Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra.</para>

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra' Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra. ukrajina pokrenula ofenzivu 

Sergej Šojgu

Rusi tijekom noći granatirali Harkiv i Zaporožje: 'Okupatori su pogodili kritičnu infrastrukturu' 

Savjetnik ukrajinskog ministra: 'Ako imate grijalice ili generatore, javite se ambasadi'

Rat u Ukrajini

Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

ukrajina pokrenula ofenzivu

Članak

Hina

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako doznaju <ulink url="https://www.24sata.hr/news/sutkinja-iz-zambije-danas-donosi-odluku-o-hrvatima-i-posvajanju-hoce-ih-osloboditi-913932">24 sata</ulink>, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. </para><hmn:article id="b23e0076-0067-11ee-a046-22a7b66f9c57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku.</para><hmn:image id="1de6b84a-0063-11ee-9b58-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Aleksandra Peršić za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/oslobodena-hrvatica-djeca-idu-s-nama-natrag-u-hrvatsku-914007?utm_medium=push&amp;utm_source=pushpushgo&amp;utm_campaign=CampaignName">24sata</ulink> izjavila je kako djeca idu s njima te je prenijela prve reakcije iz sudnice: "Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje... Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Idu s nama u Hrvatsku".</para><hmn:image id="27208224-0063-11ee-aecb-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje: </para><hmn:video id="a21a6cce-005e-11ee-b5ba-f2b367c6a810"/>

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji: 'Djeca idu s nama u Hrvatsku!' Četiri Hrvatska para koja su htjela posvojiti djecu iz DR Kongo, uhićena su prije više od šest mjeseci zbog sumnje u pokušaj trgovanja ljudima. Svi u sudnici su zaplakali u trenutku čitanja oslobađajuće presude Osmero Hrvata koji su još u prosincu uhićeni u Zambiji, danas su napokon oslobođeni optužbi!Kako doznaju 24 sata, sutkinja Mary Mulanda nakon čitanja svih dokaza odlučila je da četiri hrvatska para nisu kriva. Njih se teretilo da su pokušali trgovati ljudima kada su htjeli posvojiti djecu iz DR Konga.Mulanda je ustanovila da su svi dokumenti ispravni te da su djeca posvojena prema svim pravilima. Utvrđeno je da država nije uspjela dokazati slučaj, a nalog za puštanje ide odmah. Podsjetimo, suđenje je trebalo započeti danas u 9:30 sati, ali je kasnilo zbog dolaska sutkinje.Odvjetnik obrane Gideon Kalandanya sutkinji je predložio da Hrvate oslobodi te da se s djecom mogu vratiti u Hrvatsku. Aleksandra Peršić za 24sata izjavila je kako djeca idu s njima te je prenijela prve reakcije iz sudnice: "Svi su plakali, čak i maršali od sutkinje...  Odvjetnici su išli po djecu, čeka se papirologija. Idu s nama u Hrvatsku".Pogledajte dolazak Hrvata jutros na sud gdje su ih kasnije oslobodili krivnje:  UPRAVO ODLUČENO 

UPRAVO ODLUČENO

Hrvati oslobođeni svih optužbi u Zambiji: 'Djeca idu s nama u Hrvatsku!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sutkinja u Ndoli danas je oslobodila krivnje Hrvate koji su bili pod sumnjom o trgovanju ljudi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će se u Hrvatsku vratiti i to s djecom. Azra Imamović Subošić u razgovoru za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/azra-imamovic-subosic-za-24sata-moram-priznati-da-me-strah-opet-s-putovati-s-djetetom-914025https://www.24sata.hr/news/azra-imamovic-subosic-za-24sata-moram-priznati-da-me-strah-opet-s-putovati-s-djetetom-914025">24sata</ulink> otkrila je kako se osjeća: "Oduševljeni smo, upravo kupujemo hranu za djecu, samo čekamo da vidimo kad će nam doći djeca. Odvjetnici su odmah nakon suda otišli po njih. Sad nam djeca prvo moraju dobiti vizu, a onda ćemo se dogovoriti kad putujemo za Hrvatsku." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navela je da misli da će djecu dobiti još danas te je navela da su mnogi u sudnici plakali kad su čuli da oslobađajuću presudu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, postoji doza straha zbog ranijeg iskustva kada su ih nakon puštanja na slobodu ponovno pritvorili. </para><hmn:image id="f4a562c0-0066-11ee-99f6-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, drama četiri hrvatska para koji su posvojili djecu iz DR Kongo, počela je točno prije šest mjeseci. </para><para>Odvjetnik oslobođenih Hrvata za <ulink url="https://www.24sata.hr/news/video-odvjetnik-hrvata-kelvin-silwimba-slobodni-su-mogu-ici-sa-svojom-djecom-za-hrvatsku-914017">24sata</ulink>, Kelvin Silwimba, rekao je da su Hrvati slobodni te je rekao da se osobno osjeća odlično, a daje pravda zadovoljena. On je Hrvatima bio dodijeljen po službenoj dužnosti.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:image id="f4a562c0-0066-11ee-99f6-f2b367c6a810" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Azra Imamović Subošić: 'Kupujemo hranu za djecu, odvjetnici su otišli po njih' Odvjetnik koji je Hrvatima dodijeljen po službenoj dužnosti Kelvin Silwimba rekao je da se osjeća odlično te da je pravda zadovoljena. Naveo je da su Hrvati slobodni. Ipak, doza straha među parovima postoji zbog prijašnjeg iskustva ponovnog uhićenja Sutkinja u Ndoli danas je oslobodila krivnje Hrvate koji su bili pod sumnjom o trgovanju ljudi. Očekuje se da će se u Hrvatsku vratiti i to s djecom. Azra Imamović Subošić u razgovoru za 24sata otkrila je kako se osjeća: "Oduševljeni smo, upravo kupujemo hranu za djecu, samo čekamo da vidimo kad će nam doći djeca. Odvjetnici su odmah nakon suda otišli po njih. Sad nam djeca prvo moraju dobiti vizu, a onda ćemo se dogovoriti kad putujemo za Hrvatsku." Navela je da misli da će djecu dobiti još danas te je navela da su mnogi u sudnici plakali kad su čuli da oslobađajuću presudu. Ipak, postoji doza straha zbog ranijeg iskustva kada su ih nakon puštanja na slobodu ponovno pritvorili. Podsjetimo, drama četiri hrvatska para koji su posvojili djecu iz DR Kongo, počela je točno prije šest mjeseci. Odvjetnik oslobođenih Hrvata za 24sata, Kelvin Silwimba, rekao je da su Hrvati slobodni te je rekao da se osobno osjeća odlično, a daje pravda zadovoljena. On je Hrvatima bio dodijeljen po službenoj dužnosti. suze radosnice 

suze radosnice

Azra Imamović Subošić: 'Kupujemo hranu za djecu, odvjetnici su otišli po njih'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e850fb7c-004a-11ee-ada7-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.</para><hmn:article id="b2f38fc2-fb1c-11ed-aa38-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.</para><hmn:image id="a449a1e6-ffd6-11ed-a65f-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.</para><hmn:article id="c69efb3a-fbec-11ed-8ce2-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije.</para>

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz' Nestašica u Europi osjeća se i u Hrvatskoj, a šestu godinu za redom više uvozimo nego proizvedemo. Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja kaže da se sada u Slavoniji lakše nađe janjac, nego odojak... Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje."Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine."Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije. kamo ide ovaj svijet...? 

kamo ide ovaj svijet...?

