Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
 objavio je na društvenim mrežama dramatičnu snimku raketiranog
 rodilišta u Mariupolju. Na njoj se vidi potpuno porušeno
 rodilište, izbijeni prozori i vrata, zidovi koji se mrtve,
 potpuno uništena zgrada...
</para>
<para>
 "Mariupolj. Izravan udar ruskih vojnika na rodilište. Ljudi,
 djeca su pod ruševinama. Grozota! Koliko će još svijet biti
 suučesnik ignorirajući teror? Zatvorite nebo odmah! Zaustavite
 ubojstva! Imate moć, ali čini se da gubite ljudskost", napisao je
 Zelenski u dramatičnoj objavi.
</para>
<para/>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="96883f7e-c353-11ec-976c-4661a5d38be0"/>

Zelenski objavio VIDEO granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!' Slike potpuno razorenog rodilišta lede krv u žilama. Lokalne vlasti objavile da je u bolnici ranjeno njih 17, a među njima su i žene koje su bile na porodu 
  Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
  objavio je na društvenim mrežama dramatičnu snimku raketiranog
  rodilišta u Mariupolju. Na njoj se vidi potpuno porušeno
  rodilište, izbijeni prozori i vrata, zidovi koji se mrtve,
  potpuno uništena zgrada...


  "Mariupolj. Izravan udar ruskih vojnika na rodilište. Ljudi,
  djeca su pod ruševinama. Grozota! Koliko će još svijet biti
  suučesnik ignorirajući teror? Zatvorite nebo odmah! Zaustavite
  ubojstva! Imate moć, ali čini se da gubite ljudskost", napisao je
  Zelenski u dramatičnoj objavi.


 dramatične slike 

Zelenski objavio video granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!'

Image 5265930 (auto)

Je li rusko ministarstvo upravo proturječilo Putinu? Autokrat rekao da u Ukrajini nema ročnika, oni objavili nešto drugo…

Umirovljeni vojni zapovjednici SAD-a i EU-a predlažu protuzračnu obranu Ukrajine, Hrvatskoj jedna od bitnijih uloga

Rat u Ukrajini

Slike potpuno razorenog rodilišta lede krv u žilama. Lokalne vlasti objavile da je u bolnici ranjeno njih 17, a među njima su i žene koje su bile na porodu

Zelenski objavio VIDEO granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!'

dramatične slike

Članak

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Postroll

Preroll

zelenski video granatiranog rodilišta u Mariupolju

zelenski video granatiranog rodilišta u Mariupolju (thumbnail)

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija"</para>

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene' &apos;Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama&apos;, poručila je ravnateljica škole u Strožancu Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija" RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU 

RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Umirovljenici zajedno u srijedu su u otvorenom pismu istaknuli kako je nepoštivanje i negiranje Dana državnosti od strane Predsjednika Republike Hrvatske, kao institucije u demokratskom društvu, čin bez presedana koji vrijeđa sve građane i žrtve položene za slobodu i neovisnost domovine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Politička platforma Umirovljenici zajedno (Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika) u otvorenom je pismu predsjedniku države Zoranu Milanoviću poručila da je duboko razočarana i neizmjerno nezadovoljna njegovim "krajnje nedemokratskim ponašanjem potpunog ignoriranja i negiranja" Dana državnosti koji se po odluci Hrvatskog sabora, kao najvećeg zakonodavnog tijela u RH, slavi 30. svibnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istaknuli su  kako je njegova dužnost kao predsjednika da predstavlja sve građane Hrvatske bez obzira na političke stavove i uvjerenja, uključujući i njegovo osobno.</para><hmn:article id="0906d076-f5a1-11ed-9e5e-86e611eecc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjećaju da su državni praznici u svakoj demokratskoj zemlji važni za očuvanje nacionalnog identiteta i jedinstva, te je od iznimne važnosti da svi dužnosnici, uključujući i Predsjednika Republike, svojim ponašanjem daju osobni primjer poštovanja vlastite države u svim takvim prilikama.</para><heading2>Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Umirovljenici zajedno ocijenili su da Milanovićevo nesudjelovanje  na događanjima namijenjena obilježavanju Dana državnosti šalje negativnu poruku javnosti, pa i onoj međunarodnoj, jer se od predsjednika države očekuje da svojim ponašanjem bude primjer poticanja nacionalnog jedinstva, da će poštovati i promicati demokratske vrijednosti te da će te kao legalist poštovati svaku demokratski donesenu odluku Hrvatskog sabora. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kakvu vi to poruku šaljete javnosti ako javno negirate i ne priznajete odluke najvećeg zakonodavnog tijela, Hrvatskog sabora? Sa zebnjom se pitamo kakve i koje bi to vi zakone poštovali ili provodili kada bi kojim slučajem imali vlast u svojim rukama ako ne poštujete demokratski donesene zakone?"</para><hmn:article id="60b78020-e77a-11ed-8dd5-9249e147d6ee" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upitali su i nije li Dan državnosti i vrijeme za prisjećanje i odavanje počasti svima onima koji su svoje živote utkali u temelje neovisnosti Hrvatske. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U otvorenom pismu Milanoviću dodali su kako su i mnogi članovi političke platforme Umirovljenici zajedno u početku njegovog mandata "možda čak i s određenim simpatijama gledali na neke vaše neobične postupke, retoričke bravure ili ponašanje, no s vremenom se istopilo njihovo strpljenje i potrošili svi krediti za toleriranje sve češćih ispada koji ne dolikuju jednom ozbiljnom predsjedniku demokratske i neovisne države". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu i kap radi koje ste zasigurno izgubili potporu mnogih umirovljenika radi čijih ste glasova danas upravo vi predsjednik RH", poručili su Milanoviću Umirovljenici zajedno.</para>

Umirovljenici Milanoviću: ' Zbog omalovažavanja Dana državnosti zasigurno ste izgubili potporu mnogih umirovljenika' Politička platforma Umirovljenici zajedno (Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika) u otvorenom je pismu predsjedniku države Zoranu Milanoviću poručila da je duboko razočarana i neizmjerno nezadovoljna njegovim &apos;krajnje nedemokratskim ponašanjem potpunog ignoriranja i negiranja&apos; Dana državnosti koji se po  Umirovljenici zajedno u srijedu su u otvorenom pismu istaknuli kako je nepoštivanje i negiranje Dana državnosti od strane Predsjednika Republike Hrvatske, kao institucije u demokratskom društvu, čin bez presedana koji vrijeđa sve građane i žrtve položene za slobodu i neovisnost domovine.Politička platforma Umirovljenici zajedno (Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika) u otvorenom je pismu predsjedniku države Zoranu Milanoviću poručila da je duboko razočarana i neizmjerno nezadovoljna njegovim "krajnje nedemokratskim ponašanjem potpunog ignoriranja i negiranja" Dana državnosti koji se po odluci Hrvatskog sabora, kao najvećeg zakonodavnog tijela u RH, slavi 30. svibnja.Istaknuli su  kako je njegova dužnost kao predsjednika da predstavlja sve građane Hrvatske bez obzira na političke stavove i uvjerenja, uključujući i njegovo osobno.Podsjećaju da su državni praznici u svakoj demokratskoj zemlji važni za očuvanje nacionalnog identiteta i jedinstva, te je od iznimne važnosti da svi dužnosnici, uključujući i Predsjednika Republike, svojim ponašanjem daju osobni primjer poštovanja vlastite države u svim takvim prilikama.Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašuUmirovljenici zajedno ocijenili su da Milanovićevo nesudjelovanje  na događanjima namijenjena obilježavanju Dana državnosti šalje negativnu poruku javnosti, pa i onoj međunarodnoj, jer se od predsjednika države očekuje da svojim ponašanjem bude primjer poticanja nacionalnog jedinstva, da će poštovati i promicati demokratske vrijednosti te da će te kao legalist poštovati svaku demokratski donesenu odluku Hrvatskog sabora. "Kakvu vi to poruku šaljete javnosti ako javno negirate i ne priznajete odluke najvećeg zakonodavnog tijela, Hrvatskog sabora? Sa zebnjom se pitamo kakve i koje bi to vi zakone poštovali ili provodili kada bi kojim slučajem imali vlast u svojim rukama ako ne poštujete demokratski donesene zakone?"Upitali su i nije li Dan državnosti i vrijeme za prisjećanje i odavanje počasti svima onima koji su svoje živote utkali u temelje neovisnosti Hrvatske. U otvorenom pismu Milanoviću dodali su kako su i mnogi članovi političke platforme Umirovljenici zajedno u početku njegovog mandata "možda čak i s određenim simpatijama gledali na neke vaše neobične postupke, retoričke bravure ili ponašanje, no s vremenom se istopilo njihovo strpljenje i potrošili svi krediti za toleriranje sve češćih ispada koji ne dolikuju jednom ozbiljnom predsjedniku demokratske i neovisne države". "Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu i kap radi koje ste zasigurno izgubili potporu mnogih umirovljenika radi čijih ste glasova danas upravo vi predsjednik RH", poručili su Milanoviću Umirovljenici zajedno. on vrijeđa građane 

