Name: Doznajemo! Zapečaćenu jahtu odvezla posada angažirana samo za taj posao. Kapetan je iz Splita
Uploaded: 2023-01-24T18:28:57.000Z
Channel: RTL Danas
Description: rtl.hr video

Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bila je to posada za poseban zadatak. Kako RTL doznaje - petero hrvatskih državljana koji su IRINU VU prebacili u Tursku angažirani su samo za taj transfer.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministar Butković je priznao da sankcionirana ruska jahta nije bila zapečaćena, a država u sustav nije unijela blokadu. Istraga o svemu traje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Viš<emphasis>e u prilogu..</emphasis></para><hmn:video id="f718a730-9c14-11ed-bd65-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Doznajemo! Zapečaćenu jahtu odvezla posada angažirana samo za taj posao. Kapetan je iz Splita Granična postaja Gruž. Mjesto na kojem je IRINA VU izašla iz teritorijalnih voda - potpuno legalno Bila je to posada za poseban zadatak. Kako RTL doznaje - petero hrvatskih državljana koji su IRINU VU prebacili u Tursku angažirani su samo za taj transfer.Ministar Butković je priznao da sankcionirana ruska jahta nije bila zapečaćena, a država u sustav nije unijela blokadu. Istraga o svemu traje.Više u prilogu.. Istraga traje 

RTL VPN Stream BCK 5h-2023-01-24 19-26-16-9.JPG

Napolitanke, ajvar, pasirana rajčica... Zašto naše proizvode koje izvozimo plaćamo skuplje od onih koji uvoze?

RTL Danas

Doznajemo! Zapečaćenu jahtu odvezla posada angažirana samo za taj posao. Kapetan je iz Splita

Istraga traje

Članak

Ana Mlinarić

Postroll

Preroll

RTL VPN Stream BCK 5h-2023-01-24 19-26-16-9.JPG 

Doznajemo! Zapečaćenu jahtu odvezla posada angažirana samo za taj posao. Kapetan je iz Splita 

screenshotf718a730-9c14-11ed-bd65-32e04c3867ce.jpeg

Vijesti videa

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/f718a730-9c14-11ed-bd65-32e04c3867ce/original

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.</para><hmn:article id="8635b4b6-c3d0-11ed-820d-c25d2d1cdbce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.</para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan.</para>

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star? Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan On je bio starac, da sam ga maknuo, srušio bi mu se svijet. Tako se jučer nadbiskup Đuro Hranić pravdao što je župnika koji maltretira djevojčice ostavio u službi. Jer kao, kad je netko star onda više ne može nikoga zlostavljati. Što se događalo u vukovarskom Sotinu?Vukovarsko naselje Sotin, 2016. godina. Majke ministrantica upozorile su nadbiskupa Hranića da se iza oltara događa nešto stravično. Seksualno zlostavljanje djevojčica navodno je trajalo godinama. Očajni roditelji imenovili su zlostavljača, velečasnog Rajčevca i od nadbiskupa očekivali pomoć."Umjesto toga u lipnju 2017. godine došao je u Sotin u tu župu u kojoj je ovaj zlostavljao djecu, zajedno sa tim zlostavljačem je držao misu i nakon mise je rekao da određeni vjernici iz ove župe kleveću toga svećenika", rekao je Hrvoje Šimčević, novinar Novosti.Sramotna reakcija, govori nam novinar koji je razotkrio slučaj, razbjesnila je roditelje koji su odlučili reći dosta. Poslali su još dva pisma i zaprijetili policijom i papom. Tek tada nadbiskup je reagirao, prijavio zlostavljača, ali ga još tri godine ostavio među djecom!"Najgore od svega je da je moguće da je i nakon što ga je Hranić tamo ostavio – on mogao zlostavljati i dalje djecu jer imam fotodokaze da je velečasni Rajčevac držao mise sve do kraja 2019. godine u prisustvu ministrantica", istaknuo je Šimičević.Slučaj je došao do DORH-a koji je podigao optužnicu za zlostavljanje pet ministrantica, ali i do samog Vatikana. Optuženi svećenik u međuvremenu je preminuo. Pritisnut brojnim pitanjima, nadbiskup je na bizaran način pokušao objasniti zašto je osumnjičenog ostavio među djecom."On tada više nije bio sposoban za takve stvari. To da je nešto, ja sam imao nekakvu moralnu sigurnost da se tamo više neće ništa dogoditi", rekao je nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić.Imao je nadbiskup i elegantno rješenje, optuženog svećenika mogao je umiroviti sa 75. godina, no ni to nije učinio.Na pitanje o tome misli li da ga je trebao umiroviti u travnju 2018. Hranić je odgovorio: "Stvarno nisam smatrao da je nužno da ga umirovim".Je li postupak nadbiskupa suprotan točno propisanim smjernicama crkve kada se radi o pedofiliji, treba istražiti, govori nam Darko Pavičić, novinar koji desetljećima prati crkvena pitanja."Ono što je važno da se u takvim situacijama klerika koji je osumnjičen za to djelo, miče od maloljetnika i sa službe udaljava dok se cijela stvar ne istraži. Također, on je cijelo vrijeme nevin", rekao je Pavičić.Skandal dolazi u neugodno vrijeme za crkvu i papu Franju. Dvojicu njegovih prethodnika povezuje se sa zataškavanjem. Benedikta XVI. da se oglušio na moguća zlostavljanja još dok je bio nadbiskup u Njemačkoj, a nedavno objavljeni dokumentarac kritizira papu Ivana Pavla Drugog zbog štićenja zlostavljača dok je bio kardinal u Krakowu. Optužbe nisu dokazane, ali sama sumnja na okretanje glave kosi se s porukama Pape Franje koji otvoreno govori o svim problemima u crkvi, pa i o pedofiliji."Osjećam se dužnim izraziti svoju bol i sram zbog nepopravljive štete koju su neki crkveni dužnosnici nanijeli djeci", istaknuo je papa Franjo.Poruka Franje je jasna, za pedofiliju optužuje klerikalizam i zatvorene krugove moći. Šteta koju je pedofilija nanijela Crkvi teško će se isprati bez iskrenog kajanja."To je jedan opća, globalna, generalna poruka Pape s vrha crkve. Mi smo na strani žrtve, žao nam je, kajemo se, on se kaje u nečije tuđe ime, on se kaje u ime zlostavljača", objasnio je Pavičić.Papa Franjo se dakle kaje, no njegove riječi do vukovarskog Sotina nisu došle. Hoće li za nadbiskupa Hranića biti posljedica, odlučit će Vatikan. NADBISKUP GA PRAVDAO 

NADBISKUP GA PRAVDAO

Što se događalo u Sotinu? Župnik koji je maltretirao djevojčice ostavljen u službi jer je star?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko.</para><hmn:article id="2f79a004-b9a5-11ed-82c1-42a3dd39d0ad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.</para><hmn:article id="0fd1e9ce-c101-11ed-935c-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema.</para>

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto Što se događa na pulskoj pedijatriji? U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale su otkaz. Bolnica je pred zidom - tko će se brinuti o malim pacijentima? Otkaz za otkazom. Čak tri u samo tjedan dana."Definitivno rekla bih prije svega iscrpljenost i mogućnost zapošljavanja na radnom mjestu jednakih primanja, a lakšeg opsega posla, manjeg opterećenja", kaže Irina Pucić, glavna sestra bolnice i pomoćnica ravnateljice za sestrinstvo.Pedijatrija ostaje na pet sestara u smjenskom radu i jednoj sestri u jutarnjoj smjeni. Premalo - za normalan rad treba ih još toliko."Nikad nije bilo govora o zatvaranju odjela i neće biti govora dokle god nas ima, postoje prekovremeni sati, reorganizacija, zatvaranje nekih drugih manje važnih, da tako kažem manje hitnijih odjela", poručuje Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice OB Pula.Bolnica ima trideset dana smisliti novo rješenje - jer toliko sestrama u odlasku traje otkazni rok! S pedijatrije ljudi sve češće odlaze."Pokušavamo naći razlog zašto baš s određenog odjela znači uvijek je tu težina posla. Napravit ćemo jednu anonimnu anketu gdje ćemo pokušati dobiti iskrene odgovore onih koji rade na tom odjelu", kaže Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.Pritisak doznajemo nije toliko na hospitalizaciji već u hitnoj ambulanti."Naša primarna funkcija je akutna bolnica i to nikad neće biti ugroženo", kaže Fedel.Sestre ne žele pred kameru, građani razumiju njihovo nezadovoljstvo."Ljudi traže tamo gdje im je bolje, ljudi traže možda neke promjene, mladi ljudi su tome skloni, bilo je to i za očekivat", kaže Zoran iz Pule."Zato što nemaju uvjete i slabo su plaćeni, to je najveći razlog", smatra Ana iz Pule."Ovo ća je unutra je preljubazno ja bi ih nagradila da imam s kim, sad sam s CT-a. Nemaju s čime, plaće slabe", govori Melita iz Kršana.U pulskoj bolnici radi 580 medicinskih sestara, dio će se preraspodijeliti na pedijatriju. Nedostaje ih još stotinu da sustav radi bez problema. JEDNA ZA DRUGOM 

JEDNA ZA DRUGOM

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.</para><hmn:article id="4b5385e0-3a90-11ed-9ac4-2231800e44cd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.</para><hmn:article id="5d6b3de4-a850-11ed-8efc-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što će onda raditi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje.</para>

