11ed-a796-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve ovo ostavilo je utisak na njegovo odrastanje, a posebice jer je riječ o malom slavonskom gradiću.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Brzo se to pročuje i sazna. Djeca ga zezaju ‘To je onaj što je bio sa svećenikom’. Sve to ima svoju težinu. Morali smo ga ispisati iz škole. Rezao se po rukama, rezao se po nogama, završio je u dvije psihijatrijske ustanove u Zagrebu”, rekli su nam roditelji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očuh je poručio da se za ovo treba znati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Želim da svaki roditelj koji ovo pročita razgovara sa svojim djetetom. Je li što doživio, je li bilo situacija da bude sam sa svećenikom. Sigurno je u Novoj Gradiški toga bilo još, uvjeren sam u to”, poručio je drugim roditeljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O cijelom smo slučaju kontaktirali i Požešku biskupiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Odgovaramo kako nismo u mogućnosti dati Vam tražene informacije s obzirom na to da svaki postupak takve vrste iziskuje nužnu diskreciju“, odgovorili su nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz brodsko-posavske Policijske uprave potvrdili su nam da su u 2022. godini primili prijavu osobe o mogućem uznemiravanju od strane svećenika.</para><hmn:video id="3af8654a-fbeb-11ed-8fa2-ee992d411f15"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Prilikom kriminalističkog istraživanja nisu utvrđeni elementi kaznenog djela ili prekršaja”, kazali su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodali su i da su o cijelom događaju izvijestili novogradiški Centar za socijalnu skrb radi poduzimanja mjera koje su u njihovoj nadležnosti. Proslijedili su i posebno izvješće nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu „na znanje i eventualno daljnje postupanje“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do trenutka objave ovoga teksta Centar za socijalnu skrb u Novoj Gradiški i slavonskobrodsko Općinsko državno odvjetništvo nisu odgovorili na naš upit. Obratili smo se i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji koja isto još nije odgovorila. Njihove odgovore objavit ćemo po primitku.</para>