on vrijeđa građane

Umirovljenici Milanoviću: ' Zbog omalovažavanja Dana državnosti zasigurno ste izgubili potporu mnogih umirovljenika'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sunil, Durga, Surya, Suyan i Manoz - Nepalci u Zagrebu koji su pokrenuli svoje udruženje za dijasporu jer nakon Bošnjaka i Srba, Nepalci su najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U nedjelju su slavili Dan Everesta pa je njih otprilike 700 prošetalo od zagrebačkog Glavnog kolodvora do Trga bana Josipa Jelačića u čast podvigu iz 1953. godine. Tada su nepalski Šerpa Tenzing Norgay i Novozelanđanin Edmund Hillary osvojili najviši vrh Himalaje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Udruženja Nepalaca Surya Bahadur Thing pojasnio je da svake godine obilježavaju 29. svibnja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovdje smo se trebali prilagoditi jer Nepalci rade i slobodni su u nedjelju. Tako da smo slavlje organizirali jedan dan ranije i bila je to velika proslava", dodao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njihov je cilj promovirati kulturu Nepala i okupiti sugrađane izvan zemlje. Već su poslali zahtjev za otvaranje konzulata u Hrvatskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Član Udruženja Nepalaca Durga Adhikari rekao je da u Hrvatskoj pokušavaju nešto napraviti. </para><hmn:article id="8d6428c8-f7c2-11ed-a2b5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokazat ćemo kako Nepalci žive svoje živote, kakva je kultura, kako izgleda nacionalna nošnja koju smo prije nosili", poručio je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nepal je zemlja u južnoj Aziji, točnije u centralnom dijelu Himalaja gdje živi oko 30 milijuna ljudi. Službeni je jezik nepalski, a valuta nepalski rupija. Hinduisti čine oko 80 posto stanovništva, a uglavnom se bave poljoprivredom. Korisne su to informacije jer su Nepalci naši sve brojniji sugrađani. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Član Udruženja Nepalaca Sujan Paudel kazao je da radnici iz Nepala ne mogu tamo pronaći posao. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako i dobijemo posao, nemamo velike plaće. Minimalna plaća u Nepalu je između 100 i 150 eura. Ne možeš ništa s plaćom od 150 eura", dodao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato je Manoz u Hrvatskoj već dvije godine. Radi u skladištu, a živi u Buzinu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije Hrvatske sam radio u Katru devet godina, na istom radnom mjestu. To je moj posao, u tome sam dobar. Moje radno mjesto je super", zaključio je Manoj Maharjan, Nepalac u Zagrebu. </para><hmn:article id="77d09f86-e670-11ed-9b2b-9249e147d6ee" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nepalac Sunil Bam prije Zagreba bio je u Osijeku gdje je radio u pogonu za razdvajanje plastike, a sada čeka novu radnu dozvolu. Potrošio je dvije tisuće eura da bi uopće došao raditi u Hrvatsku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nekada bih dobio plaću od 700 eura, a nekada 750 eura. Kada dobijemo plaću onda šaljemo preko banke doma", kazao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radnici koji zbog veće plaće dolaze iz stranih zemalja često su eksploatirani: rade više nego što bi smjeli, za minimalac, oduzimaju im se dokumenti, a puno ih živi u neljudskim uvjetima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Adhikari iz Udruženja Nepalaca ispričao je da bi radnici dolazili za plaću od 500 eura, a poslodavci su htjeli platiti manje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Saznao sam i da neke tvrtke ne plaćaju prekovremene sate, kao ni rad vikendom", dodao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stranih radnika bit će sve više, živjet će u Hrvatskoj i Hrvatska treba paziti kako će im sačuvati radnička i sva druga prava.</para>

Silva, Durga, Surya... Upoznajte sve brojniju nepalsku dijasporu: 'Minimalac kod nas je 100, 150 eura' Jučer su svoj Dan Republike slavili Nepalci, novi Hrvati. Možda ćemo za koju godinu s vikendima spajati i njihov dan jer Nepalaca ima sve više, a polako nam postaju jedna od najbrojnijih manjina. Više od sedam i pol tisuća trenutno ih radi u Hravtskoj. Dostavljaju pizze, kuhaju ručak pa i popravljaju avione Sunil, Durga, Surya, Suyan i Manoz - Nepalci u Zagrebu koji su pokrenuli svoje udruženje za dijasporu jer nakon Bošnjaka i Srba, Nepalci su najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj. U nedjelju su slavili Dan Everesta pa je njih otprilike 700 prošetalo od zagrebačkog Glavnog kolodvora do Trga bana Josipa Jelačića u čast podvigu iz 1953. godine. Tada su nepalski Šerpa Tenzing Norgay i Novozelanđanin Edmund Hillary osvojili najviši vrh Himalaje. Predsjednik Udruženja Nepalaca Surya Bahadur Thing pojasnio je da svake godine obilježavaju 29. svibnja. "Ovdje smo se trebali prilagoditi jer Nepalci rade i slobodni su u nedjelju. Tako da smo slavlje organizirali jedan dan ranije i bila je to velika proslava", dodao je. Njihov je cilj promovirati kulturu Nepala i okupiti sugrađane izvan zemlje. Već su poslali zahtjev za otvaranje konzulata u Hrvatskoj. Član Udruženja Nepalaca Durga Adhikari rekao je da u Hrvatskoj pokušavaju nešto napraviti. "Pokazat ćemo kako Nepalci žive svoje živote, kakva je kultura, kako izgleda nacionalna nošnja koju smo prije nosili", poručio je. Nepal je zemlja u južnoj Aziji, točnije u centralnom dijelu Himalaja gdje živi oko 30 milijuna ljudi. Službeni je jezik nepalski, a valuta nepalski rupija. Hinduisti čine oko 80 posto stanovništva, a uglavnom se bave poljoprivredom. Korisne su to informacije jer su Nepalci naši sve brojniji sugrađani. Član Udruženja Nepalaca Sujan Paudel kazao je da radnici iz Nepala ne mogu tamo pronaći posao. "Ako i dobijemo posao, nemamo velike plaće. Minimalna plaća u Nepalu je između 100 i 150 eura. Ne možeš ništa s plaćom od 150 eura", dodao je. Zato je Manoz u Hrvatskoj već dvije godine. Radi u skladištu, a živi u Buzinu. "Prije Hrvatske sam radio u Katru devet godina, na istom radnom mjestu. To je moj posao, u tome sam dobar. Moje radno mjesto je super", zaključio je Manoj Maharjan, Nepalac u Zagrebu. Nepalac Sunil Bam prije Zagreba bio je u Osijeku gdje je radio u pogonu za razdvajanje plastike, a sada čeka novu radnu dozvolu. Potrošio je dvije tisuće eura da bi uopće došao raditi u Hrvatsku. "Nekada bih dobio plaću od 700 eura, a nekada 750 eura. Kada dobijemo plaću onda šaljemo preko banke doma", kazao je. Radnici koji zbog veće plaće dolaze iz stranih zemalja često su eksploatirani: rade više nego što bi smjeli, za minimalac, oduzimaju im se dokumenti, a puno ih živi u neljudskim uvjetima.Adhikari iz Udruženja Nepalaca ispričao je da bi radnici dolazili za plaću od 500 eura, a poslodavci su htjeli platiti manje. "Saznao sam i da neke tvrtke ne plaćaju prekovremene sate, kao ni rad vikendom", dodao je. Stranih radnika bit će sve više, živjet će u Hrvatskoj i Hrvatska treba paziti kako će im sačuvati radnička i sva druga prava. NEPALSKA DIJASPORA 

NEPALSKA DIJASPORA

Silva, Durga, Surya... Upoznajte sve brojniju nepalsku dijasporu: 'Minimalac kod nas je 100, 150 eura'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ove godine iznajmljujen samo domaćim ljudima. Dvije osobe 45 eura, tri 55, a za osam osoba 130 eura. Pogled: kroz prozor, more ne vidin od stričevih borova, nije tija popilat“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Između ostalog ovo stoji u oglasu koji je na društvenim mrežama izazvao pravu pomamu za ljetovanjem Selinama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ostanu te rupe između i to ona obično ovako jednom humorističnom objavom sve popunimo. Tako je bilo i ove godine. Samo što je interes bio deset puta veći nego inače, stizale su poruke u zadnjih pet dana 24/7 što se kaže, tako da interesa još uvijek ima, ja ne znam, morat ću napraviti još jednu kuću", kaže vlasnik apartmana iz Selina Petar Zuanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obitelj inženjera akvakulture željela je razveseliti i hrvatske građane koje će ove godine visoke cijene možda i „odgovoriti“ od ljetovanja.</para><hmn:article id="7a85f872-fa19-11ed-a580-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da se omogući domaćim ljudima, mladim obiteljima, mladim parovima koji nisu toliko pri novcu da mogu sebi priuštiti neko ljetovanje", govori Zuanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Problema s bukingom nemaju ni luksuzni apartmani prvi red do mora. Ovakav apartman, s nogama gotovo u moru, u špici sezone stoji 165 eura</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Šesti mjesec je negdje između 100-130, 140 eura, deveti mjesec je isto u toj kategoriji. Mjeseci četvrti i deseti oni su između 80 i 110 eura", kaže vlasnik apartmana iz Selina Slaven Marunić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivan, čija obitelj ima i apartmane i restoran, kaže kako je raspon cijena zaista šarolik</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Petar se malo našalio, to je u redu.. Ono što ljudi žele, vide te cijene i uklope su bez ikakvog problema. Znači, po pitanju kvalitete, kvaliteta je u redu, međutim cijena zna biti jako, jako niska i to je u granici neisplativosti", govori vlasnik apartmana i restorana iz Selina Ivan Jusup.</para><hmn:article id="0b20b362-f27d-11ed-a953-42dbd435fc12" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naslonjeni na Nacionalni park, planinarenje i sportsko penjanje, u Selinama se ne oslanjaju samo na sunce i more</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Seline se nalaze točno između kanjona Velike i Male Paklenice, ali još uvijek su pomalo neotkriveni biser podvelebitske rivijere. Ono čime se osobito ponose je jako puno zelenila, ali i kilometarske plaže</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Petrovi turisti se mogu nadati i pogledu na more, ali stric je odlučio da će na bor napisati: „Molim, ne pilati“. Za veliki odmor u malome mistu, zelenilo je jednako važno kao i morsko plavetnilo.</para>

