Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rusija je priopćila da su njezine vojne snage vježbale simulirane raketne napade u zapadnoj enklavi Kalinjingrad, koja se nalazi između Poljske i Litve uz obalu Baltika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poručili su da su u srijedu vježbali "simulirana elektronička lansiranja" mobilnih balističkih raketnih sustava Iskander s nuklearnom sposobnošću, prenosi <ulink url="https://www.ndtv.com/world-news/russia-says-its-army-practises-nuclear-capable-missile-strike-amid-war-2946961">NDTV.com</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruske snage uvježbavale su pojedinačne i višestruke udare na ciljeve imitirajući lansere raketnih sustava, zračne luke, zaštićenu infrastrukturu, vojnu opremu i zapovjedna mjesta simuliranog neprijatelja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon izvođenja elektronskih lansiranja, vojno osoblje izvelo je manevar promjene položaja kako bi izbjeglo mogući uzvratni udar", dodalo je Ministarstvo obrane.</para><hmn:article id="0c047e9a-cc3a-11ec-b8a8-069062d7863b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Borbene postrojbe uvježbavale su i "djelovanja u uvjetima radijacijske i kemijske kontaminacije”, navodi se.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poručili su da je sudjelovalo više od 100 vojnika.</para>

Rusi objavili da su vježbali simulirane nuklearne napade: Sudjelovalo je više od 100 vojnika  Borbene postrojbe uvježbavale su i &quot;djelovanja u uvjetima radijacijske i kemijske kontaminacije&quot;, poručili su  Rusija je priopćila da su njezine vojne snage vježbale simulirane raketne napade u zapadnoj enklavi Kalinjingrad, koja se nalazi između Poljske i Litve uz obalu Baltika.Poručili su da su u srijedu vježbali "simulirana elektronička lansiranja" mobilnih balističkih raketnih sustava Iskander s nuklearnom sposobnošću, prenosi NDTV.com. Ruske snage uvježbavale su pojedinačne i višestruke udare na ciljeve imitirajući lansere raketnih sustava, zračne luke, zaštićenu infrastrukturu, vojnu opremu i zapovjedna mjesta simuliranog neprijatelja. "Nakon izvođenja elektronskih lansiranja, vojno osoblje izvelo je manevar promjene položaja kako bi izbjeglo mogući uzvratni udar", dodalo je Ministarstvo obrane.Borbene postrojbe uvježbavale su i "djelovanja u uvjetima radijacijske i kemijske kontaminacije”, navodi se.Poručili su da je sudjelovalo više od 100 vojnika. nuklearne vježbe 

Rusija objavila da su vježbali simulirane nuklearne napade: Sudjelovalo više od 100 vojnika

<para>Rusija je priopćila da su njezine vojne snage vježbale simulirane raketne napade u zapadnoj enklavi Kalinjingrad</para>

AP22121794454645.jpg

U Putinovoj vojsci služe samo siromašni i oni koje privlači ubijanje: 'Elita se izvlači mitom i studiranjem'

'Ako na svijetu danas postoji pakao, to je u Azovstalu.' Krvava borba vodi se s Rusima u čeličani 

Rat u Ukrajini

Rusi objavili da su vježbali simulirane nuklearne napade: Sudjelovalo je više od 100 vojnika

nuklearne vježbe

Članak

Diana Bisaku

Rusi objavili da su vježbali simulirane nuklearne napade: Sudjelovalo je više od 100 vojnika 

Postroll

Preroll

Azovstal

Ruske trupe prodrle u čeličanu Azovstal, uz zadnje ukrajinske branitelje u obruču još 200 civila

'Ako na svijetu danas postoji pakao, to je u Azovstalu.' Krvava borba vodi se s Rusima u čeličani

rat u ukrajini 

AP22121794454645.jpg Rusija je priopćila da su njezine vojne snage vježbale simulirane raketne napade u zapadnoj enklavi Kalinjingrad 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"</para><hmn:image id="c094713e-ca87-11ed-9713-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U <ulink url="https://www.vecernji.hr/showbiz/mojmira-pastorcic-nominaciju-sam-dozivjela-kao-veliki-kompliment-1660805">intervju za Večernji list </ulink>rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".</para><hmn:image id="4fe633b4-ca87-11ed-ab03-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.</para><hmn:image id="05efe2ea-ca88-11ed-bbe1-8eb948d7daa7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri!</para>

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom! Nagradu je osvojila u kategoriji TV osobe godine, a ona ju je večeras i zasluženo i osvojila! Nakon što je gotovo dvije godine sa Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, a sve to bili su i više nego dovoljni razlozi da je žiri nominira za Ružu u kategoriji TV osobe godine. Mojmira je Večernjakovu večeras i zasluženo osvojila!"Svi kad dođu ovdje gore prave se kul, ali meni je ovo ostvarenje najgore noćne more - govoriti pred punom dvoranom!", nasmijala je Mojmira primajući nagradu. A onda je nastavila: "Hvala svima koji su glasovali za mene, posebno onima koji su izrezivali kupone, 30.000 ljudi slalo ih je. To sam ja nekad radila, rezala kupone i slala za Danijelu Trbović - religiozno! Hvala mom timu koji me trpi svaki dan, znam da nije lako, to su Rikardo, Darinka, Antonija, Panjkota - bez vas sam nula. I hvala RTL-u koji mi daje pozornicu da radim stvari, onako kako mislim da treba, a ne onako kako to rade svi drugi i tu slobodu da to radim svaki dan. Danas živimo u vrijeme terora društvenih mreža, TikTok filtera, kad se na većini portala pogrešno čini da sve što žene rade, jest da se cijele dane slikaju da što ljepše izgledaju, u isklesanim tijelima i izazovnim kombinacijama… Drago mi je što se ipak cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!"Nakon što je gotovo dvije godine s kolegom Zoranom Šprajcom dijelila voditeljsku fotelju, Mojmira Pastorčić potpuno je preuzela "RTL Direkt" i dala emisiji novi zamah, zadržala stare i privukla nove gledatelje i donijela novu energiju u tu gledanu informativnu emisiju, napisali su u Večernjem listu prilikom nominacije Mojmire za Večernjakovu ružu u kategoriji TV osoba godine.U intervju za Večernji list rekla je da je nominaciju doživjela kao veliki kompliment. "Uvijek sam puno radila, ali 2022. kao nikad. Preuzela sam 'Direkt', a to je četiri dana u tjednu, od jutra do ponoći, bez stajanja. Ako sam dobro računala, 175 puta sjela sam u taj studio. I makar je 2022. trebala biti godina slobode jer je gotova korona, zapravo je bila grozna jer je počeo rat u Ukrajini i energetska kriza, neizvjesnost, inflacija, tektonski poremećaji. Stalno nešto. I na kraju takve godine čuti da netko misli da sam među TV osobama godine, veliko mi je priznanje".Nakon Zorana Šprajca, rekla je da joj je bilo važno zadržati u Direktu identitet, originalnog showa, ozbiljnog i smiješnog, koji se bavi politikom, društvom i čudnim kontroverzama."Uveli smo i novosti, nove rubrike, rentgen je jako dobro prihvaćen, daje sliku dana u dvije i pol minute. Važno mi je bilo da se okrenemo i mlađoj publici. Da ne budemo još jedna emisija koja se gubi u politiziranju, polarizaciji i prošlosti", izjavila je Mojmira u intervjuu.Dodala je da je najveći stres pred emisiju osjećala na dan kad je umrla britanska kraljica. "Vijest je objavljena u 19.30, u 22.15 imali smo cijelu emisiju o Elizabeti. Javljanje uživo iz Londona, ispred Buckinghamske palače gdje ljudi pale svijeće i spontano se okupljaju, goste koji su najveći znalci na tom polju, novinarku Nadu Mirković i profesora Zorana Kurelića. Priču o kraljici, priču novom kralju. To je bilo jako stresno, imate dva sata i 45 minuta da izvedete čudo, kao da rješavate sudoku, kuhate ručak i trčite maraton u isto vrijeme. Ali uspjelo je", rekla je.Za televiziju je rekla da je više "flajšmašina nego šetnja parkom", a od posebno dragih emisija i gostiju, izdvojila je: "Bili su u emisiji i Kolinda, i Ćiro, i Grašo, i Todorić, i Rojs, i Let3… Teško je sjetiti se svih, ali najviše uvijek pamtim one drukčije goste. Recimo, Vladu i Michaela, homoseksualni par, jedan je bivši sjemeništarac, a drugi crnac, i u zatvorenoj Hrvatskoj tako su otvoreno o svemu govorili kao da smo na kavi. Ili majka koja je posvojila dvoje djece iz DR Konga i bez pardona sjela u studio i ispričala svoju priču. A emisija bez šminke? To je samo još jedan način da ljudima kažete da je važan sadržaj, puno važniji od izgleda. Ne nosim štikle, donedavno nisam bojila ni kosu, ne idem na botoks, ne zanima me da se komentiraju moje košulje i frizura. Prvo sadržaj!"Cijeli tim RTL-a od srca čestita našoj Mojmiri! veliko priznanje! 

veliko priznanje!

RTL-ovoj Mojmiri dodijeljena 'Večernjakova ruža'!: 'Drago mi je što se cijeni ženska s mišljenjem, a ne sa strukom!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić. </para>

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu Hrvatska nogometna reprezentacija u subotu 25. ožujka s početkom u 20.45 igra protiv Walesa svoju prvu utakmicu nakon osvajanja bronce na SP-u u Kataru.Izbornik Zlatko Dalić je minimalno izmijenio momčad u odnosu na Mundijal, a pred susret s Walesom je zajedno s kapetanom Lukom Modrićem najavio početak kvalifikacija za EURO 2024.Izbornik je napravio minimalne promjene u odnosu na SP, a i dalje postoje dvojbe oko pozicija desnog krila, partnera Jošku Gvardiolu te prve špice.Novinari su ga na konferenciji pitali tko će popuniti tri upitne pozicije te ima li Livaja prednost pred drugim napadačima jer se igra na Poljudu.'Na tom desnom krilu igralo je nekoliko igrača. Tko god igrao, Majer, Pašalić, Vlašić ili Krama, bilo je dobro. Što god napravimo, nećemo pogriješiti. Moramo doći u završnicu više puta pa nam treba igrač na toj poziciji koji će ući u 16 metara. Livaja neće igrati samo zato jer se igra na Poljudu, igrat će jer je to zaslužio', poentirao je sa stilom izbornik Zlatko Dalić.  IZBORNIK POJASNIO 

IZBORNIK POJASNIO

Dalića pitali je li Livaja u prednosti jer se igra na Poljudu: Njegov odgovor je sjajan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.</para><hmn:article id="076df5be-c4b4-11ed-9375-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".</para><hmn:article id="a2806244-8ab2-11ed-8aae-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.</para><hmn:article id="9e0e2492-b9f4-11ec-bd71-0242ac120054" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju.</para>

