Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para>
 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao
 je u ponedjeljak da su ruske snage započele "bitku za
 Donbas" nakon što su visoki ukrajinski dužnosnici objavili
 da je počela nova ofenziva Moskve na istoku Ukrajine.
</para><para>
 "Sada možemo reći da su ruske snage započele bitku
 za Donbas, za koju su se dugo pripremale", rekao je
 Zelenskij u video obraćanju.
</para><para>
 Šef kabineta ukrajinskog predsjednika izjavio je u
 ponedjeljak da je "počela druga faza rata", misleći na novi napad
 Rusije na istočnu Ukrajinu te ponovio tvrdnju
 visokog ukrajinskog sigurnosnog dužnosnika koji je rekao da
 je Rusija započela svoju novu ofenzivu u ponedjeljak ujutro.
</para><hmn:article id="cfdddaaa-c352-11ec-ae89-367911787eff"/><para>
 "Vjerujte u našu vojsku, vrlo je snažna", napisao je šef
 kabineta Andrij Jermak u aplikaciji za
 razmjenu poruka Telegram, uvjeravajući Ukrajince da
 se ukrajinske snage mogu oduprijeti ruskoj
 ofenzivi.
</para>

Zelenskij: Rusija je počela 'bitku za Donbas' Šef kabineta ukrajinskog predsjednika izjavio je u ponedjeljak da je 'počela druga faza rata' 
  Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao
  je u ponedjeljak da su ruske snage započele "bitku za
  Donbas" nakon što su visoki ukrajinski dužnosnici objavili
  da je počela nova ofenziva Moskve na istoku Ukrajine.

  "Sada možemo reći da su ruske snage započele bitku
  za Donbas, za koju su se dugo pripremale", rekao je
  Zelenskij u video obraćanju.

  Šef kabineta ukrajinskog predsjednika izjavio je u
  ponedjeljak da je "počela druga faza rata", misleći na novi napad
  Rusije na istočnu Ukrajinu te ponovio tvrdnju
  visokog ukrajinskog sigurnosnog dužnosnika koji je rekao da
  je Rusija započela svoju novu ofenzivu u ponedjeljak ujutro.

  "Vjerujte u našu vojsku, vrlo je snažna", napisao je šef
  kabineta Andrij Jermak u aplikaciji za
  razmjenu poruka Telegram, uvjeravajući Ukrajince da
  se ukrajinske snage mogu oduprijeti ruskoj
  ofenzivi.
 video obraćanje 

Zelenskij: Rusija je počela "bitku za Donbas"

   Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao   je u ponedjeljak da su ruske snage započele "bitku za   Donbas" nakon što su visoki ukrajinski dužnosnici objavili   da je počela nova ofenziva Moskve na istoku Ukrajine. 

   "Sada možemo reći da su ruske snage započele bitku   za Donbas, za koju su se dugo pripremale", rekao je   Zelenskij u video obraćanju. 

   Šef kabineta ukrajinskog predsjednika izjavio je u   ponedjeljak da je "počela druga faza rata", misleći na novi napad   Rusije na istočnu Ukrajinu te ponovio tvrdnju   visokog ukrajinskog sigurnosnog dužnosnika koji je rekao da   je Rusija započela svoju novu ofenzivu u ponedjeljak ujutro. 

 "Vjerujte u našu vojsku, vrlo je snažna", napisao je šef   kabineta Andrij Jermak u aplikaciji za   razmjenu poruka Telegram, uvjeravajući Ukrajince da   se ukrajinske snage mogu oduprijeti ruskoj   ofenzivi. 

Rusija je počela bitku za Dombas

Rat u Ukrajini

Video obraćanje

zelenski

Ukrajinski istražitelji pronašli 269 tijela u Irpinu: Kopaju se grobovi

Mariupolj je pod žestokim ruskim napadom nakon što su se Ukrajinci odbili predati

Šef kabineta ukrajinskog predsjednika izjavio je u ponedjeljak da je 'počela druga faza rata'

Zelenskij: Rusija je počela 'bitku za Donbas'

video obraćanje

Članak

Hina

Postroll

Preroll

ukrajina

Koliko je Rusija uistinu uspješna na terenu? Tabak: 'U dva mjeseca im je jako puno planova propalo...'

54 dana rata

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvije godine mandata Tomislava Tomaševića komentirao je večeras u RTL Direktu Krešimir Macan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesu li da su Zagrepčani očekivali više u prve dvije godine?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je problem kad su očekivanja veća, pa ih ne ispuni. Bila je euforija i kasnije se tim očekivanjima nije upravljalo. I sad se očekuje puno više. Za neke je stvari Bandić postavio kriterije, recimo - da Grad mora biti komunalno sređen. To je i košnja. Jedino o čemu ljudi pričaju je li pokošen pseći park. A onda kažu: 'Yes!'</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako se sjećamo, naučili smo da ako bilo što prigovorimo, da Grad reagira? On je bio majstor u tome, riješio je situaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali to je podiglo očekivanja. I jedan od razloga zašto je Bandić dobivao izbore bio je taj što je Grad komunalno funkcionirao.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="034257da-fed1-11ed-a154-de3ea319bc28"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve što oni rade je za pozdraviti, ali očito se ne prati to kampanjom, informacijama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Treba unaprijed reći zašto se ne kosi, ako je problem s kišama - to treba reći, ako nema ljudi i to treba reći. Ako treba kupiti vrećice sa strane, onda treba reći Zagrepčaninu - kupi!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljudi ne vide da je štednjom u proračunu spasio Grad od bankrota i to zato što im to nije objasnio. Oni to ne razumiju jer, srećom, sami nisu bili u bankrotu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad on spasi nešto što se nije dogodilo, nema bodova. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali svi vide da nije odnošena plastika. Ljudi iz nje izdvajaju boce, pa onda plastika leti po kvartu. Sad se smeće odvozi, ali problem je plastike jer je više nje nego ikad, recikliramo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I u Bandićevo doba ili su natrpani kontejneri?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali nije se recikliralo, sad smo s tom promjenom došli do novog problema. Pitanje je koliko on može stisnuti komunalna poduzeća i siguran sam da ima jako puno opstrukcija od "bivših".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Misliš da su to stari Bandićevi kadrovi koji opstruiraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi prosvjedi jako su dobro organiziraju, stižu poruke i uživaju kaki ih grilaju. Problem je kad si gradonačelnik došao u poziciju da moraš nešto promijeniti, a cijelo vrijeme imaš ekipu koja ništa ne radi i samo gleda kako će ga roštiljati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I oni to rade. To je greška i on mora opet dobiti građane na svoju stranu, ali mora reći što radi. I danas čitam objavu na Facebooku, mora to raditi svaki dan. Ljudi to ne vide.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li bilo moguće učiniti više u dvije godine?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne, s opstrukcijom i praznom blagajnom. Spasila ga je inflacija, to što su narasli prihodi pa je izvukao Grad iz bankrota pa mu se može dići rejting. </para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e91ba432-fedb-11ed-a432-4273386ae04c"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očito upravlja dobro financijama i ne troši gdje ne bi trebalo. Ali očito ne troši tamo gdje bi trebalo i tom u građani zamjeraju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li stigao trenutak da se prestane opravdavati onome što je bilo prije, ostavštinom Bandića?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja kad bih kao politički savjetnik savjetovao uvijek bih govorio da su sve bili krivi prethodnici. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je Sanader radio savršeno godinama. Vučić je 12 godina od izbora govorio da je za sve kriva opozicija. Na tome se uvijek može jahati, ali treba istovremeno reći i 'ja vam nudim ovo, nove vrtiće...'. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što obećaje nastoji ispuniti. Ukinuo je mjeru roditelj odgajatelj, stvorit će mjesta u vrtićima. Škole su odlično obnovljene nakon potresa , povukli su novce iz fonda, ali to je to.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljudi vide nepokošenu travu i neodvezeno smeće, ali ne vide milijune koji su došli iz EU fondova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To znači da imaju loš PR?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Između ostalog… Ne razumiju da ako ne žele raditi s medijima, kao što je Bandić kupovao naklonost medija, da onda mora motivirati svoje. Onda si stalno u kampanjskom modu, koristiš društvene mreže, koristiš reklame.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja jako malo vidim njihovih reklama da mi dođu na društvene mreže. Treba pozivati ljude na akciju, učit ih, organizirati... </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U mom kvartu gospođa koja je njihova, preuzela je kvar,t i ona super s nama komunicira ali i ona ima problem da se javlja komunalnim poduzećima, pa oni ne uspijevaju riješiti problem. U drugim kvartovima su se totalno ugasili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prošlim izborima vladala je euforija , teško će opet osvojiti vlast?<hmn:linebreak/>Neće. Tko je opozicija? Zagreb nikad neće birati HDZ, SDP je manji partner. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što bi im savjetovao?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oni moraju raditi, nema za sad jasnih izazivača i ako druge dvije godine ubace u petu brzinu i realizirano obećano, i ako poslože male komunalne akcije da grad izgleda čisto i ako daju narodu da se zabavi… </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne zaboravimo da nje bilo Adventa jer nisu htjeli raditi s kumekima. Ljudima treba dati zabave i života.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukida se prirez, mora birati napravit financijsku ili političku štetu?<hmn:linebreak/>Neće ljudi to ni primijetiti, dići će veću stopu poreza jer mora. Ljudi oko i financija neće to primijetiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svađe premijera i predsjednika, i opet imamo niske strasti na Dan državnosti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predlažem da ih svi skupa medijski bojkotiramo, da vi mediji više ne izvještavate, a da mi ne komentiramo pa da vidimo koliko će trajati.</para>

O 2 godine Tomaševića: 'Ljudi vide nepokošenu travu i smeće. Ne vide milijune povučene iz fonda' Smatra da u komunalnim tvrtkima sigurno ima opstrukcije pa primjećuje i da su prosvjedi jako su dobro organizirani. &apos;Uživaju kaki ih grilaju&apos;, smatra Macan Dvije godine  mandata Tomislava Tomaševića komentirao je večeras u RTL Direktu Krešimir Macan.Jesu li da su Zagrepčani očekivali više u prve dvije godine?To je problem kad su očekivanja veća, pa ih ne ispuni. Bila je euforija i kasnije se tim očekivanjima nije upravljalo. I sad se očekuje puno više. Za neke je stvari Bandić postavio kriterije, recimo - da Grad mora biti komunalno sređen. To je i košnja. Jedino o čemu ljudi pričaju je li pokošen pseći park. A onda kažu: 'Yes!'Ako se sjećamo, naučili smo da ako bilo što prigovorimo, da Grad reagira? On je bio majstor u tome, riješio je situaciju.Ali to je podiglo očekivanja. I jedan od razloga zašto je Bandić dobivao izbore bio je taj što je Grad komunalno funkcionirao.Sve što oni rade je za pozdraviti, ali očito se ne prati to kampanjom, informacijama. Treba unaprijed reći zašto se ne kosi, ako je problem s kišama - to treba reći, ako nema ljudi i to treba reći. Ako treba kupiti vrećice sa strane, onda treba reći Zagrepčaninu - kupi!Ljudi ne vide da je štednjom u proračunu spasio Grad od bankrota i to zato što im to nije objasnio. Oni to ne razumiju jer, srećom, sami nisu bili u bankrotu.Kad on spasi nešto što se nije dogodilo, nema bodova. Ali svi vide da nije odnošena plastika. Ljudi iz nje izdvajaju boce, pa onda plastika leti po kvartu. Sad se smeće odvozi, ali problem je plastike jer je više nje nego ikad, recikliramo.I u Bandićevo doba ili su natrpani kontejneri?Ali nije se recikliralo, sad smo s tom promjenom došli do novog problema. Pitanje je koliko on može stisnuti komunalna poduzeća i siguran sam da ima jako puno opstrukcija od "bivših".Misliš da su to stari Bandićevi kadrovi koji opstruiraju?Svi prosvjedi jako su dobro organiziraju, stižu poruke i uživaju kaki ih grilaju. Problem je kad si gradonačelnik došao u poziciju da moraš nešto promijeniti, a cijelo vrijeme imaš ekipu koja ništa ne radi i samo gleda kako će ga roštiljati. I oni to rade. To je greška i on mora opet dobiti građane na svoju stranu, ali mora reći što radi. I danas čitam objavu na Facebooku, mora to raditi svaki dan. Ljudi to ne vide.Je li bilo moguće učiniti više u dvije godine?Ne, s opstrukcijom i praznom blagajnom. Spasila ga je inflacija, to što su narasli prihodi pa je izvukao Grad iz bankrota pa mu se može dići rejting. Očito upravlja dobro financijama i ne troši gdje ne bi trebalo. Ali očito ne troši tamo gdje bi trebalo i tom u građani zamjeraju. Je li stigao trenutak da se prestane opravdavati onome što je bilo prije, ostavštinom Bandića?Ja kad bih kao politički savjetnik savjetovao uvijek bih govorio da su sve bili krivi prethodnici. To je Sanader radio savršeno godinama. Vučić je 12 godina od izbora govorio da je za sve kriva opozicija. Na tome se uvijek može jahati, ali treba istovremeno reći i 'ja vam nudim ovo, nove vrtiće...'. Ono što obećaje nastoji ispuniti. Ukinuo je mjeru roditelj odgajatelj, stvorit će mjesta u vrtićima. Škole su odlično obnovljene nakon potresa , povukli su novce iz fonda, ali to je to.Ljudi vide nepokošenu travu i neodvezeno smeće, ali ne vide milijune koji su došli iz EU fondova.To znači da imaju loš PR?Između ostalog… Ne razumiju da ako ne žele raditi s medijima, kao što je Bandić kupovao naklonost medija, da onda mora motivirati svoje. Onda si stalno u kampanjskom modu, koristiš društvene mreže, koristiš reklame.Ja jako malo vidim njihovih reklama da mi dođu na društvene mreže. Treba pozivati ljude na akciju, učit ih, organizirati... U mom kvartu gospođa koja je njihova, preuzela je kvar,t i ona super s nama komunicira ali i ona ima problem da se javlja komunalnim poduzećima, pa oni ne uspijevaju riješiti problem. U drugim kvartovima su se totalno ugasili. Na prošlim izborima vladala je euforija , teško će opet osvojiti vlast?Neće. Tko je opozicija? Zagreb nikad neće birati HDZ, SDP je manji partner. Što bi im savjetovao?Oni moraju raditi, nema za sad jasnih izazivača i ako druge dvije godine ubace u petu brzinu i realizirano obećano, i ako poslože male komunalne akcije da grad izgleda čisto i ako daju narodu da se zabavi… Ne zaboravimo da nje bilo Adventa jer nisu htjeli raditi s kumekima. Ljudima treba dati zabave i života.Ukida se prirez, mora birati napravit financijsku ili političku štetu?Neće ljudi to ni primijetiti, dići će veću stopu poreza jer mora. Ljudi oko i financija neće to primijetiti.Svađe premijera i predsjednika, i opet imamo niske strasti na Dan državnosti?Predlažem da ih svi skupa medijski bojkotiramo, da vi mediji više ne izvještavate, a da mi ne komentiramo pa da vidimo koliko će trajati. MACAN u DIREKTU 