Iznajmljuje apartmane samo tijekom ljeta, o posezoni ne razmišlja, prednost daje domaćima: 'Morat ću napravit još jednu kuću' Iznajmljuje apartmane samo tijekom ljeta, o posezoni i ne razmišlja, a ove godine prednost daje domaćim gostima. Objava iz Selina, koje imaju 6 kilometara dugu plažu - izazvala je lavinu reakcija na društvenim mrežama, ali i upite čak dvije i pol tisuće ljudi za jeftinim ljetovanjem "Ove godine iznajmljujen samo domaćim ljudima. Dvije osobe 45 eura, tri 55, a za osam osoba 130 eura. Pogled: kroz prozor, more ne vidin od stričevih borova, nije tija popilat“.Između ostalog ovo stoji u oglasu koji je na društvenim mrežama izazvao pravu pomamu za ljetovanjem Selinama."Ostanu te rupe između i to ona obično ovako jednom humorističnom objavom sve popunimo. Tako je bilo i ove godine. Samo što je interes bio deset puta veći nego inače, stizale su poruke u zadnjih pet dana 24/7 što se kaže, tako da interesa još uvijek ima, ja ne znam, morat ću napraviti još jednu kuću", kaže vlasnik apartmana iz Selina Petar Zuanović.Obitelj inženjera akvakulture željela je razveseliti i hrvatske građane koje će ove godine visoke cijene možda i „odgovoriti“ od ljetovanja."Da se omogući domaćim ljudima, mladim obiteljima, mladim parovima koji nisu toliko pri novcu da mogu sebi priuštiti neko ljetovanje", govori Zuanović.Problema s bukingom nemaju ni luksuzni apartmani prvi red do mora. Ovakav apartman, s nogama gotovo u moru, u špici sezone stoji 165 eura"Šesti mjesec je negdje između 100-130, 140 eura, deveti mjesec je isto u toj kategoriji. Mjeseci četvrti i deseti oni su između 80 i 110 eura", kaže vlasnik apartmana iz Selina Slaven Marunić.Ivan, čija obitelj ima i apartmane i restoran, kaže kako je raspon cijena zaista šarolik"Petar se malo našalio, to je u redu.. Ono što ljudi žele, vide te cijene i uklope su bez ikakvog problema. Znači, po pitanju kvalitete, kvaliteta je u redu, međutim cijena zna biti jako, jako niska i to je u granici neisplativosti", govori vlasnik apartmana i restorana iz Selina Ivan Jusup.Naslonjeni na Nacionalni park, planinarenje i sportsko penjanje, u Selinama se ne oslanjaju samo na sunce i moreSeline se nalaze točno između kanjona Velike i Male Paklenice, ali još uvijek su pomalo neotkriveni biser podvelebitske rivijere. Ono čime se osobito ponose je jako puno zelenila, ali i kilometarske plažePetrovi turisti se mogu nadati i pogledu na more, ali stric je odlučio da će na bor napisati: „Molim, ne pilati“. Za veliki odmor u malome mistu, zelenilo je jednako važno kao i morsko plavetnilo. NEOBIČAN OGLAS 

NEOBIČAN OGLAS

Iznajmljuje apartmane samo tijekom ljeta, o posezoni ne razmišlja, prednost daje domaćima: 'Morat ću napravit još jednu kuću'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najmanje su tri osobe ozlijeđene u Toskani u utorak nakon što je školski autobus sletio s ceste i survao se više od 100 metara duboko u provaliju u šumovitom području, navodi se u izvješćima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vatrogasci su izvijestili da je ozlijeđena jedna odrasla osoba i dvoje tinejdžera u nesreći koja se dogodila u blizini Massa-Carrare. Ozlijeđeni su prebačeni u bolnicu spasilačkim helikopterom. Ozlijeđeni muškarac vozač je autobusa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na fotografijama s mjesta nesreće moglo se vidjeti kako se autobus zaustavio među drvećem i granama na padini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spasioci iz gorske službe spašavanja i vatrogasci spustili su se do autobusa.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="2d80825a-fd6f-11ed-8262-de3ea319bc28"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema novinama Corriere della Sera, vozač autobusa rekao je spasiocima da ga je zaslijepilo sunce i da je izgubio kontrolu nad vozilom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U autobusu se u trenutku nesreće nalazilo dvadeset osoba, od kojih su većina bili učenici tinejdžerske dobi na putu prema svojim domovima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vozač je najprije bio zarobljen u vozilu, no spasioci su ga oslobodili, iako je zadobio ozbiljne ozljede zbog kojih je završio u bolnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Većina učenika zadobila je lakše ozljede te im je pružena zdravstvena pomoć na mjestu događaja.</para>

Školski bus u Italiji sletio u 100 metara duboku provaliju: Vozača zaslijepilo sunce, troje ozlijeđenih U autobusu se u trenutku nesreće nalazilo dvadeset osoba, od kojih su većina bili učenici tinejdžerske dobi na putu prema svojim domovima. Vozač je najprije bio zarobljen u vozilu, no spasioci su ga oslobodili, iako je zadobio ozbiljne ozljede zbog kojih je završio u bolnici. Najmanje su tri osobe ozlijeđene u Toskani u utorak nakon što je školski autobus sletio s ceste i survao se više od 100 metara duboko u provaliju u šumovitom području, navodi se u izvješćima.Vatrogasci su izvijestili da je ozlijeđena jedna odrasla osoba i dvoje tinejdžera u nesreći koja se dogodila u blizini Massa-Carrare. Ozlijeđeni su prebačeni u bolnicu spasilačkim helikopterom. Ozlijeđeni muškarac vozač je autobusa.Na fotografijama s mjesta nesreće moglo se vidjeti kako se autobus zaustavio među drvećem i granama na padini.Spasioci iz gorske službe spašavanja i vatrogasci spustili su se do autobusa.Prema novinama Corriere della Sera, vozač autobusa rekao je spasiocima da ga je zaslijepilo sunce i da je izgubio kontrolu nad vozilom.U autobusu se u trenutku nesreće nalazilo dvadeset osoba, od kojih su većina bili učenici tinejdžerske dobi na putu prema svojim domovima.Vozač je najprije bio zarobljen u vozilu, no spasioci su ga oslobodili, iako je zadobio ozbiljne ozljede zbog kojih je završio u bolnici.Većina učenika zadobila je lakše ozljede te im je pružena zdravstvena pomoć na mjestu događaja. U TOSKANI 

U TOSKANI

Školski bus u Italiji sletio u 100 metara duboku provaliju: Vozača zaslijepilo sunce, troje ozlijeđenih

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra.</para>

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra' Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra. ukrajina pokrenula ofenzivu 

ukrajina pokrenula ofenzivu

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Rusija je precijenila svoju snagu i gubi rat u Ukrajini." Ovu vrlo riskantnu izjavu rekao je sinoć jedan stručnjak za ruski državni medij.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Viktor Olevich, dobro poznati "Amerikanist" u Rusiji i glavni analitičar Centra za aktualnu politiku, na zaprepaštenje voditelja, rekao je da Rusija "ne može pobijediti" - unatoč osam mjeseci jake borbe…</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Olevich, koji se školovao u SAD-u, a sada živi u Moskvi, inače nije poznat po tome da je uvijek na strani vlasti - no njegove su primjedbe svejedno zapanjujuće, jer su ipak javno priznanje neuspjeha.</para><hmn:article id="0d06ea74-5530-11ed-8e11-d22cdd85e462" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Rusija je pokrenula specijalnu vojnu operaciju, krivo procijenila svoje snage i osam mjeseci zaredom… Jednostavno ne može pobijediti. Možemo biti ogorčeni i ljutiti dok ne poplavimo, ali to ni na koji način neće riješiti naše probleme", ustvrdio je stručnjak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditelj je stručnjaka pitao o razgovorima između ruskog vrha i njegovih kolega u Velikoj Britaniji i SAD-u oko "prljavih bombi" - uređaja za "radiološko raspršivanje". Relativno su primitivno, neprecizno oružje. Koriste konvencionalne eksplozive poput dinamita, a količina raspršenog radioaktivnog materijala, iako opasna - nije nužno smrtonosna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rusi tvrde da će Ukrajina detonirati te bombe na vlastitom tlu - a Olevich je sada bacio sumnju na to.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako postoje prave informacije, pravi dokazi - gdje se ta prljava bomba nalazi? Gdje je planiraju upotrijebiti? Gdje su onda dokumenti?", pitao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokažite te dokumente. Ove provokacije ne događaju se bez naredbe. Ako ruska vojna obavještajna služba ima sve te podatke, vrijeme je da ih otkrije", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Olevicheve sumnje poklapaju se s Washingtonom i Londonom, koji su rekli da nema dokaza koji bi potkrijepili ruske tvrdnje. Baš suprotno onome što se tvrdi, one su izazvale sumnju da je Rusija zapravo ta koja će pribjeći atomskom oružju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Olevichevi komentari, iako nije jedini koji tako govori, rijetka je kritika rata koje su gledatelji ruskih televizija mogli vidjeti od početka invazije u veljači.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve su češće oštre kritike rata. S obzirom na ruske gubitke, čak i standardne "ulizice" Kremlja postale su kritične.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/francis_scarr/status/1584976926678347777"/>

Ruski stručnjak priznao: 'Pogrešno smo procijenili svoju snagu. Mi ne možemo pobijediti' Olevicheve sumnje poklapaju se s Washingtonom i Londonom... "Rusija je precijenila svoju snagu i gubi rat u Ukrajini." Ovu vrlo riskantnu izjavu rekao je sinoć jedan stručnjak za ruski državni medij.Viktor Olevich, dobro poznati "Amerikanist" u Rusiji i glavni analitičar Centra za aktualnu politiku, na zaprepaštenje voditelja, rekao je da Rusija "ne može pobijediti" - unatoč osam mjeseci jake borbe…Olevich, koji se školovao u SAD-u, a sada živi u Moskvi, inače nije poznat po tome da je uvijek na strani vlasti - no njegove su primjedbe svejedno zapanjujuće, jer su ipak javno priznanje neuspjeha."Rusija je pokrenula specijalnu vojnu operaciju, krivo procijenila svoje snage i osam mjeseci zaredom… Jednostavno ne može pobijediti. Možemo biti ogorčeni i ljutiti dok ne poplavimo, ali to ni na koji način neće riješiti naše probleme", ustvrdio je stručnjak.Voditelj je stručnjaka pitao o razgovorima između ruskog vrha i njegovih kolega u Velikoj Britaniji i SAD-u oko "prljavih bombi" - uređaja za "radiološko raspršivanje". Relativno su primitivno, neprecizno oružje. Koriste konvencionalne eksplozive poput dinamita, a količina raspršenog radioaktivnog materijala, iako opasna - nije nužno smrtonosna.Rusi tvrde da će Ukrajina detonirati te bombe na vlastitom tlu - a Olevich je sada bacio sumnju na to."Ako postoje prave informacije, pravi dokazi - gdje se ta prljava bomba nalazi? Gdje je planiraju upotrijebiti? Gdje su onda dokumenti?", pitao je."Pokažite te dokumente. Ove provokacije ne događaju se bez naredbe. Ako ruska vojna obavještajna služba ima sve te podatke, vrijeme je da ih otkrije", dodao je.Olevicheve sumnje poklapaju se s Washingtonom i Londonom, koji su rekli da nema dokaza koji bi potkrijepili ruske tvrdnje. Baš suprotno onome što se tvrdi, one su izazvale sumnju da je Rusija zapravo ta koja će pribjeći atomskom oružju.Olevichevi komentari, iako nije jedini koji tako govori, rijetka je kritika rata koje su gledatelji ruskih televizija mogli vidjeti od početka invazije u veljači.Sve su češće oštre kritike rata. S obzirom na ruske gubitke, čak i standardne "ulizice" Kremlja postale su kritične. na državnoj televiziji 