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna Radi se o dugu koji se vuče 15 i više godina, a samo na kamate otpada više od 16 milijuna kuna. I dok svi odgovaraju da se traži rješenje kako dug ne bi sjeo na naplatu i pojeo skoro dva godišnja proračuna županije bliži se i rok zastare Požeško-slavonska županija dužna je Hrvatskim cestama 44,2 milijuna kuna i to za dug koji je nastao prije više od 15 godina, no ni danas se ne nazire kraj i kako bi ga županija mogla podmiriti, naročito ako se uzme u obzir da je čitav županijski proračun 28 milijuna kuna. Sve je krenulo sa Županijskom upravom za ceste Požeško-slavonske županije koja je dug i napravila, no ona je otišla u stečaj pa je njezin dug preuzeo njezin osnivač, odnosno Požeško-slavonska županija. Naime, Hrvatske ceste izradile su Program građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2001. do 2004. godine, Vlada je usvojila takav dokument, a Skupština Požeško-slavonske županije je u srpnju 2002. godine donijela program ubrzanog financiranja izgradnje i rekonstrukcije županijskih i lokalnih cesta.Temeljem upravo tih dokumenata Županijska uprava za ceste zadužila se te zaključila Ugovor o dugoročnom kreditu u kojem su Hrvatske ceste bile sudužnik."Nedugo nakon toga nad Županijskom upravom za ceste proveden je stečajni postupak", kazali su nam iz Požeško-slavonske županije i dodali kako je Županijsko poglavarstvo 2007. godine donijelo odluku o reprogramu priznatih tražbina te ovlastilo župana za sklapanje Sporazuma podmirenju priznate stečajne tražbine.No dug je i dalje ostao i do danas se gomilao. Glavnica duga je 23 milijuna kuna, no tijekom godina sa zateznim kamatama to je poraslo na spomenutih 44,2 milijuna kuna. Što se događa po pitanju tog duga i je li moguć scenarij u kojem bi on odjednom mogao sjesti na naplatu županiji koja ima daleko manjim proračun, pitali smo sve uključene strane.Iz Hrvatskih cesta odgovorili su: "S obzirom na visinu dugovanja i negativnog utjecaja, koju ovrha može imati na Požeško-slavonsku županiju, Hrvatske ceste ulažu izniman trud zajedno s nadležnim ministarstvom i u dogovoru sa županijom, u pronalaženju najboljeg rješenja i načina naplate duga, a da se time ne ugrozi poslovanje Požeško-slavonske županije".Iz županije su odgovorili da i dalje pokušavaju mirnim putom riješiti nastali dug. "Požeško-slavonska županija je pokušavala i dalje pokušava mirnim putem, dogovorima te sporazumima iznaći rješenje temeljem kojeg bi uspješno, kroz određeno vremensko razdoblje podmirila preuzete obveze prema Hrvatskim cestama, a da istovremeno ne ugrozi svoje poslovanje i likvidnost te poslovanje i likvidnost svojih proračunskih korisnika. Svi prijedlozi i moguća rješenja su prelazili fiksne mogućnosti županijskog proračuna koji izvorno iznosi 28 milijuna kuna, te time nisu bile prihvatljive i moguće", odgovori su iz županije. Naveli su i kako pokušavaju ne ugroziti financijsku stabilnost županije. "Kod iznalaženja rješenja poglavito se vodi računa da ne budemo izloženi riziku i potencijalnoj neodrživosti funkcioniranja i razvoja te pripreme i provedbe strateških projekata iz Plana razvoja Požeško-slavonske županije", odgovorili su.Za ovaj dug zna i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture."Kao nadležno ministarstvo, pružamo podršku Hrvatskim cestama da se nađe najbolje moguće rješenje, kojim bi se riješilo pitanje dugovanja", naveli su u odgovoru.Do zastare bi moglo doći 2028. godine, a kako kažu iz Županije uvjereni su da će zajedničkim snagama iznaći najbolje rješenje kako za Hrvatske ceste, tako i za Požeško-slavonsku županiju. na korak do katastrofe? 

na korak do katastrofe?

Slavonska županija nagomilala dug prema Hrvatskim cestama 44 milijuna kuna, a proračun joj 28 milijuna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kriminalističko istraživanje je u tijeku.</para>

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava U ugostiteljskom objektu u Dubravi na Aveniji Dubrava državljanin Republike Srbije (36) posvađao se s nepoznatim počiniteljem koji je nekoliko puta zapucao iz vatrenog oružja. Pri tom ga je metkom pogodio u nogu, ističu iz PU zagrebačke.Incident se zbio u srijedu 22. ožujka oko 22.30, a ranjenom muškarcu pružena je liječnička pomoć u Kliničkoj bolnici Dubrava.Kriminalističko istraživanje je u tijeku. kaos u dubravi 

kaos u dubravi

U kafiću se posvađao sa Srbinom (36) , ispalio nekoliko metaka pa mu pucao u nogu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potres jačine 2.8 prema Richteru pogodio Hrvatsku u petak, 24. ožujka oko 14:45 sati, izvijestio je Euromediteranski seizmološki centar. Epicentar je bio 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi", napisao je jedan od korisnika iz Rijeke. </para><hmn:twitter src="https://twitter.com/LastQuake/status/1639263373580746757?t=OFx8QydEv9qMhbYs-1mxgg&amp;s=08"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Drugi su dodali kako su osjetili lagano podrhtavanje i "jaku tutnjavu". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjetila se grmljavina i trešnja", jedan je od komentara korisnika iz Rijeke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima. </para>

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi' Epicentar je bio svega 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima Potres jačine 2.8 prema Richteru pogodio Hrvatsku u petak, 24. ožujka oko 14:45 sati, izvijestio je Euromediteranski seizmološki centar. Epicentar je bio 17 kilometara od Rijeke na dubini od 10 kilometara. "Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi", napisao je jedan od korisnika iz Rijeke.  Drugi su dodali kako su osjetili lagano podrhtavanje i "jaku tutnjavu". "Osjetila se grmljavina i trešnja", jedan je od komentara korisnika iz Rijeke. Prema komentarima korisnika, potres se osjetio i u Opatiji, Omišalju, Njihivicama, Kraljevici, Kostreni i drugim mjestima.  2.5 PREMA RICHTERU 

2.5 PREMA RICHTERU

Potres na Kvarneru: 'Kao eksplozija. Kratka trešnja, par sekundi'

<para>
 Vova Klever, mladi uspješni modni fotograf iz
 Kijeva, sebe ne vidi u ratu. "Nasilje nije moje oružje",
 poručuje.
</para>
<para>
 Nakon ruske invazije na Ukrajinu, svim vojno sposobnim
 muškarcima, u dobi od 18 do 60, zabranjeno je napuštanje zemlje.
 No, Klever je pobjegao u London pomoću krijumčara kroz Mađarsku.
 Bijeg je platio pet tisuća dolara, piše The New York
 Times.
</para>
<para>
 No njegova greška bila je što je o tome pisao svom prijatelju.
 Naime, prijatelj je izdao njegovo povjerenje i njihov razgovor
 objavio na društvenim mrežama. Prepiska je ubrzo postala viralna
 i izazvala je bijes Ukrajinaca na internetu.
</para>
<para>
 "Ti si hodajući mrtvac. Naći ću te u bilo kojem kutku svijeta",
 glasi jedna od brojnih prijetećih poruka na Twitteru upućenih
 Kleveru.
</para>
<para>
 U razgovoru za The New York Times pokušao se opravdati, rekavši
 kako ima loš vid te da je u posljednje vrijeme "prošao kroz
 svašta".
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f36e4c3e-c352-11ec-84c9-fe475b7c2d1e"/>
<para>
 "Ne možete zamisliti tu količinu mržnje", kazao je prisjećajući
 se poruka koje je dobio.
</para>
<para>
 No nije Klever bio jedini kojemu je bijeg od rata pao na pamet.
</para>
<heading3>
 Boriti se ili pobjeći?
</heading3>
<para>
 Boriti se ili otići na sigurno iz ratom razorene Ukrajine,
 postala je moralna dilema brojnih muškaraca u Ukrajini. Sudeći
 prema informacija regionalnih službenika, dosad su tisuće
 muškaraca napustili zemlju kako bi izbjegli odlazak u rat.
</para>
<para>
 Krijumčari u Moldaviji, a moguće i u drugim europskim državama
 poput Poljske i Mađarske, vode unosan posao. Neki su Ukrajinci za
 tajne noćne prekogranične vožnje platili i do 15.000 dolara,
 tvrde moldavijski dužnosnici.
</para>
<para>
 Ipak, muškarci koji izbjegavaju svoju dužnost su iznimka, što im
 još više otežava situaciju, piše 
 <ulink url="https://www.nytimes.com/2022/04/10/world/asia/ukraine-draft-dodgers.html">The New York Times</ulink>
 .
</para>
<para>
 Čak i neki od onih koji su uvjereni da su otišli iz pravih
 razloga, osjećaju krivnju i sram.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f37f4610-c352-11ec-a092-fe475b7c2d1e"/>
<para>
 "Mislim da ne mogu biti dobar vojnik", tvrdi programer
 Volodimir, koji je pobjegao nedugo nakon što je rat počeo.
</para>
<para>
 "Pa pogledajte me. Nosim naočale, imam 46 godina. Ne izgledam kao
 vojnik koji se može boriti s ruskim trupama", objasnio je.
</para>
<para>
 No potom priznaje: "Da, sramim se. Pobjegao sam od rata i to je
 moj križ".
</para>
<heading3>
 Raste broj krijumčara
</heading3>
<para>
 Ukrajinski političari zaprijetili su da će dezertere poslati u
 zatvor i zaplijeniti njihove domove. No, kako ruske bombe
 nastavljaju sve više i više uništavati gradove, osjećaji u
 ukrajinskom društvu postaju sve podjeljeniji.
</para>
<para>
 Susjedna Moldavija, koja dijeli gotovo 1300 kilometara granice s
 Ukrajinom, mnogima je postala omiljena destinacija za bijeg.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f3873ec4-c352-11ec-b920-fe475b7c2d1e"/>
<para>
 Za razliku od Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke, Moldavija
 nije u Europskoj uniji i ima znatno manje resursa za kontrolu
 granica. To je ujedno i jedna od najsiromašnijih europskih
 zemalja pa je sukladno tome pogodna luka za krijumčare ljudi i
 organizirane kriminalce.
</para>
<para>
 Samo nekoliko dana nakon što su Rusi započeli invaziju na
 Ukrajinu, moldavski policajci otkrili su kako su tamošnje bande
 na Telegramu počele nuditi prijevoz, pa čak i minibuseve, kako bi
 prokrijumčarili dezertere.
</para>
<para>
 Jednom uhvaćeni, muškarci imaju izbor, ako ne žele biti
 deportirani, mogu zatražiti azil u Moldaviji.
</para>
<para>
 Oko tisuću muškaraca zasad je zatražilo azil, a manje od sto ih
 je vraćeno. Dvije tisuće drugih Ukrajinaca, koji su ilegalno ušli
 u Moldaviju, također su zatražili azil.
</para>

Puno muškaraca odlučilo pobjeći iz Ukrajine. Ne žele se boriti: 'Mislim da ne mogu biti dobar vojnik. Pa pogledajte me' Ukrajinski političari zaprijetili su da će dezertere poslati u zatvor i zaplijeniti njihove domove 
   Vova Klever, mladi uspješni modni fotograf iz
  Kijeva, sebe ne vidi u ratu. "Nasilje nije moje oružje",
  poručuje.