MACAN u DIREKTU

O 2 godine Tomaševića: 'Ljudi vide nepokošenu travu i smeće. Ne vide milijune povučene iz fonda'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e850fb7c-004a-11ee-ada7-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.</para><hmn:article id="b2f38fc2-fb1c-11ed-aa38-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.</para><hmn:image id="a449a1e6-ffd6-11ed-a65f-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.</para><hmn:article id="c69efb3a-fbec-11ed-8ce2-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije.</para>

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz' Nestašica u Europi osjeća se i u Hrvatskoj, a šestu godinu za redom više uvozimo nego proizvedemo. Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja kaže da se sada u Slavoniji lakše nađe janjac, nego odojak... Promjene na tržištu donijele su i promjene na ražnju. U brojnim pečenjarama odojak u cijeni prestiže janje."Kod nas ništa nije normalno, pa ni to. Nekada je cijena odojka bila tri eura i to smo smatrali skupim, danas je pet eura i sretni smo da nije i skuplje. Janjci? Otprilike isto", komentirao je Sandro Skolan, vlasnik pečenjare iz Karlovca.Da će tanjur na kojem je odojak platiti skuplje od tanjura janjetine, shvatili su i građani pa tako i Grozdana Jeličić iz Zagreba: "Sve je prešlo granice, pa i to. Sve je poskupilo prestrašeno. Užas. Nećemo jesti odojak!"Gordana Baća, također iz Zagreba, isto ne shvaća otkud ovakvo poskupljenje: "Odojak je ipak bio narodno jelo, narodna hrana. Stvarno mi nije jasno…"Zbog uvoza jeftine svinjetine, smanjivala se domaća proizvodnja pa se procjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje oko milijun vlastitih svinja.Skolan kaže: "Da bi zadvoljili tržište, trebate masa toga, a te mase nemamo. Prisiljeni na uvoz više vrsta mesa pa tako i svinjetine te janjetine."Ovakvu situaciju uzgajivači su predvidjeli prije dvije godine."Cijena praseta stiže i prestiže cijenu janjeta. Malo je apsurdno da, posebno u Slavoniji, danas lakše možete kupiti janjetinu ili janjca, nego što možete kupiti prase", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.U samo godinu dana ostali smo bez 27 tisuća svinja, a u isto vrijeme u zemlju smo uvezli rekordnih 110 tisuća tona svinjskog mesa.Direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić otkriva pozadinu svega: "Prosječna cijena odojka na razini Europe je oko 88 eura za komad i ona je praktički udvostručena. S obzirom na to da padaju cijene koncentrata za ishranu svinja, po prvi put u povijesti događa se da je vrijednost odojka veća nego je utrošena smjesa."No, proizvodnja svinjskog mesa pada u cijeloj Europi. Loše su to vijesti za Hrvatsku kojoj je samodostatnost tek 55 posto i ovisi o uvozu.Kuterovac daje crne prognoze: "Ako se trendovi nastave, možemo očekivati nestašicu tih proizvoda, odnosno da svinjetina postane luksuzno meso što nikako za nas potrošače i građane nije dobro."Jedino je rješenje smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Zato svinjogojci očekuju hitne mjere. I to čim prije. kamo ide ovaj svijet...? 

kamo ide ovaj svijet...?

Promjene na ražnju - svinjetina skuplja od janjetine! 'Ako se ovako nastavi, svinjetina će biti luksuz'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A Putin iz našeg susjedstva u sve većim je problemima. Protiv Aleksandra Vučića ulicama Beograda već tjednima marširaju deseci tisuća ljudi, sukobi su buknuli i na Sjeveru Kosova. On večeras na CNN-u poziva Srbe na mir, no, domaći mediji pod njegovom kontrolom govore suprotno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli tjedan naš novinar Petar Panjota na licu mjesta, na Kosovu i u Beogradu prati napetu situaciju, a večeras donosi razgovor s Milojkom Pantićem, legendarnim sportskim komentatorom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naš novinar Panjkota iz Beograda kaže: "SAD i NATO spremaju obojenu revoluciju i smjenu vlasti u Beogradu, to je naslovnica današnjeg Informera, jednog od najutjecajnijih tabloida koji je u službi vlasti u Srbiji i koji gotovo svaki dan na naslovnicu stavlja točno ono što bi predsjednik Aleksandar Vučić volio vidjeti. U tim medijima nećete naći niti jednu kritiku na račun predsjednika države, ali nije da kritičara nema. Jedan od kritičara je i Milojko Pantić, jedna od legendarnih sportskih komentatora, znamo ga još iz vremena Jugoslavije koji se pretvorio u jednog od najgorljivijih i najizravnijih Vučićevih kritičara."</para><hmn:article id="4f6d2262-ffd9-11ed-9f79-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Evo što je Milojko Pantić za Direkt komentirao: "Vučić je najbolji učenik hulje Šešelja, ratnog zločinca, ali je nadmašio i Slobu (Miloševića op.a) i Šešelja. On je potpuno paralizirao sudstvo kao granu vlasti. Što reći kad je predsjednik Odbora za pravosuđa Skupštine Srbije Đukanović, zvan Đuka Bizon, koji je još 2018. komentirao Novaka Đokovića kad je rekao da će navijati za Vatrene protiv Rusije i benigno na svom Twitteru napisao 'Ajmo Vatreni' na to rekao da je Đoković totalni idiot?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Taj danas upravlja pravosuđem. Ja sam danas očajan, zato što već 11 godina Srbija i građani Srbije žive pod torturom neostvarenog i iskompleksirano fudbalskog huligana i to zato što mu Vođe Delija (a on je bio navijač Zvezde) nisu dozvolile da vodi navijače ni na Novom Beogradu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meni su oni osobno rekli da Vučić nije dostojan vođe. E takav jedan iskompleksirani tip, koji se i danas hvali da je bio s Delijama s jednim od najvećih kriminalcem svog doba - Arkanom, na maksimirskom stadionu kako bi se tukao Bed Blue Boysima. Predsjednik države se time hvali i opravdava se da su to bili grijesi mladosti. Umjesto da se izvine i Hrvatima i navijačima Dinama, i svima redom. Uplašio se. Ljudi su definitivno izgubili strah, nitko se više ne boji diktatora, slobodno ga tak mogu nazvati."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kolega Panjkota najavio je kako protesti idu dalje, peti će biti u subotu jer se tada obilježava mjesec dana od pokolja u Osnovnoj školi Vladislava Ribnikara u Beogradu. Prosvjednici će okružiti zgradu predsjedništva Srbije , građani će ostavljati poruke. Građanska svijest se pobunila definitivno, pitanje je kako će se s time Aleksandar Vučić nositi.Srbije na</para>

Žestoki kritičar vlasti u Srbiji i sportski novinar o Vučiću: 'Hvali se da je s Arkanom tukao na Maksimiru, trebao bi se ispričati Hrvatima!' Za Vučića kaže da je &apos;najbolji učenik hulje Šešelja, ratnog zločinca&apos;, ali da je nadmašio i Šešelja i Slobu.  &apos;Ja sam danas očajan, zato što već 11 godina Srbija i građani Srbije žive pod torturom neostvarenog i iskompleksirano fudbalskog huligana&apos;, kaže ovaj legendarni novinar A Putin iz našeg susjedstva u sve većim je problemima. Protiv Aleksandra Vučića ulicama Beograda već tjednima marširaju deseci tisuća ljudi, sukobi su buknuli i na Sjeveru Kosova. On večeras na CNN-u poziva Srbe na mir, no, domaći mediji pod njegovom kontrolom govore suprotno.Cijeli tjedan naš novinar Petar Panjota na licu mjesta, na Kosovu i u Beogradu prati napetu situaciju, a večeras donosi razgovor s Milojkom Pantićem, legendarnim sportskim komentatorom.Naš novinar Panjkota iz Beograda kaže: "SAD i NATO spremaju obojenu revoluciju i smjenu vlasti u Beogradu, to je naslovnica današnjeg Informera, jednog od najutjecajnijih tabloida koji je u službi vlasti u Srbiji i koji gotovo svaki dan na naslovnicu stavlja točno ono što bi predsjednik Aleksandar Vučić volio vidjeti. U tim medijima nećete naći niti jednu kritiku na račun predsjednika države, ali nije da kritičara nema. Jedan od kritičara je i Milojko Pantić, jedna od legendarnih sportskih komentatora, znamo ga još iz vremena Jugoslavije koji se pretvorio u jednog od najgorljivijih i najizravnijih Vučićevih kritičara."Evo što je Milojko Pantić za Direkt komentirao: "Vučić je najbolji učenik hulje Šešelja, ratnog zločinca, ali je nadmašio i Slobu (Miloševića op.a) i Šešelja. On je potpuno paralizirao sudstvo kao granu vlasti. Što reći kad je predsjednik Odbora za pravosuđa Skupštine Srbije Đukanović, zvan Đuka Bizon, koji je još 2018. komentirao Novaka Đokovića kad je rekao da će navijati za Vatrene protiv Rusije i benigno na svom Twitteru napisao 'Ajmo Vatreni' na to rekao da je Đoković totalni idiot?Taj danas upravlja pravosuđem. Ja sam danas očajan, zato što već 11 godina Srbija i građani Srbije žive pod torturom neostvarenog i iskompleksirano fudbalskog huligana i to zato što mu Vođe Delija (a on je bio navijač Zvezde) nisu dozvolile da vodi navijače ni na Novom Beogradu.Meni su oni osobno rekli da Vučić nije dostojan vođe. E takav jedan iskompleksirani tip, koji se i danas hvali da je bio s Delijama s jednim od najvećih kriminalcem svog doba - Arkanom, na maksimirskom stadionu kako bi se tukao Bed Blue Boysima. Predsjednik države se time hvali i opravdava se da su to bili grijesi mladosti. Umjesto da se izvine i Hrvatima i navijačima Dinama, i svima redom. Uplašio se. Ljudi su definitivno izgubili strah, nitko se više ne boji diktatora, slobodno ga tak mogu nazvati."Kolega Panjkota najavio je kako protesti idu dalje, peti će biti u subotu jer se tada obilježava mjesec dana od pokolja u Osnovnoj školi Vladislava Ribnikara u Beogradu. Prosvjednici će okružiti zgradu predsjedništva Srbije , građani će ostavljati poruke. Građanska svijest se pobunila definitivno, pitanje je kako će se s time Aleksandar Vučić nositi.Srbije na Milojko Pantić za Direkt 

Milojko Pantić za Direkt

Žestoki kritičar vlasti u Srbiji i sportski novinar o Vučiću: 'Hvali se da je s Arkanom tukao na Maksimiru, trebao bi se ispričati Hrvatima!'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prognostičari platforme <ulink url="https://www.accuweather.com/en/weather-forecasts/accuweathers-2023-europe-summer-forecast/1532030">AccuWeather </ulink>objavili su veliku dugoročnu prognozu o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Ovogodišnje ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike diljem kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrde da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Ovo ljeto moglo bi ne biti toliko sparna, ali bi i dalje mogla biti opasna zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena.</para><hmn:article id="35223ad0-f653-11ed-859c-eedf868e5b86" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana", kaže Roys.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema AccuWeatherovom meteorologu Roysu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom kako ljeto napreduje", objavio je Roys.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.</para><hmn:article id="5072434a-89fa-11ed-9b0c-e62e1de0a787" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema karti AccuWeathera, visoki rizik od oluja i grmljavinskih nevremena vrijedi za središnju, sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku, dok umjeren rizik vrijedi za Gorski Kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, kao i za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, jug Srbije, zapadno Kosovo, Crnu Goru Albaniju te sami zapad Makedonije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Među područjima za koja meteorolozi AccuWeathera predviđaju sušno ljeto je i Istra.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Glavna tema ljeta za ovaj dio kontinenta je da će svaka kiša donijeti samo kratkotrajno olakšanje, a suša koja se pogoršala prošlog ljeta neće nestati ni u jednoj od ovih lokacija", rekao je Roys.</para>