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru.</para><hmn:image id="869a0408-ffc0-11ed-afb8-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.</para><heading2>'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". </para><hmn:article id="747c2e74-ffaa-11ed-8021-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. </para><hmn:article id="eeb76386-dfa0-11ed-9249-a68cba6c07c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.</para><heading2>'I poslodavci kasne'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.</para><hmn:image id="b6b3bdfe-ffc1-11ed-81c5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. </para><hmn:image id="3adc4066-ffc1-11ed-8e47-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. </para><heading2>Sezona ugrožena?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. </para><hmn:article id="8d6428c8-f7c2-11ed-a2b5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. </para><hmn:image id="cfb39798-ffc1-11ed-b0e0-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. </para><hmn:article id="c13a5624-ff22-11ed-91cd-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu. </para><heading2>'Uska grla i MUP i HZZ'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo i MUP o ovom problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.</para><hmn:image id="66e02db0-ffaa-11ed-b4c2-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. </para><hmn:article id="c4dd187a-c1e2-11ed-948f-9e4ebb503d53" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. </para><heading2>Božinović o radnim dozvolama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.</para><hmn:image id="ba1fd532-e74c-11ed-a303-82a66aa5ea23" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize: </para><hmn:video id="d00c7dd8-ffbf-11ed-a53d-ba481feb5b57"/>

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova' Agenti za uvoz radnika iz trećih zemalja kažu da je stanje na terenu &apos;užasno&apos;, da su usko grlo ambasade u kojima nema dovoljno ljudi kako bi obradili svu dokumentaciju. Istovremeno su radnici na rubu jer na ulicama New Delhija i Jacarte čekaju više od dva mjeseca "Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru."Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". "Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu."Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. "A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.'I poslodavci kasne'U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika."Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. Sezona ugrožena?"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. "Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. "Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu.  'Uska grla i MUP i HZZ'Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. Pitali smo i MUP o ovom problemu. Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. "Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. "Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. Božinović o radnim dozvolamaInače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. ''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize:  kaos s uvozom radnika 

kaos s uvozom radnika

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stravičan slučaj potresao je susjednu Sloveniju gdje je 20-godišnji Slovenac Lazar Terentić osumnjičen za ubojstvo svoje djevojke Emilije Mahmutović, javljaju <ulink url="https://www.slovenskenovice.si/kronika/doma/dva-dni-spal-poleg-trupla/">Slovenske Novice</ulink>. Slovenski mediji pišu da je prvo pretukao 27-godišnju državljanku Srbije pa ju je potom zadavio. Iako se zločin dogodio u četvrtak, sve se otkrilo u ponedjeljak. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je ispričala susjeda, iz stana u Mariboru najprije su se čuli ženski uzvici. Namjeravala je povati policiju, ali su zvukovi prestali. </para><hmn:article id="72b36b80-ea9b-11ed-b430-aed039226303" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osumnjičeni je pokraj trupla djevojke spavao dva dana, prema pisanju Slovenskih Novica. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladić i djevojka poznati su policiji jer su oboje imali zabranu pristupa svojim majkama, a osumnjičeni je ranije bio prijavljen i zbog kršenja javnog reda i mira, tučnjave i problema s drogom. </para>

Slovenac (20) pretukao svoju djevojku (27) pa je zadavio: Dva dana spavao pokraj trupla? Mladić i djevojka poznati su policiji jer su oboje imali zabranu pristupa svojim majkama, a osumnjičeni je ranije bio prijavljen i zbog kršenja javnog reda i mira, tučnjave i problema s drogom Stravičan slučaj potresao je susjednu Sloveniju gdje je 20-godišnji Slovenac Lazar Terentić osumnjičen za ubojstvo svoje djevojke Emilije Mahmutović, javljaju Slovenske Novice. Slovenski mediji pišu da je prvo pretukao 27-godišnju državljanku Srbije pa ju je potom zadavio. Iako se zločin dogodio u četvrtak, sve se otkrilo u ponedjeljak. Kako je ispričala susjeda, iz stana u Mariboru najprije su se čuli ženski uzvici. Namjeravala je povati policiju, ali su zvukovi prestali. Osumnjičeni je pokraj trupla djevojke spavao dva dana, prema pisanju Slovenskih Novica. Mladić i djevojka poznati su policiji jer su oboje imali zabranu pristupa svojim majkama, a osumnjičeni je ranije bio prijavljen i zbog kršenja javnog reda i mira, tučnjave i problema s drogom.  STRAVA U MARIBORU 

STRAVA U MARIBORU

Slovenac (20) pretukao svoju djevojku (27) pa je zadavio: Dva dana spavao pokraj trupla?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik CDU-a, najveće stranke opozicije u Bundestagu, Friedrich Merz za današnjeg posjeta Kijevu susreo se s braćom Kličko, gradonačelnikom glavnog grada Ukrajine Vitalijem i njegovim bratom Vladimirom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetu Merza Ukrajini prethodila je navodna odbijenica ukrajinskih vlasti predsjedniku Njemačke Frank-Walteru Steinmeieru zbog njegovih odnosa s Kremljem ranijih godina, za što je Steinmeier u nekoliko navrata od početka napada Rusije na Ukrajinu kazao da je bila njegova pogrešna procjena, pogreška.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon toga je njemački kancelar Olaf Scholz, na pozivnicu Volodimira Zelenskog da on posjeti Kijev, zauzeo stav "prvo Steinmeier, a onda ja". U tom svjetlu je posjet Merza Kijevu, iako u svojstvu prvog čovjeka opozicije u Bundestagu, imao posebno značenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U našu zemlju polažu se velike nade", utvrdio je Merz poziciju Njemačke odmah na početku zajedničkog obraćanja s Kličkovima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="95315df6-cb17-11ec-82d2-3a1aa988d17b"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.rtl.de/cms/merz-betont-bei-kiew-treffen-mit-klitschko-bruedern-auf-unserem-land-ruhen-viele-hoffnungen-4964123.html?cleverPushBounceUrl=https%3A%2F%2Fwww.rtl.de%2Fnews%2F&amp;cleverPushNotificationId=vkDHseKb2pWWRnpZn&amp;utm_campaign=cleverpush-1651598102&amp;utm_content=2022-05-03T17%3A15%3A04-1651598104&amp;utm_medium=browserpush&amp;utm_source=rtlde&amp;utm_term=LIVE%3A%20Merz%20in%20der%20Ukraine">Njemački RTL</ulink> prenio je da je Merz bio izrazito potresen razaranjima koje je vidio u Ukrajini, točnije u Irpinu, predgrađu Kijeva koje je prethodno posjetio: "Potpuno je bezumno tako neselektivno bombardiranje civilnog stanovništva."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja danas, još i više nego prošlog tjedna, stojim pri tome da smo trebali donijeti jednu takvu odluku", kazao je dalje Merz, referirajući se na odluku vlasti Njemačke da Ukrajini šalju i oklopna borbena vozila za ofenzivna djelovanja, "To je bilo ispravno, mi moramo pomoći ovoj zemlji."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da je Merzov posjet Kijevu i Kličkovima doista posjet predstavnika Njemačke Ukrajini, ako ne tada, postalo je jasno kad se Merz očitovao o kritikama, u nekim trenucima čak i žestokima, kojima je ukrajinski ambasador Andrij Melnik posljednjih dana, počev od situacije sa Steinmeierom, zasipao pojedine dijelove njemačke politike:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Trebali bismo doseći takvu jednu razinu retorike na kojoj si ne bismo nepotrebno otežavali uzajamno pomaganje."</para><hmn:article id="b1e286c4-ca26-11ec-a378-6ee961d9c84a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kratko uoči posjeta Merza, Vladimir Kličko se u bitno racionalnijem tonu od nekih istupa Melnika osvrnuo na otvoreno pismo skupine njemačkih uglednika koji su njemačkom kancelaru uputili, zabrinuti zbog opasnosti od izbijanja "trećeg svjetskog rata".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Slijepi pacifizam jednako je opasan kao i ratno huškanje. Ta debata na nesretan način podsjeća na debatu u međuratnom razdoblju", objavio je mlađi Kličko u svojoj reakciji, naslovljenoj kao "Pismo iz Kijeva".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pod "prvim ratom" mlađi Kličko mislio je na sukobe koji su kulminirali 2014. i 2015. u Donbasu između vlade Ukrajine i proruskih separatista na jugoistoku zemlje, potpomognutih Putinovom vojnom pomoći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Takozvani pacifisti htjeli su jučer kao i danas mir pod svaku cijenu… Mir pod svaku cijenu, ali pod koju cijenu? Apsolutno dobro nije mir, nego sloboda i pravda. Kako bi se to obranilo, neophodno je boriti se", naveo je Kličko, a između ostalog napisao je i:</para><hmn:article id="e792785e-c749-11ec-9d8d-0242ac120013" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što se tiče pregovora (s Rusijom), oni se u ovom trenutku čine nemogućima. Rusi su spremni pregovarati samo o načinu na koji će Ukrajinu podčiniti i raskomadati. Dakle, s kanibalima se ne može ići za pregovarački stol".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Merz je, pak, između ostalog, kazao i kako vidi daljnju ulogu Njemačke u odnosu na rat Rusije protiv Ukrajine: "Njemačka mora preuzeti vodeću ulogu u Europskoj uniji."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da "čovjek mora osobno vidjeti da bi uopće pojmio razmjere tragedije" tog rata. On je još ranije održao u Bundestagu žestok govor, tražeći da vlada u Berlinu odustane od suzdržavanja da Ukrajini šalje i teško naoružanje. Jednosatni razgovor s Kličkovima, javlja <ulink url="https://www.tagesschau.de/ausland/merz-kiew-105.html">ARD</ulink>, opisao je da je "protekao u jednoj dobroj atmosferi".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Merzu je sada na rasporedu sastanak s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim osobno. Merz je također rekao da će o sadržaju osobno izvijestiti kancelara Scholza.</para>