na državnoj televiziji

Ruski stručnjak priznao: 'Pogrešno smo procijenili svoju snagu. Mi ne možemo pobijediti'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ratu u Ukrajini najviše se strahovalo od upotrebe nuklearnog oružja, no sada se pojavila nova opasnost - prljava bomba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rusi tvrde da Ukrajinci planiraju aktivirati takvu bombu, a za to okriviti Moskvu, čime bi rat još dodatno eskalirao. Svoje su optužbe progurali i na dnevni red UN-ovog Vijeća sigurnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U isto vrijeme Ukrajinci uzvraćaju- prljavu bombu planiraju upotrijebiti Rusi. Inače, riječ je o napravi koja je kolokvijalno poznata i kao 'nuklearna bomba za siromašne'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odbijamo očito lažnu optužbu da se Ukrajina priprema upotrijebiti prljavu bombu na svojem vlastitom području. To bi zacijelo bio još jedan primjer brutalnosti predsjednika Putina kad bi on upotrijebio prljavu bombu. Rusija bi snosila posljedice, bilo da upotrijebi prljavu ili nuklearnu bombu", kaže Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.</para><hmn:article id="acb59ce4-4f83-11ed-b50a-a26244415d23" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spominje se danima, a što je to čime se prijeti na istoku Europe komentirao je u studiju RTL-a Danas nuklearni fizičar Tonči Tadić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prljava bomba je kolokvijalni naziv za običnu bombu na kojoj je pričvršćeno istrošeno nuklearno gorivo ili neki drugi izuzetno radioaktivan materijal. Kada to eksplodira onda se radioaktivna prašina raspne ovisno koliko je to materijala bilo u nekom krugu. Kontaminira se neko područje. Koliko je veliko to područje teško je reći jer ovisi o nekoliko faktora. Od pola kilometra do par kilometara. Napamet govorim jer ovisi o vjetru", objasnio je Tadić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tadić isto tako ističe da je korištenje takve bombe znači da se želi onemogućiti korištenje određenog područja. Radi se o maloj količini pa nema nuklearnog oblaka. "Radi se o maloj količini. Ako detonirate bilo što to se više ne može koristiti, a nitko neće upotrijebiti to oružje ako misli kasnije boraviti tamo. Ako netko dođe na to područje mora biti obuće kao u Černobilu", kaže nuklearni fizičar.</para><hmn:article id="5573d294-225a-11ed-b0f2-8e19cfbaf23b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ruski vojnici su kopali rovove i ležali u rovovima u Černobilu u radioaktivnoj šumi. Nitko normalan ne bit tamo boravi, ležao i jeo. Išli su po kućama i uzimali kontaminirane suvenire. To je završilo tako da je sedam autobusa kontaminiranih Rusa i suvenira otišlo i obvezeni su na liječenje u Bjelorusiju. Potpuno besmisleno i nema nikakve veze s ovim", pojasnio je Tadić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je ruski politički teatar. Mi smo počeli ovaj rat s ruskom pričom da Ukrajina radi pravu nuklearnu bombu. Ako je to bio razlog rata onda rat nije ni trebao početi. Mogli su poslati inspekciju i utvrditi što oni tamo rade. Sada lansiraju drugu priču o tome da Ukrajina radi prljavu bombu i da će ju baciti na koga? Same sebe. Koji bi luđak bacio bombu na teritorij koji misli osloboditi. Da se tvoji vojnici kontaminiraju i da se ne može koristiti. Koji bi motivi Ukrajine bili da isprovocira Rusiju pa da oni bace pravu nuklearnu bombu", smatra Tadić.</para>

Tadić za RTL o kontroverznoj 'prljavoj bombi': 'Koji bi luđak bacio bombu na teritorij koji misli osloboditi?' Rusija UN-u: Ukrajina će baciti prljavu bombu. Tonči Tadić za RTL - koliko je opasna?  U ratu u Ukrajini najviše se strahovalo od upotrebe nuklearnog oružja, no sada se pojavila nova opasnost - prljava bomba.Rusi tvrde da Ukrajinci planiraju aktivirati takvu bombu, a za to okriviti Moskvu, čime bi rat još dodatno eskalirao. Svoje su optužbe progurali i na dnevni red UN-ovog Vijeća sigurnosti.U isto vrijeme Ukrajinci uzvraćaju- prljavu bombu planiraju upotrijebiti Rusi. Inače, riječ je o napravi koja je kolokvijalno poznata i kao 'nuklearna bomba za siromašne'."Odbijamo očito lažnu optužbu da se Ukrajina priprema upotrijebiti prljavu bombu na svojem vlastitom području. To bi zacijelo bio još jedan primjer brutalnosti predsjednika Putina kad bi on upotrijebio prljavu bombu. Rusija bi snosila posljedice, bilo da upotrijebi prljavu ili nuklearnu bombu", kaže Ned Price, glasnogovornik State Departmenta.Spominje se danima, a što je to čime se prijeti na istoku Europe komentirao je u studiju RTL-a Danas nuklearni fizičar Tonči Tadić."Prljava bomba je kolokvijalni naziv za običnu bombu na kojoj je pričvršćeno istrošeno nuklearno gorivo ili neki drugi izuzetno radioaktivan materijal. Kada to eksplodira onda se radioaktivna prašina raspne ovisno koliko je to materijala bilo u nekom krugu. Kontaminira se neko područje. Koliko je veliko to područje teško je reći jer ovisi o nekoliko faktora. Od pola kilometra do par kilometara. Napamet govorim jer ovisi o vjetru", objasnio je Tadić.Tadić isto tako ističe da je korištenje takve bombe znači da se želi onemogućiti korištenje određenog područja. Radi se o maloj količini pa nema nuklearnog oblaka. "Radi se o maloj količini. Ako detonirate bilo što to se više ne može koristiti, a nitko neće upotrijebiti to oružje ako misli kasnije boraviti tamo. Ako netko dođe na to područje mora biti obuće kao u Černobilu", kaže nuklearni fizičar."Ruski vojnici su kopali rovove i ležali u rovovima u Černobilu u radioaktivnoj šumi. Nitko normalan ne bit tamo boravi, ležao i jeo. Išli su po kućama i uzimali kontaminirane suvenire. To je završilo tako da je sedam autobusa kontaminiranih Rusa i suvenira otišlo i obvezeni su na liječenje u Bjelorusiju. Potpuno besmisleno i nema nikakve veze s ovim", pojasnio je Tadić."To je ruski politički teatar. Mi smo počeli ovaj rat s ruskom pričom da Ukrajina radi pravu nuklearnu bombu. Ako je to bio razlog rata onda rat nije ni trebao početi. Mogli su poslati inspekciju i utvrditi što oni tamo rade. Sada lansiraju drugu priču o tome da Ukrajina radi prljavu bombu i da će ju baciti na koga? Same sebe. Koji bi luđak bacio bombu na teritorij koji misli osloboditi. Da se tvoji vojnici kontaminiraju i da se ne može koristiti. Koji bi motivi Ukrajine bili da isprovocira Rusiju pa da oni bace pravu nuklearnu bombu", smatra Tadić. nuklearni fizičar 

nuklearni fizičar

Tadić za RTL o kontroverznoj 'prljavoj bombi': 'Koji bi luđak bacio bombu na teritorij koji misli osloboditi?'

<para>
 Mjesec dana nakon početka ruske invazije ukrajinske snage
 uspjele su zaustaviti početni ruski nalet, a okruženi Mariupolj,
 zahvaljujući nadljudskim naporima branitelja, i dalje je u
 ukrajinskim rukama.
</para>
<para>
 Procjenjuje se da je u gradu bez struje, hrane i vode ostalo još
 100 tisuća ljudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Herson je jedini veći grad koji su Rusi uspjeli osvojiti, no
 zastali su pred Mikolajivom, gdje je ukrajinska vojska prešla u
 protunapad. Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje
 Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U okolici Kijeva Ukrajinci tvrde da su uspjeli vratiti kontrolu
 na Irpinjom i Makarivom sjeverozapadno od grada i zaustaviti Ruse
 pred Brovarijem s istočne strane.
</para>
<para>
 Pogledajte kartu koja pokazuje gdje su sve ruske snage
 prodrle u Ukrajinu mjesec dana od početka invazije:
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4b066328-c353-11ec-88e3-4661a5d38be0"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor. Ukrajinci tvrde da su vratili kontrolu nad Irpinom i Makarivom te pred Brovarijem 
  Mjesec dana nakon početka ruske invazije ukrajinske snage
  uspjele su zaustaviti početni ruski nalet, a okruženi Mariupolj,
  zahvaljujući nadljudskim naporima branitelja, i dalje je u
  ukrajinskim rukama.


  Procjenjuje se da je u gradu bez struje, hrane i vode ostalo još
  100 tisuća ljudi.
   
  Herson je jedini veći grad koji su Rusi uspjeli osvojiti, no
  zastali su pred Mikolajivom, gdje je ukrajinska vojska prešla u
  protunapad. Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje
  Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor.
   
  U okolici Kijeva Ukrajinci tvrde da su uspjeli vratiti kontrolu
  na Irpinjom i Makarivom sjeverozapadno od grada i zaustaviti Ruse
  pred Brovarijem s istočne strane.