Objavljena detaljna vremenska prognoza za ljeto. Evo i što čeka Hrvatsku Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije Prognostičari platforme AccuWeather objavili su veliku dugoročnu prognozu o tome kakvo nas vrijeme čeka ovog ljeta. Ovogodišnje ljeto službeno počinje u srijedu, 21. lipnja, oko tri tjedna nakon početka meteorološkog ljeta 1. lipnja.Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike diljem kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili prijašnje godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi ustanovili glavne karakteristike nadolazeće sezone.Tvrde da će ljetno vrijeme ubrzo početi u srednjoj i sjevernoj Europi, dok bi jugoistočna područja mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetnu sezonu. Ovo ljeto moglo bi ne biti toliko sparna, ali bi i dalje mogla biti opasna zbog šumskih požara, velike suše i lošeg vremena."Padaline bi trebale dosegnuti povijesni prosjek za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana", kaže Roys.Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad povijesnog prosjeka u cijeloj regiji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza.Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe diljem kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema AccuWeatherovom meteorologu Roysu."Velika većina zgrada u Europi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom kako ljeto napreduje", objavio je Roys.Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Europa područje kontinenta za koje je manje vjerojatno da će doživjeti česte toplinske valove u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerojatno kretati blizu prosjeka tijekom ljetnih mjeseci diljem Mađarske, Rumunjske i Srbije.Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije – u usporedbi s prosjekom – u sjevernoj polovici kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.Prema karti AccuWeathera, visoki rizik od oluja i grmljavinskih nevremena vrijedi za središnju, sjeverozapadnu i istočnu Hrvatsku, dok umjeren rizik vrijedi za Gorski Kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru.Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, kao i za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, jug Srbije, zapadno Kosovo, Crnu Goru Albaniju te sami zapad Makedonije.Među područjima za koja meteorolozi AccuWeathera predviđaju sušno ljeto je i Istra."Glavna tema ljeta za ovaj dio kontinenta je da će svaka kiša donijeti samo kratkotrajno olakšanje, a suša koja se pogoršala prošlog ljeta neće nestati ni u jednoj od ovih lokacija", rekao je Roys. PROGNOZA ACCUWEATHERA 

PROGNOZA ACCUWEATHERA

Objavljena detaljna vremenska prognoza za ljeto. Evo i što čeka Hrvatsku

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru.</para><hmn:image id="869a0408-ffc0-11ed-afb8-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.</para><heading2>'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". </para><hmn:article id="747c2e74-ffaa-11ed-8021-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. </para><hmn:article id="eeb76386-dfa0-11ed-9249-a68cba6c07c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.</para><heading2>'I poslodavci kasne'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.</para><hmn:image id="b6b3bdfe-ffc1-11ed-81c5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. </para><hmn:image id="3adc4066-ffc1-11ed-8e47-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. </para><heading2>Sezona ugrožena?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. </para><hmn:article id="8d6428c8-f7c2-11ed-a2b5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. </para><hmn:image id="cfb39798-ffc1-11ed-b0e0-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. </para><hmn:article id="c13a5624-ff22-11ed-91cd-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu. </para><heading2>'Uska grla i MUP i HZZ'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitali smo i MUP o ovom problemu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.</para><hmn:image id="66e02db0-ffaa-11ed-b4c2-ba481feb5b57" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. </para><hmn:article id="c4dd187a-c1e2-11ed-948f-9e4ebb503d53" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. </para><heading2>Božinović o radnim dozvolama</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.</para><hmn:image id="ba1fd532-e74c-11ed-a303-82a66aa5ea23" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize: </para><hmn:video id="d00c7dd8-ffbf-11ed-a53d-ba481feb5b57"/>

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova' Agenti za uvoz radnika iz trećih zemalja kažu da je stanje na terenu &apos;užasno&apos;, da su usko grlo ambasade u kojima nema dovoljno ljudi kako bi obradili svu dokumentaciju. Istovremeno su radnici na rubu jer na ulicama New Delhija i Jacarte čekaju više od dva mjeseca "Ja sam Simon, dolazim raditi u Hrvatsku i dva mjeseca čekam na svoju vizu u New Delhiju, ali do sad je nisam dobila", govori nam to u videu djevojka iz Indije koja čeka u New Deliju dva mjeseca vizu. Radnu dozvolu je već dobila, prošla proceduru dobivanja posla koji ju čeka u Hrvatskoj, ali zapela je pred vratima hrvatske ambasade u Indiji.Nije jedina, video nam je poslala i Joanna koja je također dobila dozvolu za rad u Hrvatskoj te ni izbliza ne zna kad će dobiti vizu , kao i djevojka iz Nepala koja na isti dokument, kaže, čeka 85 dana. Svoje snimke poslale su nam prije nekoliko dana i to preko Vinka Miše, direktora agencije za uvoz stranih radnika "Connect Human Resources". Miše kaže da je stanje na terenu alarmantno, da na tisuće stranih radnika čeka svoju vizu kako bi došli u Hrvatsku, ali sve je zapelo na tom zadnjem papiru."Najgore je u New Delhiju, stanje na terenu zvoni na uzbunu, u našim ambasadama radi premali broj ljudi, oni ne stižu odraditi sve papire za radnike koji stižu. A sezona je već počela. Radi se o tisućama ljudi koji samo u New Delhiju čekaju po više od dva mjeseca. Dolaze s raznih strana, neki su iz drugih zemalja, potrošili su novce da dođu do New Delhija, moraju negdje spavati, nešto jesti. Umjesto da rade, jer su posao u Hrvatskoj dobili, oni mogu samo čekati, dani prolaze", govori nam Miše. Nastavlja da je slično i s veleposlanstvom u Indoneziji, ali i Katru, odakle također dolaze radnici. Pitamo, kako to da radnici iz Katra dolaze u Hrvatsku.'Bolje u Hrvatskoj nego u Katru'"Riječ je o Nepalcima i radnicima drugih zemalja koji su radili u Katru, ali za istu plaću koju dobiju u Hrvatskoj, oni u Katru moraju sami platiti i smještaj te hranu. U Hrvatskoj im je to u pravilu besplatno pa uspiju zaraditi i poslati novce kući. Tim ljudima je i plaća od 400 eura puno ako ne moraju plaćati hranu i smještaj, pa mogu slati doma te tim novcem u par godina podignuti kuće. Sjetimo se kako su naši nekad radili o Njemačkoj, možda imali niže plaće od drugih, ali su mogli slati dio zarade u Hrvatsku gdje je taj novac nešto značio. Ovo je ista priča s njima", kaže naš sugovornik. Iza sebe ima golemo iskustvo u turizmu, bio je dugogodišnji direktor hotela na cruisterima, vodio hotele s pet zvjezdica, sada ima agenciju za uvoz stranih radnika, kaže prvi je počeo uvoziti radnike za hotelijerstvo u EU i iz te zemlje dolaze "najbolji radnici na svijetu". "Njihovi ljudi već u srednjoj školi počinju s praksom u hotelima od pet zvjezdica i njima nema ravnih", kaže nam. Pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je li istina da su hrvatska veleposlastva pod pritiskom ogromnog broja stranaca koji čekaju na vize te je li stanje alarmantno jer nema tko odraditi svu tu papirologu. Kažu da se broj zahtjeva za vizama od početka godine do 24. svibnja povećao za 76 posto u odnosu na prošlu godinu."Dugotrajna viza (viza D) izdaje se državljanima trećih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od 1. siječnja do 24. svibnja 2023. unutar cijele diplomatske mreže bilježimo povećanje broja zahtjeva za vizu D od 72% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Državljani trećih zemalja, kojima je potrebna viza za Hrvatsku, svoje zahtjeve, osim u veleposlanstvima/konzulatima, mogu podnijeti i izravno u viznim centrima u 34 treće zemlje u kojima je ugovorena suradnja s VFS Globalom, najvećom svjetskom tvrtkom u području pružanja usluga u zaprimanju zahtjeva za vizu", navode u svom odgovoru. Za Indiju navode da se zahtjevi vize zaprimaju u šest viznih centara, to su Delhi, Mumbai, Kolkata, Chennai, Hyderabad, Bengaluru i to kako bi se olakšao postupak izdavanja viza. "A time i izbjegla dodatna putovanja iz udaljenih krajeva. Stoga, tvrdnje da se ispred Veleposlanstva stvaraju veliki redovi i gužve nisu točne, jer podnositelji zahtjeva ne pristupaju Veleposlanstvu za postupak podnošenja viza", odgovaraju iz ministarstva.'I poslodavci kasne'U svom odgovoru ukazuju na drugi problem: "Dio hrvatskih poslodavaca je i ove godine nešto kasnije započeo s pripremama za dolazak stranih radnika i podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, a dio stranih radnika ne podnosi zahtjev za dugotrajnu vizu odmah po dobivanju dozvole za boravak i rad, nego to čine i po nekoliko tjedana nakon što su zaprimili rješenje o odobrenom boravku i radu u Hrvatskoj.. Dio radnika i nakon izdane dozvole za boravak i rad optira hoće li u konačnici doći u Hrvatsku s obzirom na udaljenost, a dio radnika paralelno podnosi i po nekoliko zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim državama članicama EU/Schengena". Ističu i da najveći dio radnika dolazi iz socijalno najugroženijih dijelova društava trećih zemalja koje su migracijski iznimno aktivne te da je potrebna bolja selekcija radnika."Svi zahtjevi za dugotrajnu vizu šalju se na prethodni postupak, odnosno pribavljanje prethodne suglasnosti MVEP-a te mišljenja MUP-a i SOA-e koja su obvezujuća. MVEP ne može odobriti izdavanje vize bez prethodnih pozitivnih mišljenja tih dvaju tijela. Zakonski rok za odlučivanje o zahtjevu za dugotrajne vize je 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te se može produljiti do najviše 45 dana, ako za to postoje opravdani razlozi", navode u svom odgovoru.Ali Vinko Miše tvrdi da je stanje na rubu pucanja, da su još lani imali isti problem, da su radnici istovremeno nervozni, iscrpljeni, da gube volju, istrošili su novce, veliki je bio napor i stići do New Delhija ili Jakarte, njihovi poslovi čekaju, turistička sezona u Hrvatskoj već je počela, a ne znaju ni izbliza kad će se sve riješiti. S obzirom na to da je u kontaktu s onom drugom stranom, poslodavcima koji čekaju na radnike s imenom i prezimenom, kaže da se nervoza sve više osjeti i kod njih. Sezona ugrožena?"Zbog manjka radnika prijeti nam scenarij Grčke gdje su počeli otkazivati rezervacije jer nema tko raditi. I mi možemo posuti pod srebrom, zlatom ili mramorom, ali ako nema tko raditi, kako će sezona izgledati? Prema onome što dobivam povratno od poslodavaca, čeka nas podbačaj u sezoni, nedostajat će i 30 posto radnika. Ova bi godina mogla biti katastrofa jer neće imati tko raditi...", kaže Miše. Otkrivajući detalje o radnicima koji čekaju vizu, kaže da je među njima i kuhar koji je prije tri mjeseca dao otkaz, sve svoje "karte" stavio na dolazak u Hrvatsku, a onda izvisio. Miše nam otkriva i tajne zanata uvoza stranih radnika. Već je mnogo objavljenih priča, od toga da se radnike izrabljuje, neki da imaju neljudske uvjete rada ili male plaće, drugi da spavaju u nehumanim uvjetima, pa do onih koji dođu u Hrvatsku pa su izigrani jer ih posao ne čeka pa završe na cesti i kao ilegalci. Otvorili smo i tu temu. "Postoje mnoge tvrtke koje su doslovno kokošarske, otvore ih kao j.d.o.o. za 10 kuna, dovedu radnika, a onda prevare poslodavce. Imao sam slučajeve da se nude radnici koji govore engleski i koji su kuhari, a kad bih ih nazvao preko video poziva, oni bi čitali napisani engleski. Kada bih nešto pitao, ne bi znali jezik. Bilo je i toga da bi poslodavac tražio kuhara, a došao bi čovjek koji ne zna pofrigati jaja. Naravno da bi mu dao otkaz. To su agencije i ljudi koji podvaljuju radnike, koji onda ostaju ilegalno u Hrvatskoj", kaže naš sugovornik. A jednom kad radnik izgubi posao kod poslodavca na temelju kojeg je i dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj, oni po automatizmu postaju ilegalci, morali bi se vratiti u svoju zemlju. Ali ostaju, jer u pravilu nemaju novaca za nazad. Kakav je način rada drugih agencija oslikava i primjerom da su mu se nudili radnici s Filipina. "Kad sam pitao tko im je platio kartu, rekli su mi da su sami platili. A ja sam nekad naviga po svjetskim morima pa znam i za detalj da je u toj zemlji zabranjeno da radnik sam plaća kartu do zemlje u koju ide raditi, kad sam to spomenuo, odgovor je bio 'pusti zakon'. Meni je to bilo dosta da ne radim s takvim ljudima", otkriva Miše i onu stranu istine da ima i agencija koje ne rade po zakonu.  'Uska grla i MUP i HZZ'Kaže da su uska grla administracije za uvoz radnika MUP te HZZ koji imaju aktivne uloge. "I tu nedostaje ljudi koji bi mogli odraditi sve te zahtjeve za uvozom radnika, na svim razunama zapinje", kaže Miše. Pitali smo i MUP o ovom problemu. Navode, broj izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj 2018. godine bio 32.734, lani se to popelo već na 124.121. Od 2021. više ne postoje godišnje kvote za uvozom stranih radnika, sada se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Ideja je, da se prvo svaki posao ponudi domaćim radnicima, a tek kada se nitko na njega ne javi, može se uvesti radnik iz trećih zemalja. To traje, za agencije preduge, kao i za poslodavce, koji upiru da sve još sporije ide zbog manjka administracije što u HZZ-u, što u MUP-u koji rade na tim poslovima. "Nadležna policijska uprava, odnosno postaja izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ako taj stranac nije pravomoćno osuđen za kaznena djela, ako nije prijetnja javnom poretku, nacionalnoj sigurnosti ili javnom zdravlju, ako nema zabranu ulaska i boravaka u Republici Hrvatskoj ili izdano upozorenje u Schengenskom  informacijskom sustavu u svrhu zabrane ulaska", navode iz MUP-a. Dakle, policija provjerava svakog radnika ponaosob i to je procedura koja traje.No policija provjerava i poslodavca, odnosno treba li netko zaista radnika jer ima i toga da neki pod krinkom zapošljavanja koriste priliku da uđu na teritorij EU. "Ako se utvrdi da poslodavac ili državljanin treće zemlje kroz postupak izdavanja dozvola za boravak i rad pokušavaju zlouporabiti postupak, zahtjevi za dozvole za boravak i rad će se odbiti. Svi državljani trećih zemalja, kao i poslodavci, su dužni u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili nastanka drugih okolnosti koji utječu na valjanost dozvole za boravak i rad, o tome obavijestiti nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi provođenja postupka ukidanja dozvole za boravak i rad", navode iz policije. Prevedeno, tko izgubi posao, mora se vratiti u svoju zemlju jer postaje ilegalac. Hrvatsku tada moraju napustiti u roku od 30 dana, a ponekad takvi radnici uspiju naći drugi posao te ostati u zemlji. Božinović o radnim dozvolamaInače, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je komentirao upozorenja poduzetnika kako se predugo čeka na radne dozvole za strance, da je MUP ove godine izdao 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine. Rekao da je održano nekoliko međuresornih sastanaka s predstavnicima turističkog sektora i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te da su se pripremili s obzirom na očekivani povećani broj zahtjeva.''Međutim, u ovome sudjeluju svi. Vrlo važno je procijeniti potrebu na tržištu rada. Prošle godine smo upozorili da treba krenuti odmah s planovima i sa zahtjevima za izdavanje radnih dozvola'', rekao je naglasivši da su pojedine djelatnosti to pitanje riješile i prije nego što je došlo do gužve.Dodao je da poduzetnici, turistički sektor i građevina nisu očekivali ovakvu navalu zahtjeva za izdavanjem radnih dozvola. ''Siguran sam da s povećanjem šalterskih službenika i kadrovskim ojačavanjem u policijskim postajama i upravama u turističkim destinacijama izvlačimo iz sebe maksimum. Ovo je međuresorno pitanje o kojem ćemo u budućnosti morati strateški razmišljati'', kazao je.Pogledajte video poruke radnica koje u New Delhiju čekaju da im se u ambasadi izdaju vize:  kaos s uvozom radnika 

