Visoke cijene su prevagnule. Za isti novac na vagi puno je manje namirnica nego lani.
"To je nevjerojatno koliko je to beskrupulozno otišlo gore", kaže Danica Rukavina iz Zagreba.
"Evo u dućan idem uzeti sad nešto što mi je najpotrebnije, nema više da možeš uzeti nešto više", poručuje Marija Banoci iz Zagreba.
I zaista. Svakog od 19 prošlih mjeseci hrana je bila skuplja nego prethodni mjesec, a najviše se to vidi na voću i povrću.
Cijena naranče u trgovinama tako je skočila 213 posto, 115 posto više plaćamo kelj, krumpir 98 posto. Skuplje su i jabuke za 86, ali i mrkve – 78 posto.
Hrvatska je uz Slovačku zabilježila najsnažniji rast cijena u Europskoj uniji.
"Da nema novca kod kućanstava, cijene ne bi rasle. Ako kućanstva nemaju dovoljno novca, ne troše i cijene padaju. To se dogodilo u turizmu ove godine kad su očekivanja bila vrlo visoka. Ponuđači turističkih usluga su podigli cijene, ali su mnogi usred sezone cijene spuštali jer ih potrošači nisu htjeli platiti te cijene", poručuje ekonomski analitičar, Damir Novotny.
Ista sudbina očekuje i trgovinu, smatraju stručnjaci jer su cijene rasle puno brže nego što bi trebale. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 15 posto brže su rasle cijene na policama u trgovinama nego one kod proizvođača.
"To je slobodno tržište, realno svaki prodajni lanac prvo će maksimizirati svoj profit. Američki poznati lanac je probao skroz ukinuti popuste – idemo samo s fer cijenama i dionice su im pale 50 posto. Direktor koji je pokrenuo tu priču dobio je otkaz. Ljudi žele iluziju benefita gdje su oni nadmudrili lanac, kao ja sam uzeo bolju cijenu dobio sam nešto dva za jedan", govori Dalibor Šumiga, specijalist za potrošačku psihologiju.
Trgovci tvrde – marže nismo dizali, veći su troškovi.
"Mi trebamo imati u vidu da malo roba proizvodimo kod nas, većina robe koju imamo na policama je iz uvoza, odnosno Europske unije i to je utjecalo na cijene kakve jesu", kaže Mirko Budimir, potpredsjednik izvršnog odbora HUP-Udruge trgovina.
Upravo se čita
Upravo se čita
Tijekom kolovoza kroz fiskalne blagajne naplaćeno je milijardu i pol eura više nego lani.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine to je gotovo 20 posto veći iznos. No usporedi li se broj računa, izdano ih je tek neznatno manje nego lani.
Cijene će rasti dok god su potrošači to spremni platiti. Najbolje se to vidi na primjeru Dalmacije i Slavonije.
"Tamo se nitko ne usudi prodavati kavu za 5 eura jer je u Osijeku nikome ne bi mogao prodati, a u Dubrovniku je to moguće", zaključuje Novotny.
A što donosi budućnost, više se nitko ne usudi reći.