  Nakon ruske invazije na Ukrajinu, svim vojno sposobnim
  muškarcima, u dobi od 18 do 60, zabranjeno je napuštanje zemlje.
  No, Klever je pobjegao u London pomoću krijumčara kroz Mađarsku.
  Bijeg je platio pet tisuća dolara, piše The New York
  Times.


  No njegova greška bila je što je o tome pisao svom prijatelju.
  Naime, prijatelj je izdao njegovo povjerenje i njihov razgovor
  objavio na društvenim mrežama. Prepiska je ubrzo postala viralna
  i izazvala je bijes Ukrajinaca na internetu.


  "Ti si hodajući mrtvac. Naći ću te u bilo kojem kutku svijeta",
  glasi jedna od brojnih prijetećih poruka na Twitteru upućenih
  Kleveru.


  U razgovoru za The New York Times pokušao se opravdati, rekavši
  kako ima loš vid te da je u posljednje vrijeme "prošao kroz
  svašta".



  "Ne možete zamisliti tu količinu mržnje", kazao je prisjećajući
  se poruka koje je dobio.


  No nije Klever bio jedini kojemu je bijeg od rata pao na pamet.


  Boriti se ili pobjeći?


  Boriti se ili otići na sigurno iz ratom razorene Ukrajine,
  postala je moralna dilema brojnih muškaraca u Ukrajini. Sudeći
  prema informacija regionalnih službenika, dosad su tisuće
  muškaraca napustili zemlju kako bi izbjegli odlazak u rat.


  Krijumčari u Moldaviji, a moguće i u drugim europskim državama
  poput Poljske i Mađarske, vode unosan posao. Neki su Ukrajinci za
  tajne noćne prekogranične vožnje platili i do 15.000 dolara,
  tvrde moldavijski dužnosnici.


  Ipak, muškarci koji izbjegavaju svoju dužnost su iznimka, što im
  još više otežava situaciju, piše 
      The New York Times
   .


  Čak i neki od onih koji su uvjereni da su otišli iz pravih
  razloga, osjećaju krivnju i sram.



  "Mislim da ne mogu biti dobar vojnik", tvrdi programer
  Volodimir, koji je pobjegao nedugo nakon što je rat počeo.


  "Pa pogledajte me. Nosim naočale, imam 46 godina. Ne izgledam kao
  vojnik koji se može boriti s ruskim trupama", objasnio je.


  No potom priznaje: "Da, sramim se. Pobjegao sam od rata i to je
  moj križ".


  Raste broj krijumčara


  Ukrajinski političari zaprijetili su da će dezertere poslati u
  zatvor i zaplijeniti njihove domove. No, kako ruske bombe
  nastavljaju sve više i više uništavati gradove, osjećaji u
  ukrajinskom društvu postaju sve podjeljeniji.


  Susjedna Moldavija, koja dijeli gotovo 1300 kilometara granice s
  Ukrajinom, mnogima je postala omiljena destinacija za bijeg.



  Za razliku od Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke, Moldavija
  nije u Europskoj uniji i ima znatno manje resursa za kontrolu
  granica. To je ujedno i jedna od najsiromašnijih europskih
  zemalja pa je sukladno tome pogodna luka za krijumčare ljudi i
  organizirane kriminalce.


  Samo nekoliko dana nakon što su Rusi započeli invaziju na
  Ukrajinu, moldavski policajci otkrili su kako su tamošnje bande
  na Telegramu počele nuditi prijevoz, pa čak i minibuseve, kako bi
  prokrijumčarili dezertere.


  Jednom uhvaćeni, muškarci imaju izbor, ako ne žele biti
  deportirani, mogu zatražiti azil u Moldaviji.


  Oko tisuću muškaraca zasad je zatražilo azil, a manje od sto ih
  je vraćeno. Dvije tisuće drugih Ukrajinaca, koji su ilegalno ušli
  u Moldaviju, također su zatražili azil.
 mišljenja podijeljena 

mišljenja podijeljena

Puno muškaraca odlučilo pobjeći iz Ukrajine. Ne žele se boriti: 'Mislim da ne mogu biti dobar vojnik. Pa pogledajte me'

<para>
 Sergiy Tetyukhin, zamjenik gradonačelnika
 ukrajinskog grada Odesa u srijedu, 12. travnja poslao je pismo
 Hrvatskoj u kojem traži pomoć, prenosi <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/vapaj-za-pomoci-stize-iz-odese-procitajte-dramaticno-pismo-zamjenika-gradonacelnika-koji-moli-hrvatsku-treba-nam-pomoc-s-lijekovima-hranom-pomozite-nam-da-se-prehranimo-i-obranimo-obitelji-1184683">
 Slobodna Dalmacija
 </ulink>.
</para>
<para>
 Piše kako im je potrebno da Hrvatska stane uz njih, kao što su
 oni nekad stali uz našu državu. Očekuju da će nakon Kijeva,
 Hersona, Buče, Mariupolja i drugih uništenih radova, iduća na
 redu biti Odesa. Kako bi mogli ostati i obraniti svoj grad od
 ruske agresije, mole Hrvatsku za logističku potporu.
</para>
<para>
 "Treba nam kontinuirana pomoć s lijekovima, hranom, higijenskim
 potrepštinama i opremom. Pomozite nam pripremiti se kako bi se
 obranili i prehranili naše obitelji. Tražimo od hrvatske Vlade,
 tvrtki i ljudi dobre volje da pomognu Odesi", piše u pismu.
</para>
<para>
 Navodi se da su zaprimili jednu pošiljku koja je samo "kapljica u
 oceanu njihovih potreba". Na kraju je, prenosi <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/vapaj-za-pomoci-stize-iz-odese-procitajte-dramaticno-pismo-zamjenika-gradonacelnika-koji-moli-hrvatsku-treba-nam-pomoc-s-lijekovima-hranom-pomozite-nam-da-se-prehranimo-i-obranimo-obitelji-1184683">
 Slobodna Dalmacija
 </ulink>, zamolio
 da Hrvatska stane uz Ukrajinu dok još nije prekasno te su
 izrazili nadu da će se čuti njihov vapaj.
</para>

Dramatični vapaj za pomoć iz Odese, mole Hrvatsku: 'Pomozite nam da se prehranimo i obranimo obitelji' Navode da su zaprimili jednu pošiljku koja je samo 'kapljica u oceanu njihovih potreba' 
   Sergiy Tetyukhin, zamjenik gradonačelnika
  ukrajinskog grada Odesa u srijedu, 12. travnja poslao je pismo
  Hrvatskoj u kojem traži pomoć, prenosi 
      Slobodna Dalmacija
   .


  Piše kako im je potrebno da Hrvatska stane uz njih, kao što su
  oni nekad stali uz našu državu. Očekuju da će nakon Kijeva,
  Hersona, Buče, Mariupolja i drugih uništenih radova, iduća na
  redu biti Odesa. Kako bi mogli ostati i obraniti svoj grad od
  ruske agresije, mole Hrvatsku za logističku potporu.


  "Treba nam kontinuirana pomoć s lijekovima, hranom, higijenskim
  potrepštinama i opremom. Pomozite nam pripremiti se kako bi se
  obranili i prehranili naše obitelji. Tražimo od hrvatske Vlade,
  tvrtki i ljudi dobre volje da pomognu Odesi", piše u pismu.


  Navodi se da su zaprimili jednu pošiljku koja je samo "kapljica u
  oceanu njihovih potreba". Na kraju je, prenosi 
      Slobodna Dalmacija
   , zamolio
  da Hrvatska stane uz Ukrajinu dok još nije prekasno te su
  izrazili nadu da će se čuti njihov vapaj.
 'MI SMO IDUĆI' 

'MI SMO IDUĆI'

Dramatični vapaj za pomoć iz Odese, mole Hrvatsku: 'Pomozite nam da se prehranimo i obranimo obitelji'

<para>
 Rusija može lako preusmjeriti izvoz svojih golemih energetskih
 resursa sa Zapada u zemlje koje ih stvarno trebaju, dok
 istovremeno povećava domaću potrošnju nafte, plina i ugljena,
 rekao je u srijedu predsjednik Vladimir Putin.
</para>
<para>
 Sjedinjene Države, Kanada, Velika Britanija i Australija uvele su
 zabranu uvoza ruske nafte kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine,
 dok je Europska unija i dalje podijeljena po tom pitanju.
</para>
<para>
 "Kada je riječ o ruskoj nafti, plinu i ugljenu, moći ćemo
 povećati njihovu potrošnju na domaćem tržištu i potaknuti preradu
 sirovina", rekao je Putin na virtualnom sastanku s dužnosnicima o
 razvoju ruskog dijela Arktika.
</para>
<para>
 "Također ćemo povećati opskrbu energetskim resursima drugih
 regija svijeta kojima je to stvarno potrebno", dodao je.
</para>
<para>
 Putin je rekao da je Zapad kriv za energetsku krizu jer ne želi
 surađivati s Rusijom.
</para>
<para>
 "Odbijanje nekoliko zapadnih zemalja da normalno surađuju (s
 Rusijom), uključujući po pitanju ruskih energetskih resursa, već
 je pogodilo milijune Europljana. To je izazvalo pravu energetsku
 krizu", rekao je.
</para>
<para>
 "Naravno da se i mi suočavamo s problemima, ali to otvara nove
 mogućnosti", dodao je.
</para>
<para>
 Putin je također rekao da su "neprijateljske zemlje" uništile
 lance opskrbe u ruskim arktičkim regijama i da neke zemlje ne
 ispunjavaju svoje ugovorne obveze, stvarajući time probleme za
 Moskvu.
</para>
<para>
 Moskva je spremna prodavati naftu i naftne derivate
 "prijateljskim zemljama u bilo kojem rasponu cijena" jer
 tradicionalni kupci izbjegavaju ruske isporuke prisiljavajući
 time Moskvu da smanji proizvodnju nafte, rekao je ministar
 energetike Nikolaj Šulginov za Izvestiju u srijedu.
</para>

Putin kaže da Rusija može preusmjeriti izvoz energenata: 'Odbijanje suradnje već je pogodilo milijune Europljana' Moskva je spremna prodavati naftu i naftne derivate 'prijateljskim zemljama u bilo kojem rasponu cijena' 
  Rusija može lako preusmjeriti izvoz svojih golemih energetskih
  resursa sa Zapada u zemlje koje ih stvarno trebaju, dok
  istovremeno povećava domaću potrošnju nafte, plina i ugljena,
  rekao je u srijedu predsjednik Vladimir Putin.