kaos s uvozom radnika

VIDEO Ovo su radnici pred hrvatskom ambasadom u New Delhiju: 'Čekam vizu 85 dana'. Ministarstvo: 'Nema redova'

<para>
 RTL će od 13.30 sati
 emitirati Izvanredne vijesti u kojima donosimo
 najnovije informacije o ratu u Ukrajini. 
</para>
<para>
 Četvrti je dan ruske invazije na tu zemlju. Ruska vojska ušla je
 u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, u kojem se odvijaju
 žestoke ulične borbe. Kijev je jutros raketiran, i to po
 snimkama, stambeni dio. Predsjednik Volodimir Zelenskij
 odbio je ponudu Vladimira Putina da s Rusijom pregovara u
 Bjelorusiji. 
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c0501354-c353-11ec-ae83-52c0e7bbe268"/>
<para>
 Iz Poljske se javlja reporterka Leona Šiljeg koja izvještava o
 izbjegličkom valu. 
</para>
<para>
 Više o ratu na tlu Europe doznajte od RTL-ovih reportera i
 budite s nama od 13.30 sati! 
</para>
<para>evo kod za izvanredne/p&gt;
</para>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Frtlvijesti%2Fvideos%2F1026543217943723%2F&amp;width=640"/>

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini Ruska vojska ušla je u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, Kijev je opet raketiran 
  RTL će od 13.30 sati
  emitirati Izvanredne vijesti u kojima donosimo
  najnovije informacije o ratu u Ukrajini. 


  Četvrti je dan ruske invazije na tu zemlju. Ruska vojska ušla je
  u drugi najveći ukrajinski grad, Harkiv, u kojem se odvijaju
  žestoke ulične borbe. Kijev je jutros raketiran, i to po
  snimkama, stambeni dio. Predsjednik Volodimir Zelenskij
  odbio je ponudu Vladimira Putina da s Rusijom pregovara u
  Bjelorusiji. 



  Iz Poljske se javlja reporterka Leona Šiljeg koja izvještava o
  izbjegličkom valu. 


  Više o ratu na tlu Europe doznajte od RTL-ovih reportera i
  budite s nama od 13.30 sati! 

evo kod za izvanredne/p&gt;

 četvrti dan invazije 

četvrti dan invazije

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši član ruskog parlamenta, Boris Nadeždin, rekao je kako je Ruska pobjeda nemoguća i tim putem pozvao na mirovne pregovore, javlja <ulink url="https://www.newsweek.com/russia-state-tv-peace-talks-ukraine-war-conflict-retreat-counter-offensive-1741956">Newsweek</ulink>. Snimke Nadeždinovih komentara na ruskoj državnoj televiziji pregledane su više od 3 milijuna puta, a one su najnoviji znak nelagode kod inače nepokolebljivih proruskih stručnjaka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegovi su uvidi u emisiji potaknuli raspravu o tome kako bi Rusija trebala odgovoriti na napredak ukrajinskih snaga - treba li povećati opseg vojnih snaga u Ukrajini ili ih povući i okončati rat?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ljudi koji su uvjerili predsjednika Putina da će specijalna operacija biti brza i učinkovita, da civilno stanovništvo neće stradati i da će se stvari dovesti u red... Ti ljudi su nam sve namjestili, rekao je Nadeždin.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/JuliaDavisNews/status/1569070513909022720"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi kako predsjednik Vladimir Putin nije samo sjedio i razmišljao na način: "Hm, zašto ne bih pokrenuo specijalnu operaciju?" U emisiji rekao je kako je Putinu netko rekao da će se Ukrajinci samo predati, da će pobjeći i da će se htjeti pridružiti Rusiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Ovo je trenutak u kojem moramo shvatiti da je apsolutno nemoguće poraziti Ukrajinu koristeći resurse i metode kolonijalnog rata, koristeći vojnike po ugovoru, plaćenike, bez mobilizacije", kazao je Nadeždin. Dodaje kako se ruskim silama suprotstavila "jaka vojska uz punu potporu najmoćnijih zemalja u gospodarskom i tehnološkom smislu."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditelj ga je potom pitao predlaže li potpunu mobilizaciju Rusije, na što je on inzistirao na upravo suprotnom - početku mirovnih pregovora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predlažem mirovne pregovore o zaustavljanju rata i prelazak na mirno na rješavanje političkih pitanja", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nadeždinova otvorena kritika iznenadila je zapadne komentatore. "Boris Nadeždin govori opasnu istinu. Pitanje je hoće li uskoro jednostavno biti uhićen", na svom Twitter profilu napisao je novinar Guardiana Shaun Walker.</para>

Bivši član ruskog parlamenta: 'Rusija ne može pobijediti. Smjestili su nam, predlažem mirovne pregovore' U razgovoru za rusku državnu televiziju bivši je član ruskog parlamenta pozvao na mirovne pregovore Bivši član ruskog parlamenta, Boris Nadeždin, rekao je kako je Ruska pobjeda nemoguća i tim putem pozvao na mirovne pregovore, javlja Newsweek. Snimke Nadeždinovih komentara na ruskoj državnoj televiziji pregledane su više od 3 milijuna puta, a one su najnoviji znak nelagode kod inače nepokolebljivih proruskih stručnjaka.Njegovi su uvidi u emisiji potaknuli raspravu o tome kako bi Rusija trebala odgovoriti na napredak ukrajinskih snaga - treba li povećati opseg vojnih snaga u Ukrajini ili ih povući i okončati rat?“Ljudi koji su uvjerili predsjednika Putina da će specijalna operacija biti brza i učinkovita, da civilno stanovništvo neće stradati i da će se stvari dovesti u red... Ti ljudi su nam sve namjestili, rekao je Nadeždin.Tvrdi kako predsjednik Vladimir Putin nije samo sjedio i razmišljao na način: "Hm, zašto ne bih pokrenuo specijalnu operaciju?" U emisiji rekao je kako je Putinu netko rekao da će se Ukrajinci samo predati, da će pobjeći i da će se htjeti pridružiti Rusiji.“Ovo je trenutak u kojem moramo shvatiti da je apsolutno nemoguće poraziti Ukrajinu koristeći resurse i metode kolonijalnog rata, koristeći vojnike po ugovoru, plaćenike, bez mobilizacije", kazao je Nadeždin. Dodaje kako se ruskim silama suprotstavila "jaka vojska uz punu potporu najmoćnijih zemalja u gospodarskom i tehnološkom smislu."Voditelj ga je potom pitao predlaže li potpunu mobilizaciju Rusije, na što je on inzistirao na upravo suprotnom - početku mirovnih pregovora."Predlažem mirovne pregovore o zaustavljanju rata i prelazak na mirno na rješavanje političkih pitanja", kazao je.Nadeždinova otvorena kritika iznenadila je zapadne komentatore. "Boris Nadeždin govori opasnu istinu. Pitanje je hoće li uskoro jednostavno biti uhićen", na svom Twitter profilu napisao je novinar Guardiana Shaun Walker. Boris Nadeždin 

Boris Nadeždin

Bivši član ruskog parlamenta: 'Rusija ne može pobijediti. Smjestili su nam, predlažem mirovne pregovore'

<para>
 Mjesec dana nakon početka ruske invazije ukrajinske snage
 uspjele su zaustaviti početni ruski nalet, a okruženi Mariupolj,
 zahvaljujući nadljudskim naporima branitelja, i dalje je u
 ukrajinskim rukama.
</para>
<para>
 Procjenjuje se da je u gradu bez struje, hrane i vode ostalo još
 100 tisuća ljudi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Herson je jedini veći grad koji su Rusi uspjeli osvojiti, no
 zastali su pred Mikolajivom, gdje je ukrajinska vojska prešla u
 protunapad. Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje
 Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 U okolici Kijeva Ukrajinci tvrde da su uspjeli vratiti kontrolu
 na Irpinjom i Makarivom sjeverozapadno od grada i zaustaviti Ruse
 pred Brovarijem s istočne strane.
</para>
<para>
 Pogledajte kartu koja pokazuje gdje su sve ruske snage
 prodrle u Ukrajinu mjesec dana od početka invazije:
</para>
<hmn:video xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4b066328-c353-11ec-88e3-4661a5d38be0"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor. Ukrajinci tvrde da su vratili kontrolu nad Irpinom i Makarivom te pred Brovarijem 
  Mjesec dana nakon početka ruske invazije ukrajinske snage
  uspjele su zaustaviti početni ruski nalet, a okruženi Mariupolj,
  zahvaljujući nadljudskim naporima branitelja, i dalje je u
  ukrajinskim rukama.


  Procjenjuje se da je u gradu bez struje, hrane i vode ostalo još
  100 tisuća ljudi.
   
  Herson je jedini veći grad koji su Rusi uspjeli osvojiti, no
  zastali su pred Mikolajivom, gdje je ukrajinska vojska prešla u
  protunapad. Pod teškom paljbom su Harkiv, Sumi i Černihiv, gdje
  Rusi nisu uspjeli slomiti ukrajinski otpor.
   
  U okolici Kijeva Ukrajinci tvrde da su uspjeli vratiti kontrolu
  na Irpinjom i Makarivom sjeverozapadno od grada i zaustaviti Ruse
  pred Brovarijem s istočne strane.


   Pogledajte kartu koja pokazuje gdje su sve ruske snage
  prodrle u Ukrajinu mjesec dana od početka invazije:



   
   
   
   
 mjesec dana užasa 

mjesec dana užasa

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili

<para>
 Treći je dan invazije Rusije na Ukrajinu.
</para>
<para>
 Na jugu Ukrajine, ruske snage zauzele su Melitopolj preko kojeg
 kopnenim putem pokušavaju Krim spojiti Donjeckom i Luganskom.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c30b474e-c353-11ec-bf29-4661a5d38be0"/>
<para>
 Ukrajina tvrdi da je odbila pomorski desant kod Mariupolja te da
 još uvijek drži pod kontrolom grad Herson. Na istoku, ratuje se
 gradu Sumiju, dok sa sjevera Rusi napreduju prema Kijevu.
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a22cc252-c1cb-11ec-9408-0242ac12001e" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>Na
 području glavnog grada, teške borbe vodile su se predgrađu Obolon
 na sjeveru, i Vasil-kivu kod zračne baze na jugozapadu gdje
 Ukrajinci tvrde da su oborili i ruski transportni zrakoplov pun
 padobranaca. Rusi napadaju elektranu u Troješčini.
</para>
<para>
 
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a2460ff0-c1cb-11ec-97d2-0242ac120025" variation="2545d47a-2baa-11ec-9bfe-3a925a8303a3"/>
 U
 središtu Kijeva, ratuje se u četvrti Šulijavka kod Zoološkog
 vrta. Izgleda da je ruski cilj zauzeti zgrade državnih
 institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg.
</para>

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca Izgleda da je ruski cilj u Kijevu zauzeti zgrade državnih institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg 
  Treći je dan invazije Rusije na Ukrajinu.