   Pogledajte kartu koja pokazuje gdje su sve ruske snage
  prodrle u Ukrajinu mjesec dana od početka invazije:



   
   
   
   
 mjesec dana užasa 

mjesec dana užasa

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rusko ministarstvo obrane izjavio je u subotu da im je Ukrajina predala više od 50 ratnih zatvorenika. Proruski čelnik regije Donjeck Denis Pušilin, jedna od četiri ukrajinske regije koju je Rusija proglasila svojim teritorijem, također je potvrdio da je došlo do izmjene ratnih zatvorenika, piše <ulink url="https://www.theguardian.com/world/live/2022/oct/29/russia-ukraine-war-live-moscow-says-draft-completed-un-chief-appeals-for-renewed-grain-deal">Guardian</ulink>.</para><hmn:article id="428066c0-5784-11ed-9aeb-da2b906562cf" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pušilin je rekao kako je razmijenjeno 50 osoba sa svake strane. U subotu je profil ukrajinskih oružanih snaga na Telegramu objavio da su se "52 Ukrajinca vratila kući" tijekom još jedne "razmjene zatvorenika".</para>

Rusija i Ukrajina razmijenile novu turu zarobljenika. Njih pedesetak oslobođeno Proruski čelnik potvrdio informaciju Rusko ministarstvo obrane izjavio je u subotu da im je Ukrajina predala više od 50 ratnih zatvorenika. Proruski čelnik regije Donjeck Denis Pušilin, jedna od četiri ukrajinske regije koju je Rusija proglasila svojim teritorijem, također je potvrdio da je došlo do izmjene ratnih zatvorenika, piše Guardian.Pušilin je rekao kako je razmijenjeno 50 osoba sa svake strane. U subotu je profil ukrajinskih oružanih snaga na Telegramu objavio da su se "52 Ukrajinca vratila kući" tijekom još jedne "razmjene zatvorenika". u regiji donjeck 

u regiji donjeck

Rusija i Ukrajina razmijenile novu turu zarobljenika. Njih pedesetak oslobođeno

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinski vojnici pružaju otpor novim napadima ruskih snaga u dva istočna grada, a snage na južnoj bojišnici pripremaju se za bitku za stratešku regiju Herson. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu navečer u video obraćanju da će biti dobrih vijesti s bojišnice, ali nije iznio pojedinosti. Zelenski nije spomenuo što se događa u južnom Hersonu. Dužnosnici i vojni analitičari prognoziraju da će se ondje voditi jedna od borbi s najviše posljedica u ratu od početka napada Rusije na Ukrajinu prije osam mjeseci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najžešće borbe u istočnoj Ukrajini vodile su se blizu Avdiivke, Bahmuta i izvan Donecka, rekao je Zelenski. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je područje u kojem je najočitije ludilo ruskog zapovjedništva. Dan za danom, mjesecima, tamo tjeraju ljude u smrt, koncentrirajući topničke udare najviše razine", rekao je ukrajinski predsjednik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruske snage pokušale su u više navrata zauzeti Bahmut koji se nalazi na glavnoj cesti prema gradovima Slovjansk i Kramatorsk pod kontrolom Ukrajine.</para><hmn:article id="e7428348-543a-11ed-a8c5-9244aad219dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nadolazeća bitka za grad Herson na ušću rijeke Dnjepar odredit će hoće li Ukrajina uspjeti oslabiti ruski stisak na jugu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Regionalna vlada Hersona, koju je postavila Rusija, objavila je da su se snage ponovno ukopale na lijevoj obalu Dnjepra, izvijestila je ruska novinska agencija RIA, dok su se snage pripremale za intenziviranje borbi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je novinarima zabranjen pristup većem dijelu bojišnice, na jednom dijelu sjeverno od okupiranog područja na zapadnoj obali Dnjepra, ukrajinski vojnici rekli su da se rusko granatiranje ponovno intenziviralo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radio presretanja pokazala su da su tek mobilizirani novaci poslani na bojišnicu i da su ruske snage bile čvrsto ukopane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imaju dobre obrambene linije s dubokim rovovima i sjede duboko pod zemljom", rekao je ukrajinski vojnik Vitalij, čučeći u kanalu za navodnjavanje  prekrivenog korovom, skriven od neprijateljskih dronova koji se nadvijaju nad njim.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinske snage napredovale su duž Dnjepra u dramatičnom protunapadu na jugu zemlje početkom listopada, ali čini se da je napredak usporio. Rusija evakuira civile na zapadnoj obali, ali kaže da ne planira povući svoje vojnike. </para><hmn:article id="92292d50-5127-11ed-8282-22de270e7905" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je da vlažno vrijeme i neravan teren otežavaju protuofenzivu Kijeva u Hersonu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkako je Rusija počela gubiti tlo u ukrajinskoj protuofenzivi u rujnu, ruski predsjednik Vladimir Putin poduzeo je niz koraka za intenziviranje sukoba - mobilizirao je stotine tisuća ruskih rezervista, proglasio je aneksiju okupirane zemlje i prijetio uporabom nuklearnog oružja kako bi branio Rusiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rusija je u listopadu pokrenula novi val napada projektilima i dronovima iranske proizvodnje na energetsku i civilnu infrastrukturu Ukrajine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rusi su nastavili "terorizirati" Kijevsku oblast, izveli su nekoliko napada u srijedu navečer, rekao je guverner Oleksij Kuleba putem Telegrama, aplikacije za razmjenu poruka. Dodao je da nije bilo žrtava.</para>

Sprema se bitka za Herson! Stručnjaci: 'Ta će borba ostaviti najveće posljedice u cijelom ratu!' Radio presretanja pokazala su da su tek mobilizirani novaci poslani na bojišnicu i da su ruske snage bile čvrsto ukopane. Ukrajinski vojnici pružaju otpor novim napadima ruskih snaga u dva istočna grada, a snage na južnoj bojišnici pripremaju se za bitku za stratešku regiju Herson. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu navečer u video obraćanju da će biti dobrih vijesti s bojišnice, ali nije iznio pojedinosti. Zelenski nije spomenuo što se događa u južnom Hersonu. Dužnosnici i vojni analitičari prognoziraju da će se ondje voditi jedna od borbi s najviše posljedica u ratu od početka napada Rusije na Ukrajinu prije osam mjeseci.Najžešće borbe u istočnoj Ukrajini vodile su se blizu Avdiivke, Bahmuta i izvan Donecka, rekao je Zelenski. "To je područje u kojem je najočitije ludilo ruskog zapovjedništva. Dan za danom, mjesecima, tamo tjeraju ljude u smrt, koncentrirajući topničke udare najviše razine", rekao je ukrajinski predsjednik. Ruske snage pokušale su u više navrata zauzeti Bahmut koji se nalazi na glavnoj cesti prema gradovima Slovjansk i Kramatorsk pod kontrolom Ukrajine.Nadolazeća bitka za grad Herson na ušću rijeke Dnjepar odredit će hoće li Ukrajina uspjeti oslabiti ruski stisak na jugu.Regionalna vlada Hersona, koju je postavila Rusija, objavila je da su se snage ponovno ukopale na lijevoj obalu Dnjepra, izvijestila je ruska novinska agencija RIA, dok su se snage pripremale za intenziviranje borbi.Iako je novinarima zabranjen pristup većem dijelu bojišnice, na jednom dijelu sjeverno od okupiranog područja na zapadnoj obali Dnjepra, ukrajinski vojnici rekli su da se rusko granatiranje ponovno intenziviralo. Radio presretanja pokazala su da su tek mobilizirani novaci poslani na bojišnicu i da su ruske snage bile čvrsto ukopane."Imaju dobre obrambene linije s dubokim rovovima i sjede duboko pod zemljom", rekao je ukrajinski vojnik Vitalij, čučeći u kanalu za navodnjavanje  prekrivenog korovom, skriven od neprijateljskih dronova koji se nadvijaju nad njim.Ukrajinske snage napredovale su duž Dnjepra u dramatičnom protunapadu na jugu zemlje početkom listopada, ali čini se da je napredak usporio. Rusija evakuira civile na zapadnoj obali, ali kaže da ne planira povući svoje vojnike. Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je da vlažno vrijeme i neravan teren otežavaju protuofenzivu Kijeva u Hersonu. Otkako je Rusija počela gubiti tlo u ukrajinskoj protuofenzivi u rujnu, ruski predsjednik Vladimir Putin poduzeo je niz koraka za intenziviranje sukoba - mobilizirao je stotine tisuća ruskih rezervista, proglasio je aneksiju okupirane zemlje i prijetio uporabom nuklearnog oružja kako bi branio Rusiju.Rusija je u listopadu pokrenula novi val napada projektilima i dronovima iranske proizvodnje na energetsku i civilnu infrastrukturu Ukrajine.Rusi su nastavili "terorizirati" Kijevsku oblast, izveli su nekoliko napada u srijedu navečer, rekao je guverner Oleksij Kuleba putem Telegrama, aplikacije za razmjenu poruka. Dodao je da nije bilo žrtava. ukrajinska protuofenziva 

ukrajinska protuofenziva

Sprema se bitka za Herson! Stručnjaci: 'Ta će borba ostaviti najveće posljedice u cijelom ratu!'

<para>
 Nakon što je bila prisiljena pobjeći iz voljene domovine kako bi
 pobjegla od ruskih vojnika, tridesetogodišnja Julija
 Skubenko je svoje nade u novi početak okrenula na
 Facebook.
</para>
<para>
 Julija Skubenko je bila očajna pa je u jednoj Facebook grupi
 objavila da pokušava pronaći smještaj u Velikoj Britaniji.
 Britanci su je tada obasuli jezivim porukama i ponudama u zamjenu
 za brak, piše <ulink url="https://www.thesun.co.uk/news/18155486/ukrainian-refugee-find-host-uk-bombarded-creepy-messages-men/">The Sun</ulink>.
</para>
<para>
 Naime, ona vodi uspješnu tvrtku za čišćenje te je na Facebook
 objavi, u grupi s više od 18 tisuća članova, ispričala svoju
 priču o bijegu iz Kijeva te podijelila fotografiju i kontakt
 podatke.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ac561800-c1cb-11ec-9770-0242ac120043" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 <emphasis>Izvor:
 Facebook</emphasis>
</para>
<para>
 Objavila je više informacija o sebi. Pa je tako napisala da se
 bavi jahanjem, plesom i čitanjem te da joj je potreban privremeni
 dom dok „ne stane na noge“. Dodala je poveznice na svoje profile
 na društvenim mrežama, kao i svoj broj mobitela.
</para>
<para>
 Njezina objava potaknula je lavinu komentara muškaraca koji joj
 nude brak u zamjenu za smještaj.
</para>
<para>
 Nakon takvih komentara, dodala je da želi stanodavca koji već ima
 suprugu, a taj je odgovor potaknuo jednog Britanca da joj
 odgovori: "Šteta, mogli smo osnovati obitelj".
</para>
<para>
 Drugi joj je pak pisao i hvalio se da posjeduje naftnu tvrtku i
 banku, prije nego što joj je ponudio da je zaposli kao svoju
 "pomoćnicu".
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0f704162-c353-11ec-8f85-4661a5d38be0"/>
<para>
 30-godišnjakinja kaže da se trudila povjerovati da muškarci "pišu
 iz suosjećanja" i da je zabrinuta da će Ukrajinke biti
 iskorištene jer nemaju drugu opciju.
</para>
<para>
 Julija je ipak uspjela pronaći prikladan dom kod jedne obitelji u
 Velikoj Britaniji. Incident koji je doživjela Skubenko dogodio se
 nakon pritužbi laburistkinje Lise
 Nandy koja je izjavila da je
 odjel Michalea Govea, britanskog državnog
 službenika za stambeno zbrinjavanje, napravio aplikaciju koja je
 na tragu "Tindera za izbjeglice".
</para>

Ukrajinka preko Facebooka tražila smještaj, no dobila masu neprimjerenih komentara: Raskrinkala 'Tinder za izbjeglice' Julija je ipak uspjela pronaći prikladan dom kod jedne obitelji u Velikoj Britaniji 
  Nakon što je bila prisiljena pobjeći iz voljene domovine kako bi
  pobjegla od ruskih vojnika, tridesetogodišnja Julija
  Skubenko je svoje nade u novi početak okrenula na
  Facebook.