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt  Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost Nikad više vojnici. Nikad više u rat za državu i bogate. Poruke su to antiratnih plakata i naljepnica koji su se pojavili u centru Zagreba baš u vrijeme kad je deset tisuća građana primilo poziv od Ministarstva obrane za određivanje ratnog rasporeda.Što je mnoge u vrijeme rata u Ukrajini prilično uzbunile. Jesu li antiratne poruke reakcija na pozive iz MORH-a, ne znamo, jer je autor poruka nepoznat.Sve je to pokušao razjasniti Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane.Je li MORH poslao 10.000 poziva za vojsku?"Tijekom godine ćemo uputiti 10.000 poziva vojnim obveznicima odnosno pričuvnicima Hrvatske vojske koji će dobiti raspored u pričuvnoj postrojbi Hrvatske vojske. U ožujku, travnju i svibnju oko 8.000 njih, a ostatak u listopadu, studenom i prosincu", govori.Što znači raspored radi popune pričuvnih postrojbi Oružanih snaga RH?"2007. godine privremeno je suspendirana obveza vojnog roka, ali kako kaže Ustav RH svi građani RH koji su na to sposobni imaju obvezu služenja i sudjelovanja u obrani RH. Pričuvne postrojbe osnažuju sposobnosti Hrvatske vojske kada je mir, pružanjem pomoći civilnim institucijama, ako ne daj Bože dođe do rata, pomaže profesionalnom dijelu Hrvatske vojske u obrani zemlje. U pričuvu mogu biti raspoređeni samo takozvani razvrstani pričuvnici, a to znači da su prošli vojno osposobljavanje ili kroz obavezno služenje vojnog roka ili kroz dragovoljno vojno osposobljavanje što je više od 10.000 mladića i djevojaka, ili su bili profesionalni pripadnici djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci, a to trenutno nisu, imaju obvezu služenja i na taj su način stekli vojno stručnu specijalnost temeljem koje se raspoređuju u pričuvne postrojbe", govori.Tko je odslužio vojni rok ili tko je prije bio profesionalni vojnik dobit će taj poziv?"Da", rekao je.Je li to nešto neuobičajeno? Znači li to da ljudi idu u vojsku?"Ne. Hrvatska vojska ima šest pričuvnih pješačkih pukovnija, dvije topničko raketne pukovnije, ima pukovniju protuzračne obrane, logističku pukovniju i dvije bojne - jedna inženjerska, jedna bojna veze. One se popunjavaju tim razvrstanim pričuvnicima koji su za to osposobljeni i imaju za to specijalnost", tvrdi.Zove ih se sada? Zvalo ih se i prije?"Zvalo ih se i inače, prošle godine u 11. mjesecu odrađena uvježbavanja o kojima je javnost bila obaviještena, bile su na vojnom poligonu Gašinci, vojnom poligonu Slunj i poligonu Crvena zemlja kod Knina i mediji su to prenosili. Doduše bilo je to u smanjenom obimu zbog pandemije, ali ove godine zbog prirodnog odljeva jer ljudi stariji od 55 godina nemaju obvezu služenja u pričuvi i zbog njih se pozivaju novi vojni obveznici", kaže.Možda su sada pozvani neki koji ranije nisu bili pozivani?"Da, koji nisu bili pozivani sada će dobiti raspored u jednu od pričuvnih postrojbi", pojašnjava.Što će onda raditi?"Tijekom godine, u skladu s planom koji kod nas radi Glavni stožer. Neki od njih će biti pozvani i na vojne vježbe", tvrdi.Dakle, sve to nema baš nikakve veze s ratom u Ukrajini i strahovima da u regiji stvari ne eskaliraju?"To je redovna aktivnost koju ministarstvo provodi svake godine. Nitko ne ide u rat i neće u skorije vrijeme", rekao je.Je li vrijeme da se otvori rasprava o vraćanju vojnog roka?"Odluka je na Saboru, kako je 2007. godine privremeno zamrznuo odluku, tako će kada se za to ukaže potreba za vojnim rokom onda će to učiniti. U Ustavu i dalje stoji obaveza", zaključuje. TREBA LI VRATITI VOJNI ROK? 

TREBA LI VRATITI VOJNI ROK?

Zašto će 10.000 ljudi dobiti poziv za vojsku i kakve to veze ima s ratom? Ravnatelj Jušić za Direkt 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!</para><hmn:article id="91e5e44e-b9f3-11ec-9f62-0242ac12002b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.</para><hmn:article id="0844a4bc-b9f0-11ec-9e53-0242ac13000e" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu!</para>

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan Kad idem u trgovinu, osjećam se kao na modnoj reviji. Eto, to o Hrvatskoj misli jedan Amerikanac koji se upravo doselio u Dubrovnik. Njegov je video postao viralan, a naša reporterka odlučila se raspitati što to stranci misle o nama. Kava, bura, strah od propuha, puno je hrvatskih misterija "Kao prvo, svi su visoki. Mislio sam da sam ja visok, a sad mi se čini kao da sam u zemlji divova. Druga stvar, svi dobro izgledaju. Jednostavno su prelijepi ljudi. I treće, svi se dobro odijevaju", govori na TikToku Gabriel Andrew Cordona, Amerikanac koji živi u Dubrovniku.Amerikanac o kojem već danima bruji hrvatski TikTok! Njegov subjektivni doživljaj Lijepe naše do sada je pogledalo preko 600 tisuća ljudi! A snalaženje ovog pastora koji se sa suprugom i dvoje djece s daleke Floride odlučio doseliti u Župu dubrovačku - svakodnevno prati tisuće sljedbenika!Naravno, najteže mu pada učenje hrvatskog jezika, a živeći na jugu počeo je i piti kavu! Ali to nije sve!"Pekare? O moj Bože! Burek! Odličan je, obožavam ga, baš smo ga jutros jeli! Nije bilo teško zavoljeti ga kao i vašu hranu općenito", govori Cordona.U Hrvatskoj obitelj Cordona definitivno planira živjeti sljedećih deset godina, a kako su se već dobrano udomaćili navikli su se i na dubrovačku južinu. Točnije, na to da za vrijeme iste ne rade ništa. No, ne i na oštru zimsku buru!"Bura dođe u sekundi! Toliko je snažna da mi je zapravo izbila zub!! Doista! Izlazila sam iz auta i vrata su mi odvalila zub, srećom našli smo ovdje u Župi dobrog zubara", kaže Gabrielova supruga Eillen.A iz daleke Amerike u mali komadić raja na krajnjem jugu Hrvatske prije šest godina radi ljubavi se doselila i Alex! I dok je njezin prapradjed s Kvarnera u potrazi za boljim životom išao preko bare, ona je napravila obrnuto! No, na Hrvatsku birokraciju i direktnost se još navikava."Hej, izgledaš debelo, jesi možda trudna? To sam čula nekoliko puta", kaže Alex Schmidt, Amerikanka koja živi u Dubrovniku.Da, pijemo kavu satima, ne sjedimo na betonu, izbjegavamo propuh, slavimo pečenjem na ražnju i naravno sve liječimo rakijom! Jer volimo društvo i gotovo!"Jednom sam slučajno otišla u krivom smjeru kada sam upoznavala zaručnikovog prijatelja, poljubili smo se u usta! Bilo je to odlično upoznavanje. Svi su pomislili ova Amerikanka je totalno izgubljena", kaže Schmidt.S najmlađeg kontinenta - Australije u grad pod Srđem preselila se i Samantha Todd. Na "pomalo" đir lako se naviknuti, zar ne?"Sviđa mi se kakva sam osoba postala ovdje. Puno sam opuštenija i sretnija, osjećam se sigurno", kaže Todd, Australka koja živi u Dubrovniku.Možda nije savršena, ali naša je! I dok mi često zaboravimo koliko ju volimo, lijepo je čuti da stranci misle da živimo u zemlji koja je doista najljepša na svijetu! NAJLJEPŠA NA SVIJETU? 

NAJLJEPŠA NA SVIJETU?

Što stranci misle o nama? Direkt s Amerikancem čiji je TikTok o Hrvatskoj postao viralan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač <emphasis>Vatrenih </emphasis>i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti <emphasis>devetka </emphasis>protiv Walesa u subotu na Poljudu.</para><heading2>Brunu Petkovića se neće forsirati</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.</para><hmn:article id="c7c5e3da-9a70-11ed-8c93-5a56c4712174" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.</para><heading2>Socijalne vještine našeg izbornika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.</para><heading2>Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistent</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba <emphasis>Vatrenih </emphasis>pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga.</para>

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa? Marko Livaja trebao bi biti &apos;devetka&apos; protiv Walesa u subotu na Poljudu Proteklih dana u hrvatskim medijima poteglo se pitanje, radile su se i ankete tko bi trebao biti prvi napadač Vatrenih i čini se kako je Zlatko Dalić prelomio. Prema pretpostavkama, Marko Livaja trebao bi biti devetka protiv Walesa u subotu na Poljudu.Brunu Petkovića se neće forsiratiOčekivala se "borba" za poziciju u prvih 11 između dvije zvijezde HNL-a, Brune Petkovića i Marka Livaje, tko će zgrabiti majicu napadača za Wales. No, do te bitke najboljih napadača HNL-a, ofenzivaca, ipak neće doći jer se Bruno Petković lakše ozlijedio prošle nedjelje u derbiju protiv Rijeke. Petković je, doduše, obavio pregled i s njegovim koljenom nije ništa ozbiljno te je on s reprezentacijom. Međutim, u situaciji kad Brunu Petkovića ne treba forsirati, Livaja realno iskače kao prva napadačka opcija - čvrsta.Sve osim toga, u ovom trenutku bi bilo veliko iznenađenje. K tome, Marko igra na Poljudu i za očekivati da će mu Dalić i zbog toga dati ulogu prvog napadača. Ipak igra kod kuće, Poljud je njegov dom, kuća, a domaćin je kod kuće na svom, tu je najbolji i najjači.Socijalne vještine našeg izbornikaPa, zašto tu filozofiju, socijalnu zakonitost mijenjati. Uz spomenuto, Zlatko Dalić pametan je lik pa će Livaju staviti u prvih 11 i zbog povratka Torcide na utakmice reprezentacije. Socijalne vještine koje izbornik ima u ovoj situaciji mogle bi biti presudne. Inače, prvi napadač Dinama Bruno Petković zadobio je lakšu ozljedu u prvom poluvremenu utakmice protiv Rijeke na Maksimiru prošle nedjelje.U 17. minuti uhvatio se za koljeno i otišao do klupe potražiti pomoć liječnika. Trener Dinama Ante Čačić odmah je poslao na zagrijavanje Josipa Drmića, no Petković je htio pokušati igrati dalje. Vratio se na teren, trčkarao još par minuta, no onda je stao kraj aut-linije i čekao da ga Čačić zamijeni, što se u 20. minuti i dogodilo.Livaja najbolji strijelac HNL-a kao i asistentZa spomenuti je da, ako će biti moguće, Petkovića će liječnička služba Vatrenih pokušati maksimalno osposobiti za sraz s Turskom dok će Petar Musa svoju priliku u napadu vjerojatno čekati s klupe.Livaja je, konačno, odradio šest utakmica u Kataru, odigrao je doduše 242 minute, ali njegov doprinos u osvajanju brončane medalje nije sporan. Za spomenuti kako je Marko Livaja i u ovoj sezoni na svom nivou. Prema statistici, u 31 odigranoj utakmici za Hajduk Marko Livaja ima 17 golova uz 10 asistencija, od toga je osam dodavanja došlo u prvenstvu. Uz to, ima i najviše stvorenih velikih šansi. Proljetno sunce nije Marka opilo, forma mu nije okopnjela te je on na brojci od 6 golova i asistencija u devet utakmica, a samim time u ovu akciju ulazi kao jasna prva napadačka snaga. JASNO K'O DAN 