  Sjedinjene Države, Kanada, Velika Britanija i Australija uvele su
  zabranu uvoza ruske nafte kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine,
  dok je Europska unija i dalje podijeljena po tom pitanju.


  "Kada je riječ o ruskoj nafti, plinu i ugljenu, moći ćemo
  povećati njihovu potrošnju na domaćem tržištu i potaknuti preradu
  sirovina", rekao je Putin na virtualnom sastanku s dužnosnicima o
  razvoju ruskog dijela Arktika.


  "Također ćemo povećati opskrbu energetskim resursima drugih
  regija svijeta kojima je to stvarno potrebno", dodao je.


  Putin je rekao da je Zapad kriv za energetsku krizu jer ne želi
  surađivati s Rusijom.


  "Odbijanje nekoliko zapadnih zemalja da normalno surađuju (s
  Rusijom), uključujući po pitanju ruskih energetskih resursa, već
  je pogodilo milijune Europljana. To je izazvalo pravu energetsku
  krizu", rekao je.


  "Naravno da se i mi suočavamo s problemima, ali to otvara nove
  mogućnosti", dodao je.


  Putin je također rekao da su "neprijateljske zemlje" uništile
  lance opskrbe u ruskim arktičkim regijama i da neke zemlje ne
  ispunjavaju svoje ugovorne obveze, stvarajući time probleme za
  Moskvu.


  Moskva je spremna prodavati naftu i naftne derivate
  "prijateljskim zemljama u bilo kojem rasponu cijena" jer
  tradicionalni kupci izbjegavaju ruske isporuke prisiljavajući
  time Moskvu da smanji proizvodnju nafte, rekao je ministar
  energetike Nikolaj Šulginov za Izvestiju u srijedu.
 PORUKA IZ KREMLJA 

PORUKA IZ KREMLJA

Putin kaže da Rusija može preusmjeriti izvoz energenata: 'Odbijanje suradnje već je pogodilo milijune Europljana'

<para>
 "Ovo je bila mliječna farma u regiji Harkiv. Pogledaj samo
 ovo. Ovo se trenutno događa u Ukrajini! Ovo mora prestati,
 SADA!", napisao je Kornelis 'Kees'
 Huizing na svom Twitteru. 
</para>
<para>
 Nizozemski je to poljoprivrednik koji se već 20 godina
 bavi poljoprivredom u središnjoj Ukrajini već 20 godina, a
 otkako je počeo rat, tvita i o stanju u toj zemlji.
</para>
<para>
 Jučer je objavio video potpuno uništene, čini se, farme za
 proizvodnju mlijeka. Razvaljeni hangari, krave koje šeću bez
 kontrole naokolo, potpuno uništen šleper.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1fc7143c-c353-11ec-ad21-5ad0b9a35eaa"/>
<para>
 Uzgaja luk, mrkvu, pšenicu, ječam, repicu, šećernu repu, kukuruz,
 suncokret i grah, a ima i modernu farmu mlijeka. Član
 je Global Farmer Network. 
</para>
<para>
 Osim videa potpuno razorene farme, objavio je i video s polja na
 kojem radi kombajn. "Priprema sjetve je počela. Na ovom polju
 ćemo za nekoliko dana posaditi suncokret. Nastavljamo se boriti
 protiv gladi u svijetu!", napisao je nizozemski
 poljoprivrednik. 
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ab21812c-c1cb-11ec-b4e9-0242ac120023" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>(Twitter
 A Dutch Farmer In Ukraine, Kees Huizinga)</emphasis>
</para>
<para>
 Pogledajte video razorene farme: 
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/DutchFarmerInUA/status/1509764587180240946?ref_src=twsrc%5Etfw"/>

Nizozemac snimio krave kako slobodno šeću po razorenoj farmi u regiji Harkiv: 'Ovo mora prestati!' U Ukrajini se poljoprivredom bavi već 20 godina. Objavio je uznemirujuć video granatirane farme, ali ne odustaje i kreće u sjetvu suncokreta 
  "Ovo je bila mliječna farma u regiji Harkiv. Pogledaj samo
  ovo. Ovo se trenutno događa u Ukrajini! Ovo mora prestati,
  SADA!", napisao je Kornelis 'Kees'
  Huizing na svom Twitteru. 


  Nizozemski je to poljoprivrednik koji se već 20 godina
  bavi poljoprivredom u središnjoj Ukrajini već 20 godina, a
  otkako je počeo rat, tvita i o stanju u toj zemlji.


  Jučer je objavio video potpuno uništene, čini se, farme za
  proizvodnju mlijeka. Razvaljeni hangari, krave koje šeću bez
  kontrole naokolo, potpuno uništen šleper.



  Uzgaja luk, mrkvu, pšenicu, ječam, repicu, šećernu repu, kukuruz,
  suncokret i grah, a ima i modernu farmu mlijeka. Član
  je Global Farmer Network. 


  Osim videa potpuno razorene farme, objavio je i video s polja na
  kojem radi kombajn. "Priprema sjetve je počela. Na ovom polju
  ćemo za nekoliko dana posaditi suncokret. Nastavljamo se boriti
  protiv gladi u svijetu!", napisao je nizozemski
  poljoprivrednik. 


   
   (Twitter
  A Dutch Farmer In Ukraine, Kees Huizinga)


  Pogledajte video razorene farme: 

 slike razaranja 

slike razaranja

Nizozemac snimio krave kako slobodno šeću po razorenoj farmi u regiji Harkiv: 'Ovo mora prestati!'

<para>
 Viši savjetnik ukrajinskog ministra obrane rekao je da je
 ozloglašena ruska vojna skupina Wagner navodno pokušala atentat
 na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
 i premijera Denisa Šmihala, prenosi CNN.
</para>
<para>
 "Htjeli su ubiti vodstvo Ukrajine: našeg predsjednika i
 premijera. To je bio cilj i nekoliko njih je poslano u Ukrajinu
 bez ikakvog uspjeha", rekao je Markian Lubkivskij, savjetnik
 ukrajinskog ministra obrane. Lubkivskij je rekao da su zavjeru
 potvrdile ukrajinska obavještajna služba i specijalne snage
 zadužene za zaštitu Zelenskog.
</para>
<para>
 "Svi ti dokumenti i potrebni dokazi bit će predočeni Međunarodnom
 sudu", rekao je dodajući da ne može otkriti više iz operativnih
 razloga.
</para>
<para>
 CNN za sada nije mogao nezavisno potvrditi te tvrdnje.
</para>
<para>
 Skupina Wagner prvi put je dospjela u javnost tijekom ruske
 invazije na istočnu Ukrajinu 2014. Od tada su neovisna
 istraživanja i istrage CNN-a otkrile da je privatni vojni izvođač
 djelovao u Siriji i više zemalja u Africi. Američki dužnosnici i
 organi za zaštitu ljudskih prava optužili su ih za kontinuirano
 kršenje ljudskih prava.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3975ed54-c353-11ec-b6dd-367911787eff"/>
<para>
 Smatra se da je grupa povezana s Jevgenijem Prigožinom, oligarhom
 koji je toliko blizak Kremlju da je poznat kao Putinov "chef".
 Kremlj je više puta zanijekao bilo kakve veze s tom grupom.
 Prigožin poriče bilo kakvu umiješanost u skupinu Wagner.
 Britanija je prije dva dana postala posljednja zemlja koja je
 sankcionirala skupinu Wagner.
</para>
<para>
 Lubkivskij kaže da je ukrajinska obavještajna služba pratila
 skupinu unutar i izvan Ukrajine i da je nekoliko Wagnerovih
 operativaca ubijeno unutar zemlje. Identificirani su po njihovim
 jedinstvenim identifikacijskim oznakama.
</para>
<para>
 "Moral vojske je vrlo visok jer je naš predsjednik u Kijevu, naš
 premijer i parlament su ovdje. Ovo je vrlo važno za podršku
 ljudima na terenu, za podršku ukrajinskoj vojsci i ovo je vrlo
 dobar signal međunarodnoj zajednici", rekao je Lubkivskij.
</para>

Ukrajina tvrdi da je skupina Wagner pokušala ubiti predsjednika i premijera Ukrajine Nekoliko Wagnerovih operativaca navodno je ubijeno unutar zemlje 
  Viši savjetnik ukrajinskog ministra obrane rekao je da je
  ozloglašena ruska vojna skupina Wagner navodno pokušala atentat
  na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog
  i premijera Denisa Šmihala, prenosi CNN.


  "Htjeli su ubiti vodstvo Ukrajine: našeg predsjednika i
  premijera. To je bio cilj i nekoliko njih je poslano u Ukrajinu
  bez ikakvog uspjeha", rekao je Markian Lubkivskij, savjetnik
  ukrajinskog ministra obrane. Lubkivskij je rekao da su zavjeru
  potvrdile ukrajinska obavještajna služba i specijalne snage
  zadužene za zaštitu Zelenskog.


  "Svi ti dokumenti i potrebni dokazi bit će predočeni Međunarodnom
  sudu", rekao je dodajući da ne može otkriti više iz operativnih
  razloga.


  CNN za sada nije mogao nezavisno potvrditi te tvrdnje.


  Skupina Wagner prvi put je dospjela u javnost tijekom ruske
  invazije na istočnu Ukrajinu 2014. Od tada su neovisna
  istraživanja i istrage CNN-a otkrile da je privatni vojni izvođač
  djelovao u Siriji i više zemalja u Africi. Američki dužnosnici i
  organi za zaštitu ljudskih prava optužili su ih za kontinuirano
  kršenje ljudskih prava.



  Smatra se da je grupa povezana s Jevgenijem Prigožinom, oligarhom
  koji je toliko blizak Kremlju da je poznat kao Putinov "chef".
  Kremlj je više puta zanijekao bilo kakve veze s tom grupom.
  Prigožin poriče bilo kakvu umiješanost u skupinu Wagner.
  Britanija je prije dva dana postala posljednja zemlja koja je
  sankcionirala skupinu Wagner.


  Lubkivskij kaže da je ukrajinska obavještajna služba pratila
  skupinu unutar i izvan Ukrajine i da je nekoliko Wagnerovih
  operativaca ubijeno unutar zemlje. Identificirani su po njihovim
  jedinstvenim identifikacijskim oznakama.