Šef njemačke opozicije kod braće Kličko u Kijevu. Mlađi Kličko: 'S kanibalima ne možeš pregovarati' Premda je Friedrich Merz predsjednik CDU-a, kazao je da će &apos;o svemu izvijestiti kancelara Scholza&apos;. Znači li to kraj svađe Berlina i Kijeva? Predsjednik CDU-a, najveće stranke opozicije u Bundestagu, Friedrich Merz za današnjeg posjeta Kijevu susreo se s braćom Kličko, gradonačelnikom glavnog grada Ukrajine Vitalijem i njegovim bratom Vladimirom.Posjetu Merza Ukrajini prethodila je navodna odbijenica ukrajinskih vlasti predsjedniku Njemačke Frank-Walteru Steinmeieru zbog njegovih odnosa s Kremljem ranijih godina, za što je Steinmeier u nekoliko navrata od početka napada Rusije na Ukrajinu kazao da je bila njegova pogrešna procjena, pogreška.Nakon toga je njemački kancelar Olaf Scholz, na pozivnicu Volodimira Zelenskog da on posjeti Kijev, zauzeo stav "prvo Steinmeier, a onda ja". U tom svjetlu je posjet Merza Kijevu, iako u svojstvu prvog čovjeka opozicije u Bundestagu, imao posebno značenje."U našu zemlju polažu se velike nade", utvrdio je Merz poziciju Njemačke odmah na početku zajedničkog obraćanja s Kličkovima.Njemački RTL prenio je da je Merz bio izrazito potresen razaranjima koje je vidio u Ukrajini, točnije u Irpinu, predgrađu Kijeva koje je prethodno posjetio: "Potpuno je bezumno tako neselektivno bombardiranje civilnog stanovništva.""Ja danas, još i više nego prošlog tjedna, stojim pri tome da smo trebali donijeti jednu takvu odluku", kazao je dalje Merz, referirajući se na odluku vlasti Njemačke da Ukrajini šalju i oklopna borbena vozila za ofenzivna djelovanja, "To je bilo ispravno, mi moramo pomoći ovoj zemlji."Da je Merzov posjet Kijevu i Kličkovima doista posjet predstavnika Njemačke Ukrajini, ako ne tada, postalo je jasno kad se Merz očitovao o kritikama, u nekim trenucima čak i žestokima, kojima je ukrajinski ambasador Andrij Melnik posljednjih dana, počev od situacije sa Steinmeierom, zasipao pojedine dijelove njemačke politike:"Trebali bismo doseći takvu jednu razinu retorike na kojoj si ne bismo nepotrebno otežavali uzajamno pomaganje."Kratko uoči posjeta Merza, Vladimir Kličko se u bitno racionalnijem tonu od nekih istupa Melnika osvrnuo na otvoreno pismo skupine njemačkih uglednika koji su njemačkom kancelaru uputili, zabrinuti zbog opasnosti od izbijanja "trećeg svjetskog rata"."Slijepi pacifizam jednako je opasan kao i ratno huškanje. Ta debata na nesretan način podsjeća na debatu u međuratnom razdoblju", objavio je mlađi Kličko u svojoj reakciji, naslovljenoj kao "Pismo iz Kijeva".Pod "prvim ratom" mlađi Kličko mislio je na sukobe koji su kulminirali 2014. i 2015. u Donbasu između vlade Ukrajine i proruskih separatista na jugoistoku zemlje, potpomognutih Putinovom vojnom pomoći."Takozvani pacifisti htjeli su jučer kao i danas mir pod svaku cijenu… Mir pod svaku cijenu, ali pod koju cijenu? Apsolutno dobro nije mir, nego sloboda i pravda. Kako bi se to obranilo, neophodno je boriti se", naveo je Kličko, a između ostalog napisao je i:"Što se tiče pregovora (s Rusijom), oni se u ovom trenutku čine nemogućima. Rusi su spremni pregovarati samo o načinu na koji će Ukrajinu podčiniti i raskomadati. Dakle, s kanibalima se ne može ići za pregovarački stol".Merz je, pak, između ostalog, kazao i kako vidi daljnju ulogu Njemačke u odnosu na rat Rusije protiv Ukrajine: "Njemačka mora preuzeti vodeću ulogu u Europskoj uniji."Rekao je da "čovjek mora osobno vidjeti da bi uopće pojmio razmjere tragedije" tog rata. On je još ranije održao u Bundestagu žestok govor, tražeći da vlada u Berlinu odustane od suzdržavanja da Ukrajini šalje i teško naoružanje. Jednosatni razgovor s Kličkovima, javlja ARD, opisao je da je "protekao u jednoj dobroj atmosferi".Merzu je sada na rasporedu sastanak s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim osobno. Merz je također rekao da će o sadržaju osobno izvijestiti kancelara Scholza. Mirenje Berlina i Kijeva 

Mirenje Berlina i Kijeva

Šef njemačke opozicije kod braće Kličko u Kijevu. Mlađi Kličko: 'S kanibalima ne možeš pregovarati'

<para>
 RTL će od 13.30 sati
 emitirati Izvanredne vijesti u kojima donosimo
 najnovije informacije o ratu u Ukrajini. 
</para>
<para>
 Četvrti je dan ruske invazije na tu zemlju. Ruska vojska ušla je
 u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, u kojem se odvijaju
 žestoke ulične borbe. Kijev je jutros raketiran, i to po
 snimkama, stambeni dio. Predsjednik Volodimir Zelenskij
 odbio je ponudu Vladimira Putina da s Rusijom pregovara u
 Bjelorusiji. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c0501354-c353-11ec-ae83-52c0e7bbe268"/>
<para>
 Iz Poljske se javlja reporterka Leona Šiljeg koja izvještava o
 izbjegličkom valu. 
</para>
<para>
 Više o ratu na tlu Europe doznajte od RTL-ovih reportera i
 budite s nama od 13.30 sati! 
</para>
<para>evo kod za izvanredne/p&gt;
</para>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Frtlvijesti%2Fvideos%2F1026543217943723%2F&amp;width=640"/>

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini Ruska vojska ušla je u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, Kijev je opet raketiran 
  RTL će od 13.30 sati
  emitirati Izvanredne vijesti u kojima donosimo
  najnovije informacije o ratu u Ukrajini. 


  Četvrti je dan ruske invazije na tu zemlju. Ruska vojska ušla je
  u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, u kojem se odvijaju
  žestoke ulične borbe. Kijev je jutros raketiran, i to po
  snimkama, stambeni dio. Predsjednik Volodimir Zelenskij
  odbio je ponudu Vladimira Putina da s Rusijom pregovara u
  Bjelorusiji. 



  Iz Poljske se javlja reporterka Leona Šiljeg koja izvještava o
  izbjegličkom valu. 