JASNO K'O DAN

Zlatko Dalić prelomio i donio odluku o prvom napadaču protiv Walesa?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="4db63aaa-a0d2-11ed-9b05-660f2c0a9575"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio.</para><hmn:article id="272122a6-c715-11ed-a21d-12ae612d3170" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca.</para>

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio U pratnji tri pravosudna policajca, vezanih ruku i nogu, u splitsku sudnicu ušetao je s osmijehom na licu. Filip Zavadlav aktivno se uključio u ispitivanje svjedoka. Prvi na redu bio je socijalni radnik koji je dugi niz godina brinuo o obitelji Zavadlav."Što vi mislite, jesam li ja napravio ovo za što oni mene optužuju?", upitao je Filip Zavadlav.No odgovor svjedoka je uskratila sutkinja."A to ne možemo, takva pitanja svjedoku, znači samo one okolnosti o kojima svjedok može imati posrednih i neposrednih saznanja i činjenica a nikakva subjektivna mišljenja ili komentare, tako da vam to pitanje moram uskratiti", rekla je Višnja Strinić, sutkinja Županijskog suda u Splitu.U svom svjedočenju socijalni radnik je potvrdio da je znao za kalašnjikov, ali ne i da je oružje Filipovo. Filip mu je naime, pokazao sliku automatske puške."Ja nisam prijavio policiji da Filip ima kalašnjikov jer on zapravo nije ni rekao da ga ima. On je pokazivao neke slike dok je bio na brodu, s nekom curom iz Beograda, pa onda je pokazao i taj neki kalašnjikov koji je bio bez njega na slici, samo slika kalašnjikova. Ja znam da sam mu ja rekao da mu to nije potrebno, da to nisu načini, da je htio impresionirati tu curu zapravo iz Beograda", rekao je Zlatko Lovrić pa dodao da mu nije rekao da ga ima u posjedu.Zavadlava se tereti da je prije tri godine s trideset i sedam metaka ispucanih upravo iz kalašnjikova ubio trojicu muškaraca u Varošu. Osuđen je bio na 40 godina no Visoki kazneni sud je vratio slučaj na ponovno suđenje jer nisu bili utvrđeni motivi. Obrana je zatražila ponovno ispitivanje i sudskih vještaka, no sud je taj prijedlog danas odbio."Uređujuća sutkinja je odbila sve te naše prijedloga, odnosno najvažnije vezano za psihijatrijska vještačenja i kaznenu evidenciju oštećenih. Protiv toga nemamo prava posebne žalbe ali u svakom slučaju ćemo reagirati kad budemo mogli, odnosno u žalbi na kompletnu presudu", rekao je Tadiša Milošević, odvjetnik Filipa Zavadlava.Na današnje ročište bilo je pozvano devet svjedoka, no došla su samo tri. Nova ispitivanja nastavit će se sredinom idućeg mjeseca. NASTAVLJENO SUĐENJE 

NASTAVLJENO SUĐENJE

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

Opet je rasprodao Lisinski, a o zabrani cajki u Hrvatskoj kaže: 'Iznenađen sam, znam da ljudi vole' Sergej Ćetković i večeras zabavlja zagrebačku publiku, a prije nego je izašao na pozornicu porazgovarao je s Majom Oštro Flis.

Govori kako je lude bio sreće jer toliko je već puta rasprodao Lisinski - ovo mu je, govori, 12 put.

Što se tiče sinoćnjeg koncerta kaže da je bilo predivno, a nada se da će i večeras prenijeti dio atmosfere na publiku. &quot;Rođendan sam počeo slaviti u Varaždinu, pa onda u Ljubljani, pa u Crnoj Gori i sada u Zagrebu. Rođendanska žurka traje do kraja mjeseca&quot;, govori.

Ističe i kako izlazi i sedmi studijski album i nova turneja pa će biti i preko ljeta u Hrvatskoj.

Upitan oko zabrane cajki u Hrvatskoj govori: &quot;Muzika je muzika, ona uvijek nađe put do publike. Ja ne radim razliku. Iznenađen sam zabranama jer znam koliko ljudi vole glazbu iz Srbije&quot;, kaže. 

<para>Sergej Ćetković i večeras zabavlja zagrebačku publiku, a prije nego je izašao na pozornicu porazgovarao je s Majom Oštro Flis.

Govori kako je lude bio sreće jer toliko je već puta rasprodao Lisinski - ovo mu je, govori, 12 put.

Što se tiče sinoćnjeg koncerta kaže da je bilo predivno, a nada se da će i večeras prenijeti dio atmosfere na publiku. &quot;Rođendan sam počeo slaviti u Varaždinu, pa onda u Ljubljani, pa u Crnoj Gori i sada u Zagrebu. Rođendanska žurka traje do kraja mjeseca&quot;, govori.

Ističe i kako izlazi i sedmi studijski album i nova turneja pa će biti i preko ljeta u Hrvatskoj.

Upitan oko zabrane cajki u Hrvatskoj govori: &quot;Muzika je muzika, ona uvijek nađe put do publike. Ja ne radim razliku. Iznenađen sam zabranama jer znam koliko ljudi vole glazbu iz Srbije&quot;, kaže.</para>

Opet je rasprodao Lisinski, a o zabrani cajki u Hrvatskoj kaže: 'Iznenađen sam, znam da ljudi vole'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prije točno tri godine potres od 5 cijelih 5 stupnjeva prema Richteru u 6 sati i 24 minute pogOdio je Zagreb. Prizori trudnica i majki s bebama ispred Petrove obišle su svijet. Djeca su proslavila treći rođendan - a obnova u bolnici tek počela. Potresnog jutra prisjetile su se majke i zaposlenici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lukrecija je rođena u 26-om tjednu trudnoće. Na dan potresa imala je tri dana i 722 grama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njena majka Antonija Bračić kaže: "Ne znaš što se događa. To su tak svi bili zašuškani da više nitko nije znao koje je čije dijete osim po narukvicama. Kad sam došla pitati je li sve ok, samo su rekli: recite mi broj. Kad su rekli broj – bilo je ok je".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U portirskoj kućici to jutro bilo je 26 beba. Lukrecija je prestala disati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neonatologinja u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Sonja Anić Jurica govori: "Bili su naslagani kao štruce od kruha, svako zamotano u pelene. Još je bila i ona koja je u principu intubirana ovdje. U tom trenutku smo se samo nadali da ćemo svu djecu uspjeti zbrinuti da nam sva djeca prežive. Da se ne pothlade, da ne prestanu disati, jer mi tu nismo imali kisika".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tog jutra svi su priskočili u pomoć majkama s tek rođenim bebama.</para><hmn:article id="5358e88a-c8c9-11ed-a09e-4e7da8370250" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je bilo kao iz najvećeg horor filma. Sve se treslo. Bilo je stvarno nezamislivo. Ja sam odmah strčala dolje da vidim što se događa s djecom na intenzivnoj, jer smo znali da su oni najkrhkiji i da se može svašta dogoditi", ističe Anić Jurica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas na hodnicima ispred Odjela za intenzivnu - kreveti i inkubatori. Zbog obnove su u skučenom prostoru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sada s ove vremenske distance sve se zaista čini kao fantastični film. Došla je Hrvatska vojska, BBB su došli prvi na mjesto, došlo je jako puno susjeda civila koji su pomagali u ovom dijelu izmještanja opreme, rekla je Mirta Starčević, Zavod za neonatologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bolnicom uz dječji plač konačno odzvanjaju i radovi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slavko Orešković, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb tvrdi: "U prvom mjesecu je otprilike krenula intenzivna obnova, s tim da smo mi sve sadržaje morali iseliti i preseliti u ove sigurnije dijelove klinike i prerasporediti na način da to sve funkcionira".</para><hmn:article id="ef7f3972-c878-11ed-9f35-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U pola bolnice su radovi. Hladni pogon je reduciran, posao je smanjen za trećinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svi se jako veselimo da dolazi vrijeme kad ćemo raditi u primjerenijim uvjetima, u modernim prostorima koji će nam omogućiti da budemo još bolji", govori Starčević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Malena Lukrecija je proslavila treći rođendan, a neki dijelovi Zagreba izgledaju kao na dan potresa. U tri godine promijenila su se četiri ministra graditeljstva, a ona je dobila i mlađu sestru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U nedjelju je puhala 19.3. Treći rođendan, veliki – najveći na svijetu. Stigla je još jedna beba 17. 3. Ova je bila velika beba naspram Lukrecije. Ova je bila 1255 grama, sada je tu opet na intenzivnoj. Tri godine točno od potresa, ja već drugo dijete imam ovdje", kaže mama Antonija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radovi će trajati 18 mjeseci i trebali bi biti gotovi na ljeto iduće godine. Tada će djeca rođena u potresu biti gotovo pa predškolske dobi.</para>