  Julija Skubenko je bila očajna pa je u jednoj Facebook grupi
  objavila da pokušava pronaći smještaj u Velikoj Britaniji.
  Britanci su je tada obasuli jezivim porukama i ponudama u zamjenu
  za brak, piše The Sun.


  Naime, ona vodi uspješnu tvrtku za čišćenje te je na Facebook
  objavi, u grupi s više od 18 tisuća članova, ispričala svoju
  priču o bijegu iz Kijeva te podijelila fotografiju i kontakt
  podatke.


   
   Izvor:
  Facebook


  Objavila je više informacija o sebi. Pa je tako napisala da se
  bavi jahanjem, plesom i čitanjem te da joj je potreban privremeni
  dom dok „ne stane na noge“. Dodala je poveznice na svoje profile
  na društvenim mrežama, kao i svoj broj mobitela.


  Njezina objava potaknula je lavinu komentara muškaraca koji joj
  nude brak u zamjenu za smještaj.


  Nakon takvih komentara, dodala je da želi stanodavca koji već ima
  suprugu, a taj je odgovor potaknuo jednog Britanca da joj
  odgovori: "Šteta, mogli smo osnovati obitelj".


  Drugi joj je pak pisao i hvalio se da posjeduje naftnu tvrtku i
  banku, prije nego što joj je ponudio da je zaposli kao svoju
  "pomoćnicu".



  30-godišnjakinja kaže da se trudila povjerovati da muškarci "pišu
  iz suosjećanja" i da je zabrinuta da će Ukrajinke biti
  iskorištene jer nemaju drugu opciju.


  Julija je ipak uspjela pronaći prikladan dom kod jedne obitelji u
  Velikoj Britaniji. Incident koji je doživjela Skubenko dogodio se
  nakon pritužbi laburistkinje Lise
  Nandy koja je izjavila da je
  odjel Michalea Govea, britanskog državnog
  službenika za stambeno zbrinjavanje, napravio aplikaciju koja je
  na tragu "Tindera za izbjeglice".
 jezive poruke 

jezive poruke

Ukrajinka preko Facebooka tražila smještaj, no dobila masu neprimjerenih komentara: Raskrinkala 'Tinder za izbjeglice'

<para>
 Dok se ne vidi kraj ni smrti ni uništenjima, Ukrajina je oformila
 međunarodnu Legiju za obranu kojoj pristupaju strani iskusni
 vojnici. Više od 50 nacionalnosti bori se na prvoj crti, a među
 njima ima i Hrvata.
</para>
<para>
 Za RTL govore pripadnik međunarodne Legije za
 obranu Ukrajine i tajnik u Ministarstvu obrane. Ukrajina je
 odlučno slomila ruski plan da u nekoliko dana invazije proglase
 pobjedu. Tajnik u ukrajinskom ministarstvu obrane za RTL kaže,
 podcijenili su nas!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „U Moskvi se smatralo da će Ukrajina pasti treći četvrti dan, i
 da će ih u Ukrajini dočekati s cvijećem. To se nikad nije
 dogodilo“, kazao je Markijan Lubkivski, tajnik
 ukrajinskog Ministarstva obrane.
</para>
<para>
 Ukrajinci tvrde da su eliminirali već sedam ruskih generala, a
 kad je riječ o moralu uspoređuju se s hrvatskom vojskom.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="40598612-c353-11ec-99cb-6a7363df2ef2"/>
<para>
 „Kako je postupila, kako je radila u svoje vrijeme hrvatska
 vojska kad je zemlja bila skoro trećina pod okupacijom? I to je
 bilo pitanje visokog morala, želje i profesionalizma hrvatske
 vojske koja je oslobodila svoj teritorij. Tako i ja mislim da smo
 mi tu isti, i vi '91, '95 ste branili svoju zemlji, sada mi
 branimo svoju. Tako da su motivacija i moral na visokoj razini“,
 poručio je Lubkivski.
</para>
<para>
 Osnovana je i ukrajinska međunarodna Legija za obranu Ukrajine.
 Dobrodošli su samo oni koji su prošli ratnu zonu. Priključuju im
 se vojnici s afganistanskih, sirijskih i iračkih ratišta. Imaju
 preko 50 nacionalnosti.
</para>
<para>
 „Najviše je Britanaca, Amerikanaca, Poljaka, ljudi iz baltičkih
 zemalja, imamo i Kanađana. Došla nam je grupa iz Južne Koreje,
 Brazila, imamo ljude sa svih strana svijeta“, kazao je
 Damien Margou, glasnogovornik međunarodne Legije
 stranaca.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="40ff6550-c353-11ec-b170-4661a5d38be0"/>
<para>
 Legija prima isključivo dobrovoljce, ukoliko vlada neke države
 želi poslati vojnike u Legiju oni će biti odbijeni. Na prvoj crti
 ima i Hrvata.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Imamo Hrvata, ne mogu vam komentirati brojeve, ali da Hrvati su
 tu. Ono što znam da je najmanje jedan stariji gospodin koji je
 sudjelovao u ratu 90-ih“, izjavio je Margou.
</para>
<para>
 Svaki vojnik prolazi strogu sigurnosnu proceduru, a nakon dolaska
 u Ukrajinu potpisuje ugovor, dobiva opremu i odlazi na prvu
 crtu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Prvi korak za potencijalne vojnike da se jave vojnom atašeu u
 ukrajinskom veleposlanstvu u svojoj domovini. Postoji lista
 kontakata koju je objavilo ukrajinsko Ministarstvo vanjskih
 poslova koje pomaže u regrutaciji“, objašnjava Margou.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2cb99bc4-c353-11ec-b898-52c0e7bbe268"/>
<para>
 Mariupolj, grad koji više ne postoji, ali ukrajinska vojska još
 ga nije predala, a ne daju se ni na ostalim frontovima, krenuli
 su vraćati ono što su Rusi zauzeli.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Oslobođeni su mali gradići, to je predgrađe Kijeva. Kao što su
 Buča, Irpinj, Hostomel, sada su tamo naše specijalne jedinice
 koje čiste teren od neprijatelja. Herson, u koji je ušla
 neprijateljska vojska, mi vjerujemo da će ona danas biti izbačena
 kao rezultat specijalne operacije koju sada vode ukrajinske
 snage“, kazao je Lubkivski.
</para>
<para>
 Vojska je spriječila i nekoliko atentata na državni vrh uz obranu
 teritorija, to im je jednako važna misija.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="411ed2c8-c353-11ec-88d6-52c0e7bbe268"/>
<para>
 „Mi tu govorimo o sigurnosti naših lidera u smislu državnih
 institucija. I to je važan signal za naše ljude i međunarodnu
 javnost da Ukrajina čuva svoje simbole, svoje ljude koji su na
 vrhu i to je važno jer predsjednik vodi obranu zemlje od
 neprijatelja“, poručuje Lubkivski.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Puna 33 dana Ukrajina brani svoju slobodu i pruža neočekivani
 otpor drugoj najjačoj vojnoj sili na svijetu.
</para>

'Imamo 50 nacionalnosti, pa i Hrvata, jednoga čak veterana vašeg rata', zapovjednici ukrajinske Legije stranaca za RTL Legija prima isključivo dobrovoljce, ako neka države želi poslati vojnike, njih odbiju. Na prvoj crti ima i Hrvata uz Amerikance, Britance, Poljake... 
  Dok se ne vidi kraj ni smrti ni uništenjima, Ukrajina je oformila
  međunarodnu Legiju za obranu kojoj pristupaju strani iskusni
  vojnici. Više od 50 nacionalnosti bori se na prvoj crti, a među
  njima ima i Hrvata.


  Za RTL govore pripadnik međunarodne Legije za
  obranu Ukrajine i tajnik u Ministarstvu obrane. Ukrajina je
  odlučno slomila ruski plan da u nekoliko dana invazije proglase
  pobjedu. Tajnik u ukrajinskom ministarstvu obrane za RTL kaže,
  podcijenili su nas!
   
  „U Moskvi se smatralo da će Ukrajina pasti treći četvrti dan, i
  da će ih u Ukrajini dočekati s cvijećem. To se nikad nije
  dogodilo“, kazao je Markijan Lubkivski, tajnik
  ukrajinskog Ministarstva obrane.


  Ukrajinci tvrde da su eliminirali već sedam ruskih generala, a
  kad je riječ o moralu uspoređuju se s hrvatskom vojskom.



  „Kako je postupila, kako je radila u svoje vrijeme hrvatska
  vojska kad je zemlja bila skoro trećina pod okupacijom? I to je
  bilo pitanje visokog morala, želje i profesionalizma hrvatske
  vojske koja je oslobodila svoj teritorij. Tako i ja mislim da smo
  mi tu isti, i vi '91, '95 ste branili svoju zemlji, sada mi
  branimo svoju. Tako da su motivacija i moral na visokoj razini“,
  poručio je Lubkivski.


  Osnovana je i ukrajinska međunarodna Legija za obranu Ukrajine.
  Dobrodošli su samo oni koji su prošli ratnu zonu. Priključuju im
  se vojnici s afganistanskih, sirijskih i iračkih ratišta. Imaju
  preko 50 nacionalnosti.