  "Moral vojske je vrlo visok jer je naš predsjednik u Kijevu, naš
  premijer i parlament su ovdje. Ovo je vrlo važno za podršku
  ljudima na terenu, za podršku ukrajinskoj vojsci i ovo je vrlo
  dobar signal međunarodnoj zajednici", rekao je Lubkivskij.
 zloglasna skupina 

zloglasna skupina

Ukrajina tvrdi da je skupina Wagner pokušala ubiti predsjednika i premijera Ukrajine

<para>
 Generalni konzul Grčke u Mariupolju, posljednji diplomat zemlje
 članice EU-a koji je napustio opkoljenu luku, rekao je u nedjelju
 kako se Mariupolj pridružuje popisu mjesta poznatih po tome što
 su uništena u ratu.
</para>
<para>
 Manolis Androulakis pomogao je desecima grčkih
 državljana i etničkih Grka da pobjegnu iz grada koji su razrušile
 ruske snage.
</para>
<para>
 U utorak je napustio Mariupolj i nakon četverodnevnog putovanja
 kroz Ukrajinu preko Moldavije prešao u Rumunjsku, zajedno s još
 10 grčkih državljana.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="66b8f248-c353-11ec-8540-6ac12a4323df"/>
<para>
 "Ono što sam vidio nadam se da nitko više neće vidjeti", kazao je
 Androulakis po slijetanju u nedjelju u atensku zračnu luku.
</para>
<para>
 "Mariupolj će doći na popis gradova koji su potpuno uništeni u
 ratu. Ne moram ih nabrajati - Guernica, Coventry, Alep, Grozni,
 Lenjingrad...", dodao je.
</para>
<para>
 Prema grčkom ministarstvu vanjskih poslova, Androulakis je bio
 posljednji diplomat EU-a koji je napustio Mariupolj.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="62d3a088-c353-11ec-a833-2a7bdc5d576f"/>
<para>
 Taj grad ruska vojska bombardira više od dva tjedna.
</para>
<para>
 Ukupno 7295 ljudi evakuirano je iz ukrajinskih gradova
 humanitarnim koridorima u nedjelju, rekla je potpredsjednica
 ukrajinske vlade Irina Vereščuk, dodavši da su
 funkcionirale četiri od sedam predviđenih ruta.
</para>
<para>
 Od toga je 3985 osoba evakuirano iz Mariupolja u Zaporižju.
</para>
<para>
 Ukrajinska vlada planira u ponedjeljak poslati gotovo 50 autobusa
 za evakuaciju iz Mariupolja, istaknula je Vereščuk.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="628728d4-c353-11ec-8f4c-6a7363df2ef2"/>
<para>
 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao
 je u subotu da je ruska opsada Mariupolja "teror koji će se
 pamtiti stoljećima".
</para>
<para>
 Najmanje 10 Grka je ubijeno, a nekoliko ih je ozlijeđeno otkako
 je Rusija počela napadati Mariupolj. Više od 150 grčkih
 državljana i etničkih Grka evakuirano je iz regije, priopćilo je
 grčko ministarstvo vanjskih poslova.
</para>
<para>
 U Mariupolju, gradu koji je prije rata imao više od 400 tisuća,
 živi značajan broj Grka.
</para>
<para>
 Oni su posebno bili aktivni u trgovini i pomorstvu regije još od
 bizantskog razdoblja.
</para>

Grčki konzul napustio Mariupolj: 'Ono što sam vidio nadam se da nitko više neće vidjeti' Prema grčkom ministarstvu vanjskih poslova, Androulakis je bio posljednji diplomat EU-a koji je napustio Mariupolj 
  Generalni konzul Grčke u Mariupolju, posljednji diplomat zemlje
  članice EU-a koji je napustio opkoljenu luku, rekao je u nedjelju
  kako se Mariupolj pridružuje popisu mjesta poznatih po tome što
  su uništena u ratu.


   Manolis Androulakis pomogao je desecima grčkih
  državljana i etničkih Grka da pobjegnu iz grada koji su razrušile
  ruske snage.


  U utorak je napustio Mariupolj i nakon četverodnevnog putovanja
  kroz Ukrajinu preko Moldavije prešao u Rumunjsku, zajedno s još
  10 grčkih državljana.



  "Ono što sam vidio nadam se da nitko više neće vidjeti", kazao je
  Androulakis po slijetanju u nedjelju u atensku zračnu luku.


  "Mariupolj će doći na popis gradova koji su potpuno uništeni u
  ratu. Ne moram ih nabrajati - Guernica, Coventry, Alep, Grozni,
  Lenjingrad...", dodao je.


  Prema grčkom ministarstvu vanjskih poslova, Androulakis je bio
  posljednji diplomat EU-a koji je napustio Mariupolj.



  Taj grad ruska vojska bombardira više od dva tjedna.


  Ukupno 7295 ljudi evakuirano je iz ukrajinskih gradova
  humanitarnim koridorima u nedjelju, rekla je potpredsjednica
  ukrajinske vlade Irina Vereščuk, dodavši da su
  funkcionirale četiri od sedam predviđenih ruta.


  Od toga je 3985 osoba evakuirano iz Mariupolja u Zaporižju.


  Ukrajinska vlada planira u ponedjeljak poslati gotovo 50 autobusa
  za evakuaciju iz Mariupolja, istaknula je Vereščuk.



  Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao
  je u subotu da je ruska opsada Mariupolja "teror koji će se
  pamtiti stoljećima".


  Najmanje 10 Grka je ubijeno, a nekoliko ih je ozlijeđeno otkako
  je Rusija počela napadati Mariupolj. Više od 150 grčkih
  državljana i etničkih Grka evakuirano je iz regije, priopćilo je
  grčko ministarstvo vanjskih poslova.


  U Mariupolju, gradu koji je prije rata imao više od 400 tisuća,
  živi značajan broj Grka.


  Oni su posebno bili aktivni u trgovini i pomorstvu regije još od
  bizantskog razdoblja.
 EVAKUACIJA CIVILA 

EVAKUACIJA CIVILA

Grčki konzul napustio Mariupolj: 'Ono što sam vidio nadam se da nitko više neće vidjeti'

<para>
 Kriza zbog rata u Ukrajini dramatično pogađa Srbiju i danas manje
 nego ikad dosad postoji razumijevanje za poziciju Srbije i
 srpskog naroda bilo gdje u svijetu, izjavio je u srijedu
 srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić,
 navodeći mogućnost da Rusija bude isključena iz UN-a, a da sve
 članice EU-a priznaju Kosovo.
</para>
<para>
 On je u izvanrednom obraćanju javnosti naglasio da se Srbija
 danas na sjednici Opće skupštine UN u New Yorku pridružila osudi
 napada na Ukrajinu.
</para>
<para>
 Vučić je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je Srbija
 podržala ne spominju bilo kakve sankcije Rusiji, ali je
 Srbija morala osuditi napad na suverenu zemlju. Dodao je da je
 Srbija danas jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja poslije
 agresije na Ukrajinu nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.
</para>
<para>
 Vučić je na konferenciji za novinare rekao kako to nije pitanje
 stajališta Srbije i njezine principijelnosti, već "veoma teških
 okolnosti".
</para>
<para/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/embed/gT_1R7O5018"/>
<para>
 On je potvrdio da je u međuvremenu razgovarao i
 s predstavnicima Sjedinjenih Država, Europske unije,
 predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen,
 razmjenivši poruke o svim važnih pitanjima - od glasanja za
 deklaraciju i rezoluciju do sankcija koje se uvode Rusiji.
</para>
<para>
 "Mislim da je ovo tek početak i to želim reći građanima Srbije.
 Pritisci na našu zemlju bit će ogromni. Vjerujem da ćemo nazočiti
 potpunom rušenju postojećeg poretka", ocijenio je Vučić.
</para>
<para>
 On je istaknuo bojazan da bi moglo uslijediti izbacivanje Rusije
 iz Ujedinjenih naroda, što bi omogućilo promjenu Rezolucije 1244
 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom se jamči teritorijalna pripadnost
 Kosova Srbiji.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b1c953fe-c353-11ec-bac9-2a7bdc5d576f"/>
<para>
 "Planiraju da na osnovu člana 6 povelje UN-a povedu raspravu o
 izbacivanju Rusije iz UN-a, poslije toga ostaje otvoren pritisak
 na Kinu da dođe do promjene Rezolucije 1244, nakon čega mi više
 ne bismo imali pravnu osnovu na koju bismo se pozivali
 na očuvanje teritorijalnog integriteta", rekao je Vučić.
</para>
<para>
 On je ocijenio da bi potom uslijedilo priznanje nezavisnosti
 Kosova od NATO i EU-a, uključujući članice Unije koje dosad nisu
 priznale državnost Kosova.
</para>
<para>
 "Da budem otvoren - uopće ne isključujem tu mogućnost", rekao je
 Vučić.
</para>
<para>
 On u narednom periodu očekuje i "nekoliko političkih zamki" za
 Srbiju, među kojima i da se pritiskom utječe na Kinu da odustane
 od Rezolucije 1244 VS UN-a o Kosovu.
</para>

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo' Vučić je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je Srbija podržala ne spominju bilo kakve sankcije Rusiji, ali je Srbija morala osuditi napad na suverenu zemlju 
  Kriza zbog rata u Ukrajini dramatično pogađa Srbiju i danas manje
  nego ikad dosad postoji razumijevanje za poziciju Srbije i
  srpskog naroda bilo gdje u svijetu, izjavio je u srijedu
  srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić,
  navodeći mogućnost da Rusija bude isključena iz UN-a, a da sve
  članice EU-a priznaju Kosovo.


  On je u izvanrednom obraćanju javnosti naglasio da se Srbija
  danas na sjednici Opće skupštine UN u New Yorku pridružila osudi
  napada na Ukrajinu.


  Vučić je istaknuo da se u tekstu rezolucije koju je Srbija
  podržala ne spominju bilo kakve sankcije Rusiji, ali je
  Srbija morala osuditi napad na suverenu zemlju. Dodao je da je
  Srbija danas jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja poslije
  agresije na Ukrajinu nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji.


  Vučić je na konferenciji za novinare rekao kako to nije pitanje
  stajališta Srbije i njezine principijelnosti, već "veoma teških
  okolnosti".




  On je potvrdio da je u međuvremenu razgovarao i
  s predstavnicima Sjedinjenih Država, Europske unije,
  predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen,
  razmjenivši poruke o svim važnih pitanjima - od glasanja za
  deklaraciju i rezoluciju do sankcija koje se uvode Rusiji.