  Na jugu Ukrajine, ruske snage zauzele su Melitopolj preko kojeg
  kopnenim putem pokušavaju Krim spojiti Donjeckom i Luganskom.



  Ukrajina tvrdi da je odbila pomorski desant kod Mariupolja te da
  još uvijek drži pod kontrolom grad Herson. Na istoku, ratuje se
  gradu Sumiju, dok sa sjevera Rusi napreduju prema Kijevu.


   Na
  području glavnog grada, teške borbe vodile su se predgrađu Obolon
  na sjeveru, i Vasil-kivu kod zračne baze na jugozapadu gdje
  Ukrajinci tvrde da su oborili i ruski transportni zrakoplov pun
  padobranaca. Rusi napadaju elektranu u Troješčini.


   
      
   U
  središtu Kijeva, ratuje se u četvrti Šulijavka kod Zoološkog
  vrta. Izgleda da je ruski cilj zauzeti zgrade državnih
  institucija i simbol ukrajinskog odbora - Majdanski trg.
 rat u ukrajini 

rat u ukrajini

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca

<para>
 Dulje od dva tjedna, osim na teritoriju Ukrajine, rat
 informacijama vodi se i na društvenim mrežama i u medijima, uz
 propagandu i dezinformacije s obje sukobljene strane.
</para>
<para>
 Broj poginulih razlikuje se u tisućama, vijesti koje se
 objavljuju s jedne i druge strane, brzo se demantiraju, dok
 ostaje upamćena izjava ruskog šefa diplomacije.
</para>
<para>
 Nekoliko puta na dan, u već poznatoj zelenoj majici, Zelenski se
 obraća narodu.
</para>
<para>
 „I Rusija nije samo među neprijateljima. Ona je čak i veći
 neprijatelj, veće zlo od Sjeverne Koreje. Tako misle na primjer
 Amerikanci. Obični ljudi u svim državama“, poručio je
 Volodimir Zelenski, ukrajinski
 predsjednik.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Puno rjeđe to čini Vladimir Putin, ali čim je
 spomenuo pregovore, Zelenski je potvrdio da se "počelo
 razgovarati".
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="83b6a728-c353-11ec-be7e-fe475b7c2d1e"/>
<para>
 „Postoje određeni pozitivni pomaci, o čemu su me izvijestili naši
 pregovarači“, kazao je jučer Vladimir Putin, predsjednik Rusije.
</para>
<para>
 A u "izvještavanju" na društvenim mrežama od prvog dan -
 dezinformacije. Prva među njima eksplozija iz Kine prije 7
 godina, kao ukrajinska.
</para>
<para>
 Uz ruševine dječje bolnice i rodilišta u Mariupolju, svijet su
 ovaj tjedan zgrozile scene trudnica i djece koja bježe. Za ovu
 trudnicu su iz ruske ambasade u Londonu napisali da je make-up
 blogerica koja je sve odglumila. Zove se Mariana Vishegirskaya.
 Je blogerica, ali nakon bombardiranja i majka malene Veronike. Za
 Ruse NE.
</para>
<para>
 „Kao što smo govorili 7. ožujka u UN-u, u tom rodilištu već dugo
 nije bilo žena, djece i medicinskog osoblja. Zauzeli su ga borci
 bataljuna Azov, zajedno s drugim radikalima koji su ondje
 napravili svoju bazu“, izjavio je Sergej Lavov,
 ruski ministar vanjskih poslova.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="83cfeab2-c353-11ec-aec9-52c0e7bbe268"/>
<para>
 U ratu informacijama puca se iz sveg oružja. Rusi su objavili i
 navodne dokaze o biološkim vojnim programima koje u Ukrajini
 provode SAD i NATO, Ukrajina tvrdi sve je laž.
</para>
<para>
 „Govorila sam o brojnim izvještajima koji su lažni. Pravo je
 pitanje, je li ovo vojna operacija ili invazija? Ovo je
 operacija. Ljudi govore da ako kažemo da je operacija, da je to
 obična propaganda“, RT America / YouTube.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Da se rat treba nazivati ratom, inzistiraju Ukrajinci, dok Rusija
 tvrdi da nisu napali Ukrajinu. Rat izjavama i kad je riječ o
 nuklearkama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Situaciju u nuklearnim elektranama Černobilu i Zaporižji nadziru
 ukrajinski stručnjaci i ruska vojska. Nema rizika za civile koji
 žive u susjednim područjima“, kazala je Marija
 Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih
 poslova.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Prije tjedan dana Ukrajinci su objavili da ruske trupe bacaju
 bombe i na stambena naselja u Černihivu. Rusi su sve demantirali,
 navodeći da je bomba doslovno položena iz nekog od ukrajinskih
 skladišta, jer da je ovakva bomba bačena, šteta bi bila velika.
</para>
<para>
 Ukrajinci tvrde da je ubijeno gotovo 13.000 Rusa. Rusi zasad
 priznaju 500, i uglavnom komuniciraju žrtve s ukrajinske strane.
 Baš kao i Ukrajinci s ruske.
</para>

Istine, laži i propaganda: Rusko-ukrajinski rat informacijama vodi se i na društvenim mrežama i u medijima U ratu informacijama puca se iz sveg oružja 
  Dulje od dva tjedna, osim na teritoriju Ukrajine, rat
  informacijama vodi se i na društvenim mrežama i u medijima, uz
  propagandu i dezinformacije s obje sukobljene strane.


  Broj poginulih razlikuje se u tisućama, vijesti koje se
  objavljuju s jedne i druge strane, brzo se demantiraju, dok
  ostaje upamćena izjava ruskog šefa diplomacije.


  Nekoliko puta na dan, u već poznatoj zelenoj majici, Zelenski se
  obraća narodu.


  „I Rusija nije samo među neprijateljima. Ona je čak i veći
  neprijatelj, veće zlo od Sjeverne Koreje. Tako misle na primjer
  Amerikanci. Obični ljudi u svim državama“, poručio je
  Volodimir Zelenski, ukrajinski
  predsjednik.
   
  Puno rjeđe to čini Vladimir Putin, ali čim je
  spomenuo pregovore, Zelenski je potvrdio da se "počelo
  razgovarati".



  „Postoje određeni pozitivni pomaci, o čemu su me izvijestili naši
  pregovarači“, kazao je jučer Vladimir Putin, predsjednik Rusije.


  A u "izvještavanju" na društvenim mrežama od prvog dan -
  dezinformacije. Prva među njima eksplozija iz Kine prije 7
  godina, kao ukrajinska.


  Uz ruševine dječje bolnice i rodilišta u Mariupolju, svijet su
  ovaj tjedan zgrozile scene trudnica i djece koja bježe. Za ovu
  trudnicu su iz ruske ambasade u Londonu napisali da je make-up
  blogerica koja je sve odglumila. Zove se Mariana Vishegirskaya.
  Je blogerica, ali nakon bombardiranja i majka malene Veronike. Za
  Ruse NE.


  „Kao što smo govorili 7. ožujka u UN-u, u tom rodilištu već dugo
  nije bilo žena, djece i medicinskog osoblja. Zauzeli su ga borci
  bataljuna Azov, zajedno s drugim radikalima koji su ondje
  napravili svoju bazu“, izjavio je Sergej Lavov,
  ruski ministar vanjskih poslova.



  U ratu informacijama puca se iz sveg oružja. Rusi su objavili i
  navodne dokaze o biološkim vojnim programima koje u Ukrajini
  provode SAD i NATO, Ukrajina tvrdi sve je laž.


  „Govorila sam o brojnim izvještajima koji su lažni. Pravo je
  pitanje, je li ovo vojna operacija ili invazija? Ovo je
  operacija. Ljudi govore da ako kažemo da je operacija, da je to
  obična propaganda“, RT America / YouTube.
   
  Da se rat treba nazivati ratom, inzistiraju Ukrajinci, dok Rusija
  tvrdi da nisu napali Ukrajinu. Rat izjavama i kad je riječ o
  nuklearkama.
   
  „Situaciju u nuklearnim elektranama Černobilu i Zaporižji nadziru
  ukrajinski stručnjaci i ruska vojska. Nema rizika za civile koji
  žive u susjednim područjima“, kazala je Marija
  Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih
  poslova.
   
  Prije tjedan dana Ukrajinci su objavili da ruske trupe bacaju
  bombe i na stambena naselja u Černihivu. Rusi su sve demantirali,
  navodeći da je bomba doslovno položena iz nekog od ukrajinskih
  skladišta, jer da je ovakva bomba bačena, šteta bi bila velika.


  Ukrajinci tvrde da je ubijeno gotovo 13.000 Rusa. Rusi zasad
  priznaju 500, i uglavnom komuniciraju žrtve s ukrajinske strane.
  Baš kao i Ukrajinci s ruske.
 Rat i propaganda 

Rat i propaganda

Istine, laži i propaganda: Rusko-ukrajinski rat informacijama vodi se i na društvenim mrežama i u medijima

<para>
 Oksana Kostičenko živi u Borodjanki, gradu koji je bio pod ruskom
 okupacijom i u kojem su, kako je rekao ukrajinski predsjednik
 Volodimir Zelenski, možda počinjeni čak i veći
 zločini nad civilima nego u Buči. Ako je to uopće moguće
 zamisliti.  
</para>
<para>
 U blizini Oksanine vrtne šupe nalazi se tijelo muškarca koji leži
 licem prema dolje s vrećicom na glavi i rukama vezanim na leđima.
 Hlače su mu spuštene. Na lijevoj nozi ima velike modrice i veliku
 ranu na glavi.
</para>
<para>
 Pored njegovog tijela nalazi se jedna čahura.
</para>
<para>
 "On je pogubljen, upucan u glavu", rekao je ukrajinski policajac.
 Ubijeni uz sebe nema dokumente, ali vlasti kažu da je i on samo
 još jedna civilna žrtva rata koji je započeo ruski predsjednik
 Vladimir Putin.
</para>
<para>
 Njegovo tijelo je samo jedno od stotina koja su pronađena u
 gradovima istočno od Kijeva koje su okupirale ruske snage.
</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/nexta_tv/status/1511400135598784513?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>
 Borodjanka je prije rata bila dom za 13.000 ljudi, ali većina je
 pobjegla na početku ruske invazije. Ono što je ostalo od grada,
 nakon intenzivnog granatiranja i razornih zračnih napada, tada su
 zauzele ruske snage koje su u njega ušle 28. veljače.
</para>
<para>
 Jurij Pomin je još bio u gradu kad je počeo ruski napad.
</para>
<para>
 "Najstrašnije je bilo kada su došli njihovi avioni. Letjeli su
 iznad naše kuće i bacali bombe", rekao je Pomin za <ulink url="https://edition.cnn.com/2022/04/05/europe/borodianka-ukraine-deaths-destruction-intl/index.html">CNN</ulink>.
</para>
<para>
 Danas 33-godišnjak posprema svoj stan na četvrtom katu.
 Višekatnica do njegove sravnjena je sa zemljom, a on seli ono što
 mu je ostalo od imovine u drugu kuću izvan grada. “Ne mogu ostati
 ovdje. Nije sigurno,”, rekao je.
</para>
<para>
 Borodjanka je bila odskočna točka za ruske jedinice dok su
 napredovale prema Kijevu kroz predgrađa poput Buče i Irpina.
 Suočili su se s čvrstim otporom ukrajinskih snaga i bili su
 prisiljeni na povlačenje. Moskva je odbacuje optužbe da je
 ciljala civilne ciljeve, no volonteri koji surađuju s policijom
 imaju pune ruke posla kako bi pokupili tijela ubijenih civila
 ostavljena da trunu na otvorenom.
</para>
<para>
 "Skupljamo tijela ljudi koje su Rusi strijeljali. Civile koji su
 mučeni. Radimo to već dva dana", rekao je 45-godišnji
 Hennadiy Avramenko.
</para>
<para>
 Reporteri CNN-a gledali su kako Avramenko i njegov kolega iz
 automobila izvlače tijelo 44-godišnjeg Ukrajinca. Ustrijeljen je
 u srce tijekom vožnje, a automobil se zabio u jarak pored ceste.
</para>
<para>
 Psihološki je to teško, rekao je Avramenko. “Najgore je što ne
 nalazimo vojnike, samo nevine ljude. Upucani su bez razloga",
 dodao je.
</para>
<para>
 Volonteri pokupe još dva tijela u razmaku od sat vremena. Jedan
 od njih bio je pougljeni leš osobe pogođene topničkim mecima, a
 drugi starijeg muškarca koji je upucan dok se vozio biciklom.
</para>
<para>
 "U ponedjeljak smo pokupili smo sedam ljudi i do utorka u podne
 već smo u šest", rekao je Avramenko.
</para>
<para>
 U Borodjanki su tek počeli pregledavati ruševine zgrada i znaju
 da će mrtvih biti još. Unatoč povlačenju Putinove vojske iz
 njihova grada, stanovnici Borodjanke strahuju da će posljedice
 razaranja osjećati još dugo.
</para>

U Borodjanki skupljaju mrtve. Oksana gleda tijelo muškarca, ima vrećicu na glavi, hlače su mu spuštene: 'Upucan je u glavu' U Borodjanki su možda počinjeni i gori zločini nad civilima nego u Buči, upozorava Ukrajina 
  Oksana Kostičenko živi u Borodjanki, gradu koji je bio pod ruskom
  okupacijom i u kojem su, kako je rekao ukrajinski predsjednik
  Volodimir Zelenski, možda počinjeni čak i veći
  zločini nad civilima nego u Buči. Ako je to uopće moguće
  zamisliti.  