  „Najviše je Britanaca, Amerikanaca, Poljaka, ljudi iz baltičkih
  zemalja, imamo i Kanađana. Došla nam je grupa iz Južne Koreje,
  Brazila, imamo ljude sa svih strana svijeta“, kazao je
  Damien Margou, glasnogovornik međunarodne Legije
  stranaca.



  Legija prima isključivo dobrovoljce, ukoliko vlada neke države
  želi poslati vojnike u Legiju oni će biti odbijeni. Na prvoj crti
  ima i Hrvata.
   
  „Imamo Hrvata, ne mogu vam komentirati brojeve, ali da Hrvati su
  tu. Ono što znam da je najmanje jedan stariji gospodin koji je
  sudjelovao u ratu 90-ih“, izjavio je Margou.


  Svaki vojnik prolazi strogu sigurnosnu proceduru, a nakon dolaska
  u Ukrajinu potpisuje ugovor, dobiva opremu i odlazi na prvu
  crtu.
   
  „Prvi korak za potencijalne vojnike da se jave vojnom atašeu u
  ukrajinskom veleposlanstvu u svojoj domovini. Postoji lista
  kontakata koju je objavilo ukrajinsko Ministarstvo vanjskih
  poslova koje pomaže u regrutaciji“, objašnjava Margou.



  Mariupolj, grad koji više ne postoji, ali ukrajinska vojska još
  ga nije predala, a ne daju se ni na ostalim frontovima, krenuli
  su vraćati ono što su Rusi zauzeli.
   
  „Oslobođeni su mali gradići, to je predgrađe Kijeva. Kao što su
  Buča, Irpinj, Hostomel, sada su tamo naše specijalne jedinice
  koje čiste teren od neprijatelja. Herson, u koji je ušla
  neprijateljska vojska, mi vjerujemo da će ona danas biti izbačena
  kao rezultat specijalne operacije koju sada vode ukrajinske
  snage“, kazao je Lubkivski.


  Vojska je spriječila i nekoliko atentata na državni vrh uz obranu
  teritorija, to im je jednako važna misija.



  „Mi tu govorimo o sigurnosti naših lidera u smislu državnih
  institucija. I to je važan signal za naše ljude i međunarodnu
  javnost da Ukrajina čuva svoje simbole, svoje ljude koji su na
  vrhu i to je važno jer predsjednik vodi obranu zemlje od
  neprijatelja“, poručuje Lubkivski.
   
  Puna 33 dana Ukrajina brani svoju slobodu i pruža neočekivani
  otpor drugoj najjačoj vojnoj sili na svijetu.
 Uspoređuju moral s HV u 90-ima 

Uspoređuju moral s HV u 90-ima

'Imamo 50 nacionalnosti, pa i Hrvata, jednoga čak veterana vašeg rata', zapovjednici ukrajinske Legije stranaca za RTL

<para>
 Nakon jučerašnjeg prvog napada na vojnu bazu Javorivu, samo 24
 kilometra od granice NATO-a kod Lavova  RTL-ova reporterka
 Nikolna Radić razgovarala je s gradonačelnikom
 tog ukrajinskog grada.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Andrij Sadovij u odgovoru za RTL spomenuo je i
 Hrvatsku.
</para>
<para>
 "Imamo sustav protuzračne obrane. Uvjeren sam da će naša vojska
 savjesno ispuniti svoje obveze.  Ne mogu predvidjeti što će
 agresor učiniti. Mislim da smo svi u istoj situaciji, a ja
 nastavljam svoj posao", kazao je gradonačelnik.
</para>
<para>
 "Možete li vi predvidjeti ponašanje ili postupke vašeg
 neprijatelja? Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna
 što im sve može pasti na pamet. Cijeli svijet je u ovoj
 situaciji. Moramo ruskog medvjeda ponovno poslati u pećinu i to
 moramo učiniti zajedno", pručio je Sadovij.
</para>

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet' 'Cijeli svijet je u ovoj situaciji. Moramo ruskog medvjeda ponovno poslati u pećinu i to moramo učiniti zajedno", pručio je Sadovij 
  Nakon jučerašnjeg prvog napada na vojnu bazu Javorivu, samo 24
  kilometra od granice NATO-a kod Lavova  RTL-ova reporterka
  Nikolna Radić razgovarala je s gradonačelnikom
  tog ukrajinskog grada.
   
   Andrij Sadovij u odgovoru za RTL spomenuo je i
  Hrvatsku.


  "Imamo sustav protuzračne obrane. Uvjeren sam da će naša vojska
  savjesno ispuniti svoje obveze.  Ne mogu predvidjeti što će
  agresor učiniti. Mislim da smo svi u istoj situaciji, a ja
  nastavljam svoj posao", kazao je gradonačelnik.


  "Možete li vi predvidjeti ponašanje ili postupke vašeg
  neprijatelja? Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna
  što im sve može pasti na pamet. Cijeli svijet je u ovoj
  situaciji. Moramo ruskog medvjeda ponovno poslati u pećinu i to
  moramo učiniti zajedno", pručio je Sadovij.
 Andrij Sadovij 

Andrij Sadovij

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.</para><hmn:article id="4c07c7e6-5514-11ed-b246-a631e81466e6" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1586067284908716032"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.</para><hmn:article id="83715150-5449-11ed-97c2-a68cdd84effa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu".</para><hmn:article id="fe68f45c-4a27-11ed-9cdb-6e6fb22891a7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski.</para>

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini? Već niz godina je glavni propagandist Putina u medijima, a sad je izričito rekao da Rusija treba, nakon što pokori Ukrajinu, pokoravati i druge zemlje Vladimir Solovjov, ruski televizijski voditelj danas ponajviše poznat po svojoj emisiji "Večer s Vladimirom Solovjovim" na televiziji Rusija 1, javno je dokazivao da ratni stroj Ruske Federacije ne bi trebao stati na zapadnim granicama Ukrajine, nego da bi trebao, nakon što pregazi cijelu Ukrajinu, jurnuti i dalje u Europu.Solovjov je godinama na glasu "glavnog Putinovog propagandista". Prije četiri godine na počeo je voditi svoju emisiju "Moskva, Kremlj, Putin", a isti stil je gajio i godinama prije i godinama poslije. Zašto Putinov propagandist? 2008. je, primjerice, vikao da bi bio "zločin napasti Ukrajinu". Od 24. veljače 2022., što se njega tiče, Ukrajinu treba pregaziti.A sad je otišao još dalje. Julia Davis, kolumnistica Daily Beasta, objavila je na društvenim mrežama izvadak iz Solovjeve emisije u koju je kao gosta pozvao Jevgenija Satanovskog, čovjeka koji je u Rusiji na glasu kao stručnjak s tamošnjeg "Instituta za Bliski istok". Dotična institucija na svojim stranicama samu sebe opisuje da "blisko surađuje s ruskim establišmentom"."Ramzan Kadirov ima tradicionalne vrijednosti. Njegova svetost (patrijarh) ima tradicionalne vrijednosti. Ja sam ateist? Zašto onda ja imam iste vrijednosti? Ne mogu to dokučiti", kazao je Satanovski u emisiji kao gost, na što Solovjov kaže: "Možda i niste doista ateist.""Ne, 100 posto sam ateist, ja sam stari sovjetski čovjek", inzistira Satanovski, a potom se osvrće na nedavnu izjavu vladara Čečenije Ramzana Kadirova: "Zato se one i zovu tradicionalnim vrijednostima, jer ostaju s čovjekom zauvijek… U tom smislu je Kadirov u pravu kad govori da je ovo 'sveti rat', na arapskom da je to 'džihad'…"S tim stavom Kadirova Solovjov se slaže."On je u pravu i kad kaže, ako izgubite taj rat, gotovi ste. Totalno gotovi. Smatram da ništa manje nije u pravu niti kad govori da je cijeli teritorij današnje Ukrajine polje bitke protiv Iblisa (vođe demona). O tome istome sam govorio stotine puta, sve do linije Čop-Uška (mađarsko-ukrajinska granica), do Mukačeva, do Lavova", predložio je Satanovski da ruske trupe okupiraju cijelu Ukrajinu.Ali, na to Solovjov tvrdi da bi vojska Ruske Federacije trebala jurnuti i dalje u Europu: "Zašto bismo trebali stati tamo? Vjerujem da ulazimo u veliki europski rat. Ako se uništi svo njihovo oružje u Ukrajini, ako se znatan dio njihovog vojnog potencijala, uključujući i ljudski potencijal, njihove instruktore u Ukrajini unište, zašto bismo na tome stali?"Satanovski mu odgovara da je ulazak u veliki europski rat "samo jedna od mogućnosti, čak ne niti neka od ozbiljnijih". Zapravo se želi pristojno izvući iz suludog prijedloga, upozoravajući da bi to značilo sukob sa "4700 američkih vojnika u Rumunjskoj, zatim još 2400 njih i francuskim oklopnjacima u Poljskoj".Konstatira da se i Poljska vojno pripremila i da se svi oni skupa "spremaju udariti", redom, "po Ukrajini, čak i Bjelorusiji i Kalinjingradu"."U tom slučaju doći će do nuklearnog udara na Poljsku", kazao je Solovjov."Stvar se razvija u smjeru velikog rata", složio se s njime Satanovski. 'Trbuhozborac' 

'Trbuhozborac'

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:<hmn:linebreak/>" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz Zagreba</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="243b1384-fc90-11ed-823d-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske Labin</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi.</para>

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?' Vodimo vas u rasprodanu zagrebačku Arenu, ne na nastup neke glazbene zvijezde nego na duhovni koncert &quot;Progledaj srcem&quot;. Na sedmo ovakvo okupljanje stiglo je 17 tisuća ljudi, a što ih je tamo dočekalo i kakva je atmosfera provjerila je reporterka RTL-a Danas Ružica Đukić Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz ZagrebaGlavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima."Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske LabinMario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha."Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi. 'progledaj srcem' 

'progledaj srcem'

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave.</para>

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića Smeđi medvjed na Crvenom je popisu ugroženih životinja te je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda."Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave. USTRIJELILI I SRNDAĆA 