  "Mislim da je ovo tek početak i to želim reći građanima Srbije.
  Pritisci na našu zemlju bit će ogromni. Vjerujem da ćemo nazočiti
  potpunom rušenju postojećeg poretka", ocijenio je Vučić.


  On je istaknuo bojazan da bi moglo uslijediti izbacivanje Rusije
  iz Ujedinjenih naroda, što bi omogućilo promjenu Rezolucije 1244
  Vijeća sigurnosti UN-a, kojom se jamči teritorijalna pripadnost
  Kosova Srbiji.



  "Planiraju da na osnovu člana 6 povelje UN-a povedu raspravu o
  izbacivanju Rusije iz UN-a, poslije toga ostaje otvoren pritisak
  na Kinu da dođe do promjene Rezolucije 1244, nakon čega mi više
  ne bismo imali pravnu osnovu na koju bismo se pozivali
  na očuvanje teritorijalnog integriteta", rekao je Vučić.


  On je ocijenio da bi potom uslijedilo priznanje nezavisnosti
  Kosova od NATO i EU-a, uključujući članice Unije koje dosad nisu
  priznale državnost Kosova.


  "Da budem otvoren - uopće ne isključujem tu mogućnost", rekao je
  Vučić.


  On u narednom periodu očekuje i "nekoliko političkih zamki" za
  Srbiju, među kojima i da se pritiskom utječe na Kinu da odustane
  od Rezolucije 1244 VS UN-a o Kosovu.
 na dvije stolice 

na dvije stolice

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo'

<para>
 Ostavljeni u domovima za djecu, a sada moraju bježati pred ratom,
 tisuće već ranjivih ukrajinskih izbjeglica izložene su riziku od
 trgovine ljudima.
</para>
<para>
 Neka djeca su se našla pod ruskom vatrom u domovima. Druga su
 pobjegla uz grmljavinu eksplozija i pucnjave. Mnoga su i dalje
 nestala, izgubljena u kaosu često neorganiziranog sustava
 socijalne skrbi u Ukrajini.
</para>
<para>
 "Postojao je veliki problem prisilnog rada u sirotištima prije
 rata i trgovine ljudima za seksualnu industriju", rekao je
 Eric Rosenthal, direktor organizacije Disability
 Rights International (DRI) u Washingtonu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e3993a9e-c352-11ec-ad16-6ac12a4323df"/>
<para>
 Sada postoji još veća opasnost "da djeca budu na meti, da budu
 ostavljena, napuštena".
</para>
<para>
 U domovima za siročad, internatima ili domovima za osobe s
 invaliditetom u Ukrajini ima više od 100.000 djece, što je
 najveći broj u cijeloj Europi, prema UN-ovoj agenciji za
 izbjeglice (UNHCR).
</para>
<para>
 Mnoga se smatraju takozvanom društvenom siročadi - njihovi
 roditelji ili drugi rođaci su živi, ​​ali ne mogu se brinuti o
 njima u zemlji, jednoj od najsiromašnijih u Europi.
</para>
<para>
 Od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, najmanje 8000
 maloljetnika u sustavu skrbi odvedeno je u inozemstvo ili
 premješteno unutar Ukrajine, prema službenim podacima.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="de42bc1e-c352-11ec-9857-52c0e7bbe268"/>
<para>
 Oko 31.000 vraćena je roditeljima, a dužnosnici procjenjuju da je
 najmanje 2500 drugih zarobljeno u zonama aktivnih borbi i da ih
 je potrebno evakuirati.
</para>
<para>
 Izvući ih na sigurno nije lak zadatak.
</para>
<para>
 Krajem ožujka, kada je rat stigao do grada Nižina sjeveroistočno
 od Kijeva, Marieta je znala da mora brzo
 djelovati.
</para>
<para>
 Vodila je dom za djecu čije su obitelji bile presiromašne da bi
 se brinule za njih ili su se borile s ovisnošću o drogama. Dok su
 neke obitelji došle po svoju djecu, njih sedmero u dobi od pet do
 14 godina je ostavljeno.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e3a9613a-c352-11ec-badf-6ac12a4323df"/>
<para>
 "Djeca su mogla čuti pucnjavu i eksplozije. To je bilo
 zastrašujuće za njih", kazala je za AFP. Marieta nije htjela
 otkriti svoje prezime.
</para>
<para>
 Djeca su ukrcana u autobus s navučenim zavjesama i prevezena u
 mjesto nedaleko od slovačke granice udaljeno gotovo tisuću
 kilometara.
</para>
<para>
 “Na sreću, djeca nisu vidjela razorene kuće i mrtve ljude”, rekla
 je Marieta.
</para>
<para>
 "Tri dana nakon što smo otišli, Rusi su ušli u Nižin. Da smo duže
 ostali, bili bismo zarobljeni."
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e27d39da-c352-11ec-9a0a-7a7f40b78d9a"/>
<para>
 Na drugom mjestu, u Vorzelu, sjeverozapadno od Kijeva, dom za
 djecu mlađu od četiri godine bio je granatiran drugog dana ruske
 invazije.
</para>
<para>
 "Srećom, djeca i osoblje nisu bili unutra", rekla je
 Halina Postoliuk, direktorica organizacije Hope
 and Homes for Children Ukraine.
</para>
<para>
 Tek 9. ožujka smatralo se da je dovoljno sigurno da se evakuira
 55 dojenčadi i 26 osoblja iz centra, prvo u Kijev, a zatim u
 zapadnu Ukrajinu, nakon što je na kraju dogovoren
 humanitarni koridor.
</para>
<para>
 Sada rastu strahovi da bi oni koji su bili dovoljno sretni da
 izbjegnu smrt u Ukrajini mogli biti žrtve trgovaca ljudima, što
 je dugotrajna prijetnja za djecu u širokoj i često
 nefunkcionalnoj mreži skrbi u zemlji uspostavljenoj pod
 Sovjetskim Savezom.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e3b911a2-c352-11ec-ab58-6ac12a4323df"/>
<para>
 Ta je prijetnja pojačana sukobom.
</para>
<para>
 "Kada je počeo rat, djeca su živjela u prilično izoliranim,
 zatvorenim sredinama, a veliki je problem što nema odgovarajućeg
 redovitog praćenja ovog ogromnog sustava”, rekla je Postoliuk.
</para>
<para>
 Rosenthal iz DRI-a izjavio je da je Ukrajina čak i prije rata
 bila "izuzetno opasno mjesto za djecu koja su odvojena od svojih
 obitelji", u sustavu skrbi koji je "neorganiziran i uz malo
 nadzora".
</para>
<para>
 Postoji strah da bi zbog rupa u sustavu djeca mogla pasti u ruke
 trgovcima ljudima, rekao je.
</para>
<para>
 Neka djeca već su prebačena u sirotišta u Rumunjskoj i Moldaviji,
 gdje postoji "veliki problem trgovine ljudima", dodao je.
</para>
<para>
 UN-ova Međunarodna organizacija za migracije već je upozorila
 izbjeglice koje bježe iz zemlje da se čuvaju trgovaca ljudima
 koji žele iskoristiti kaotični egzodus.
</para>
<para>
 U ožujku je Ukrajina uvela nova pravila za evakuaciju i praćenje
 djece bez roditelja, ali nevladine organizacije kažu da se mora
 učiniti više.
</para>
<para>
 Thomas Hackl, iz Caritasa Rumunjske, rekao je da
 je njegov tim na granici s Rumunjskom nedavno zaustavio
 osumnjičenog trgovca ljudima koji je pokušao odvesti dvije mlade
 Ukrajinke u Italiju.
</para>
<para>
 "Trgovci ljudima se miješaju sa stanovništvom, nude prijevoz.
 Bilo je mnogo znakova koji su nas naveli da ne vjerujemo tom
 čovjeku, previše je inzistirao, htio ih je odvesti na određeno
 mjesto."
</para>
<para>
 Dobrotvorna organizacija također je priopćila da su im ljudi koji
 su stigli u Poljsku rekli da im je ponuđeno "sklonište u zamjenu
 za seks".
</para>
<para>
 Colleen Holt Thompson strahuje od najgoreg za
 djecu koja su izgubljena u kaosu rata.
</para>
<para>
 Kada je sukob izbio, 55-godišnja Amerikanka koji volontira za
 američku mrežu posvajanja otputovala je u Lavov u zapadnoj
 Ukrajini iz američke države Kentucky kako bi pomogla u
 međunarodnim evakuacijama.
</para>
<para>
 “Trenutačno ima mnogo tisuća djece koja su u hotelima i ljudi su
 s njima u malim kampovima i u obiteljskim kućama koje nikada
 nisu provjerene", rekla je Thompson, koja ima šestero posvojene
 djece iz Ukrajine.
</para>
<para>
 "Ne znamo jesu li ti ljudi sigurni, nema obuke", rekla je za AFP
 iz Lavova.
</para>
<para>
 U ovom trenutku boji se za sada već 18-godišnju djevojku koju
 godinama pokušava posvojiti, a koja je nedavno premještena iz
 Donecka na istoku u sirotište u Lavovu i mogla bi završiti u
 Austriji.
</para>
<para>
 Prema nekim stručnjacima, mnoga djeca koja su uspjela pobjeći od
 sukoba u Ukrajini sada doživljavaju traumu, ne jedu ili ne
 spavaju dobro ili pokazuju znakove psihološke i emocionalne
 regresije.
</para>
<para>
 Drugi poput Mariete zahvalni su što su njezinu djecu odveli na
 sigurno - za sada.
</para>
<para>
 Upitana što bi se dogodilo da ruske snage opkole njihovo novo
 utočište, odgovorila je: "Bolje je ne razmišljati o tome."
</para>

Siročadi u Ukrajini prijeti rizik trgovine ljudima: 'Uklope se među njih, a onda im nude smještaj' U domovima za siročad, internatima ili domovima za osobe s invaliditetom u Ukrajini ima više od 100.000 djece 
  Ostavljeni u domovima za djecu, a sada moraju bježati pred ratom,
  tisuće već ranjivih ukrajinskih izbjeglica izložene su riziku od
  trgovine ljudima.


  Neka djeca su se našla pod ruskom vatrom u domovima. Druga su
  pobjegla uz grmljavinu eksplozija i pucnjave. Mnoga su i dalje
  nestala, izgubljena u kaosu često neorganiziranog sustava
  socijalne skrbi u Ukrajini.


  "Postojao je veliki problem prisilnog rada u sirotištima prije
  rata i trgovine ljudima za seksualnu industriju", rekao je
  Eric Rosenthal, direktor organizacije Disability
  Rights International (DRI) u Washingtonu.



  Sada postoji još veća opasnost "da djeca budu na meti, da budu
  ostavljena, napuštena".


  U domovima za siročad, internatima ili domovima za osobe s
  invaliditetom u Ukrajini ima više od 100.000 djece, što je
  najveći broj u cijeloj Europi, prema UN-ovoj agenciji za
  izbjeglice (UNHCR).