  U blizini Oksanine vrtne šupe nalazi se tijelo muškarca koji leži
  licem prema dolje s vrećicom na glavi i rukama vezanim na leđima.
  Hlače su mu spuštene. Na lijevoj nozi ima velike modrice i veliku
  ranu na glavi.


  Pored njegovog tijela nalazi se jedna čahura.


  "On je pogubljen, upucan u glavu", rekao je ukrajinski policajac.
  Ubijeni uz sebe nema dokumente, ali vlasti kažu da je i on samo
  još jedna civilna žrtva rata koji je započeo ruski predsjednik
  Vladimir Putin.


  Njegovo tijelo je samo jedno od stotina koja su pronađena u
  gradovima istočno od Kijeva koje su okupirale ruske snage.



  Borodjanka je prije rata bila dom za 13.000 ljudi, ali većina je
  pobjegla na početku ruske invazije. Ono što je ostalo od grada,
  nakon intenzivnog granatiranja i razornih zračnih napada, tada su
  zauzele ruske snage koje su u njega ušle 28. veljače.


  Jurij Pomin je još bio u gradu kad je počeo ruski napad.


  "Najstrašnije je bilo kada su došli njihovi avioni. Letjeli su
  iznad naše kuće i bacali bombe", rekao je Pomin za CNN.


  Danas 33-godišnjak posprema svoj stan na četvrtom katu.
  Višekatnica do njegove sravnjena je sa zemljom, a on seli ono što
  mu je ostalo od imovine u drugu kuću izvan grada. “Ne mogu ostati
  ovdje. Nije sigurno,”, rekao je.


  Borodjanka je bila odskočna točka za ruske jedinice dok su
  napredovale prema Kijevu kroz predgrađa poput Buče i Irpina.
  Suočili su se s čvrstim otporom ukrajinskih snaga i bili su
  prisiljeni na povlačenje. Moskva je odbacuje optužbe da je
  ciljala civilne ciljeve, no volonteri koji surađuju s policijom
  imaju pune ruke posla kako bi pokupili tijela ubijenih civila
  ostavljena da trunu na otvorenom.


  "Skupljamo tijela ljudi koje su Rusi strijeljali. Civile koji su
  mučeni. Radimo to već dva dana", rekao je 45-godišnji
  Hennadiy Avramenko.


  Reporteri CNN-a gledali su kako Avramenko i njegov kolega iz
  automobila izvlače tijelo 44-godišnjeg Ukrajinca. Ustrijeljen je
  u srce tijekom vožnje, a automobil se zabio u jarak pored ceste.


  Psihološki je to teško, rekao je Avramenko. “Najgore je što ne
  nalazimo vojnike, samo nevine ljude. Upucani su bez razloga",
  dodao je.


  Volonteri pokupe još dva tijela u razmaku od sat vremena. Jedan
  od njih bio je pougljeni leš osobe pogođene topničkim mecima, a
  drugi starijeg muškarca koji je upucan dok se vozio biciklom.


  "U ponedjeljak smo pokupili smo sedam ljudi i do utorka u podne
  već smo u šest", rekao je Avramenko.


  U Borodjanki su tek počeli pregledavati ruševine zgrada i znaju
  da će mrtvih biti još. Unatoč povlačenju Putinove vojske iz
  njihova grada, stanovnici Borodjanke strahuju da će posljedice
  razaranja osjećati još dugo.
 strašne posljedice okupacije 

strašne posljedice okupacije

U Borodjanki skupljaju mrtve. Oksana gleda tijelo muškarca, ima vrećicu na glavi, hlače su mu spuštene: 'Upucan je u glavu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra.</para>

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra' Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u srijedu da je zapovjedio povlačenje ruskih snaga sa zapadne obale rijeke Dnjepra, prenose agencije.Ukrajinske snage prije nekoliko tjedana pokrenule su ofenzivu za oslobađanje Hersona, jedinog ukrajinskog pokrajinskog središta koje su okupirale ruske snage nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači.Područje oko Hersona jedini je teritorij pod ruskom kontrolom na zapadnoj obali Dnjepra. ukrajina pokrenula ofenzivu 

ukrajina pokrenula ofenzivu

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

<para>
 Nakon jučerašnjeg prvog napada na vojnu bazu Javorivu, samo 24
 kilometra od granice NATO-a kod Lavova  RTL-ova reporterka
 Nikolna Radić razgovarala je s gradonačelnikom
 tog ukrajinskog grada.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Andrij Sadovij u odgovoru za RTL spomenuo je i
 Hrvatsku.
</para>
<para>
 "Imamo sustav protuzračne obrane. Uvjeren sam da će naša vojska
 savjesno ispuniti svoje obveze.  Ne mogu predvidjeti što će
 agresor učiniti. Mislim da smo svi u istoj situaciji, a ja
 nastavljam svoj posao", kazao je gradonačelnik.
</para>
<para>
 "Možete li vi predvidjeti ponašanje ili postupke vašeg
 neprijatelja? Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna
 što im sve može pasti na pamet. Cijeli svijet je u ovoj
 situaciji. Moramo ruskog medvjeda ponovno poslati u pećinu i to
 moramo učiniti zajedno", pručio je Sadovij.
</para>

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet' 'Cijeli svijet je u ovoj situaciji. Moramo ruskog medvjeda ponovno poslati u pećinu i to moramo učiniti zajedno", pručio je Sadovij 
  Nakon jučerašnjeg prvog napada na vojnu bazu Javorivu, samo 24
  kilometra od granice NATO-a kod Lavova  RTL-ova reporterka
  Nikolna Radić razgovarala je s gradonačelnikom
  tog ukrajinskog grada.
   
   Andrij Sadovij u odgovoru za RTL spomenuo je i
  Hrvatsku.


  "Imamo sustav protuzračne obrane. Uvjeren sam da će naša vojska
  savjesno ispuniti svoje obveze.  Ne mogu predvidjeti što će
  agresor učiniti. Mislim da smo svi u istoj situaciji, a ja
  nastavljam svoj posao", kazao je gradonačelnik.


  "Možete li vi predvidjeti ponašanje ili postupke vašeg
  neprijatelja? Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna
  što im sve može pasti na pamet. Cijeli svijet je u ovoj
  situaciji. Moramo ruskog medvjeda ponovno poslati u pećinu i to
  moramo učiniti zajedno", pručio je Sadovij.
 Andrij Sadovij 

Andrij Sadovij

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet'

<para>
 Prošlo je nekoliko minuta i krenula je ruska invazija, a s
 njom i eksplozije na sjeveru, jugu i istoku zemlje. Napadi
 iz svih smjerova, iz Rusije, iz Bjelorusije i s Krima. I svim
 sredstvima. U Ukrajinu su ušli tenkovi, granate lete iz vojnih
 brodova, rakete iz helikoptera i aviona. Rusi gađaju zračne baze,
 mostove, vojnu infrastukturu, bombardirali su i kijevski
 aerodrom, zauzeli su zračnu luku 20 kilometara od Kijeva i
 elektranu u Černobilu. Ali, pogodili su i srušili neke stambene
 zgrade. Dosad je, prema informacijama s ukrajinske strane
 poginulo 57 ljudi, među njima ima civila. I tako je počeo
 rat u Ukrajini. Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu
 da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom.
</para>
<para>
 Sve se dogodilo u tri ujutro. Već prije prvih raketa, svijet zna
 da kreće invazija. Zloguki prorok je Google maps, prikazuje
 prometnu gužvu na ruskoj cesti prema Ukrajini, a svima je
 jasno da su poslagani tenkovi spremni za napad. Paralelno u
 New Yorku, još traju posljednji uzaludni apeli.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 António Guterres, glavni tajnik UN-a molio je za
 zaustavljanje napada i davanje prilike miru. Mir? Ma kakvi –
 uzvraća Putin. Miris baruta i detonacije bude Ukrajince, a
 amaterske snimke granatiranja preplavile su planet. Nitko
 još ne želi vjerovati da se ovo stvarno događa. Do svitanja pak
 svi postaju svjesni. Ne. Ipak sve ono što su zapadni obavještajci
 zadnjih tjedana najavljivali nije bila histerija i laž. Sve je
 bila istina. Počela je invazija.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ccc044ce-c353-11ec-adb5-4661a5d38be0"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ruski avioni, helikopteri, tenkovi u zemlju ulaze iz tri pravca -
 sa sjevera iz Bjelorusije, s istoka iz Rusije, te s juga s
 anektiranog Krima. Prvo su raketnim udarima napadnuti sustavi
 ukrajinske protuzračne obrane, vojne baze oko Kijeva, Mariupolja,
 Kramatorska, Harkiva, Lutska, Dnjipra i Hersona. Rusi tvrde da su
 u prvih par sati onesposobili 11 aerodroma, tri zapovjedna centra
 i ukrajinsku pomorsku bazu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
 ministarstva obrane govori: "Ukrajinski vojnici koji su se
 predali neće biti izloženi napadu. Oružje ruske vojske s velikom
 preciznošću onesposobljava ukrajinsku vojnu infrastrukturu,
 proturaketnu obranu, vojne aerodrome i borbene zrakoplove. Ruska
 vojska ne napada ukrajinske gradove, civili nisu ugroženi".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 No iz drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkiva
 dolaze slike srušenih stambenih zgrada. Rusi su zauzeli
 i kijevski vojni aerodrom, ušli su i u zatvorenu zonu Černobila.
 Među planovima je navodno i desant ruskih padobranaca na Kijev.
 Ukrajinski predsjednik proglasio je ratno stanje, uveo policijski
 sat. Iz sata u sat Zelenski naciju izvještava o prodoru
 okupatora.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Najteža je situacija na jugu, naše snage snažno odupiru
 neprijatelju. Pritišću nas iz okupiranog Krima i pokušavaju se
 probiti u smjeru Mariupolja", govori ukrajinski predsjednik
 Volodimir Zelenksij.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ccc963ce-c353-11ec-ab88-4661a5d38be0"/>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ukrajinsko ministarstvo obrane ponosno na Twitteru objavljuje i
 fotografije zarobljenih ruskih vojnika. Oleksij
 Reznikov, ukrajinski ministar obrane kaže da
 su <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 ukrajinske vojne snage nanijele značajne gubitke ruskim
 okupatorima. "Danas će se deseci ili čak stotine neprijateljskih
 lijesova vratiti natrag u Rusiju", dodao je.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 A ovo su surove brojke. Kopnene snage Ukrajine broje 200.000
 vojnika, Rusije 850.000. Dvije tisuće ukrajinskih tenkova naspram
 12 tisuća ruskih i 12 tisuća ukrajinskih oklopnih vozila, a 30
 tisuća ruskih. U zraku također slični omjer - 69 ukrajinskih
 borbenih aviona, 770 ruskih, 34 helikopter naspram 544. A iz
 Moskve popodne stižu uobičajene protokolarne snimke susreta
 Putina i Pakistanskog premijera i Putina s ruskim
 poduzetnicima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 "Sve što se događa je najmanje zlo. Nisu nam ostavili nikakvu
 priliku za drugačije postupanje. Stvorili su takve sigurnosne
 rizike da nismo mogli drugačije. Svi pokušaji su propali.
 Propali. Iskreno i ja sam iznenađen", tvrdi pak
 Putin. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Profesor sa zagrebačkog fakulteta Zoran Kurelić
 za RTL Danas odgovara hoće li doći do toga da on postavi
 svoju garnituru vlasti. "Pa da, ako brzo završe vojne operacije
 ili ako vlada pobjegne ili bude eliminirana sigurno će se
 postaviti neka vlast, ali to će biti sukob koji će trajati
 godinama, što duže bude trajap to će sve više i više
 zakrviti". <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 I dok svi otvoreno nagađaju tko je srušio koliko čijih aviona ili
 helikoptera, tko je uništio koliko tenkova, zasad nitko ne želi
 spekulirati o broju poginulih u prvom danu sukoba. Dok se spušta
 prva noć na Putinov Blitzkrieg.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
  
</para>

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom Glavni tajnik UN-a molio je za zaustavljanje napada i davanje prilike miru. Mir? Ma kakvi – uzvraća Putin 
  Prošlo je nekoliko minuta i krenula je ruska invazija, a s
  njom i eksplozije na sjeveru, jugu i istoku zemlje. Napadi
  iz svih smjerova, iz Rusije, iz Bjelorusije i s Krima. I svim
  sredstvima. U Ukrajinu su ušli tenkovi, granate lete iz vojnih
  brodova, rakete iz helikoptera i aviona. Rusi gađaju zračne baze,
  mostove, vojnu infrastukturu, bombardirali su i kijevski
  aerodrom, zauzeli su zračnu luku 20 kilometara od Kijeva i
  elektranu u Černobilu. Ali, pogodili su i srušili neke stambene
  zgrade. Dosad je, prema informacijama s ukrajinske strane
  poginulo 57 ljudi, među njima ima civila. I tako je počeo
  rat u Ukrajini. Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu
  da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom.