  Više o ratu na tlu Europe doznajte od RTL-ovih reportera i
  budite s nama od 13.30 sati! 

evo kod za izvanredne/p&gt;

 četvrti dan invazije 

četvrti dan invazije

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinski mediji i korisnici društvenih mreža spekuliraju da je tijekom velike Ukrajinske protuofenzive zarobljen visoki ruski zapovjednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na slikama i videu koji kruže na Twitteru i Telegramu navodno se nalazi general-pukovnik Andrej Sičevoj, koji sjedi među skupinom ruskih vojnika s lisicama na koljenima. Jedan korisnik društvenih mreža ustvrdio je da su snimke nastale u blizini Balaklije, grada u regiji Harkiv kojeg su ukrajinske snage oslobodile nakon višemjesečne okupacije, piše <ulink url="https://www.newsweek.com/russia-ukraine-sychevoi-capture-commander-1741356">Newsweek</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi su uočili sličnost zarobljenog muškaraca s generalom Sičevojem na drugim fotografijama. Televizija <ulink url="https://twitter.com/nexta_tv">Nexta </ulink>objavila je na Twitteru snimku koja navodno prikazuje generala, a pored nje su stavili raniju fotografiju Sičevoja u odori.</para><hmn:article id="7b7340b0-303d-11ed-9b85-e24b4232ac47" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Čini se da Oružane snage Ukrajine nisu zarobile uobičajenog 'potpukovnika', već zapovjednika grupe 'Zapad', general-pukovnika Andreja Sičevoja", navodi se.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lviv Journal objavio je na Twitteru isječak za koji tvrdi da prikazuje ruske vojnike nakon zarobljavanja, s porukom: "Vrijeme će pokazati pojavljuje li se na videu general Andrej Sičevoj. Ono što smatram intrigantnim je da ga 6 ukrajinskih vojnika okružuje i gleda u njega kao da je velika riba, i način na koji skreće pogled s kamere [ipak se predao]."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/LvivJournal/status/1568014672892149761"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vojni analitičar Rob Lee tvitao je da "Ruski kanali Telegrama već upiru prstom u general-pukovnika Sičevoja koji je zapovjednik grupe 'Zapad', odgovoran za ovo područje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na uniformi čovjeka za kojeg se vjeruje da je Sičevoj nalaze se dvije zvijezde koje nose ruski general-pukovnici. Dvije zvjezdice također su istaknute na ramenima njegove svečane odore koju nosi na slikama koje se dijele na društvenim mrežama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova informacija još nije službeno potvrđena, no ako se potvrdi, to bi bio značajan udarac za Rusiju.</para>

Kod Harkiva uhićen jedan od glavnih ruskih zapovjednika? 'Okružuju ga vojnici, boje ga se pogledati' Ova informacija još nije službeno potvrđena, no ako se potvrdi, to bi bio značajan udarac za Rusiju Ukrajinski mediji i korisnici društvenih mreža spekuliraju da je tijekom velike Ukrajinske protuofenzive zarobljen visoki ruski zapovjednik.Na slikama i videu koji kruže na Twitteru i Telegramu navodno se nalazi general-pukovnik Andrej Sičevoj, koji sjedi među skupinom ruskih vojnika s lisicama na koljenima. Jedan korisnik društvenih mreža ustvrdio je da su snimke nastale u blizini Balaklije, grada u regiji Harkiv kojeg su ukrajinske snage oslobodile nakon višemjesečne okupacije, piše Newsweek.Mnogi su uočili sličnost zarobljenog muškaraca s generalom Sičevojem na drugim fotografijama. Televizija Nexta objavila je na Twitteru snimku koja navodno prikazuje generala, a pored nje su stavili raniju fotografiju Sičevoja u odori."Čini se da Oružane snage Ukrajine nisu zarobile uobičajenog 'potpukovnika', već zapovjednika grupe 'Zapad', general-pukovnika Andreja Sičevoja", navodi se.Lviv Journal objavio je na Twitteru isječak za koji tvrdi da prikazuje ruske vojnike nakon zarobljavanja, s porukom: "Vrijeme će pokazati pojavljuje li se na videu general Andrej Sičevoj. Ono što smatram intrigantnim je da ga 6 ukrajinskih vojnika okružuje i gleda u njega kao da je velika riba, i način na koji skreće pogled s kamere [ipak se predao]."Vojni analitičar Rob Lee tvitao je da "Ruski kanali Telegrama već upiru prstom u general-pukovnika Sičevoja koji je zapovjednik grupe 'Zapad', odgovoran za ovo područje."Na uniformi čovjeka za kojeg se vjeruje da je Sičevoj nalaze se dvije zvijezde koje nose ruski general-pukovnici. Dvije zvjezdice također su istaknute na ramenima njegove svečane odore koju nosi na slikama koje se dijele na društvenim mrežama.Ova informacija još nije službeno potvrđena, no ako se potvrdi, to bi bio značajan udarac za Rusiju. Andrej Sičevoj 

Andrej Sičevoj

Kod Harkiva uhićen jedan od glavnih ruskih zapovjednika? 'Okružuju ga vojnici, boje ga se pogledati'

<para>
 Oksana Kostičenko živi u Borodjanki, gradu koji je bio pod ruskom
 okupacijom i u kojem su, kako je rekao ukrajinski predsjednik
 Volodimir Zelenski, možda počinjeni čak i veći
 zločini nad civilima nego u Buči. Ako je to uopće moguće
 zamisliti.  
</para>
<para>
 U blizini Oksanine vrtne šupe nalazi se tijelo muškarca koji leži
 licem prema dolje s vrećicom na glavi i rukama vezanim na leđima.
 Hlače su mu spuštene. Na lijevoj nozi ima velike modrice i veliku
 ranu na glavi.
</para>
<para>
 Pored njegovog tijela nalazi se jedna čahura.
</para>
<para>
 "On je pogubljen, upucan u glavu", rekao je ukrajinski policajac.
 Ubijeni uz sebe nema dokumente, ali vlasti kažu da je i on samo
 još jedna civilna žrtva rata koji je započeo ruski predsjednik
 Vladimir Putin.
</para>
<para>
 Njegovo tijelo je samo jedno od stotina koja su pronađena u
 gradovima istočno od Kijeva koje su okupirale ruske snage.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/nexta_tv/status/1511400135598784513?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Borodjanka je prije rata bila dom za 13.000 ljudi, ali većina je
 pobjegla na početku ruske invazije. Ono što je ostalo od grada,
 nakon intenzivnog granatiranja i razornih zračnih napada, tada su
 zauzele ruske snage koje su u njega ušle 28. veljače.
</para>
<para>
 Jurij Pomin je još bio u gradu kad je počeo ruski napad.
</para>
<para>
 "Najstrašnije je bilo kada su došli njihovi avioni. Letjeli su
 iznad naše kuće i bacali bombe", rekao je Pomin za <ulink url="https://edition.cnn.com/2022/04/05/europe/borodianka-ukraine-deaths-destruction-intl/index.html">CNN</ulink>.
</para>
<para>
 Danas 33-godišnjak posprema svoj stan na četvrtom katu.
 Višekatnica do njegove sravnjena je sa zemljom, a on seli ono što
 mu je ostalo od imovine u drugu kuću izvan grada. “Ne mogu ostati
 ovdje. Nije sigurno,”, rekao je.
</para>
<para>
 Borodjanka je bila odskočna točka za ruske jedinice dok su
 napredovale prema Kijevu kroz predgrađa poput Buče i Irpina.
 Suočili su se s čvrstim otporom ukrajinskih snaga i bili su
 prisiljeni na povlačenje. Moskva je odbacuje optužbe da je
 ciljala civilne ciljeve, no volonteri koji surađuju s policijom
 imaju pune ruke posla kako bi pokupili tijela ubijenih civila
 ostavljena da trunu na otvorenom.
</para>
<para>
 "Skupljamo tijela ljudi koje su Rusi strijeljali. Civile koji su
 mučeni. Radimo to već dva dana", rekao je 45-godišnji
 Hennadiy Avramenko.
</para>
<para>
 Reporteri CNN-a gledali su kako Avramenko i njegov kolega iz
 automobila izvlače tijelo 44-godišnjeg Ukrajinca. Ustrijeljen je
 u srce tijekom vožnje, a automobil se zabio u jarak pored ceste.
</para>
<para>
 Psihološki je to teško, rekao je Avramenko. “Najgore je što ne
 nalazimo vojnike, samo nevine ljude. Upucani su bez razloga",
 dodao je.
</para>
<para>
 Volonteri pokupe još dva tijela u razmaku od sat vremena. Jedan
 od njih bio je pougljeni leš osobe pogođene topničkim mecima, a
 drugi starijeg muškarca koji je upucan dok se vozio biciklom.
</para>
<para>
 "U ponedjeljak smo pokupili smo sedam ljudi i do utorka u podne
 već smo u šest", rekao je Avramenko.
</para>
<para>
 U Borodjanki su tek počeli pregledavati ruševine zgrada i znaju
 da će mrtvih biti još. Unatoč povlačenju Putinove vojske iz
 njihova grada, stanovnici Borodjanke strahuju da će posljedice
 razaranja osjećati još dugo.
</para>

U Borodjanki skupljaju mrtve. Oksana gleda tijelo muškarca, ima vrećicu na glavi, hlače su mu spuštene: 'Upucan je u glavu' U Borodjanki su možda počinjeni i gori zločini nad civilima nego u Buči, upozorava Ukrajina 
  Oksana Kostičenko živi u Borodjanki, gradu koji je bio pod ruskom
  okupacijom i u kojem su, kako je rekao ukrajinski predsjednik
  Volodimir Zelenski, možda počinjeni čak i veći
  zločini nad civilima nego u Buči. Ako je to uopće moguće
  zamisliti.  