USTRIJELILI I SRNDAĆA

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza vrata malene garaže u kući učenice Mije Levačić (12) iz Čakovca nastaje prava mirisna čarolija. I to u njenoj režiji . Još prije tri godine odlučila je da želi napraviti vlastiti parfem, a iako je riječ o ozbiljnom pothvatu način na koji je došla do same ideje ipak odaje njezine godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pošto sam vidjela poznate Youtubere, TikTokere i to i ja sam dobila ideju zašto ja ne bih imala svoj, ali nisam imala taj novac pa sam odlučila šparati i šparati i kako su godine prolazile tako sam skupila dovoljno novca i krenula sam u proizvodnju parfema", kazala nam je Mia.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli proces od ideje do realizacije trajao je gotovo godinu dana. Htjela je kreirati lagani miris za sve uzraste, a najviše problema zadala joj je sama izrada te mirisne tekućine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najzahtjevnije je stavljati alkohol i smjesu parfema jer se treba mjeriti da ne bi bilo previše ili premalo - to je najstresnije. Ali nakon nekog vremena krenuli smo filtrirati parfem i puniti ga u bočice", podijelila je s nama 12-godišnja učenica.</para><hmn:article id="06589d7e-bd2e-11ed-8ad0-3efb266025fc" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak u cijelu avanturu nije se upustila potpuno sama jer njezin je otac iskusni parfumer koji je i sam ljubav prema parfemima naslijedio od majke. Osim što godinama proizvodi luksuzne mirise, 2020. postao je i vlasnikom Guinnessovog rekorda za najveću bočicu parfema na svijetu. Sada je sretan što svoje znanje ima kome prenijeti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mia od samog početka do kraja uči cjelokupni proces kreiranja parfema od punjenja, kreacija do odabira kutija, bočica, imena, esencija tako da sam izuzetno ponosan na nju što će nadam se nastaviti moj posao", kazao nam je njezin otac Dejan Levačić koji je također kreator Parfema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako to učini bit će jedna od rijetkih - jer radi se o pozivu za koji se u Hrvatskoj odlučuje mali broj ljudi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imate velike troškove, puno odricanja, puno vremena izuzetno male serije. Zaista nam je Europa veliko tržište dok Hrvatska jako mali postotak", dodao je Levačić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako prepreke postoje, oboje kažu. ljubav je ono što ih pokreće. Međutim za uspjeh je potrebno i stalno usavršavanje pa ako se odluči postati profesionalkom, Miju čeka i stručno obrazovanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Volje joj svakako ne manjka, a da nastavi istim tempom tjerat će ju san da svoje mirisne radove jednog dana izloži i na najvećim svjetskim natjecanjima parfumera.</para>

Mala Međimurka proizvela vlastiti parfem: 'Trajalo je godinu dana. Htjela sam kreirati lagani miris za sve uzraste' Mia je učenica šestog razreda. Iz Čakovca je, ima 12 godina, a već je proizvela vlastiti parfem. Pomogao joj je otac koji je je u Guinnessevoj knjizi rekorda za najveću bočicu parfema. Saznali smo kako je mlada međimurka postane uspješna inovatorica, koji su joj izazovi te što planira u budućnosti Iza vrata malene garaže u kući učenice Mije Levačić (12) iz Čakovca nastaje prava mirisna čarolija. I to u njenoj režiji . Još prije tri godine odlučila je da želi napraviti vlastiti parfem, a iako je riječ o ozbiljnom pothvatu način na koji je došla do same ideje ipak odaje njezine godine."Pošto sam vidjela poznate Youtubere, TikTokere i to i ja sam dobila ideju zašto ja ne bih imala svoj, ali nisam imala taj novac pa sam odlučila šparati i šparati i kako su godine prolazile tako sam skupila dovoljno novca i krenula sam u proizvodnju parfema", kazala nam je Mia.Cijeli proces od ideje do realizacije trajao je gotovo godinu dana. Htjela je kreirati lagani miris za sve uzraste, a najviše problema zadala joj je sama izrada te mirisne tekućine."Najzahtjevnije je stavljati alkohol i smjesu parfema jer se treba mjeriti da ne bi bilo previše ili premalo - to je najstresnije. Ali nakon nekog vremena krenuli smo filtrirati parfem i puniti ga u bočice", podijelila je s nama 12-godišnja učenica.Ipak u cijelu avanturu nije se upustila potpuno sama jer njezin je otac iskusni parfumer koji je i sam ljubav prema parfemima naslijedio od majke. Osim što godinama proizvodi luksuzne mirise, 2020. postao je i vlasnikom Guinnessovog rekorda za najveću bočicu parfema na svijetu. Sada je sretan što svoje znanje ima kome prenijeti."Mia od samog početka do kraja uči cjelokupni proces kreiranja parfema od punjenja, kreacija do odabira kutija, bočica, imena, esencija tako da sam izuzetno ponosan na nju što će nadam se nastaviti moj posao", kazao nam je njezin otac Dejan Levačić koji je također kreator Parfema.Ako to učini bit će jedna od rijetkih - jer radi se o pozivu za koji se u Hrvatskoj odlučuje mali broj ljudi."Imate velike troškove, puno odricanja, puno vremena izuzetno male serije. Zaista nam je Europa veliko tržište dok Hrvatska jako mali postotak", dodao je Levačić.Iako prepreke postoje, oboje kažu. ljubav je ono što ih pokreće. Međutim za uspjeh je potrebno i stalno usavršavanje pa ako se odluči postati profesionalkom, Miju čeka i stručno obrazovanje.Volje joj svakako ne manjka, a da nastavi istim tempom tjerat će ju san da svoje mirisne radove jednog dana izloži i na najvećim svjetskim natjecanjima parfumera. inovatorica od 12 godina 

inovatorica od 12 godina

Mala Međimurka proizvela vlastiti parfem: 'Trajalo je godinu dana. Htjela sam kreirati lagani miris za sve uzraste'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje<ulink url="https://www.24sata.hr/news/ekskluzivno-posvojila-dijete-iz-dr-konga-zambiju-je-napustila-dan-prije-uhicenja-hrvata-913495"> 24 sata.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.</para><hmn:article id="0a5bc29e-fba3-11ed-af86-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.</para><hmn:article id="a8e6a2d8-f4a2-11ed-b5ca-aeb168bccb55" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode.</para>

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin. Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje 24 sata.Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode. 6. PROSINCA 2022.  

6. PROSINCA 2022. 

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Roditelji učenika jednog petog razreda u Osnovnoj školi Strožanac odlučni su u podršci razrednici Zrinki Perković Dodig pa tako svoje mališane neće slati u školu danas, ali ni sljedećih dana u znak protesta, javlja <ulink url="https://www.dalmacijadanas.hr/situacija-u-strozancu-vrije-roditeljima-prekipjelo-podrzavaju-razrednicu-danas-skola-nece-vidjeti-nasu-djecu-ne-damo-nasu-zrinku/">Dalmacija Danas</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, ravnateljica Žana Prižmić uručila je razrednici petaša izvanredan otkaz kada je Perković Dodig progovorila o vršnjačkom nasilju nakon što je jedan od učenika petog razreda tijekom nastave zaprijetio željeznom šipkom učitelju i učenicima te je rekao da je on "novi Kosta K". </para><hmn:article id="d5107cde-feb7-11ed-95c3-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Učenici iz istog razloga nisu išli u školu tri dana sredinom svibnja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ranije je održana i konferencija za novinare dužnosnika stranke MOST ispred zgrade škole na kojoj su se nakon ove situacije prijetnje vršnjačkim nasiljem okupili roditelji, ali i učenici u znak podrške razrednici. Tada su se mogli vidjeti i natpisi "Ne damo Zrinku". </para>

Roditelji u Strožancu stali uz  učiteljicu koja je dobila otkaz: Odbijaju djecu slati u školu Ranije je održana i konferencija za novinare dužnosnika stranke MOST ispred zgrade škole na kojoj su se nakon ove situacije prijetnje vršnjačkim nasiljem okupili roditelji, ali i učenici u znak podrške razrednici. Tada su se mogli vidjeti i natpisi &apos;Ne damo Zrinku&apos;  Roditelji učenika jednog petog razreda u Osnovnoj školi Strožanac odlučni su u podršci razrednici Zrinki Perković Dodig pa tako svoje mališane neće slati u školu danas, ali ni sljedećih dana u znak protesta, javlja Dalmacija Danas. Podsjetimo, ravnateljica Žana Prižmić uručila je razrednici petaša izvanredan otkaz kada je Perković Dodig progovorila o vršnjačkom nasilju nakon što je jedan od učenika petog razreda tijekom nastave zaprijetio željeznom šipkom učitelju i učenicima te je rekao da je on "novi Kosta K".  Učenici iz istog razloga nisu išli u školu tri dana sredinom svibnja. Ranije je održana i konferencija za novinare dužnosnika stranke MOST ispred zgrade škole na kojoj su se nakon ove situacije prijetnje vršnjačkim nasiljem okupili roditelji, ali i učenici u znak podrške razrednici. Tada su se mogli vidjeti i natpisi "Ne damo Zrinku".  U ZNAK PROTESTA 

Zelenski objavio VIDEO granatiranog rodilišta u Mariupolju: 'Ljudi, djeca su pod ruševinama!'

Najčitanije

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

Ruski stručnjak priznao: 'Pogrešno smo procijenili svoju snagu. Mi ne možemo pobijediti'

Tadić za RTL o kontroverznoj 'prljavoj bombi': 'Koji bi luđak bacio bombu na teritorij koji misli osloboditi?'

Još iz rubrike

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili

Rusija i Ukrajina razmijenile novu turu zarobljenika. Njih pedesetak oslobođeno

Sprema se bitka za Herson! Stručnjaci: 'Ta će borba ostaviti najveće posljedice u cijelom ratu!'

Više s weba

Pročitajte još

Ukrajinka preko Facebooka tražila smještaj, no dobila masu neprimjerenih komentara: Raskrinkala 'Tinder za izbjeglice'

'Imamo 50 nacionalnosti, pa i Hrvata, jednoga čak veterana vašeg rata', zapovjednici ukrajinske Legije stranaca za RTL

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet'

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

Pročitajte još

Ukrajinka preko Facebooka tražila smještaj, no dobila masu neprimjerenih komentara: Raskrinkala 'Tinder za izbjeglice'

'Imamo 50 nacionalnosti, pa i Hrvata, jednoga čak veterana vašeg rata', zapovjednici ukrajinske Legije stranaca za RTL

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet'

Putinov TV-čovjek: Rusija je u džihadu, zašto stati na Ukrajini?

Više s weba