  Mnoga se smatraju takozvanom društvenom siročadi - njihovi
  roditelji ili drugi rođaci su živi, ​​ali ne mogu se brinuti o
  njima u zemlji, jednoj od najsiromašnijih u Europi.


  Od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, najmanje 8000
  maloljetnika u sustavu skrbi odvedeno je u inozemstvo ili
  premješteno unutar Ukrajine, prema službenim podacima.



  Oko 31.000 vraćena je roditeljima, a dužnosnici procjenjuju da je
  najmanje 2500 drugih zarobljeno u zonama aktivnih borbi i da ih
  je potrebno evakuirati.


  Izvući ih na sigurno nije lak zadatak.


  Krajem ožujka, kada je rat stigao do grada Nižina sjeveroistočno
  od Kijeva, Marieta je znala da mora brzo
  djelovati.


  Vodila je dom za djecu čije su obitelji bile presiromašne da bi
  se brinule za njih ili su se borile s ovisnošću o drogama. Dok su
  neke obitelji došle po svoju djecu, njih sedmero u dobi od pet do
  14 godina je ostavljeno.



  "Djeca su mogla čuti pucnjavu i eksplozije. To je bilo
  zastrašujuće za njih", kazala je za AFP. Marieta nije htjela
  otkriti svoje prezime.


  Djeca su ukrcana u autobus s navučenim zavjesama i prevezena u
  mjesto nedaleko od slovačke granice udaljeno gotovo tisuću
  kilometara.


  “Na sreću, djeca nisu vidjela razorene kuće i mrtve ljude”, rekla
  je Marieta.


  "Tri dana nakon što smo otišli, Rusi su ušli u Nižin. Da smo duže
  ostali, bili bismo zarobljeni."



  Na drugom mjestu, u Vorzelu, sjeverozapadno od Kijeva, dom za
  djecu mlađu od četiri godine bio je granatiran drugog dana ruske
  invazije.


  "Srećom, djeca i osoblje nisu bili unutra", rekla je
  Halina Postoliuk, direktorica organizacije Hope
  and Homes for Children Ukraine.


  Tek 9. ožujka smatralo se da je dovoljno sigurno da se evakuira
  55 dojenčadi i 26 osoblja iz centra, prvo u Kijev, a zatim u
  zapadnu Ukrajinu, nakon što je na kraju dogovoren
  humanitarni koridor.


  Sada rastu strahovi da bi oni koji su bili dovoljno sretni da
  izbjegnu smrt u Ukrajini mogli biti žrtve trgovaca ljudima, što
  je dugotrajna prijetnja za djecu u širokoj i često
  nefunkcionalnoj mreži skrbi u zemlji uspostavljenoj pod
  Sovjetskim Savezom.



  Ta je prijetnja pojačana sukobom.


  "Kada je počeo rat, djeca su živjela u prilično izoliranim,
  zatvorenim sredinama, a veliki je problem što nema odgovarajućeg
  redovitog praćenja ovog ogromnog sustava”, rekla je Postoliuk.


  Rosenthal iz DRI-a izjavio je da je Ukrajina čak i prije rata
  bila "izuzetno opasno mjesto za djecu koja su odvojena od svojih
  obitelji", u sustavu skrbi koji je "neorganiziran i uz malo
  nadzora".


  Postoji strah da bi zbog rupa u sustavu djeca mogla pasti u ruke
  trgovcima ljudima, rekao je.


  Neka djeca već su prebačena u sirotišta u Rumunjskoj i Moldaviji,
  gdje postoji "veliki problem trgovine ljudima", dodao je.


  UN-ova Međunarodna organizacija za migracije već je upozorila
  izbjeglice koje bježe iz zemlje da se čuvaju trgovaca ljudima
  koji žele iskoristiti kaotični egzodus.


  U ožujku je Ukrajina uvela nova pravila za evakuaciju i praćenje
  djece bez roditelja, ali nevladine organizacije kažu da se mora
  učiniti više.


   Thomas Hackl, iz Caritasa Rumunjske, rekao je da
  je njegov tim na granici s Rumunjskom nedavno zaustavio
  osumnjičenog trgovca ljudima koji je pokušao odvesti dvije mlade
  Ukrajinke u Italiju.


  "Trgovci ljudima se miješaju sa stanovništvom, nude prijevoz.
  Bilo je mnogo znakova koji su nas naveli da ne vjerujemo tom
  čovjeku, previše je inzistirao, htio ih je odvesti na određeno
  mjesto."


  Dobrotvorna organizacija također je priopćila da su im ljudi koji
  su stigli u Poljsku rekli da im je ponuđeno "sklonište u zamjenu
  za seks".


   Colleen Holt Thompson strahuje od najgoreg za
  djecu koja su izgubljena u kaosu rata.


  Kada je sukob izbio, 55-godišnja Amerikanka koji volontira za
  američku mrežu posvajanja otputovala je u Lavov u zapadnoj
  Ukrajini iz američke države Kentucky kako bi pomogla u
  međunarodnim evakuacijama.


  “Trenutačno ima mnogo tisuća djece koja su u hotelima i ljudi su
  s njima u malim kampovima i u obiteljskim kućama koje nikada
  nisu provjerene", rekla je Thompson, koja ima šestero posvojene
  djece iz Ukrajine.


  "Ne znamo jesu li ti ljudi sigurni, nema obuke", rekla je za AFP
  iz Lavova.


  U ovom trenutku boji se za sada već 18-godišnju djevojku koju
  godinama pokušava posvojiti, a koja je nedavno premještena iz
  Donecka na istoku u sirotište u Lavovu i mogla bi završiti u
  Austriji.


  Prema nekim stručnjacima, mnoga djeca koja su uspjela pobjeći od
  sukoba u Ukrajini sada doživljavaju traumu, ne jedu ili ne
  spavaju dobro ili pokazuju znakove psihološke i emocionalne
  regresije.


  Drugi poput Mariete zahvalni su što su njezinu djecu odveli na
  sigurno - za sada.


  Upitana što bi se dogodilo da ruske snage opkole njihovo novo
  utočište, odgovorila je: "Bolje je ne razmišljati o tome."
 BJEŽE OD RATA 

BJEŽE OD RATA

Siročadi u Ukrajini prijeti rizik trgovine ljudima: 'Uklope se među njih, a onda im nude smještaj'

<para>
 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
 objavio je na društvenim mrežama dramatičnu snimku raketiranog
 rodilišta u Mariupolju. Na njoj se vidi potpuno porušeno
 rodilište, izbijeni prozori i vrata, zidovi koji se mrtve,
 potpuno uništena zgrada...
</para>
<para>
 "Mariupolj. Izravan udar ruskih vojnika na rodilište. Ljudi,
 djeca su pod ruševinama. Grozota! Koliko će još svijet biti
 suučesnik ignorirajući teror? Zatvorite nebo odmah! Zaustavite
 ubojstva! Imate moć, ali čini se da gubite ljudskost", napisao je
 Zelenski u dramatičnoj objavi.
</para>
<para/>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="96883f7e-c353-11ec-976c-4661a5d38be0"/>

Zelenski objavio VIDEO granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!' Slike potpuno razorenog rodilišta lede krv u žilama. Lokalne vlasti objavile da je u bolnici ranjeno njih 17, a među njima su i žene koje su bile na porodu 
  Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
  objavio je na društvenim mrežama dramatičnu snimku raketiranog
  rodilišta u Mariupolju. Na njoj se vidi potpuno porušeno
  rodilište, izbijeni prozori i vrata, zidovi koji se mrtve,
  potpuno uništena zgrada...


  "Mariupolj. Izravan udar ruskih vojnika na rodilište. Ljudi,
  djeca su pod ruševinama. Grozota! Koliko će još svijet biti
  suučesnik ignorirajući teror? Zatvorite nebo odmah! Zaustavite
  ubojstva! Imate moć, ali čini se da gubite ljudskost", napisao je
  Zelenski u dramatičnoj objavi.


 dramatične slike 

dramatične slike

Zelenski objavio VIDEO granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!'

<para>
 U regiji Donjeck, gradu Kramatorsk na željezničkoj je stanici
 ubijeno minimalno 30 Ukrajinaca, a više je od 100 ranjenih. 
</para>
<para>
 Na ostacima jedne rakete vide se natpisi na kojima piše "Za našu
 djecu", a to vjerojatno ukazuje na paralelnu stvarnost koju
 stvara ruska propaganda, napisao je na Twitteru novinar The
 Economista, Oliver Carrol. 
</para>
<para>
 The missile that landed in Kramatorsk railway station had the
 words за детей “for the children” written on side. Messed up and
 likely indicative of parallel reality Russian propaganda is
 creating. <ulink url="https://t.co/E21DQKv7bX">pic.twitter.com/E21DQKv7bX</ulink>
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/olliecarroll/status/1512359088646201349?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Dvije rakete pogodile su postaju, a prema neslužbenim
 informacijama riječ je o balističkom projektilu "Točka-U." Na to
 se referirao i ukrajinski predsjednik, Volodimir
 Zelenski.
</para>
<para>
 "Okupatori su Točkom-U pogodili željezničku stanicu u
 Kramatorsku, gdje su tisuće mirnih Ukrajinaca čekali evakuaciju.
 Oko 30 ljudi je poginulo, oko sto ima ozlijede različitih
 stupnjeva", tvrdi Zelenski. 
</para>
<hmn:instagram xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.instagram.com/p/CcFYA-zsoAS/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading"/>
<para>
 <ulink url="https://ria.ru/20220408/kramatorsk-1782484967.html">
 RIA
 Novosti
 </ulink> prenijele su komentar ruskog Ministarstva
 obrane koji su se oglasili o napadu u Kramatorsk. 
</para>
<para>
 "Sve izjave predstavnika kijevskog nacionalističkog režima o
 'raketnom napadu' koji je Rusija navodno izvela 8. travnja na
 željezničkoj stanici u gradu Kramatorsku su provokacija i laž",
 navode.
</para>
<para>
 Rusi optužuju ukrajinsku vojsku i tvrde da su balistički
 projektili Točka-U isključivo ukrajinski.
</para>
<para>
 "Naglašavamo da taktičke rakete Točka-U, čiji su fragmenti
 pronađeni u blizini postaje, koristi samo ukrajinska vojska",
 tvrde.
</para>
<para/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fmod.mil.rus%2Fposts%2F3200531196856281&amp;show_text=true&amp;width=500"/>
<para>
 Prema posljednjim informacijama, na željezničkoj stanici nalazilo
 se oko 4000 civila, stoga je lako moguće očekivati i veći broj
 žrtava. 
</para>

Na projektilu koji je pogodio Kramatorsk stajala poruka 'Za našu djecu.' Rusi tvrde: 'To koristi samo ukrajinska vojska' Dvije rakete pogodile su postaju, a prema neslužbenim informacijama riječ je o balističkom projektilu 'Točka-U' 
  U regiji Donjeck, gradu Kramatorsk na željezničkoj je stanici
  ubijeno minimalno 30 Ukrajinaca, a više je od 100 ranjenih. 