  U blizini Oksanine vrtne šupe nalazi se tijelo muškarca koji leži
  licem prema dolje s vrećicom na glavi i rukama vezanim na leđima.
  Hlače su mu spuštene. Na lijevoj nozi ima velike modrice i veliku
  ranu na glavi.


  Pored njegovog tijela nalazi se jedna čahura.


  "On je pogubljen, upucan u glavu", rekao je ukrajinski policajac.
  Ubijeni uz sebe nema dokumente, ali vlasti kažu da je i on samo
  još jedna civilna žrtva rata koji je započeo ruski predsjednik
  Vladimir Putin.


  Njegovo tijelo je samo jedno od stotina koja su pronađena u
  gradovima istočno od Kijeva koje su okupirale ruske snage.



  Borodjanka je prije rata bila dom za 13.000 ljudi, ali većina je
  pobjegla na početku ruske invazije. Ono što je ostalo od grada,
  nakon intenzivnog granatiranja i razornih zračnih napada, tada su
  zauzele ruske snage koje su u njega ušle 28. veljače.


  Jurij Pomin je još bio u gradu kad je počeo ruski napad.


  "Najstrašnije je bilo kada su došli njihovi avioni. Letjeli su
  iznad naše kuće i bacali bombe", rekao je Pomin za CNN.


  Danas 33-godišnjak posprema svoj stan na četvrtom katu.
  Višekatnica do njegove sravnjena je sa zemljom, a on seli ono što
  mu je ostalo od imovine u drugu kuću izvan grada. “Ne mogu ostati
  ovdje. Nije sigurno,”, rekao je.


  Borodjanka je bila odskočna točka za ruske jedinice dok su
  napredovale prema Kijevu kroz predgrađa poput Buče i Irpina.
  Suočili su se s čvrstim otporom ukrajinskih snaga i bili su
  prisiljeni na povlačenje. Moskva je odbacuje optužbe da je
  ciljala civilne ciljeve, no volonteri koji surađuju s policijom
  imaju pune ruke posla kako bi pokupili tijela ubijenih civila
  ostavljena da trunu na otvorenom.


  "Skupljamo tijela ljudi koje su Rusi strijeljali. Civile koji su
  mučeni. Radimo to već dva dana", rekao je 45-godišnji
  Hennadiy Avramenko.


  Reporteri CNN-a gledali su kako Avramenko i njegov kolega iz
  automobila izvlače tijelo 44-godišnjeg Ukrajinca. Ustrijeljen je
  u srce tijekom vožnje, a automobil se zabio u jarak pored ceste.


  Psihološki je to teško, rekao je Avramenko. “Najgore je što ne
  nalazimo vojnike, samo nevine ljude. Upucani su bez razloga",
  dodao je.


  Volonteri pokupe još dva tijela u razmaku od sat vremena. Jedan
  od njih bio je pougljeni leš osobe pogođene topničkim mecima, a
  drugi starijeg muškarca koji je upucan dok se vozio biciklom.


  "U ponedjeljak smo pokupili smo sedam ljudi i do utorka u podne
  već smo u šest", rekao je Avramenko.


  U Borodjanki su tek počeli pregledavati ruševine zgrada i znaju
  da će mrtvih biti još. Unatoč povlačenju Putinove vojske iz
  njihova grada, stanovnici Borodjanke strahuju da će posljedice
  razaranja osjećati još dugo.
 strašne posljedice okupacije 

strašne posljedice okupacije

U Borodjanki skupljaju mrtve. Oksana gleda tijelo muškarca, ima vrećicu na glavi, hlače su mu spuštene: 'Upucan je u glavu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši član ruskog parlamenta, Boris Nadeždin, rekao je kako je Ruska pobjeda nemoguća i tim putem pozvao na mirovne pregovore, javlja <ulink url="https://www.newsweek.com/russia-state-tv-peace-talks-ukraine-war-conflict-retreat-counter-offensive-1741956">Newsweek</ulink>. Snimke Nadeždinovih komentara na ruskoj državnoj televiziji pregledane su više od 3 milijuna puta, a one su najnoviji znak nelagode kod inače nepokolebljivih proruskih stručnjaka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegovi su uvidi u emisiji potaknuli raspravu o tome kako bi Rusija trebala odgovoriti na napredak ukrajinskih snaga - treba li povećati opseg vojnih snaga u Ukrajini ili ih povući i okončati rat?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ljudi koji su uvjerili predsjednika Putina da će specijalna operacija biti brza i učinkovita, da civilno stanovništvo neće stradati i da će se stvari dovesti u red... Ti ljudi su nam sve namjestili, rekao je Nadeždin.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1569070513909022720"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi kako predsjednik Vladimir Putin nije samo sjedio i razmišljao na način: "Hm, zašto ne bih pokrenuo specijalnu operaciju?" U emisiji rekao je kako je Putinu netko rekao da će se Ukrajinci samo predati, da će pobjeći i da će se htjeti pridružiti Rusiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ovo je trenutak u kojem moramo shvatiti da je apsolutno nemoguće poraziti Ukrajinu koristeći resurse i metode kolonijalnog rata, koristeći vojnike po ugovoru, plaćenike, bez mobilizacije", kazao je Nadeždin. Dodaje kako se ruskim silama suprotstavila "jaka vojska uz punu potporu najmoćnijih zemalja u gospodarskom i tehnološkom smislu."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditelj ga je potom pitao predlaže li potpunu mobilizaciju Rusije, na što je on inzistirao na upravo suprotnom - početku mirovnih pregovora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predlažem mirovne pregovore o zaustavljanju rata i prelazak na mirno na rješavanje političkih pitanja", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nadeždinova otvorena kritika iznenadila je zapadne komentatore. "Boris Nadeždin govori opasnu istinu. Pitanje je hoće li uskoro jednostavno biti uhićen", na svom Twitter profilu napisao je novinar Guardiana Shaun Walker.</para>

Bivši član ruskog parlamenta: 'Rusija ne može pobijediti. Smjestili su nam, predlažem mirovne pregovore' U razgovoru za rusku državnu televiziju bivši je član ruskog parlamenta pozvao na mirovne pregovore Bivši član ruskog parlamenta, Boris Nadeždin, rekao je kako je Ruska pobjeda nemoguća i tim putem pozvao na mirovne pregovore, javlja Newsweek. Snimke Nadeždinovih komentara na ruskoj državnoj televiziji pregledane su više od 3 milijuna puta, a one su najnoviji znak nelagode kod inače nepokolebljivih proruskih stručnjaka.Njegovi su uvidi u emisiji potaknuli raspravu o tome kako bi Rusija trebala odgovoriti na napredak ukrajinskih snaga - treba li povećati opseg vojnih snaga u Ukrajini ili ih povući i okončati rat?“Ljudi koji su uvjerili predsjednika Putina da će specijalna operacija biti brza i učinkovita, da civilno stanovništvo neće stradati i da će se stvari dovesti u red... Ti ljudi su nam sve namjestili, rekao je Nadeždin.Tvrdi kako predsjednik Vladimir Putin nije samo sjedio i razmišljao na način: "Hm, zašto ne bih pokrenuo specijalnu operaciju?" U emisiji rekao je kako je Putinu netko rekao da će se Ukrajinci samo predati, da će pobjeći i da će se htjeti pridružiti Rusiji.“Ovo je trenutak u kojem moramo shvatiti da je apsolutno nemoguće poraziti Ukrajinu koristeći resurse i metode kolonijalnog rata, koristeći vojnike po ugovoru, plaćenike, bez mobilizacije", kazao je Nadeždin. Dodaje kako se ruskim silama suprotstavila "jaka vojska uz punu potporu najmoćnijih zemalja u gospodarskom i tehnološkom smislu."Voditelj ga je potom pitao predlaže li potpunu mobilizaciju Rusije, na što je on inzistirao na upravo suprotnom - početku mirovnih pregovora."Predlažem mirovne pregovore o zaustavljanju rata i prelazak na mirno na rješavanje političkih pitanja", kazao je.Nadeždinova otvorena kritika iznenadila je zapadne komentatore. "Boris Nadeždin govori opasnu istinu. Pitanje je hoće li uskoro jednostavno biti uhićen", na svom Twitter profilu napisao je novinar Guardiana Shaun Walker. Boris Nadeždin 