Prizori beba ispred Petrove prije tri godine obišle su svijet. Posjetili smo ih, pričali sa zaposlenicima Danas na hodnicima ispred Odjela za intenzivnu - kreveti i inkubatori. Zbog obnove su u skučenom prostoru. Bolnicom uz dječji plač konačno odzvanjaju i radovi Prije točno tri godine potres od 5 cijelih 5 stupnjeva prema Richteru u 6 sati i 24 minute pogOdio je Zagreb. Prizori trudnica i majki s bebama ispred Petrove obišle su svijet. Djeca su proslavila treći rođendan - a obnova u bolnici tek počela. Potresnog jutra prisjetile su se majke i zaposlenici.Lukrecija je rođena u 26-om tjednu trudnoće. Na dan potresa imala je tri dana i 722 grama.Njena majka Antonija Bračić kaže: "Ne znaš što se događa. To su tak svi bili zašuškani da više nitko nije znao koje je čije dijete osim po narukvicama. Kad sam došla pitati je li sve ok, samo su rekli: recite mi broj. Kad su rekli broj – bilo je ok je".U portirskoj kućici to jutro bilo je 26 beba. Lukrecija je prestala disati.Neonatologinja u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb, Sonja Anić Jurica govori: "Bili su naslagani kao štruce od kruha, svako zamotano u pelene. Još je bila i ona koja je u principu intubirana ovdje. U tom trenutku smo se samo nadali da ćemo svu djecu uspjeti zbrinuti da nam sva djeca prežive. Da se ne pothlade, da ne prestanu disati, jer mi tu nismo imali kisika".Tog jutra svi su priskočili u pomoć majkama s tek rođenim bebama."To je bilo kao iz najvećeg horor filma. Sve se treslo. Bilo je stvarno nezamislivo. Ja sam odmah strčala dolje da vidim što se događa s djecom na intenzivnoj, jer smo znali da su oni najkrhkiji i da se može svašta dogoditi", ističe Anić Jurica.Danas na hodnicima ispred Odjela za intenzivnu - kreveti i inkubatori. Zbog obnove su u skučenom prostoru."Sada s ove vremenske distance sve se zaista čini kao fantastični film. Došla je Hrvatska vojska, BBB su došli prvi na mjesto, došlo je jako puno susjeda civila koji su pomagali u ovom dijelu izmještanja opreme, rekla je Mirta Starčević, Zavod za neonatologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.Bolnicom uz dječji plač konačno odzvanjaju i radovi.Slavko Orešković, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb tvrdi: "U prvom mjesecu je otprilike krenula intenzivna obnova, s tim da smo mi sve sadržaje morali iseliti i preseliti u ove sigurnije dijelove klinike i prerasporediti na način da to sve funkcionira".U pola bolnice su radovi. Hladni pogon je reduciran, posao je smanjen za trećinu."Svi se jako veselimo da dolazi vrijeme kad ćemo raditi u primjerenijim uvjetima, u modernim prostorima koji će nam omogućiti da budemo još bolji", govori Starčević.Malena Lukrecija je proslavila treći rođendan, a neki dijelovi Zagreba izgledaju kao na dan potresa. U tri godine promijenila su se četiri ministra graditeljstva, a ona je dobila i mlađu sestru."U nedjelju je puhala 19.3. Treći rođendan, veliki – najveći na svijetu. Stigla je još jedna beba 17. 3. Ova je bila velika beba naspram Lukrecije. Ova je bila 1255 grama, sada je tu opet na intenzivnoj. Tri godine točno od potresa, ja već drugo dijete imam ovdje", kaže mama Antonija.Radovi će trajati 18 mjeseci i trebali bi biti gotovi na ljeto iduće godine. Tada će djeca rođena u potresu biti gotovo pa predškolske dobi. danas trogodišnjaci 

danas trogodišnjaci

Prizori beba ispred Petrove prije tri godine obišle su svijet. Posjetili smo ih, pričali sa zaposlenicima

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Humanitarna akcija za hrabricu Lorenu, koja boluje od najtežeg oblika spinalne mišićne atrofije, traje još samo pet dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Malena lavica boluje od najtežeg oblika spinalne mišićne atrofije. Lorenina majka, Andrea Jakubec, kaže kako se najveći dio novca prikupio u da su nadomak cilju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Uspjeli smo prikupiti oko 330.000 eura. Još nam nedostaje 15.000 eura do trogodišnjeg liječenja Lorene uz pomoć lijeka Risdiplam", otkriva majka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Lorenu kaže da je dobro. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nema nikakvih respiratornih infekcija kojih smo se pribojavali tijekom zime. Trenutno je na terapiji u Beogradu, riječ je o BDA terapiji koja joj puno pomaže uz vježbe koje radimo. Nadamo se da ćemo krenuti s terapijom čim se vratimo i da će, uspjeti sjesti, polako se i vertikalizirati. Kombinacija vježbi i lijeka, to je dobitna kombinacija za njezinu dijagnozu", kaže nam mama Andrea.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dala nam je detalje na kakvoj je terapiji u Beogradu.</para><hmn:article id="f0a3daae-bf74-11ed-8219-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je biomehanički razvojni pristup terapiji, osnovana je u Beogradu, zove se BDA. Radi se o određenim pritiscima na tijelo koji djeluju na vezivno tkivo tako da pomažu djeci s poteškoćama i s invaliditetom te ih vraćaju u njihov razvojni tijek. Zapravo ih podsjeća kako bi on trebao izgledati. Ovakva djeca ne mogu sjesti, hodati, ne mogu se podignuti na ruke. Ova joj terapija jako pomaže te vjerujemo da će uz terapiju Lorena dodatno ojačati", govori nam Lorenina majka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavlja da je malena ranije samo ležala, a u počecima je mogla tek malo ruku podignuti. "Sad je već veliki pomak što se uspjela sama okrenuti jer je za nju to veliki napor. Sad joj, zapravo, treba malo da se u potpunosti okrene na trbuh, da ručicu izvuče. Ali to je već dodatni napor za nju", kaže majka koja se nada da će i to jednog dana uspjeti, sama se u potpunosti okrenuti na trbuh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi su se do sad uključili u akciju prikupljanja pomoći, organizirane su predstave, buvljaci, dijelili su se kolačići. Uključili su se i iz inozemstva.</para><hmn:image id="2f53355c-c8ac-11ed-bd6d-1e57569db736" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Neopisiv je osjećaj, ta sreća što su se ljudi uključili i odlučili pomoći našoj Loreni. Zahvalni smo svima, i onima koji su donirali, ili su pričali o našoj Loreni, onako ljudski. Mnogi će nam ostati dugo u sjećanju", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi koji se žele uključiti u humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za liječenje Lorene, mogu to i dalje učiniti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Sve informacije o Loreni možete saznati i putem Facebook stranice na <ulink url="https://www.facebook.com/profile.php?id=100086986963388">OVOJ POVEZNICI</ulink></emphasis>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>"ZA NAŠU HRABRICU LORENU" možete donirati uplatom na:</emphasis></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>IBAN: HR9524020063104295235</emphasis></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Andrea Jakubec</emphasis></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Uplate su moguće i putem linka na <ulink url="https://gogetfunding.com/za-nasu-hrabricu-lorenu/">OVOJ POVEZNICI</ulink>:</emphasis></para>

Humanitarna akcija za hrabricu Lorenu traje još samo pet dana: 'Nedostaje nam još 15.000 eura' Pomozite joj uplatom naslovljenu &apos;ZA NAŠU HRABRICU LORENU&apos; na IBAN: HR9524020063104295235. Malena boluje od najtežeg oblika spinalne mišićne atrofije i za nju se do sada prikupilo 330.000 eura za terapiju Humanitarna akcija za hrabricu Lorenu, koja boluje od najtežeg oblika spinalne mišićne atrofije, traje još samo pet dana.Malena lavica boluje od najtežeg oblika spinalne mišićne atrofije. Lorenina majka, Andrea Jakubec, kaže kako se najveći dio novca prikupio u da su nadomak cilju."Uspjeli smo prikupiti oko 330.000 eura. Još nam nedostaje 15.000 eura do trogodišnjeg liječenja Lorene uz pomoć lijeka Risdiplam", otkriva majka.Za Lorenu kaže da je dobro. "Nema nikakvih respiratornih infekcija kojih smo se pribojavali tijekom zime. Trenutno je na terapiji u Beogradu, riječ je o BDA terapiji koja joj puno pomaže uz vježbe koje radimo. Nadamo se da ćemo krenuti s terapijom čim se vratimo i da će, uspjeti sjesti, polako se i vertikalizirati. Kombinacija vježbi i lijeka, to je dobitna kombinacija za njezinu dijagnozu", kaže nam mama Andrea.Dala nam je detalje na kakvoj je terapiji u Beogradu."To je biomehanički razvojni pristup terapiji, osnovana je u Beogradu, zove se BDA. Radi se o određenim pritiscima na tijelo koji djeluju na vezivno tkivo tako da pomažu djeci s poteškoćama i s invaliditetom te ih vraćaju u njihov razvojni tijek. Zapravo ih podsjeća kako bi on trebao izgledati. Ovakva djeca ne mogu sjesti, hodati, ne mogu se podignuti na ruke. Ova joj terapija jako pomaže te vjerujemo da će uz terapiju Lorena dodatno ojačati", govori nam Lorenina majka.Nastavlja da je malena ranije samo ležala, a u počecima je mogla tek malo ruku podignuti. "Sad je već veliki pomak što se uspjela sama okrenuti jer je za nju to veliki napor. Sad joj, zapravo, treba malo da se u potpunosti okrene na trbuh, da ručicu izvuče. Ali to je već dodatni napor za nju", kaže majka koja se nada da će i to jednog dana uspjeti, sama se u potpunosti okrenuti na trbuh.Mnogi su se do sad uključili u akciju prikupljanja pomoći, organizirane su predstave, buvljaci, dijelili su se kolačići. Uključili su se i iz inozemstva."Neopisiv je osjećaj, ta sreća što su se ljudi uključili i odlučili pomoći našoj Loreni. Zahvalni smo svima, i onima koji su donirali, ili su pričali o našoj Loreni, onako ljudski. Mnogi će nam ostati dugo u sjećanju", kaže.Svi koji se žele uključiti u humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za liječenje Lorene, mogu to i dalje učiniti.Sve informacije o Loreni možete saznati i putem Facebook stranice na OVOJ POVEZNICI."ZA NAŠU HRABRICU LORENU" možete donirati  uplatom na:IBAN: HR9524020063104295235Andrea JakubecUplate su moguće i putem linka na OVOJ POVEZNICI: uključite se i vi! 

uključite se i vi!