  Sve se dogodilo u tri ujutro. Već prije prvih raketa, svijet zna
  da kreće invazija. Zloguki prorok je Google maps, prikazuje
  prometnu gužvu na ruskoj cesti prema Ukrajini, a svima je
  jasno da su poslagani tenkovi spremni za napad. Paralelno u
  New Yorku, još traju posljednji uzaludni apeli.
   
   António Guterres, glavni tajnik UN-a molio je za
  zaustavljanje napada i davanje prilike miru. Mir? Ma kakvi –
  uzvraća Putin. Miris baruta i detonacije bude Ukrajince, a
  amaterske snimke granatiranja preplavile su planet. Nitko
  još ne želi vjerovati da se ovo stvarno događa. Do svitanja pak
  svi postaju svjesni. Ne. Ipak sve ono što su zapadni obavještajci
  zadnjih tjedana najavljivali nije bila histerija i laž. Sve je
  bila istina. Počela je invazija.



   
  Ruski avioni, helikopteri, tenkovi u zemlju ulaze iz tri pravca -
  sa sjevera iz Bjelorusije, s istoka iz Rusije, te s juga s
  anektiranog Krima. Prvo su raketnim udarima napadnuti sustavi
  ukrajinske protuzračne obrane, vojne baze oko Kijeva, Mariupolja,
  Kramatorska, Harkiva, Lutska, Dnjipra i Hersona. Rusi tvrde da su
  u prvih par sati onesposobili 11 aerodroma, tri zapovjedna centra
  i ukrajinsku pomorsku bazu.
   
   Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
  ministarstva obrane govori: "Ukrajinski vojnici koji su se
  predali neće biti izloženi napadu. Oružje ruske vojske s velikom
  preciznošću onesposobljava ukrajinsku vojnu infrastrukturu,
  proturaketnu obranu, vojne aerodrome i borbene zrakoplove. Ruska
  vojska ne napada ukrajinske gradove, civili nisu ugroženi".
   
  No iz drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkiva
  dolaze slike srušenih stambenih zgrada. Rusi su zauzeli
  i kijevski vojni aerodrom, ušli su i u zatvorenu zonu Černobila.
  Među planovima je navodno i desant ruskih padobranaca na Kijev.
  Ukrajinski predsjednik proglasio je ratno stanje, uveo policijski
  sat. Iz sata u sat Zelenski naciju izvještava o prodoru
  okupatora.
   
  "Najteža je situacija na jugu, naše snage snažno odupiru
  neprijatelju. Pritišću nas iz okupiranog Krima i pokušavaju se
  probiti u smjeru Mariupolja", govori ukrajinski predsjednik
  Volodimir Zelenksij.



   
  Ukrajinsko ministarstvo obrane ponosno na Twitteru objavljuje i
  fotografije zarobljenih ruskih vojnika. Oleksij
  Reznikov, ukrajinski ministar obrane kaže da
  su 
  ukrajinske vojne snage nanijele značajne gubitke ruskim
  okupatorima. "Danas će se deseci ili čak stotine neprijateljskih
  lijesova vratiti natrag u Rusiju", dodao je.
   
  A ovo su surove brojke. Kopnene snage Ukrajine broje 200.000
  vojnika, Rusije 850.000. Dvije tisuće ukrajinskih tenkova naspram
  12 tisuća ruskih i 12 tisuća ukrajinskih oklopnih vozila, a 30
  tisuća ruskih. U zraku također slični omjer - 69 ukrajinskih
  borbenih aviona, 770 ruskih, 34 helikopter naspram 544. A iz
  Moskve popodne stižu uobičajene protokolarne snimke susreta
  Putina i Pakistanskog premijera i Putina s ruskim
  poduzetnicima.
   
  "Sve što se događa je najmanje zlo. Nisu nam ostavili nikakvu
  priliku za drugačije postupanje. Stvorili su takve sigurnosne
  rizike da nismo mogli drugačije. Svi pokušaji su propali.
  Propali. Iskreno i ja sam iznenađen", tvrdi pak
  Putin. 
   
  Profesor sa zagrebačkog fakulteta Zoran Kurelić
  za RTL Danas odgovara hoće li doći do toga da on postavi
  svoju garnituru vlasti. "Pa da, ako brzo završe vojne operacije
  ili ako vlada pobjegne ili bude eliminirana sigurno će se
  postaviti neka vlast, ali to će biti sukob koji će trajati
  godinama, što duže bude trajap to će sve više i više
  zakrviti". 
   
  I dok svi otvoreno nagađaju tko je srušio koliko čijih aviona ili
  helikoptera, tko je uništio koliko tenkova, zasad nitko ne želi
  spekulirati o broju poginulih u prvom danu sukoba. Dok se spušta
  prva noć na Putinov Blitzkrieg.
   
   
 IZ SVIH STRANA, SVIM SREDSTVIMA 

IZ SVIH STRANA, SVIM SREDSTVIMA

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom

<para>
 Rano jutros, oko 5 sati po lokalnom vremenu, Rusija je pokrenula
 invaziju na Ukrajinu s tri strane, uz raketne napade s brodova i
 kopna, zračnu potporu i tenkove. Najveći je to napad na drugu
 državu u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ukrajina je uvela ratno stanje i policijski sat, a ruski
 predsjednik Putin, koji je noćas u obraćanju
 javnosti najavio operaciju, zaprijetio je da Ukrajini nitko ne
 smije pomoći.
</para>
<para>
 Ono što se očekivalo danima, počelo je. Potpuna ruska invazija sa
 svih strana, iz zraka, zemlje i mora. Brzo i dinamično da je
 gotovo zateklo Ukrajince.
</para>
<para>
 „Sama sam na poslu. Gdje ću bježati? Gdje da idem, recite mi,
 molim vas? Bože, moj!“, kazala je žena iz Ukrajine.
</para>
<para>
 Napad je počeo rano jutro, topničkim udarom ruskih raketa na
 nekoliko ukrajinskih gradova i to usporedno i na sjeveru, istoku
 i jugu. U strahu od granatiranja, spas se tražio u skloništima, a
 mnogi su se natiskali i na stanicama podzemne željeznice.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cc961398-c353-11ec-adb0-7a7f40b78d9a"/>
<para>
 „Osjećam paniku i strah. Ne znam koga da tražim pomoć. Strašno
 je!“, kazala je Elizaveta Melnik.
</para>
<para>
 Ceste na izlazu iz Kijeva satima su zakrčene automobilima, a za
 mnoge je bijeg bio jedini spas. S druge strane sablasno prazne
 ulice Kijeva. Tek redovi ispred banaka i bankomata, traži se
 gotovina, hrana, pune rezervoari automobila. No, ne bježe svi.
</para>
<para>
 Za to vrijeme ruski tenkovi i vojnici probijaju prve crte. Gađaju
 se vojne baze, zračne luke.
</para>
<para>
 „Bombardiraju nas na sve strane. Volim vas, mama i tata“, poručio
 je ukrajinski vojnik.
</para>
<para>
 Sa sjevera iz Bjelorusije, s istoka iz Rusije i pobunjeničkih
 regija, te s juga, napad je izvršen iz anektiranog Krima. Da se
 napada iz Bjelorusije, predsjednik Lukašenko nije demantirao, već
 samo da njihove snage ne sudjeluju.
</para>
<para>
 Iz Ukrajine dolaze slike, srušenih stambenih zgrada.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Susjeda je odvezla hitna. Ozlijeđena mu je noga, valjda
 šrapnel“, rekao je Mihail Ščerbakov.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ce91b12a-c353-11ec-be76-367911787eff"/>
<para>
 Ukrajinski predsjednik proglasio je ratno stanje, uveo policijski
 sat, prekinuo diplomatske odnose s Rusijom.
</para>
<para>
 „Rusija je ujutro podlo i samoubilački napala našu državu. Baš
 kao što je to činila fašistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu.
 Ukrajina će se braniti i neće prepustiti svoju slobodu, bez
 obzira na to što Moskva misli“, izjavio je Volodimir
 Zelenski, predsjednik Ukrajine.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ruski predsjednik, koji je sve to pokrenuo, danas je primio
 pakistanskog premijera, a nakon što je rano jutros objavio rat, i
 najavio demilitarizirati i 'denacificirati' Ukrajinu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 „Odlučio sam provesti specijalnu vojnu operaciju“, poručio je
 Vladimir Putin, predsjednik Rusije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Pozvao je ukrajinske vojnike da ostave oružje i vrate se
 obiteljima. Ali i zaprijetio svima koji odluče pomoći Ukrajini.
</para>
<para>
 „Tko god nas pokuša zaustaviti i prijeti našoj zemlji i našem
 narodu, treba znati da će ruski odgovor biti trenutačan i dovesti
 do posljedica s kakvim se niste suočili nikad u svojoj povijesti.
 Spremni smo na sve“, izjavio je Putin.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="cc841abc-c353-11ec-a30f-7a7f40b78d9a"/>
<para>
 Kijev cijeli dan poziva Ukrajince na obranu zemlje, a tvrde da se
 uspješno opiru neprijatelju, i pokazuju nekoliko srušenih vojnih
 helikoptera i aviona.
</para>
<para>
 „Ukrajinske vojne snage nanijele su značajne gubitke ruskim
 okupatorima. Danas će se deseci ili čak stotine neprijateljskih
 ljesova vratiti natrag u Rusiju“, kazao je Oleksij
 Reznikov, ukrajinski ministar obrane.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Ruska strana ipak je sve bliže Kijevu, zauzeli su kijevski vojni
 aerodrom. Ruski tenkovi na ulazu u drugi najveći ukrajinski grad
 Harkiv, ušli su i u zatvorenu zonu Černobila. Rusko ministarstvo
 tvrdi - Ukrajinci napuštaju položaje i sve ide po planu, a stižu
 i snimke podizanja ruske zastave.
</para>
<para>
 „Posebno želim naglasiti da ruske oružane snage ne izvode udare
 na ukrajinske gradove, civilno stanovništvo nije ugroženo“, kazao
 je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
 ministarstva obrane.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Među planovima je navodno i desant ruskih padobranaca na glavni
 grad Kijev. Broj žrtava stalno se povećava.
</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="d41ebd18-c353-11ec-a886-42385e526088"/>
<para>
 „U napadima je poginulo 40 vojnika, uglavnom graničara, i desetak
 civila“, izjavio je Oleksij Arestovič, savjetnik
 predsjednika Ukrajina.
</para>
<para>
 Dok Ukrajina gori, u pobunjeničkim regijama mir, ako je vjerovati
 snimkama ruske televizije.  
</para>
<para>
 „Praktički nema napada na Donjecku Narodnu Republiku.
 Neprijateljski položaji su uništeni“, poručio je Denis
 Pušilin, vođa proruske separatističke vlade Donjetske
 regije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Rusi su prema ukrajinskim izvorima izveli već više od dvjesto
 napada. Iz Kremlja poručuju, operacija će trajati koliko god bude
 trebalo.
</para>

Rusija napala Ukrajinu! Usred noći krenula invazija, napadnut cijeli niz gradova. Uvedeno ratno stanje:  Zavladala opća panika Kijev cijeli dan poziva Ukrajince na obranu zemlje, a tvrde da se uspješno opiru neprijatelju, i pokazuju nekoliko srušenih vojnih helikoptera i aviona 
  Rano jutros, oko 5 sati po lokalnom vremenu, Rusija je pokrenula
  invaziju na Ukrajinu s tri strane, uz raketne napade s brodova i
  kopna, zračnu potporu i tenkove. Najveći je to napad na drugu
  državu u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
   
  Ukrajina je uvela ratno stanje i policijski sat, a ruski
  predsjednik Putin, koji je noćas u obraćanju
  javnosti najavio operaciju, zaprijetio je da Ukrajini nitko ne
  smije pomoći.


  Ono što se očekivalo danima, počelo je. Potpuna ruska invazija sa
  svih strana, iz zraka, zemlje i mora. Brzo i dinamično da je
  gotovo zateklo Ukrajince.


  „Sama sam na poslu. Gdje ću bježati? Gdje da idem, recite mi,
  molim vas? Bože, moj!“, kazala je žena iz Ukrajine.


  Napad je počeo rano jutro, topničkim udarom ruskih raketa na
  nekoliko ukrajinskih gradova i to usporedno i na sjeveru, istoku
  i jugu. U strahu od granatiranja, spas se tražio u skloništima, a
  mnogi su se natiskali i na stanicama podzemne željeznice.



  „Osjećam paniku i strah. Ne znam koga da tražim pomoć. Strašno
  je!“, kazala je Elizaveta Melnik.


  Ceste na izlazu iz Kijeva satima su zakrčene automobilima, a za
  mnoge je bijeg bio jedini spas. S druge strane sablasno prazne
  ulice Kijeva. Tek redovi ispred banaka i bankomata, traži se
  gotovina, hrana, pune rezervoari automobila. No, ne bježe svi.


  Za to vrijeme ruski tenkovi i vojnici probijaju prve crte. Gađaju
  se vojne baze, zračne luke.


  „Bombardiraju nas na sve strane. Volim vas, mama i tata“, poručio
  je ukrajinski vojnik.


  Sa sjevera iz Bjelorusije, s istoka iz Rusije i pobunjeničkih
  regija, te s juga, napad je izvršen iz anektiranog Krima. Da se
  napada iz Bjelorusije, predsjednik Lukašenko nije demantirao, već
  samo da njihove snage ne sudjeluju.


  Iz Ukrajine dolaze slike, srušenih stambenih zgrada.
   