Boris Nadeždin

Bivši član ruskog parlamenta: 'Rusija ne može pobijediti. Smjestili su nam, predlažem mirovne pregovore'

<para>
 Mjesec dana nakon početka ruske invazije ukrajinske snage
 uspjele su zaustaviti početni ruski nalet, a okruženi Mariupolj,
 zahvaljujući nadljudskim naporima branitelja, i dalje je u
 ukrajinskim rukama.
</para>
<para>
 Procjenjuje se da je u gradu bez struje, hrane i vode ostalo još
 100 tisuća ljudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Herson je jedini veći grad koji su Rusi uspjeli osvojiti, no
 zastali su pred Mikolajivom, gdje je ukrajinska vojska prešla u
 protunapad. Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje
 Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U okolici Kijeva Ukrajinci tvrde da su uspjeli vratiti kontrolu
 na Irpinjom i Makarivom sjeverozapadno od grada i zaustaviti Ruse
 pred Brovarijem s istočne strane.
</para>
<para>
 Pogledajte kartu koja pokazuje gdje su sve ruske snage
 prodrle u Ukrajinu mjesec dana od početka invazije:
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4b066328-c353-11ec-88e3-4661a5d38be0"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor. Ukrajinci tvrde da su vratili kontrolu nad Irpinom i Makarivom te pred Brovarijem 
  Mjesec dana nakon početka ruske invazije ukrajinske snage
  uspjele su zaustaviti početni ruski nalet, a okruženi Mariupolj,
  zahvaljujući nadljudskim naporima branitelja, i dalje je u
  ukrajinskim rukama.


  Procjenjuje se da je u gradu bez struje, hrane i vode ostalo još
  100 tisuća ljudi.
   
  Herson je jedini veći grad koji su Rusi uspjeli osvojiti, no
  zastali su pred Mikolajivom, gdje je ukrajinska vojska prešla u
  protunapad. Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje
  Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor.
   
  U okolici Kijeva Ukrajinci tvrde da su uspjeli vratiti kontrolu
  na Irpinjom i Makarivom sjeverozapadno od grada i zaustaviti Ruse
  pred Brovarijem s istočne strane.


   Pogledajte kartu koja pokazuje gdje su sve ruske snage
  prodrle u Ukrajinu mjesec dana od početka invazije:



   
   
   
   
 mjesec dana užasa 

mjesec dana užasa

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili

<para>
 Korisnicima Instagrama u Rusiji rečeno je da će usluga prestati
 raditi od ponoći.
</para>
<para>
 U poruci e-pošte državnog regulatora za komunikacije savjetuje se
 korisnicima da premjeste svoje fotografije i videozapise s
 Instagrama prije nego što se on zatvori, dodajući da se mogu
 prebaciti na ruske vlastite „konkurentne internetske platforme“.
</para>
<para>
 U petak 4. ožujka Rusija je zabranila pristup Facebooku i
 Twitteru sa svog teritorija.
</para>
<para>
 Zatim je zabranila i pristup YouTube-u.
</para>
<para>
 U tjednu otkako je Kremlj blokirao Facebook, stotine tisuća Rusa
 pokušale su zaobići zabranu koristeći virtualnu privatnu mrežu.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="af8157c2-c353-11ec-a348-42385e526088"/>
<para>
 VPN stvara šifriranu vezu između vašeg uređaja i udaljenog
 poslužitelja, koji može biti bilo gdje u svijetu, tako da u
 teoriji možete pristupiti stranicama blokiranim u vašoj zemlji.
</para>
<para>
 Tijekom proteklog tjedna VPN-ovi su bili jako traženi u Rusiji.
 Internetska pretraživanja za VPN usluge u zemlji gotovo su se
 udvostručila između 4. ožujka i 10. ožujka u usporedbi s
 prethodnim tjednom, prema Top10VPN, britanskoj tvrtki koja
 pregledava i preporučuje privatne mrežne usluge. Samo 5. ožujka
 bilo je najmanje 260.000 pretraživanja, dan nakon što je Facebook
 zabranjen.
</para>
<para>
 Rusija se suočava i s bojkotom filmske i televizijske
 industrije. Tako je primjerice Netflix trenutno zaustavio
 sve televizijske projekte povezane s Rusijom. 
</para>

Sada je i službeno! Od ponoći milijuni Rusa ostaju bez Instagrama, vlasti upozoravaju U tjednu otkako je Kremlj blokirao Facebook, stotine tisuća Rusa pokušale su zaobići zabranu koristeći virtualnu privatnu mrežu 
  Korisnicima Instagrama u Rusiji rečeno je da će usluga prestati
  raditi od ponoći.


  U poruci e-pošte državnog regulatora za komunikacije savjetuje se
  korisnicima da premjeste svoje fotografije i videozapise s
  Instagrama prije nego što se on zatvori, dodajući da se mogu
  prebaciti na ruske vlastite „konkurentne internetske platforme“.


  U petak 4. ožujka Rusija je zabranila pristup Facebooku i
  Twitteru sa svog teritorija.


  Zatim je zabranila i pristup YouTube-u.


  U tjednu otkako je Kremlj blokirao Facebook, stotine tisuća Rusa
  pokušale su zaobići zabranu koristeći virtualnu privatnu mrežu.



  VPN stvara šifriranu vezu između vašeg uređaja i udaljenog
  poslužitelja, koji može biti bilo gdje u svijetu, tako da u
  teoriji možete pristupiti stranicama blokiranim u vašoj zemlji.


  Tijekom proteklog tjedna VPN-ovi su bili jako traženi u Rusiji.
  Internetska pretraživanja za VPN usluge u zemlji gotovo su se
  udvostručila između 4. ožujka i 10. ožujka u usporedbi s
  prethodnim tjednom, prema Top10VPN, britanskoj tvrtki koja
  pregledava i preporučuje privatne mrežne usluge. Samo 5. ožujka
  bilo je najmanje 260.000 pretraživanja, dan nakon što je Facebook
  zabranjen.


  Rusija se suočava i s bojkotom filmske i televizijske
  industrije. Tako je primjerice Netflix trenutno zaustavio
  sve televizijske projekte povezane s Rusijom. 
 odsječeni od svijeta 

odsječeni od svijeta

Sada je i službeno! Od ponoći milijuni Rusa ostaju bez Instagrama, vlasti upozoravaju

<para>
 Treći je dan invazije Rusije na Ukrajinu.
</para>
<para>
 Na jugu Ukrajine, ruske snage zauzele su Melitopolj preko kojeg
 kopnenim putem pokušavaju Krim spojiti Donjeckom i Luganskom.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c30b474e-c353-11ec-bf29-4661a5d38be0"/>
<para>
 Ukrajina tvrdi da je odbila pomorski desant kod Mariupolja te da
 još uvijek drži pod kontrolom grad Herson. Na istoku, ratuje se
 gradu Sumiju, dok sa sjevera Rusi napreduju prema Kijevu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a22cc252-c1cb-11ec-9408-0242ac12001e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Na
 području glavnog grada, teške borbe vodile su se predgrađu Obolon
 na sjeveru, i Vasil-kivu kod zračne baze na jugozapadu gdje
 Ukrajinci tvrde da su oborili i ruski transportni zrakoplov pun
 padobranaca. Rusi napadaju elektranu u Troješčini.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a2460ff0-c1cb-11ec-97d2-0242ac120025" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 U
 središtu Kijeva, ratuje se u četvrti Šulijavka kod Zoološkog
 vrta. Izgleda da je ruski cilj zauzeti zgrade državnih
 institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg.
</para>

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca Izgleda da je ruski cilj u Kijevu zauzeti zgrade državnih institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg 
  Treći je dan invazije Rusije na Ukrajinu.


  Na jugu Ukrajine, ruske snage zauzele su Melitopolj preko kojeg
  kopnenim putem pokušavaju Krim spojiti Donjeckom i Luganskom.



  Ukrajina tvrdi da je odbila pomorski desant kod Mariupolja te da
  još uvijek drži pod kontrolom grad Herson. Na istoku, ratuje se
  gradu Sumiju, dok sa sjevera Rusi napreduju prema Kijevu.


   Na
  području glavnog grada, teške borbe vodile su se predgrađu Obolon
  na sjeveru, i Vasil-kivu kod zračne baze na jugozapadu gdje
  Ukrajinci tvrde da su oborili i ruski transportni zrakoplov pun
  padobranaca. Rusi napadaju elektranu u Troješčini.