Humanitarna akcija za hrabricu Lorenu traje još samo pet dana: 'Nedostaje nam još 15.000 eura'

Letovi za Pariz, Frankfurt ili Bruxelles od nedjelje više nisu međunarodni, već domaći letovi. 'Bit će lakše' U nedjelju se pomiče sat, uvodi se ljetni red letjenja, a putnici će iz Hrvatske lakše letjeti diljem Europe. Zračne luke prelaze na šengenski režim. Kako će izgledati odlazak na letove prema novim pravilima? 

<para>U nedjelju se pomiče sat, uvodi se ljetni red letjenja, a putnici će iz Hrvatske lakše letjeti diljem Europe. Zračne luke prelaze na šengenski režim. Kako će izgledati odlazak na letove prema novim pravilima?</para>

Letovi za Pariz, Frankfurt ili Bruxelles od nedjelje više nisu međunarodni, već domaći letovi. 'Bit će lakše'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ove jeseni počinje cjelodnevna nastava! Vjeronauk dobiva konkurenta, a stiže ukupno šest novih predmeta. Više će se skakati, a manje tipkati po tipkovnicama. U kojim školama još se ne zna, ali bit će ih najmanje 50 u kojima neće biti domaćih zadaća!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvarno se svi trebamo potruditi da naši učenici dobiju puno više u školi. Vjerujem da će to biti bolje i roditeljima jer će djeca više biti u školi. Riješit će se problem pisanja zadaća da roditelji pišu s djecom", rekao je Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.</para><hmn:article id="f73cc8c2-981d-11ed-a407-92489a97b6c5" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Velika novost dolazi nakon trećeg sata. Rekreacijska pauza od 25 minuta. Nakon petog sata je ručak od 40 minuta. A onda slijedi još jedna novost, dva sata za utvrđivanje gradiva i pisanje zadaća. Od 15 sati kreću izvannastavne aktivnosti, a od 17 izvanškolske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slično je i za učenike od četvrtog do osmog razreda, samo što imaju kraće odmore i jedan redovni sat više. Ministar vidi samo pozitivno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da izjednačimo količinu znanja koju nastavnici prenose djeci. Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo i kvalitetu naravno obiteljskog života", poručio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.</para><hmn:article id="0f62b4fe-bec8-11ed-839a-126e8041f252" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osnovnoškolci će imati i nove predmete.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Učenici od prvog do šestog razreda tjedno će slušati dva sata prirodoslovlja. Novi predmeti od prvog do četvrtog razreda su još društvo i zajednica te praktičke vještine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od prvog do osmog bit će jedan sat Informacijske i digtalne kompetencije nekad znane kao informatika, a tu su i dva sata alternative vjeronauku - Svijet i ja.</para><hmn:article id="f1e3b8e2-bb98-11ed-8a22-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od četvrtog razreda obavezan je i drugi strani jezik koji će se slušati dva sata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ovom eksperimentu zaradit će i učitelji, mogu dobiti dodatak na plaću do 25 posto. Ipak, ne nedostaje nezadovoljnih. Negoduju učitelji informatike jer će se njihov predmet u višim razredima slušati samo jedan sat na tjedan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skandalozno je da se u 21. stoljeću reže satnica informatike. Predstavili su to drugačije ali to je loše prikrivanje rezanja naše satnice", rekla je Dalia Kager, učiteljica informatike.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi osnovnoškolci na tjedan će imat jedan sat više hrvatskog i matematike. Javni poziv za škole otvoren je do 28. travnja, a nakon što se napravi odabir, kreće priprema za jesenski eksperiment.</para>

Nema domaćih zadaća, vjeronauk dobiva konkurenta, dolazi i pet novih predmeta. Što se mijenja cjelodnevnom nastavom? Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji Ove jeseni počinje cjelodnevna nastava! Vjeronauk dobiva konkurenta, a stiže ukupno šest novih predmeta. Više će se skakati, a manje tipkati po tipkovnicama. U kojim školama još se ne zna, ali bit će ih najmanje 50 u kojima neće biti domaćih zadaća!Od jeseni, cjelodnevna nastava, jedan od najvećih projekata u obrazovanju kreće u 50 škola. Eksperimentalna škola trajat će četiri godine. Još se ne zna koje će škole s time krenuti, ali zainteresirani su brojni ravnatelji."Stvarno se svi trebamo potruditi da naši učenici dobiju puno više u školi. Vjerujem da će to biti bolje i roditeljima jer će djeca više biti u školi. Riješit će se problem pisanja zadaća da roditelji pišu s djecom", rekao je Antonio Jurčev, glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.Velika novost dolazi nakon trećeg sata. Rekreacijska pauza od 25 minuta. Nakon petog sata je ručak od 40 minuta. A onda slijedi još jedna novost, dva sata za utvrđivanje gradiva i pisanje zadaća. Od 15 sati kreću izvannastavne aktivnosti, a od 17 izvanškolske.Slično je i za učenike od četvrtog do osmog razreda, samo što imaju kraće odmore i jedan redovni sat više. Ministar vidi samo pozitivno."Da izjednačimo količinu znanja koju nastavnici prenose djeci. Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo i kvalitetu naravno obiteljskog života", poručio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.Osnovnoškolci će imati i nove predmete.Učenici od prvog do šestog razreda tjedno će slušati dva sata prirodoslovlja. Novi predmeti od prvog do četvrtog razreda su još društvo i zajednica te praktičke vještine.Od prvog do osmog bit će jedan sat Informacijske i digtalne kompetencije nekad znane kao informatika, a tu su i dva sata alternative vjeronauku - Svijet i ja.Od četvrtog razreda obavezan je i drugi strani jezik koji će se slušati dva sata.U ovom eksperimentu zaradit će i učitelji, mogu dobiti dodatak na plaću do 25 posto. Ipak, ne nedostaje nezadovoljnih. Negoduju učitelji informatike jer će se njihov predmet u višim razredima slušati samo jedan sat na tjedan."Skandalozno je da se u 21. stoljeću reže satnica informatike. Predstavili su to drugačije ali to je loše prikrivanje rezanja naše satnice", rekla je Dalia Kager, učiteljica informatike.Svi osnovnoškolci na tjedan će imat jedan sat više hrvatskog i matematike. Javni poziv za škole otvoren je do 28. travnja, a nakon što se napravi odabir, kreće priprema za jesenski eksperiment. DOLAZE PROMJENE 

DOLAZE PROMJENE

Nema domaćih zadaća, vjeronauk dobiva konkurenta, dolazi i pet novih predmeta. Što se mijenja cjelodnevnom nastavom?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.</para><hmn:article id="4e6b1cc6-c801-11ed-babd-bae4669ad5fa" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do sada nikad niste istupili u medijima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad ste onda postali osumnjičenik?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.</para><hmn:article id="c6151b40-b9f3-11ec-9092-0242ac120051" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jesu li to skupe cipele?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.</para><hmn:article id="9441ea22-b9f2-11ec-9e7e-0242ac12002a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što ćete vi sad?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nikada", kaže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je.</para>