Svećenik iz N. Gradiške slao uznemirujuće poruke dječaku. Roditelji za Danas.hr: 'Došao je u našu ulicu' Nakon što je riječki nadbiskup Mate Uzinić javno progovorio o zlostavljanu u crkvenim redovima, nama su se javili roditelji koji kažu da je njihov sin primao uznemirujuće poruke od svećenika Prava agonija krenula je prije godinu dana za jednu obitelj kada su saznali da je njihov sin izvjesno vrijeme tijekom 2022. godine dobivao poruke od tada novogradiškog svećenika M.D„Hajde da se večeras nađemo i malo provozamo mojim automobilom“, samo je jedna od poruka za koju su roditelji tada 16-godišnjeg dječaka bili uvjereni da je stigla njihovom sinu od tada novogradiškog svećenika.„Naše dijete je došlo kući, krenulo se derati u panici ‘Mama tu je svećenik, mama tu je svećenik’, mi nismo znali o čemu se radi”, započeo je govoriti očuh žrtve.Roditelji su nam rekli da je njihov sin mislio da se preko aplikacije 'Grinder' dopisuje s prijateljem s kojim se nije čuo duže vrijeme, a koji je svećenikov imenjak.„Svećenik je došao tu gdje živimo, na početak ulice i naše dijete ga je srelo putem. Kada je došao do njega, svećenik je otvorio prozor automobila i rekao 'Ja sam, sa mnom si se dopisivao, uđi u automobil' i on je pobjegao kući i rekao nam što je bilo”, prepričavaju nam roditelji o ovoj grozoti koja se duboko urezala u pamćenje cijeloj obitelji.Dječaka je u tom vremenu dijelilo svega dva mjeseca da napuni 17 godina, a kako nam roditelji kažu imao je veliko povjerenje u svećenika, bio mu je kao duhovni vođa. Dječak je nakon svega sa svojim biološkim roditeljima otišao na policiju.„Policija je digla ruke i rekla da on ima 16 godina, da on sam odlučuje o tome i da oni s tim nemaju ništa. Kazali su nam da je dijete trebalo ući u automobil i tek tada bi oni mogli nešto poduzeti, te su se ogradili. Žalosno je što policija niti zbog reda nije izašla na mjesto gdje on živi, što mu nisu uzeli laptop…“, istaknuli su roditelji i dodali da su sutradan kontaktirali Požešku biskupiju kojoj pripadaju i novogradiške župe."Objasnila sam im o čemu se radi, da imamo slike zaslona poruka i da je to strašno. Biskupija je reagirala brzinom munje, te u roku dva sata svećenik više nije bio u Novoj Gradiški. Nisu nam htjeli reći gdje je, osim da je u samostanu u blizinu te da mu je zabranjeno sve osim sprovoda", ispričala nam je majka dječaka.Dodala je i da su nadležni u crkvi izašli u susret, te da su u civilu došli razgovarati s dječakom.Spomenuti svećenik radio je u novogradiškoj školi, a nedugo nakon svega prestao je tamo raditi. Očuha smo pitali i kako je tako siguran da je riječ baš o tom svećeniku.„Sigurni smo da je to bio taj svećenik jer da nije bio on, da je to nekakva izmišljotina ili laž, ne bi ga Biskupija maknula iz Nove Gradiške, ne bi ga maknuli s mjesta profesora u školi”, ispričao nam je očuh.Na stranicama Požeške biskupije stoji da se svećenik M.D. trenutno nalazi u Požeško-slavonskoj županiji, odnosno u Velikoj koja nije ni sat vremena vožnje udaljena od Nove Gradiške. Prema saznanjima roditelja, slobodno šeće po Požegi.„Znamo da će on završiti negdje na moru i da će se to nastaviti. Crkva nas je stavila na led dok ne vide što će dalje i kakav će biti odgovor Vatikana. Godinu dana nas nitko nije kontaktirao, nitko nije nazvao pitati je li to dijete živo, ima li volje za život”, rekli su roditelji dječaka koji bi danas, godinu dana poslije, trebao postati punoljetan.Sve ovo ostavilo je utisak na njegovo odrastanje, a posebice jer je riječ o malom slavonskom gradiću.„Brzo se to pročuje i sazna. Djeca ga zezaju ‘To je onaj što je bio sa svećenikom’. Sve to ima svoju težinu. Morali smo ga ispisati iz škole. Rezao se po rukama, rezao se po nogama, završio je u dvije psihijatrijske ustanove u Zagrebu”, rekli su nam roditelji.Očuh je poručio da se za ovo treba znati.„Želim da svaki roditelj koji ovo pročita razgovara sa svojim djetetom. Je li što doživio, je li bilo situacija da bude sam sa svećenikom. Sigurno je u Novoj Gradiški toga bilo još, uvjeren sam u to”, poručio je drugim roditeljima.O cijelom smo slučaju kontaktirali i Požešku biskupiju.„Odgovaramo kako nismo u mogućnosti dati Vam tražene informacije s obzirom na to da svaki postupak takve vrste iziskuje nužnu diskreciju“, odgovorili su nam.Iz brodsko-posavske Policijske uprave potvrdili su nam da su u 2022. godini primili prijavu osobe o mogućem uznemiravanju od strane svećenika.„Prilikom kriminalističkog istraživanja nisu utvrđeni elementi kaznenog djela ili prekršaja”, kazali su.Dodali su i da su o cijelom događaju izvijestili novogradiški Centar za socijalnu skrb radi poduzimanja mjera koje su u njihovoj nadležnosti. Proslijedili su i posebno izvješće nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu „na znanje i eventualno daljnje postupanje“.Do trenutka objave ovoga teksta Centar za socijalnu skrb u Novoj Gradiški i slavonskobrodsko Općinsko državno odvjetništvo nisu odgovorili na naš upit. Obratili smo se i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji koja isto još nije odgovorila. Njihove odgovore objavit ćemo po primitku. Ekskluzivna ispovijest 