   
      
   U
  središtu Kijeva, ratuje se u četvrti Šulijavka kod Zoološkog
  vrta. Izgleda da je ruski cilj zauzeti zgrade državnih
  institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg.
 rat u ukrajini 

rat u ukrajini

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca

<para>
 Prošlo je nekoliko minuta i krenula je ruska invazija, a s
 njom i eksplozije na sjeveru, jugu i istoku zemlje. Napadi
 iz svih smjerova, iz Rusije, iz Bjelorusije i s Krima. I svim
 sredstvima. U Ukrajinu su ušli tenkovi, granate lete iz vojnih
 brodova, rakete iz helikoptera i aviona. Rusi gađaju zračne baze,
 mostove, vojnu infrastukturu, bombardirali su i kijevski
 aerodrom, zauzeli su zračnu luku 20 kilometara od Kijeva i
 elektranu u Černobilu. Ali, pogodili su i srušili neke stambene
 zgrade. Dosad je, prema informacijama s ukrajinske strane
 poginulo 57 ljudi, među njima ima civila. I tako je počeo
 rat u Ukrajini. Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu
 da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom.
</para>
<para>
 Sve se dogodilo u tri ujutro. Već prije prvih raketa, svijet zna
 da kreće invazija. Zloguki prorok je Google maps, prikazuje
 prometnu gužvu na ruskoj cesti prema Ukrajini, a svima je
 jasno da su poslagani tenkovi spremni za napad. Paralelno u
 New Yorku, još traju posljednji uzaludni apeli.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 António Guterres, glavni tajnik UN-a molio je za
 zaustavljanje napada i davanje prilike miru. Mir? Ma kakvi –
 uzvraća Putin. Miris baruta i detonacije bude Ukrajince, a
 amaterske snimke granatiranja preplavile su planet. Nitko
 još ne želi vjerovati da se ovo stvarno događa. Do svitanja pak
 svi postaju svjesni. Ne. Ipak sve ono što su zapadni obavještajci
 zadnjih tjedana najavljivali nije bila histerija i laž. Sve je
 bila istina. Počela je invazija.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ccc044ce-c353-11ec-adb5-4661a5d38be0"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ruski avioni, helikopteri, tenkovi u zemlju ulaze iz tri pravca -
 sa sjevera iz Bjelorusije, s istoka iz Rusije, te s juga s
 anektiranog Krima. Prvo su raketnim udarima napadnuti sustavi
 ukrajinske protuzračne obrane, vojne baze oko Kijeva, Mariupolja,
 Kramatorska, Harkiva, Lutska, Dnjipra i Hersona. Rusi tvrde da su
 u prvih par sati onesposobili 11 aerodroma, tri zapovjedna centra
 i ukrajinsku pomorsku bazu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
 ministarstva obrane govori: "Ukrajinski vojnici koji su se
 predali neće biti izloženi napadu. Oružje ruske vojske s velikom
 preciznošću onesposobljava ukrajinsku vojnu infrastrukturu,
 proturaketnu obranu, vojne aerodrome i borbene zrakoplove. Ruska
 vojska ne napada ukrajinske gradove, civili nisu ugroženi".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No iz drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkiva
 dolaze slike srušenih stambenih zgrada. Rusi su zauzeli
 i kijevski vojni aerodrom, ušli su i u zatvorenu zonu Černobila.
 Među planovima je navodno i desant ruskih padobranaca na Kijev.
 Ukrajinski predsjednik proglasio je ratno stanje, uveo policijski
 sat. Iz sata u sat Zelenski naciju izvještava o prodoru
 okupatora.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Najteža je situacija na jugu, naše snage snažno odupiru
 neprijatelju. Pritišću nas iz okupiranog Krima i pokušavaju se
 probiti u smjeru Mariupolja", govori ukrajinski predsjednik
 Volodimir Zelenksij.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ccc963ce-c353-11ec-ab88-4661a5d38be0"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ukrajinsko ministarstvo obrane ponosno na Twitteru objavljuje i
 fotografije zarobljenih ruskih vojnika. Oleksij
 Reznikov, ukrajinski ministar obrane kaže da
 su <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ukrajinske vojne snage nanijele značajne gubitke ruskim
 okupatorima. "Danas će se deseci ili čak stotine neprijateljskih
 lijesova vratiti natrag u Rusiju", dodao je.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 A ovo su surove brojke. Kopnene snage Ukrajine broje 200.000
 vojnika, Rusije 850.000. Dvije tisuće ukrajinskih tenkova naspram
 12 tisuća ruskih i 12 tisuća ukrajinskih oklopnih vozila, a 30
 tisuća ruskih. U zraku također slični omjer - 69 ukrajinskih
 borbenih aviona, 770 ruskih, 34 helikopter naspram 544. A iz
 Moskve popodne stižu uobičajene protokolarne snimke susreta
 Putina i Pakistanskog premijera i Putina s ruskim
 poduzetnicima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Sve što se događa je najmanje zlo. Nisu nam ostavili nikakvu
 priliku za drugačije postupanje. Stvorili su takve sigurnosne
 rizike da nismo mogli drugačije. Svi pokušaji su propali.
 Propali. Iskreno i ja sam iznenađen", tvrdi pak
 Putin. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Profesor sa zagrebačkog fakulteta Zoran Kurelić
 za RTL Danas odgovara hoće li doći do toga da on postavi
 svoju garnituru vlasti. "Pa da, ako brzo završe vojne operacije
 ili ako vlada pobjegne ili bude eliminirana sigurno će se
 postaviti neka vlast, ali to će biti sukob koji će trajati
 godinama, što duže bude trajap to će sve više i više
 zakrviti". <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 I dok svi otvoreno nagađaju tko je srušio koliko čijih aviona ili
 helikoptera, tko je uništio koliko tenkova, zasad nitko ne želi
 spekulirati o broju poginulih u prvom danu sukoba. Dok se spušta
 prva noć na Putinov Blitzkrieg.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom Glavni tajnik UN-a molio je za zaustavljanje napada i davanje prilike miru. Mir? Ma kakvi – uzvraća Putin 
  Prošlo je nekoliko minuta i krenula je ruska invazija, a s
  njom i eksplozije na sjeveru, jugu i istoku zemlje. Napadi
  iz svih smjerova, iz Rusije, iz Bjelorusije i s Krima. I svim
  sredstvima. U Ukrajinu su ušli tenkovi, granate lete iz vojnih
  brodova, rakete iz helikoptera i aviona. Rusi gađaju zračne baze,
  mostove, vojnu infrastukturu, bombardirali su i kijevski
  aerodrom, zauzeli su zračnu luku 20 kilometara od Kijeva i
  elektranu u Černobilu. Ali, pogodili su i srušili neke stambene
  zgrade. Dosad je, prema informacijama s ukrajinske strane
  poginulo 57 ljudi, među njima ima civila. I tako je počeo
  rat u Ukrajini. Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu
  da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom.


  Sve se dogodilo u tri ujutro. Već prije prvih raketa, svijet zna
  da kreće invazija. Zloguki prorok je Google maps, prikazuje
  prometnu gužvu na ruskoj cesti prema Ukrajini, a svima je
  jasno da su poslagani tenkovi spremni za napad. Paralelno u
  New Yorku, još traju posljednji uzaludni apeli.
   
   António Guterres, glavni tajnik UN-a molio je za
  zaustavljanje napada i davanje prilike miru. Mir? Ma kakvi –
  uzvraća Putin. Miris baruta i detonacije bude Ukrajince, a
  amaterske snimke granatiranja preplavile su planet. Nitko
  još ne želi vjerovati da se ovo stvarno događa. Do svitanja pak
  svi postaju svjesni. Ne. Ipak sve ono što su zapadni obavještajci
  zadnjih tjedana najavljivali nije bila histerija i laž. Sve je
  bila istina. Počela je invazija.



   
  Ruski avioni, helikopteri, tenkovi u zemlju ulaze iz tri pravca -
  sa sjevera iz Bjelorusije, s istoka iz Rusije, te s juga s
  anektiranog Krima. Prvo su raketnim udarima napadnuti sustavi
  ukrajinske protuzračne obrane, vojne baze oko Kijeva, Mariupolja,
  Kramatorska, Harkiva, Lutska, Dnjipra i Hersona. Rusi tvrde da su
  u prvih par sati onesposobili 11 aerodroma, tri zapovjedna centra
  i ukrajinsku pomorsku bazu.
   
   Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
  ministarstva obrane govori: "Ukrajinski vojnici koji su se
  predali neće biti izloženi napadu. Oružje ruske vojske s velikom
  preciznošću onesposobljava ukrajinsku vojnu infrastrukturu,
  proturaketnu obranu, vojne aerodrome i borbene zrakoplove. Ruska
  vojska ne napada ukrajinske gradove, civili nisu ugroženi".
   
  No iz drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkiva
  dolaze slike srušenih stambenih zgrada. Rusi su zauzeli
  i kijevski vojni aerodrom, ušli su i u zatvorenu zonu Černobila.
  Među planovima je navodno i desant ruskih padobranaca na Kijev.
  Ukrajinski predsjednik proglasio je ratno stanje, uveo policijski
  sat. Iz sata u sat Zelenski naciju izvještava o prodoru
  okupatora.
   
  "Najteža je situacija na jugu, naše snage snažno odupiru
  neprijatelju. Pritišću nas iz okupiranog Krima i pokušavaju se
  probiti u smjeru Mariupolja", govori ukrajinski predsjednik
  Volodimir Zelenksij.



   
  Ukrajinsko ministarstvo obrane ponosno na Twitteru objavljuje i
  fotografije zarobljenih ruskih vojnika. Oleksij
  Reznikov, ukrajinski ministar obrane kaže da
  su 
  ukrajinske vojne snage nanijele značajne gubitke ruskim
  okupatorima. "Danas će se deseci ili čak stotine neprijateljskih
  lijesova vratiti natrag u Rusiju", dodao je.
   
  A ovo su surove brojke. Kopnene snage Ukrajine broje 200.000
  vojnika, Rusije 850.000. Dvije tisuće ukrajinskih tenkova naspram
  12 tisuća ruskih i 12 tisuća ukrajinskih oklopnih vozila, a 30
  tisuća ruskih. U zraku također slični omjer - 69 ukrajinskih
  borbenih aviona, 770 ruskih, 34 helikopter naspram 544. A iz
  Moskve popodne stižu uobičajene protokolarne snimke susreta
  Putina i Pakistanskog premijera i Putina s ruskim
  poduzetnicima.
   
  "Sve što se događa je najmanje zlo. Nisu nam ostavili nikakvu
  priliku za drugačije postupanje. Stvorili su takve sigurnosne
  rizike da nismo mogli drugačije. Svi pokušaji su propali.
  Propali. Iskreno i ja sam iznenađen", tvrdi pak
  Putin. 
   
  Profesor sa zagrebačkog fakulteta Zoran Kurelić
  za RTL Danas odgovara hoće li doći do toga da on postavi
  svoju garnituru vlasti. "Pa da, ako brzo završe vojne operacije
  ili ako vlada pobjegne ili bude eliminirana sigurno će se
  postaviti neka vlast, ali to će biti sukob koji će trajati
  godinama, što duže bude trajap to će sve više i više
  zakrviti". 
   
  I dok svi otvoreno nagađaju tko je srušio koliko čijih aviona ili
  helikoptera, tko je uništio koliko tenkova, zasad nitko ne želi
  spekulirati o broju poginulih u prvom danu sukoba. Dok se spušta
  prva noć na Putinov Blitzkrieg.
   
   
 IZ SVIH STRANA, SVIM SREDSTVIMA 

IZ SVIH STRANA, SVIM SREDSTVIMA

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.</para><hmn:article id="4c07c7e6-5514-11ed-b246-a631e81466e6" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1586067284908716032"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.</para><hmn:article id="83715150-5449-11ed-97c2-a68cdd84effa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu".</para><hmn:article id="fe68f45c-4a27-11ed-9cdb-6e6fb22891a7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski.</para>

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini? Već niz godina je glavni propagandist Putina u medijima, a sad je izričito rekao da Rusija treba, nakon što pokori Ukrajinu, pokoravati i druge zemlje Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom"."Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist.""Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže."On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu"."U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov."Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski. 'Trbuhozborac' 

'Trbuhozborac'

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave.</para>

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića Smeđi medvjed na Crvenom je popisu ugroženih životinja te je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda."Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave. USTRIJELILI I SRNDAĆA 

USTRIJELILI I SRNDAĆA

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:<hmn:linebreak/>" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz Zagreba</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="243b1384-fc90-11ed-823d-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske Labin</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi.</para>

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?' Vodimo vas u rasprodanu zagrebačku Arenu, ne na nastup neke glazbene zvijezde nego na duhovni koncert &quot;Progledaj srcem&quot;. Na sedmo ovakvo okupljanje stiglo je 17 tisuća ljudi, a što ih je tamo dočekalo i kakva je atmosfera provjerila je reporterka RTL-a Danas Ružica Đukić Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz ZagrebaGlavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima."Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske LabinMario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha."Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi. 'progledaj srcem' 

'progledaj srcem'

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje<ulink url="https://www.24sata.hr/news/ekskluzivno-posvojila-dijete-iz-dr-konga-zambiju-je-napustila-dan-prije-uhicenja-hrvata-913495"> 24 sata.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.</para><hmn:article id="0a5bc29e-fba3-11ed-af86-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.</para><hmn:article id="a8e6a2d8-f4a2-11ed-b5ca-aeb168bccb55" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode.</para>

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin. Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje 24 sata.Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode. 6. PROSINCA 2022.  

6. PROSINCA 2022. 

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski reprezentativac Joško Gvardiol za vrijeme SP-a u Kataru krajem prošle godine izazvao je pravu pomamu ženskog dijela navijačica.</para><hmn:article id="9a6da03c-0062-11ee-aa0a-22a7b66f9c57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>One nisu skrivale simpatije prema mladom nogometašu te je on ubrzo postao jedan od najpoželjnijih hrvatskih neženja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gvardiol dobro skriva ljubavni život, a sada se na društvenim mrežama počeo širiti video u kojem je otkrio kako ima curu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski branič bio je na videopozivu s prijateljima kada je jedan od njih rekao: "E ljudi, a da ja nama zovem jednu djevojku ovdje?"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na opće iznenađenje prijatelja Gvardiol je otkrio: "Ja imam curu."</para><hmn:tiktok src="https://www.tiktok.com/@zlokan/video/7239349223945293082"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, hrvatski branič je uoči Svjetskog prvenstva priznao kako voli starije žene.</para><hmn:video id="9a3d0138-ff14-11ed-b0fc-de3ea319bc28"/>

Gvardiol iznenadio i prijatelje priznanjem: 'Imam curu' Hrvatski branič je uoči Svjetskog prvenstva priznao kako voli starije žene Hrvatski reprezentativac Joško Gvardiol za vrijeme SP-a u Kataru krajem prošle godine izazvao je pravu pomamu ženskog dijela navijačica.One nisu skrivale simpatije prema mladom nogometašu te je on ubrzo postao jedan od najpoželjnijih hrvatskih neženja.Gvardiol dobro skriva ljubavni život, a sada se na društvenim mrežama počeo širiti video u kojem je otkrio kako ima curu.Hrvatski branič bio je na videopozivu s prijateljima kada je jedan od njih rekao: "E ljudi, a da ja nama zovem jednu djevojku ovdje?"Na opće iznenađenje prijatelja Gvardiol je otkrio: "Ja imam curu."Inače, hrvatski branič je uoči Svjetskog prvenstva priznao kako voli starije žene. SLOMIO SRCA 

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

Najčitanije

Šef njemačke opozicije kod braće Kličko u Kijevu. Mlađi Kličko: 'S kanibalima ne možeš pregovarati'

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini

Kod Harkiva uhićen jedan od glavnih ruskih zapovjednika? 'Okružuju ga vojnici, boje ga se pogledati'

Još iz rubrike

U Borodjanki skupljaju mrtve. Oksana gleda tijelo muškarca, ima vrećicu na glavi, hlače su mu spuštene: 'Upucan je u glavu'

Bivši član ruskog parlamenta: 'Rusija ne može pobijediti. Smjestili su nam, predlažem mirovne pregovore'

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili

Više s weba

Pročitajte još

Sada je i službeno! Od ponoći milijuni Rusa ostaju bez Instagrama, vlasti upozoravaju

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

Pročitajte još

Sada je i službeno! Od ponoći milijuni Rusa ostaju bez Instagrama, vlasti upozoravaju

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

Više s weba