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu' Putni nalozi, navodi, nikada joj nisu pokazani, a sa Sauchom se nije čula. O pravomoćnoj presudi saznala je iz medija Sandra Zeljko, nekadašnja tajnica u Vladi kojoj pak sad prijeti 4,5 godina zatvora zbog afere dnevnica gostovala je u RTL-u Danas s Ivanom Ivandom Rožić.4 i pol godine, gdje ste vi bili kad ste čuli tu vijest, kako ste reagirali? Što kažete na to?"Sasvim slučajno sam vidjela na portalu, nešto sam tražila, više ne znam točno ni što. I kad sam pogledala presuda pravomoćna mislila sam da je nekakva greška. Da je možda kriva formulacija ili nešto… Nije mi bilo jasno, bila sam šokirana. Ušla sam u taj članak i pogledala sam datum vidim 21.3. ja sam ostala zatečena, u nevjerici, ne znam što bih uopće rekla koliko sam bila šokirana", govori."Odmah sam otišla nazvati svog odvjetnika da pitam što je to, jel' to stvarno, s obzirom da mi nikakvu presudu još nismo dobili, ja nisam dobila pa sam ga išla nazvati da vidim je li on dobio presudu. O čemu se radi. Najviše me iznenadilo da mediji pričaju o tome, a da ja nemam nikakvu informaciju", dodaje.Što uopće kažete, 4 i pol godine zavora, netko će reći to je jako puno, jeste li psihički i fizički spremni otići?"Ne, ne… Cijelo vrijeme sam vjerovala u pravednost suđenja i vjerovala sam da će istina pobijediti. Ja nisam ništa napravila, ja nisam kriva, niti se osjećam krivom. Samo sam radila svoj posao", kaže.Do sada nikad niste istupili u medijima?"Ne. Ovo je prvi put, baš to želim reći da nikad od samog početka gdje sam imala ponude od raznih medija za izjave - s obzirom da sam ja dugo godina u sustavu kao državni službenik smatrala sam da ne trebam davati izjavu, da ne utječem na nikoga sa svojom izjavom, da će pravosuđe napraviti sve po zakonu kako treba. Ali evo ja sam šokirana da sam dobila 4 i pol godine zatvora za nešto što uopće nisam napravila, za što uopće nisam kriva, radila sam samo svoj posao, gdje nisam odstupala niti u tom poslu niti u prethodnim godinama od posla koji sam radila", tvrdi.Vi ste cijelo vrijeme bili svjedok. Kada je bio taj trenutak u kojem ste se vi iz svjedoka pretvorili u osumnjičenika? Kako je to izgledalo?"Ja sam kada se to razotkrilo cijelo vrijeme surađivala s Uskokom. Ja sam svu dokumentaciju, sve što sam imala sam im pomogla u davanju izjava i davala dokumentaciju. Isto tako o svemu sam bila, kad sam razgovarala s Uskokom, povratno se vratila na posao bila rekla gospodinu Plenkoviću i gospodinu Božinoviću. Sve, bez ijednog zareza što sam rekla na Uskoku rekla sam i njima", navodi.Kad ste onda postali osumnjičenik?"To se dogodilo u onom trenutku kada je Saucha dao svoj glas za Vladu, da Vlada ne bi pala. Ja sam postala osumnjičenik", kaže.Što s putnim nalozima? Jesu li oni pronađeni u pretrazi vašeg doma?"Ne, u pretresu stana meni nitko nikada nije pokazao niti jedan dokument da je pronađen u mom stanu. Meni je gospodin Pero Mihaljević pokazao iz svog mobitela uslikanu kovertu na kojoj je pisalo Slavko Goldstein i uslikan putni nalog na kojem je pisalo Mirna Ivančić i nekakvo financijsko izvješće gdje je on rekao da je to pronađeno. Ja sam ga tražila da mi to pokaže ako je to pronađeno u mom stanu, što ne može biti. Međutim oni su mi rekli da ne mogu pokazati, da je već sve gotovo i samo mi je pokazao u mobitelu. Nikada mi nije nitko, što su bili dužni ako su nešto pronašli, mi pokazati da su nešto pronašli u stanu. I to su te tri stvari koje su oni povezali u slučaj - za Slavka Goldsteina, Mirnu Ivančić i za financijsko izvješće kako bi spojili da sam ja nastavila nešto raditi s te tri stvari koje su pronađene u mom stanu", rekla je.Što je s luksuznim cipelama koje su pronađene u vašem stanu?"Da, to je bila glavna atrakcija kada su došli, moje cipele. Jel' da je nešto bilo zašto nisu tako transparentno taj putni nalog ili tu kovertu uzeli i pokazali pa da se provlači po medijima. Nego moje cipele. Ako je moj krimen te cipele… Ja sam došla iz Vukovara u čemu sam bila obučena. Ostala sam bez ičega, kad god sam kupovala moje cipele za ovih 30 godina radnog staža radila ja sam svoje cipele čuvala, nije da sam ih bacala, da li je to 10 pari, 100 pari", govori.Jesu li to skupe cipele?"Cipele koje su kupovane na popustima i ako jesu nekakva markirana cipela to je uvijek kupljeno na popustu više od 50 posto, 70 posto. Ja moram napomenuti da nemam djecu, ja sam sama i od svoje sam si plaće kupovala ono što sam ja htjela. I uvijek sam bila obučena, kažem, ako su problem moje cipele u cijeloj stvari ne znam što bih rekla. Jer da je postojalo nešto što su našli u mom stanu onda bi to pokazali, ne bi se bavili mojim cipelama", smatra.Što ćete vi sad?"Ne znam, ne znam… Ja ne mogu uopće… Ne mogu to prihvatiti", rekla je.Jeste se čuli sa Sauchom cijelo ovo vrijeme?"Nikada", kaže.Što kažete, vi ste dobili 4 i pol on tri?"Prestrašeno. Ja kao tajnica koja je samo državni službenik, koja radi isključivo po nalogu, ja ne znam kako mogu imati toliko odgovornost da dobijem veću kaznu nego dužnosnik koji je bio meni nadređen", govori.Vi kao tajnica u Vladi ste na kraju odgovorni za sve?"Nevjerojatno je kako tajnica koja samo radi svoj posao i radi po nalogu svog šefa, nikada ne može tajnica donositi odluke, tajnica nije tamo u mogućnosti da donosi odluke", istaknula je."Smatram da sam u cijelu situaciju dovedena ni kriva ni dužna. To je ono što ja mogu reći, jer svatko tko zna kako sustav funkcionira i što je posao u Vladi, i koliko ljudi sudjeluje u svemu. Ne može jedna osoba odlučivati, upravljati… Ja nisam bila bitna osoba niti imala funkciju da bih mogla nekome davati naloge samoinicijativno. Ja sam samo radila svoj posao", zaključila je. komentirala i cipele 

komentirala i cipele

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."</para><hmn:article id="a2013de0-c656-11ed-967e-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po završetku akcije, laknulo je svima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla!</para>

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru' U akciji uništavanja mine u Rijeci, sudjelovali i pripadnici elitne Antiterorističke jedinice Lučko koji otkrivaju detalje koji lede krv u žilama: &apos;Na mini je bio hidrostatski upaljač koji kod promjene dubine od  5 metara može opaliti. Mina je bila na dubini od 18 metara, tri puta mina je mogla odraditi&apos; Najbolji od najboljih u akciji su izmještanja mine iz riječke luke. Ključna je bila priprema, nebrojeno puno urona i snimanja koje je mahom odradio Riječanin Ivan. Morali su znati što ih čeka."Sve dolazi u obzir, svaka sitnica se gleda, svaki korak se mora znati u ovom poslu", otkriva nam detalje zapovjednik tima za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka Ivan Jambor.Napravom iz Drugog svjetskog rata bavila su se tri ronilačka para. Svaki čovjek na sebi i više od 50 kilograma opreme.Goran Hoppe, voditelj za protueksplozijsko ronjenje Specijalne policije Rijeka, otkriva kakav je to posao: "Izabrali su tu profesiju i s godinama iskustva jednostavno postaju hladni, ali izuzetno oprezni."Znanje, bez kojega se nije moglo u ovoj akciji, donijela je ekipa iz Lučkog. Posjetili smo ih u bazi i zatekli kako sređuju opremu iz riječke akcije. Kažu, zamka je bila u jednom od upaljača i dizanju naprave s tla."Zato što je hidrostatski upaljač, kod promjene od pet metara dubine može doći do opaljenja. S obzirom na to da je mina bila na 18 metera (dubine op.a), ona je mogla tri i pol puta odraditi", otkriva opasnosti koje su vrebale Ivica Erlić, vođa specijalističke grupe u ATJ Lučko.Nakon što je osigurana plutala pola sata na određenoj dubini u luci, zakačena je za brod koji ju je odvukao na mjesto detonacije na pučinu. Ronioci su ponovno zaronili, stavili na nju eksploziv i aktiviralia. Da je eksplodirala u luci, posljedice bi bile strašne."Prilikom samog planiranja, došli smo do izračuna da bi (u slučaju eksplozije op.a) došlo do podrhtavanje tla na području luke jačinom većom od 7 stupnjeva po Richteru", otkriva nam Tihomir Bošnjak, zapovjednik ronilačkog tima u ATJ Lučko.Teža od tone i sa 750 kilograma eksploziva, izmijenila bi lice grada. Težak je to posao, stručnjaci su uvijek na oprezu.Erlić dodaje: "Nemamo pravo na pogrešku. S dvojicom kolega, koji su bili sa mnom, sveukupno imamo 12-ero djece. Samo jedan primjer da navedem - s bocom s kojom sam bio, inače na toj dubini ronim sat vremena. A ja sam je ovdje potrošio za 25 minuta. Toliko je bilo naporno i stresno."Po završetku akcije, laknulo je svima."Ne ja, nego mislim cijeli Stožer, građani Rijeke, Hrvatske, ali mi kad smo poslije došli na večeru kad smo sjeli ne da je olakšanje nego jednostavno kao da smo dobili na lutriji evo tako smo se osjećali", kaže nam Erlić.Zapovjednik ronilačkog tima Bošnjak dodaje:"Apsolutno mislim ophođenje naše u bilo kojem segmentu našeg rada je baš na uslugu tim građanima koji moraju to osjetiti sigurnost i povjerenje."Kada oni to kažu, ta policijska parola itekako ima smisla! bili smo s roniocima 