Ekskluzivna ispovijest

Svećenik iz N. Gradiške slao uznemirujuće poruke dječaku. Roditelji za Danas.hr: 'Došao je u našu ulicu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan 9-godišnji dječak iz Nürnberga zauvijek će pamtiti okupljanje dijela reprezentacije Hrvatske u zagrebačkom hotelu <emphasis>Sheraton </emphasis>uoči priprema za posljednju <emphasis>operaciju </emphasis>Lige nacija.</para><heading2>Dan za pamćenje</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, dječaku su se ostvarili snovi jer se rukovao i slikao s nekim igračima i članovima <emphasis>Vatrenih</emphasis>, a na kraju je i dobio majicu na koju su mu se potpisali izbornik Zlatko Dalić i ostali reprezentativci, oni koji su u tom trenutku bili dostupni...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinar Net.hr-a jučer je razgovarao s njegovim 40-godišnjim ocem, ali i s dječakom koji nije skrivao sreću. Inače, dječak i otac doputovali su u Zagreb iz Nürnberga i putovali 7 sati. Nakon toga, pred <emphasis>Sheratonom </emphasis>su po kiši čekali oko dva sata, nešto malo više, sve dok nisu počeli pristizati nogometaši Hrvatske na okupljanje za <emphasis>Final Four </emphasis>Lige nacija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Došli smo iz Nürnberga, putovali smo 700 km tj 7 sati. Ovdje ispred Sheratona čekamo od 10 sati kako bi mi dijete uzelo koji autogram, napravilo koju sliku s <emphasis>Vatrenima</emphasis>... Moj sin obožava hrvatsku nogometnu reprezentaciju, jednostavno uživa u tome. Njemu je ovo sve, ali i meni isto. Mi živimo za Hrvatsku", kazao je tata koji nam nije htio reći svoje ime niti ime dječaka...</para><heading2>'Obožavamo Vatrene'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ma neka bude bez imena. Imena nisu bitna. Bitno je to da obožavamo <emphasis>Vatrene</emphasis>. Znate, mi Hrvati koji živimo u Njemačkoj posebno volimo hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Kako da vam to opišem... Dakle, mi ne živimo u Hrvatskoj, ali naše srce zato posebno jako tuče za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Naše srce gori posebno kad <emphasis>Vatreni </emphasis>pobjede ili izgube, nebitno. Više pobjeđuju pa nam je to posebno drago", dodao je razdragani otac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dječakovo malo, ali veliko srce puno je ljubavi prema <emphasis>Vatrenima</emphasis>. Dok je mališan stajao po ružnom vremenu, skrivajući se od kiše, pa i pokisnuvši malo kad je svaki put izlazio ispod natkrivenog ulaza hotela Sheraton, kad je dolazio netko od igrača, njegov sjaj u očima kad se rukovao i slikao s Mateom Kovačićem i ostalima, ta sreća - govori sve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njegovo srce kuca jače nego moje. Njemu je ovo ostvarenje snova. Ne znamo hoćemo li moći otići u Nizozemsku na Finak Four Lige nacija zbog škole i školskih obveza mog sina. Razmišljali smo da odemo, možda i hoćemo. Sad kad stojimo ovdje i razgovaramo, eto, s vama, možda i odemo. Baš volimo <emphasis>Vatrene </emphasis>", ističe nam tata.</para><heading2>'Jako sam htio ovo'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upitali smo i dječaka koje pitanje, ali previše je bio pod dojmom pa nam je tek uspio izustiti:</para><hmn:article id="e6aa57ae-0375-11ee-94e8-7efce29107bb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sretan sam i ostvarili su mi se snovi. Jako sam htio ovo, htio sam upoznati <emphasis>Vatrene</emphasis>. Slikao sam se s Kovačićem, Kramarićem, s Draženom Ladićem... Nikad ih ranije nisam upoznao, a tako sam to htio".</para><para>Eto, ljubav prema hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji ne poznaje granice, kilometre niti godine. Svaka čast djetetu i tati.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Hrvatska otvara Final Four Lige nacija protiv Nizozemske</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za spomenuti kako je <emphasis>Final Four</emphasis> turnir <emphasis>Lige nacija</emphasis> na rasporedu od 14. do 18. lipnja u <emphasis>Rotterdamu </emphasis>i <emphasis>Enschedeu</emphasis>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na trećem izdanju završnog turnira ovog natjecanja osim Hrvatske nastupit će još Nizozemska, Španjolska i Italija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U prvom polufinalnom srazu 14. lipnja na stadionu De Kuip u Rotterdamu snage će odmjeriti Nizozemska i Hrvatska, dok će dan kasnije na <emphasis>De Grolsch Vesteu</emphasis> u Enschedeu igrati Italija i Španjolska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Finale je 18. lipnja u Rotterdamu, a istoga dana u <emphasis>Enschedeu </emphasis>će biti odigran susret za treće mjesto.</para><hmn:video id="b6a89652-03c9-11ee-a44d-0ee8f36581c7"/>