  „Susjeda je odvezla hitna. Ozlijeđena mu je noga, valjda
  šrapnel“, rekao je Mihail Ščerbakov.



  Ukrajinski predsjednik proglasio je ratno stanje, uveo policijski
  sat, prekinuo diplomatske odnose s Rusijom.


  „Rusija je ujutro podlo i samoubilački napala našu državu. Baš
  kao što je to činila fašistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu.
  Ukrajina će se braniti i neće prepustiti svoju slobodu, bez
  obzira na to što Moskva misli“, izjavio je Volodimir
  Zelenski, predsjednik Ukrajine.
   
  Ruski predsjednik, koji je sve to pokrenuo, danas je primio
  pakistanskog premijera, a nakon što je rano jutros objavio rat, i
  najavio demilitarizirati i 'denacificirati' Ukrajinu.
   
  „Odlučio sam provesti specijalnu vojnu operaciju“, poručio je
  Vladimir Putin, predsjednik Rusije.
   
  Pozvao je ukrajinske vojnike da ostave oružje i vrate se
  obiteljima. Ali i zaprijetio svima koji odluče pomoći Ukrajini.


  „Tko god nas pokuša zaustaviti i prijeti našoj zemlji i našem
  narodu, treba znati da će ruski odgovor biti trenutačan i dovesti
  do posljedica s kakvim se niste suočili nikad u svojoj povijesti.
  Spremni smo na sve“, izjavio je Putin.



  Kijev cijeli dan poziva Ukrajince na obranu zemlje, a tvrde da se
  uspješno opiru neprijatelju, i pokazuju nekoliko srušenih vojnih
  helikoptera i aviona.


  „Ukrajinske vojne snage nanijele su značajne gubitke ruskim
  okupatorima. Danas će se deseci ili čak stotine neprijateljskih
  ljesova vratiti natrag u Rusiju“, kazao je Oleksij
  Reznikov, ukrajinski ministar obrane.
   
  Ruska strana ipak je sve bliže Kijevu, zauzeli su kijevski vojni
  aerodrom. Ruski tenkovi na ulazu u drugi najveći ukrajinski grad
  Harkiv, ušli su i u zatvorenu zonu Černobila. Rusko ministarstvo
  tvrdi - Ukrajinci napuštaju položaje i sve ide po planu, a stižu
  i snimke podizanja ruske zastave.


  „Posebno želim naglasiti da ruske oružane snage ne izvode udare
  na ukrajinske gradove, civilno stanovništvo nije ugroženo“, kazao
  je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog
  ministarstva obrane.
   
  Među planovima je navodno i desant ruskih padobranaca na glavni
  grad Kijev. Broj žrtava stalno se povećava.



  „U napadima je poginulo 40 vojnika, uglavnom graničara, i desetak
  civila“, izjavio je Oleksij Arestovič, savjetnik
  predsjednika Ukrajina.


  Dok Ukrajina gori, u pobunjeničkim regijama mir, ako je vjerovati
  snimkama ruske televizije.  


  „Praktički nema napada na Donjecku Narodnu Republiku.
  Neprijateljski položaji su uništeni“, poručio je Denis
  Pušilin, vođa proruske separatističke vlade Donjetske
  regije.
   
  Rusi su prema ukrajinskim izvorima izveli već više od dvjesto
  napada. Iz Kremlja poručuju, operacija će trajati koliko god bude
  trebalo.
 PREGLED DANAŠNJEG NAPADA 

PREGLED DANAŠNJEG NAPADA

Rusija napala Ukrajinu! Usred noći krenula invazija, napadnut cijeli niz gradova. Uvedeno ratno stanje:  Zavladala opća panika

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:<hmn:linebreak/>" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz Zagreba</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="243b1384-fc90-11ed-823d-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske Labin</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi.</para>

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?' Vodimo vas u rasprodanu zagrebačku Arenu, ne na nastup neke glazbene zvijezde nego na duhovni koncert &quot;Progledaj srcem&quot;. Na sedmo ovakvo okupljanje stiglo je 17 tisuća ljudi, a što ih je tamo dočekalo i kakva je atmosfera provjerila je reporterka RTL-a Danas Ružica Đukić Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz ZagrebaGlavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima."Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske LabinMario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha."Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi. 'progledaj srcem' 

'progledaj srcem'

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave.</para>

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića Smeđi medvjed na Crvenom je popisu ugroženih životinja te je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda."Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave. USTRIJELILI I SRNDAĆA 

USTRIJELILI I SRNDAĆA

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje<ulink url="https://www.24sata.hr/news/ekskluzivno-posvojila-dijete-iz-dr-konga-zambiju-je-napustila-dan-prije-uhicenja-hrvata-913495"> 24 sata.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.</para><hmn:article id="0a5bc29e-fba3-11ed-af86-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.</para><hmn:article id="a8e6a2d8-f4a2-11ed-b5ca-aeb168bccb55" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode.</para>

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin. Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje 24 sata.Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode. 6. PROSINCA 2022.  

6. PROSINCA 2022. 

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija"</para>

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene' &apos;Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama&apos;, poručila je ravnateljica škole u Strožancu Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija" RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU 

RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U utorak je bilo dvije godine od kako je u noći preuzeo vlast nad Zagrebom, a u nedjelju će biti godišnjica kako je i službeno krenuo s čišćenjem svih problema glavnog grada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tomislav Tomašević ima još pola mandata ispred sebe i tek treba vidjeti kako će ga iskoristiti. Najavio je da će izgraditi 22 vrtića - ono što nikome nije uspjelo u jednom mandatu, ali i da će napraviti novi stadion na Maksimiru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, mi smo odlučili pitati vas što mislite o Tomaševiću, odnosno radi li dobar posao za glavni grad Hrvatske.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="034257da-fed1-11ed-a154-de3ea319bc28"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najviše vas, čak 58 posto odgovorilo je sa "Apsolutno, već je sada bolji od svog prethodnika" što sugerira da Tomašević ima veliku potporu i za nove izbore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tek 23 posto vas kaže da je Milan Bandić bio samo jedan i da ga nitko nikad neće moći zamijeniti, dok svaki peti ispitanik, odnosno 19 posto vas kaže da nije iz Zagreba pa ih se to niti ne tiče.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U našoj novoj anketi pitamo vas hoćete li si moći priuštiti svinjetinu koja polako postaje skuplja od janjetine.</para><hmn:taxon taxonomyname="polls" id="e850fb7c-004a-11ee-ada7-da9230f0d668"/>

Ima li Tomašević podršku građana? Čak 58 posto vas kaže da je bolji i od pokojnog Bandića Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova U utorak je bilo dvije godine od kako je u noći preuzeo vlast nad Zagrebom, a u nedjelju će biti godišnjica kako je i službeno krenuo s čišćenjem svih problema glavnog grada.Tomislav Tomašević ima još pola mandata ispred sebe i tek treba vidjeti kako će ga iskoristiti. Najavio je da će izgraditi 22 vrtića - ono što nikome nije uspjelo u jednom mandatu, ali i da će napraviti novi stadion na Maksimiru.No, mi smo odlučili pitati vas što mislite o Tomaševiću, odnosno radi li dobar posao za glavni grad Hrvatske.Najviše vas, čak 58 posto odgovorilo je sa "Apsolutno, već je sada bolji od svog prethodnika" što sugerira da Tomašević ima veliku potporu i za nove izbore.Tek 23 posto vas kaže da je Milan Bandić bio samo jedan i da ga nitko nikad neće moći zamijeniti, dok svaki peti ispitanik, odnosno 19 posto vas kaže da nije iz Zagreba pa ih se to niti ne tiče.Preostaje za vidjeti kako će proći izbori za dvije godine, hoće li Možemo! imati ikakvog suparnika, ali i može li Tomašević napraviti novi rekord i pobijediti s više od 199.630 glasova.U našoj novoj anketi pitamo vas hoćete li si moći priuštiti svinjetinu koja polako postaje skuplja od janjetine. PITALI SMO VAS 

PITALI SMO VAS

Ima li Tomašević podršku građana? Čak 58 posto vas kaže da je bolji i od pokojnog Bandića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nogometaši Seville po sedmi put su osvojili Europsku ligu, u finalnom susretu u Budimpešti španjolska momčad je pobijedila Romu nakon jedanaesteraca s 5-2 (1-1, 1-1).</para><hmn:article id="5606210e-0043-11ee-bbb0-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon 90 minuta rezultat je bio 1-1, a isti je rezultat ostao i nakon 120 minuta. Tijekom jedanaesteraca svi su izvođači Seville bili precizni, redom su pogađali Ocampos, Lamela, Rakitić i Montiel za slavlje. Kod Rome je pogodio samo Cristante, dok je potom udarac Mancinija obranio Bono, a Ibanez je pogodio vratnicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim samog naslova pobjednika ovog natjecanja, ovo je finale imalo još jednu težinu. S obzirom da ni jedna od ove dvije momčadi kroz svoja nacionalna prvenstva nije osigurala igranje u Ligi prvaka iduće sezone, pobjednik je kao nagradu dobivao odlazak u to elitno natjecanje što je zaslužila Sevilla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski nogometaš Ivan Rakitić po drugi put je u karijeri sa Sevillom osvojio pobjednički pehar Europske lige, prvi puta je slavio 2014. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Raketa je prema SofaScoreu bio najbolji igrač utakmice s ocjenom 8,3.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Posebna noć za nas. Sedam od sedam. Svi su mi bili na tribinama - obitelj, žena i prijatelji. Sevilla je pokazala koliko je velika, ovo mi je jedna od najdražih noći u karijeri", rekao je Rakitić koji je pobjedu proslavio zaogrnut u hrvatsku zastavu, ali i s Hajdukovim šalom u rukama.</para><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/Cs7Y8DKomlx/"/><hmn:video id="9a3d0138-ff14-11ed-b0fc-de3ea319bc28"/>

Rakitić je slavio s hrvatskom zastovom i šalom Hajduka Hrvatski nogometaš Ivan Rakitić po drugi put je u karijeri sa Sevillom osvojio pobjednički pehar Europske lige, prvi puta je slavio 2014. godine Nogometaši Seville po sedmi put su osvojili Europsku ligu, u finalnom susretu u Budimpešti španjolska momčad je pobijedila Romu nakon jedanaesteraca s 5-2 (1-1, 1-1).Nakon 90 minuta rezultat je bio 1-1, a isti je rezultat ostao i nakon 120 minuta. Tijekom jedanaesteraca svi su izvođači Seville bili precizni, redom su pogađali Ocampos, Lamela, Rakitić i Montiel za slavlje. Kod Rome je pogodio samo Cristante, dok je potom udarac Mancinija obranio Bono, a Ibanez je pogodio vratnicu.Osim samog naslova pobjednika ovog natjecanja, ovo je finale imalo još jednu težinu. S obzirom da ni jedna od ove dvije momčadi kroz svoja nacionalna prvenstva nije osigurala igranje u Ligi prvaka iduće sezone, pobjednik je kao nagradu dobivao odlazak u to elitno natjecanje što je zaslužila Sevilla.Hrvatski nogometaš Ivan Rakitić po drugi put je u karijeri sa Sevillom osvojio pobjednički pehar Europske lige, prvi puta je slavio 2014. godine.Raketa je prema SofaScoreu bio najbolji igrač utakmice s ocjenom 8,3."Posebna noć za nas. Sedam od sedam. Svi su mi bili na tribinama - obitelj, žena i prijatelji. Sevilla je pokazala koliko je velika, ovo mi je jedna od najdražih noći u karijeri", rekao je Rakitić koji je pobjedu proslavio zaogrnut u hrvatsku zastavu, ali i s Hajdukovim šalom u rukama. 'SEDAM OD SEDAM' 

Zelenskij: Rusija je počela 'bitku za Donbas'

Najčitanije

Pratite Izvanredne vijesti RTL-a u 13.30: Donosimo najnovije informacije o ratu u Ukrajini

Bivši član ruskog parlamenta: 'Rusija ne može pobijediti. Smjestili su nam, predlažem mirovne pregovore'

RTL donosi kartu rata u Ukrajini mjesec dana od invazije. Herson je jedini veći grad koji su Rusi osvojili

Mariupolj je pod žestokim ruskim napadom nakon što su se Ukrajinci odbili predati

Mariupolj je pod žestokim ruskim napadom nakon što su se Ukrajinci odbili predati

Još iz rubrike

Pogledajte kartu sukoba: Borbe se u Ukrajini vode duž tri glavna pravca

Istine, laži i propaganda: Rusko-ukrajinski rat informacijama vodi se i na društvenim mrežama i u medijima

U Borodjanki skupljaju mrtve. Oksana gleda tijelo muškarca, ima vrećicu na glavi, hlače su mu spuštene: 'Upucan je u glavu'

Više s weba

Pročitajte još

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet'

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom

Rusija napala Ukrajinu! Usred noći krenula invazija, napadnut cijeli niz gradova. Uvedeno ratno stanje: Zavladala opća panika

Pročitajte još

Ruski ministar Šojgu: 'Zapovjedio sam povlačenje snaga sa zapadne obale Dnjepra'

Gradonačelnik Lavova za RTL: 'Mogu napasti Hrvatsku sutra ako to žele. Tko zna što im sve može pasti na pamet'

Kako je počeo rat u Ukrajini? Prošli tjedan Rusi su se rugali cijelom svijetu da ratovi ne počinju srijedom, ali očito počinju četvrtkom

Rusija napala Ukrajinu! Usred noći krenula invazija, napadnut cijeli niz gradova. Uvedeno ratno stanje: Zavladala opća panika

Više s weba