bili smo s roniocima

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li danas u društvu kineskog kolege bio stvarno Vladimir Putin? I je li se ruski predsjednik zaista šetao Mariupoljem? Sve je više nagađanja da u takvim akcijama koristi dvojnika. Navodno su čak tri osobe prošle tešku rekonstrukciju lica kako bi izgledale kao Putin, ali detalji ih odaju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi sumnjaju u to da je u Mariupolju bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovo srdačno, nasmiješeno lice moglo bi biti nečije tuđe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pogledajte njegovu desnu ruku, inače je jako rijetko uopće pomiče. Često je miče", istaknuo je Robert Service, profesor na Sveučilištu Oxford.</para><hmn:article id="bbdb118e-c721-11ed-9ddb-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Analiziralo se sve: od ruke, preko specifičnog hoda, gestikulacije do ušnih resica. Toliko detaljno se promatra Vladimir Putin kako bi svijet bio sto posto siguran da predsjednik koristi dvojnike. Navodno ih ima trojicu, ovo je jedan od njih i odao ga je ožiljak na ruci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Znam da postoji jedan zabavljač. Glumac koji vrlo uspješno imitira Putina. Danas bi bilo jako teško sakriti postojanje dvojnika, svrha dvojnika je da zavara neka zlonamjernike, gdje se zapravo predsjednik nalazi i što radi", rekao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Putin je i prije koristio dvojnike, ali od invazije na Ukrajinu, to čini sve češće. Ako je do nečega ruskom predsjedniku stalo, to je ugled, besprijekorni imidž. Postojanje dvojnika nikad nije priznao, ali nije ni prvi političar koji ih ima.</para><hmn:article id="012d4ab0-c80b-11ed-860f-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sadam Husein je imao dvojnika, govorilo se o Hitlerovim dvojinicima, Francisco Franco, španjolski diktator, Staljin, naravno, tako da postoje lideri koji su paranoidni, dolaze iz nedemokratksih sistema i zemalja, oni su to i postavili jer kao jedna politička figura mora biti na više mjesta", objasnio je Tvrtko Jakovina, povjesničar.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za postati dvojnik tako upečatljivoj političkoj figuri morate biti savršeni. Gotovo savršeni. Svi Putinovi dvojnici slične su visine, hod je dobro uvježban, gestikulacija minimalna. I sam kandidat na početku bi trebao gotovo 70 posto sličiti na original.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za sve ostalo tu su čari plastične kirurgije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bleferplastika, gornjih, donjih, temporalno podizanje obrva, to su sve stvari s kojima možete utjecati na izgled i pribiližit ga nekom drugome da bi izgledao slično. Mi se uvijek možemo poigrat s nagibom obrva, pojačat bradu, naglasit malo jagpdice da bude sličan nekom drugom, može se promijeniti linija kose", rekao je Mladen Duduković, estetski kirurg.</para><hmn:article id="b8b41f88-c7fc-11ed-828f-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodno i predsjednik Volodimir Zelenski koristi dvojnika, a zanimljivo, nijedan američki predsjednik u povijesti takvo što nije priznao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zamislite bi li lideri demokratskih zemalja željeli imati dvojnika, zamislite hrvatskog predsjednika, premijera ne znam, mislim da ne bi, ali to ne bi bilo lako ni odglumiti", kazao je Jakovina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato su očito ovu ulogu jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu trojica dvojnika itekako dobro odigrala.</para>

Tko je pravi Putin, a tko dvojnik? Pitali smo estetskog kirurga, bivšeg veleposlanika, povjesničara Analiziralo se sve: od ruke, preko specifičnog hoda, gestikulacije do ušnih resica. Toliko detaljno se promatra Vladimir Putin kako bi svijet bio sto posto siguran da predsjednik koristi dvojnike. Navodno ih ima trojicu, ovo je jedan od njih i odao ga je ožiljak na ruci Je li danas u društvu kineskog kolege bio stvarno Vladimir Putin? I je li se ruski predsjednik zaista šetao Mariupoljem? Sve je više nagađanja da u takvim akcijama koristi dvojnika. Navodno su čak tri osobe prošle tešku rekonstrukciju lica kako bi izgledale kao Putin, ali detalji ih odaju.Mnogi sumnjaju u to da je u Mariupolju bio ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovo srdačno, nasmiješeno lice moglo bi biti nečije tuđe."Pogledajte njegovu desnu ruku, inače je jako rijetko uopće pomiče. Često je miče", istaknuo je Robert Service, profesor na Sveučilištu Oxford.Analiziralo se sve: od ruke, preko specifičnog hoda, gestikulacije do ušnih resica. Toliko detaljno se promatra Vladimir Putin kako bi svijet bio sto posto siguran da predsjednik koristi dvojnike. Navodno ih ima trojicu, ovo je jedan od njih i odao ga je ožiljak na ruci."Znam da postoji jedan zabavljač. Glumac koji vrlo uspješno imitira Putina. Danas bi bilo jako teško sakriti postojanje dvojnika, svrha dvojnika je da zavara neka zlonamjernike, gdje se zapravo predsjednik nalazi i što radi", rekao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi.Putin je i prije koristio dvojnike, ali od invazije na Ukrajinu, to čini sve češće. Ako je do nečega ruskom predsjedniku stalo, to je ugled, besprijekorni imidž. Postojanje dvojnika nikad nije priznao, ali nije ni prvi političar koji ih ima."Sadam Husein je imao dvojnika, govorilo se o Hitlerovim dvojinicima, Francisco Franco, španjolski diktator, Staljin, naravno, tako da postoje lideri koji su paranoidni, dolaze iz nedemokratksih sistema i zemalja, oni su to i postavili jer kao jedna politička figura mora biti na više mjesta", objasnio je Tvrtko Jakovina, povjesničar.Za postati dvojnik tako upečatljivoj političkoj figuri morate biti savršeni. Gotovo savršeni. Svi Putinovi dvojnici slične su visine, hod je dobro uvježban, gestikulacija minimalna. I sam kandidat na početku bi trebao gotovo 70 posto sličiti na original.Za sve ostalo tu su čari plastične kirurgije."Bleferplastika, gornjih, donjih, temporalno podizanje obrva, to su sve stvari s kojima možete utjecati na izgled i pribiližit ga nekom drugome da bi izgledao slično. Mi se uvijek možemo poigrat s nagibom obrva, pojačat bradu, naglasit malo jagpdice da bude sličan nekom drugom, može se promijeniti linija kose", rekao je Mladen Duduković, estetski kirurg.Navodno i predsjednik Volodimir Zelenski koristi dvojnika, a zanimljivo, nijedan američki predsjednik u povijesti takvo što nije priznao."Zamislite bi li lideri demokratskih zemalja željeli imati dvojnika, zamislite hrvatskog predsjednika, premijera ne znam, mislim da ne bi, ali to ne bi bilo lako ni odglumiti", kazao je Jakovina.Zato su očito ovu ulogu jednog od najmoćnijih ljudi na svijetu trojica dvojnika itekako dobro odigrala. kopija (i)li original 

kopija (i)li original

Tko je pravi Putin, a tko dvojnik? Pitali smo estetskog kirurga, bivšeg veleposlanika, povjesničara

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani.</para>

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor' Enes je postao instant hit u cijeloj regiji. Dečko ima 15 godina, i sam samcat radi što općina ili država ne rade: krpa rupe na cesti blizu jednog graničnog prijelaza u BIH. Otišli smo do Velike Kladuše i doznali da priča nije baš tako vesela: Enes, naime, ne ide u školu  Johovica. Selo kod Velike Kladuše u BiH. Pusto mjesto, bez asfalta, poneka vikendica, ovce i vrlo malo domaćih ljudi. Prije 30 godina ovdje je živjelo 700 stanovnika, sada nam obitelj Džananović kaže - ima ih jedva 100."Ima nas 11 u razredu. Ne, nemamo se tu gdje igrati, ima gore samo iznad. Zna mi biti jako dosadno", govori Jasmin Džananović.Jasmin ide u osnovnu školu koja mu je blizu kuće. Ali njegov stariji brat Enes, u srednju više ne ide. Roditelji kažu da ne mogu platiti autobus do Kladuše. U školu bi se, kaže, vratio da ima financija."Ali nemam sada dovoljno. Za školu sada ne skupljam, za to mi treba oko 2.5000 eura do 5 tisuća maraka. Trenutno skupljam da si kupim traktor pa da mogu orati drugima njivu", govori.Ima 15 godina. Već sada radi za svoj džeparac, ali i da bi platio račune obitelji. Kada bi mogao birati - bio bi poljoprivrednik."Odlučio sam tako. Čitav život se baviti poljoprivredom. Samo da mi je nabaviti traktor, a to planiram kroz godinu dana", govori."Kada je sezona nama je Hrvatska san. Tamo u šumu odemo - beremo plodove šumske. Kesten, šipak, jagoda. To je ljeti. Svi beremo i tako zajedno prodajom zarađujemo za hranu, račune, za kuću, za školovanje", objašnjava Jasminka Džananović pa pokazuje "eno ondje ona šuma je Hrvatska"Toliko su blizu granice - da im nekada i ovce pobjegnu u Hrvatsku. A 10 kilometara dalje od Johovice, putem kojeg Enes ponekad prijeđe i pješke, je granični prijelaz Hadžin Potok. Enesovo privremeno radno mjesto. On krpa cestu jer se na općinu čeka već godinama. Alat su mu lopata i kanta, a nabavio je i pijesak. I tako postao regionalni hit.Na pitanje zašto je to odlučio krpati, odgovara:"Na Facebooku na stanici granični prijelaz Maljevac pogledao sam da su napisali da je ovdje bilo 70-80 rupa. Meni bilo žao naroda koji su prolazili sa skupim i jeftinim autima. Pošto sam automehaničar, onda znam kad im kotač upadne u rupu, ode ležaj ili upadne kamen među hladnjak i čovjek ostane na cesti. Bilo mi je žao i onda sam ja odlučio to popraviti."Kaže - ljudi mu se zahvalni, a ponekad mu ostave i novac, iako on to ne traži."Mnogi me u gradu prepoznaju kad me vide. Zovu me da popijem kavu s njima, popričam. Kada postanem punoljetan sigurno ću se zaposliti za bolju plaću tako da mogu imati život", govori Enes.Dobar život u Johovici. Jer ako Enesa pitate - doma je naljepše, iako su to ovdje mnogi učinili, on ne planira ići vani. DIREKT U JOHOVICI 

DIREKT U JOHOVICI

Enes umjesto države krpa rupe na cesti i radi za džeparac, ali ne ide u školu: 'Skupljam novac da si kupim traktor'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. </para><hmn:article id="96b45bee-b9f4-11ec-b877-0242ac12005d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. </para><hmn:image id="11ba6926-c801-11ed-9045-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.</para><hmn:article id="f226883a-bc0a-11ed-8514-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo.</para><hmn:article id="a1f84a42-bb7e-11ed-9c8e-7a2310d733b1" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. </para><hmn:article id="52f0cfa0-bb65-11ed-b1c5-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.</para><hmn:article id="1805cc74-9c93-11ed-9a67-c21f65b1223b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja: </para><hmn:video id="9fd36504-c7fd-11ed-b333-5a6a19f5fc60"/>