Tata i sin putovali 700 km i čekali po ružnom vremenu više od dva sata da bi dječak upoznao Vatrene Dječak i otac doputovali su u Zagreb iz Nürnberga i putovali 7 sati samo kako bi mališan upoznao Vatrene Jedan 9-godišnji dječak iz Nürnberga zauvijek će pamtiti okupljanje dijela reprezentacije Hrvatske u zagrebačkom hotelu Sheraton uoči priprema za posljednju operaciju Lige nacija.Dan za pamćenjeNaime, dječaku su se ostvarili snovi jer se rukovao i slikao s nekim igračima i članovima Vatrenih, a na kraju je i dobio majicu na koju su mu se potpisali izbornik Zlatko Dalić i ostali reprezentativci, oni koji su u tom trenutku bili dostupni...Novinar Net.hr-a jučer je razgovarao s njegovim 40-godišnjim ocem, ali i s dječakom koji nije skrivao sreću. Inače, dječak i otac doputovali su u Zagreb iz Nürnberga i putovali 7 sati. Nakon toga, pred Sheratonom su po kiši čekali oko dva sata, nešto malo više, sve dok nisu počeli pristizati nogometaši Hrvatske na okupljanje za Final Four Lige nacija."Došli smo iz Nürnberga, putovali smo 700 km tj 7 sati. Ovdje ispred Sheratona čekamo od 10 sati kako bi mi dijete uzelo koji autogram, napravilo koju sliku s Vatrenima... Moj sin obožava hrvatsku nogometnu reprezentaciju, jednostavno uživa u tome. Njemu je ovo sve, ali i meni isto. Mi živimo za Hrvatsku", kazao je tata koji nam nije htio reći svoje ime niti ime dječaka...'Obožavamo Vatrene'"Ma neka bude bez imena. Imena nisu bitna. Bitno je to da obožavamo Vatrene. Znate, mi Hrvati koji živimo u Njemačkoj posebno volimo hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Kako da vam to opišem... Dakle, mi ne živimo u Hrvatskoj, ali naše srce zato posebno jako tuče za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Naše srce gori posebno kad Vatreni pobjede ili izgube, nebitno. Više pobjeđuju pa nam je to posebno drago", dodao je razdragani otac.Dječakovo malo, ali veliko srce puno je ljubavi prema Vatrenima. Dok je mališan stajao po ružnom vremenu, skrivajući se od kiše, pa i pokisnuvši malo kad je svaki put izlazio ispod natkrivenog ulaza hotela Sheraton, kad je dolazio netko od igrača, njegov sjaj u očima kad se rukovao i slikao s Mateom Kovačićem i ostalima, ta sreća - govori sve."Njegovo srce kuca jače nego moje. Njemu je ovo ostvarenje snova. Ne znamo hoćemo li moći otići u Nizozemsku na Finak Four Lige nacija zbog škole i školskih obveza mog sina. Razmišljali smo da odemo, možda i hoćemo. Sad kad stojimo ovdje i razgovaramo, eto, s vama, možda i odemo. Baš volimo Vatrene ", ističe nam tata.'Jako sam htio ovo'Upitali smo i dječaka koje pitanje, ali previše je bio pod dojmom pa nam je tek uspio izustiti:"Sretan sam i ostvarili su mi se snovi. Jako sam htio ovo, htio sam upoznati Vatrene. Slikao sam se s Kovačićem, Kramarićem, s Draženom Ladićem... Nikad ih ranije nisam upoznao, a tako sam to htio".Eto, ljubav prema hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji ne poznaje granice, kilometre niti godine. Svaka čast djetetu i tati.Hrvatska otvara Final Four Lige nacija protiv NizozemskeZa spomenuti kako je Final Four turnir Lige nacija na rasporedu od 14. do 18. lipnja u Rotterdamu i Enschedeu.Na trećem izdanju završnog turnira ovog natjecanja osim Hrvatske nastupit će još Nizozemska, Španjolska i Italija.U prvom polufinalnom srazu 14. lipnja na stadionu De Kuip u Rotterdamu snage će odmjeriti Nizozemska i Hrvatska, dok će dan kasnije na De Grolsch Vesteu u Enschedeu igrati Italija i Španjolska.Finale je 18. lipnja u Rotterdamu, a istoga dana u Enschedeu će biti odigran susret za treće mjesto. 'OVO JE OSTVARENJE SNOVA' 

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini

Najčitanije

Zamjenica ukrajinskog ministra obrane priznala da taje broj poginulih vojnika. Objasnila zašto

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

Energoatom: 'Rusija prijeti nuklearnom katastrofom. I najmanji fragment projektila može uzrokovati katastrofu'

Još iz rubrike

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu'

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca

'Ako dođe do nukelarnog rata jod je zadnje što će vam trebati! Stvorena je histerija. Evo gdje nuklearna bomba mora pogoditi da bi nas ugrozila'

Više s weba

Pročitajte još

Ruski mediji prekinuli šutnju o 'tajanstvenim' Wagnerima: 'Odavno su postali poznati ruski brend...'

VIDEO Potresne snimke beba s neonatologije u Ukrajini. Prve dane života provode u skloništu, primaju kisik...

Savjetnik ukrajinskog ministra: 'Ako imate grijalice ili generatore, javite se ambasadi'

Zloglasni Wagneri ostali gotovo bez polovice pripadnika u Ukrajini: 'Među njima je 15 posto sociopata, došli su ubijati'

Pročitajte još

Ruski mediji prekinuli šutnju o 'tajanstvenim' Wagnerima: 'Odavno su postali poznati ruski brend...'

VIDEO Potresne snimke beba s neonatologije u Ukrajini. Prve dane života provode u skloništu, primaju kisik...

Savjetnik ukrajinskog ministra: 'Ako imate grijalice ili generatore, javite se ambasadi'

Zloglasni Wagneri ostali gotovo bez polovice pripadnika u Ukrajini: 'Među njima je 15 posto sociopata, došli su ubijati'

Više s weba