  Na ostacima jedne rakete vide se natpisi na kojima piše "Za našu
  djecu", a to vjerojatno ukazuje na paralelnu stvarnost koju
  stvara ruska propaganda, napisao je na Twitteru novinar The
  Economista, Oliver Carrol. 


  The missile that landed in Kramatorsk railway station had the
  words за детей “for the children” written on side. Messed up and
  likely indicative of parallel reality Russian propaganda is
  creating. pic.twitter.com/E21DQKv7bX



  Dvije rakete pogodile su postaju, a prema neslužbenim
  informacijama riječ je o balističkom projektilu "Točka-U." Na to
  se referirao i ukrajinski predsjednik, Volodimir
  Zelenski.


  "Okupatori su Točkom-U pogodili željezničku stanicu u
  Kramatorsku, gdje su tisuće mirnih Ukrajinaca čekali evakuaciju.
  Oko 30 ljudi je poginulo, oko sto ima ozlijede različitih
  stupnjeva", tvrdi Zelenski. 



   
      RIA
  Novosti
    prenijele su komentar ruskog Ministarstva
  obrane koji su se oglasili o napadu u Kramatorsk. 


  "Sve izjave predstavnika kijevskog nacionalističkog režima o
  'raketnom napadu' koji je Rusija navodno izvela 8. travnja na
  željezničkoj stanici u gradu Kramatorsku su provokacija i laž",
  navode.


  Rusi optužuju ukrajinsku vojsku i tvrde da su balistički
  projektili Točka-U isključivo ukrajinski.


  "Naglašavamo da taktičke rakete Točka-U, čiji su fragmenti
  pronađeni u blizini postaje, koristi samo ukrajinska vojska",
  tvrde.




  Prema posljednjim informacijama, na željezničkoj stanici nalazilo
  se oko 4000 civila, stoga je lako moguće očekivati i veći broj
  žrtava. 
 NAJMANJE 30 MRTVIH 

NAJMANJE 30 MRTVIH

Na projektilu koji je pogodio Kramatorsk stajala poruka 'Za našu djecu.' Rusi tvrde: 'To koristi samo ukrajinska vojska'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova.</para><hmn:article id="fcf6c1a6-be50-11ed-be64-02ede8d2c0e3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura.</para>

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija' Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca Liječnik Vedran Karabeg brine se za više od 2000 pacijenata. Njih 60 posto je zaposleno pa je svaki dan otvoreno i 30-ak bolovanja. Nekad im kaže da ga ne može otvoriti."Prihvate naravno - samo treba pojasniti da je jedno pravo iz njihove police zdravstvenog osiguranja, ali da se ne donosi na volju i želju nego mora biti potkrijepljen s medicinskim indikacijama", kaže Karabeg, liječnik obiteljske medicine u Domu zdravlja Zagreb Centar.Od HZZO-a je dobio opomenu. Njihovi kontrolori su u redovitim kontrolama pročešljali 7000 bolovanja u ordinacijama liječnika. Zatvorili su njih čak 37 posto jer su trajala neopravdano dugo."22 godine i 4 mjeseca sam na bolovanju, liječim se. Upravo idem iz bolnice, nije ni malo ugodno", kaže Suzana Vida iz Valpova."Osim kad sam bila na porodiljnom i to tri mjeseca i to je bilo sve. Nikad na bolovanju. Hvala Bogu", kaže Ruža Žlof iz Zagreba."Iz obližnjih sela i iz Osijeka tu ljudi koji uzimaju bolovanja da bi išli raditi svoja polja", govori Zvonko Besednik iz Osijeka."Zbog djeteta da često. Pogotovo kad su ovako mali, onda je to nažalost problem. Često nema nekog evo razumijevanja od poslodavca", kaže Silvija Smrkulj iz Zagreba.Dok se novi podaci čekaju, oni posljednji kažu da je u prosjeku na dan bilo gotovo 65 000 Hrvata na bolovanju. U cijeloj godini bolovali su više od 20 milijuna dana, a od toga je gotovo pola na teret poslodavca."HUP dugi niz godina zagovara promjenu instituta bolovanja, a dio naših traženja je i promjena sustava kontrola – s obzirom na to da dosadašnje nisu bile učinkovite. To dokazuju svi službeni podaci prema kojima je preko 30 posto bolovanja, zaključeno, a u nekim dijagnozama i preko 40 posto", kaže Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.S izmjenom zakona novost je da će bolovanje kontrolori moći sami zaključiti."HZZO je u svojim kontrolama mogao sugerirati izabranom doktoru da zaključi to bolovanje, ali je sam doktor bio nadležan za to. Sada po novom ćemo olakšati neke neugodne situacije kada liječnici nekog pacijenta trebaju skinuti s bolovanja – naši kontrolori će to direktno napraviti", govori Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a.Novost pak nije da kucaju na vrata - jer su to mogli i do sada."HZZO nije nikad bio policija da će vas tražiti zbog nečega. Kontrolori HZZO pregledavaju pacijenta u ambulanti izabranog doktora ili prostorijama HZZO-a, ali u slučaju da pacijent ne može doći – njemu se može otići u posjetu", dodaje Korkut.Liječnici su se svega naslušali. Primjer je i pacijent s visokom temperaturom, streptokokom i na bolovanju."Na kontroli za 48 sati - on nije mene zamolio, nego je spomenuo da bi on trebao sjesti u auto i voziti za Imotski iz Zagreba po svoju suprugu i djecu. Ja sam rekao apsolutno se ne slažem i kontraindicirano je", kaže Vedran Karabeg, liječnik obiteljske medicine.Ako pacijent u roku od tri dana nakon početka bolesti ne obavijesti liječnika, ne pridržava se njegovih uputa ili zlorabi pravo na bolovanje - prijeti mu kazna od 1000 do 2000 eura. kontrolori češljaju 

kontrolori češljaju

Dnevno na bolovanju više od 60.000 Hrvata: Lažni bolesnici u panici, iz HZZO-a poručuju: 'Nikad nismo bili policija'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu <ulink url="https://www.24sata.hr/news/tijela-stranaca-leze-u-kb-sveti-duh-obitelji-ih-ne-zele-preuzeti-vec-su-dugo-tu-siri-se-mirisi-899741">24sata</ulink> kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. </para><hmn:article id="01ddbcb2-2f5c-11ed-b509-463cf64ebcab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata. <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/utvrdila-zdravstvena-inspekcija-s-nalazima-line-budak-nisu-napravljeni-propusti-1666050"/></para>

Tijela stranih državljana već dvije godine u bolnici Svetu Duh: Hodnikom se širi miris raspadajućih tijela Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti KB Sveti Duh ima problem s dva mrtva tijela na odjelu patologije. Radi se o dvoje stranih državljana, jedan iz Bugarske, a drugi iz Njemačke, koji su preminuli u Hrvatskoj, te se dvije godine nakon još uvijek nalaze ovdje jer su ih njihove obitelji odbile preuzeti, pišu 24sata kojima je poslano pismo "zabrinutih djelatnika" o ovome problemu. U pismu su naveli kako se posmrtni ostaci stranih državljana već drugu godinu zaredom nalaze u prostorijama Zavoda za patologiju te da se prostorijama odjela šire mirisi iz njihovih raspadajućih tijela, no navode da su tijela pohranjena prema propisima te se nalaze u njihovoj mrtvačnici u komorama. "Točan je navod da se u mrtvačnici, ali adekvatno smještena, nalaze dva tijela preminulih stranih državljana koje njihove obitelji odbijaju pokopati. Putem pravne službe bolnice zatražena su i dobivena očitovanja iz veleposlanstava i od obitelji. "Radimo na rješavanju tog problema, kako bismo dobili sve potrebne suglasnosti, pokojnike pokopali i time oslobodili mjesta u našoj mrtvačnici. Pokojnici su u komorama i ni na koji način ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost djelatnika", rekla je Ana-Maria Šimunić, ravnateljica KB Sveti Duh.Bolnica ima 12 komora, a posmrtni ostaci stranih državljana im zauzimaju prostor. Nadaju se da će lokalne i državne vlasti što prije riješiti taj problem i pokopati ih.No, sličan problem ima i Medicinski fakultet na čijim se prostorima u Zavodu za sudsku medicinu također nalazi tijelo stranog državljana, piše 24sata.  ZABRINUTI DJELATNICI 

Rusi objavili da su vježbali simulirane nuklearne napade: Sudjelovalo je više od 100 vojnika

Najčitanije

Puno muškaraca odlučilo pobjeći iz Ukrajine. Ne žele se boriti: 'Mislim da ne mogu biti dobar vojnik. Pa pogledajte me'

Dramatični vapaj za pomoć iz Odese, mole Hrvatsku: 'Pomozite nam da se prehranimo i obranimo obitelji'

Putin kaže da Rusija može preusmjeriti izvoz energenata: 'Odbijanje suradnje već je pogodilo milijune Europljana'

'Ako na svijetu danas postoji pakao, to je u Azovstalu.' Krvava borba vodi se s Rusima u čeličani

'Ako na svijetu danas postoji pakao, to je u Azovstalu.' Krvava borba vodi se s Rusima u čeličani

Još iz rubrike

Nizozemac snimio krave kako slobodno šeću po razorenoj farmi u regiji Harkiv: 'Ovo mora prestati!'

Ukrajina tvrdi da je skupina Wagner pokušala ubiti predsjednika i premijera Ukrajine

Grčki konzul napustio Mariupolj: 'Ono što sam vidio nadam se da nitko više neće vidjeti'

Više s weba

Pročitajte još

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo'

Siročadi u Ukrajini prijeti rizik trgovine ljudima: 'Uklope se među njih, a onda im nude smještaj'

Zelenski objavio VIDEO granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!'

Na projektilu koji je pogodio Kramatorsk stajala poruka 'Za našu djecu.' Rusi tvrde: 'To koristi samo ukrajinska vojska'

Pročitajte još

VIDEO Srbija osudila rusku invaziju, Vučić: 'Pritisci su ogromni. Postoji mogućnost da članice EU-a priznaju Kosovo'

Siročadi u Ukrajini prijeti rizik trgovine ljudima: 'Uklope se među njih, a onda im nude smještaj'

Zelenski objavio VIDEO granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!'

Na projektilu koji je pogodio Kramatorsk stajala poruka 'Za našu djecu.' Rusi tvrde: 'To koristi samo ukrajinska vojska'

Više s weba