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja' Navodno je nadbiskup znao za svećenika iz vukovarskog naselja i više od godine dana nije napravio ništa. Na konferenciji je iznio kronologiju događaja i rekao da su u Crkvi &quot;svjesni da je riječ o delikatnom području&quot;, a da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitati Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je, prema pisanju tjednika Novosti, znao za svećenika pedofila iz vukovarskog naselja i 14 mjeseci nije poduzeo ništa, na današnjoj konferenciji rekao je da su "svjesni ozbiljnosti i dubine ozljeda i rana koje nastaju zlostavljanjem i dodatno pogrešnim ponašanjem njih, koji smo pozvani reagirati, zaustaviti i spriječiti daljnje nasilje”. "Svatko od Crkvenih ljudi, pa i ja, želimo se suočiti sa svakim zlodjelom i slabošću u svojim redovima. Crkva je po svom poslanju svjedok Evanđelja, Radosne osloboditeljske vijesti Isusa Krista. Nasilje nad maloljetnicima, za njega u Crkvi više nema mjesta toleranciji", rekao je nadbiskup.Nastavio je da ih prijava o "možebitnih seksualnih zlostavljanja maloljetnika čini svjesnima da je riječ o delikatnom području. "Poziva nas da povedemo računa o žrtvi, da zaštitimo njihovu ranjivost i intimnost od daljnjeg ranjavanja. Treba razumjeti roditeljske osjećaje i patnju, ali i voditi računa o dostojanstvu eventualnog počinitelja", rekao je i dodao da prijavu uvijek treba provjeriti i ispitivati. Nastavio je iznositi kronologiju događaja. Da je majka navodne žrtve došla u pratnji prijateljice i prijavila župnika. "Sastavio sam zapisnik s majkom koja u pratnji kolegice došla 25. listopada 2016. prijaviti nasilje nad tada punoljetnom kćerkom a koja je ona bila žrtva kad je bila maloljetna. Predložio sam da razgovaram s navodom žrtvom koja je u trenutku prijave već imala 24 godine. Rekle su da je to trajalo duže vrijeme. Majka je to energično otklonila, nije htjela da kćer ponovno proživljava traumu", nizao je nadbiskup. Rekao je da joj je rekao da duboko žali ako je jedan svećenik učinio zlo njezinoj kćeri, "da se ispričava ako je to istina, te da bi volio razgovarati s kćerkom. "Odbila je, a ja sam je potaknuo da prijavi policiji, rekla je da ne želi, ali da želi da ga uklonimo iz svećeničke službe. Umjesto da idu u policiju, ona i pratiteljica, čija je također obaveza bila da prijavi, naveli su mi svjedoka ministranta koji je svjedočio dodirivanja svećenika kćerke", rekao je Hranić.Kaže da su navele da postoji još jedna žrtva, ali da nisu htjele otkriti identitet, da ih je on ponukao da sve prijave DORH-u, ali da su odbile. "Htjele su da odmah udaljim župnika iz sredine, da ga više ne moraju gledati na oltaru te da on razgoni malobrojno stado i župe", rekao je nadbiskup na konferenciji.Tvrdi da je razgovarao i sa župnikom, da je postavljao pitanja, a da je on u razgovoru 15. studenog 2016. dao puno detaljnije informacije navodne žrtve."Prema majci je kćerkina psihička bolest bila posljedica župnikova ponašanja, a prema župniku je majka tražila pomoć da on kao župnik razgovara s kćerkom kod koje je već bila prisutna bolest koja se godinama odvijala... Dobio sam dojam da župnik o svemu otvoreno govori i da niša ne skriva Kad se pogleda zapisnik koju sam sastavio s majkom pa sa župnikom, vidi se da je dao puno više detalja koji bi potencijalno mogli biti potencijalno kompromitirajući da bi mi dočarao zašto je uopće s djevojčicom razgovarao", rekao je nadbiskup.Kaže, zapisnik razgovora s njim obojica su potpisali. Nastavio je da se dvije žene nisu javljale s informacijom jesu li razgovarale i s navodnom drugom žrtvom."Nisam želio da eventualno ja ili Crkva budemo optuženi da prikrivamo istinu pa sam 17. prosinca 2017., htio sam to riješiti prije Božića, prijavio DORH-u. Mjesec i pol dana nakon toga, 29. siječnja 2018. primio sam dopis policije da dam dodatne informacije. Napisao sam ih, ako u istrazi dođu do elemenata koji upućuju na mogući zločin DORH će me i službeno obavijestiti o eventualnom podizanju optužnice, da ću povući župnika iz službe", naveo je.Kaže da je odgovorio pisanim putom i naveo da župnik i dalje ostaje u župi te da policija dvije godine nakon toga nije reagirala, a da se on nije smatrao pozvanim pitati zašto se ništa nije radilo."Vijest o podizanju optužnice dobio sam 4. studenog 2019, a podignuta je 10. siječnja 2020., više od dvije godine nakon moje prijave", rekao je. Rekao je da je nakon podizanja optužnice umirovio župnika, a on je 14 mjeseci nakon toga umro, bez ijednog saslušanja i ikakve presude."Prema novinskim napisima vidim da me u rujnu 2020 netko od novinara ili moguće majka možebitne žrtve, tri godine nakon što sam slučaj prijavio DORH-u i mjerodavnoj Kongregaciji za nauk vjere, da su me prijavili Vatikanu za zataškivanje zločina i opstrukciju istrage", iznio je nadbiskup. Slijedila su pitanja novinara pa su pitali i je li istina da je vjernicima rekao da roditelji kleveću župnika: "Očito sam to rekao nekad poslije oltara, crkva je velika, negdje tamo. Moguće je nešto čula, ali je napravila jednu hiperbolu kad govori o župniku, da je tako nešto čula i da to meni stavlja u usta, možda sam rekao, ne znam. Ja se ne mogu sjetiti te sitnice, možda sam rekao da postoji proces, prijava, ali da sve skupa nije dokazano..."Odgovarajući na pitanje zašto ga je umirovio odmah, a svećenik je imao 75 godina, odgovorio je da je "župa Sotin mala, da nemamo dovoljno svećenika." "I sad imamo svećenike koji imaju 75 godina. Kad sam susretao župno vijeće, bili su zadovoljni njime, većina župljana bila je zadovoljna i oni su rekli da ga ostavim kako ne bi ostali bez svećenika. Nisam ja njega morao ostaviti", odgovorio je.Kaže da prijavu za zlostavljanje nije primio prije 2016. godine. "Nadbiskup Srakić je češljao arhiv, on je čovjek koji voli jako arhiv, taj ne zna baciti papire. Tražio je ima li kakvu prijavu od prije i zajedno smo tražili. Mi nismo ništa primili, ni Srakić se ne sjeća da je došlo nešto. Ako je došlo anonimno, onda je vjerojatno pismeno bilo, ali nema toga. Ako je bilo u razgovoru, onda bi pisao zapisnik. On me upravo naučio da su zapisnici jako važni", kazao je.Novinari su inzistirali na odgovoru zašto je prijavio sve DORH-u, a ipak ga ostavljao u župi."Služba se ograničava kad biva podignuta optužnica. Vi očito niste poznavali pokojnog župnika. On tada više nije bio sposoban za takve stvari", rekao je.Pogledajte konferenciju na kojoj je iznio kronologiju događaja:  iznio detalje na konferenciji 

iznio detalje na konferenciji

Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: 'Treba razumjeti patnju roditelja ali i paziti na dostojanstvo eventualnog počinitelja'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je <ulink url="https://www.vecernji.hr/vijesti/pronadena-ana-27-iz-imotskog-koja-je-nestala-u-nedjelju-1665836">Večernji list</ulink> od obitelji 27-godišnjakinje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci.</para>

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci Pronađena je Ana Krištić, čiji je nestanak prijavljen u nedjelju, doznao je Večernji list od obitelji 27-godišnjakinje.Podsjetimo, policijska uprava zagrebačka zabilježila je u nedjelju nestanak Ane Krištić. Prema informacijama MUP-a porijeklom je iz Imotskog, a udaljila se s adrese u naselju Prečko u Zagrebu. Na stranicama Nacionalne evidencije nestalih osoba još uvijek su njezini podaci. POTVRDILA OBITELJ 

POTVRDILA OBITELJ

Pronađena je 27-godišnjakinja iz Imotskog koja je nestala u nedjelju u Zagrebu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako javlja <ulink url="https://edition.cnn.com/travel/article/thailand-bungee-jump-snap-intl-hnk/index.html">CNN</ulink>, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka.</para>

Muškarcu na bungee jumpingu puklo uže. 'Zatvorio sam oči u strahu, a onda sam se našao pod vodom' 39-godišnjak je pukom srećom preživio nesreću,a snimka događaja počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam Turist iz Hong Konga skoro je poginuo kada mu je u Tajlandu prilikom bungee jumpinga puklo uže.Kako javlja CNN, snimka 39-godišnjaka koji je pukom srećom preživio nesreću počela se dijeliti društvenim mrežama prošlog tjedna, a sada je u javnost izašao i on sam.Kaže kako je skakako s visine prosječne deseterokatnice, još u siječnju ove godine. Uže mu je puklo, prisjeća se, milisekundu prije nego će se uže skroz opružiti, direktno iznad površine vode. Pao je u vodu."Srušio sam se na lijevu stranu pa su ozljede na tom dijelu teže. Cijelo tijelo bilo mi je u modricama, kao da me netko pošteno prebio", govori.Navodi kako je posjetio zabavni park i da se na nagovor prijatelja, koji su svjedočili padu, odlučio okušati u bungee jumpingu. "Zatvorio sam oči u strahu. Mislio sam da ću ih otvoriti kada me uže odbaci natrag, ali otvorio sam ih okružen vodom", tvrdi pa dodaje da su mu noge još uvijek bile vezane užetom, ali uspio je isplivati na površinu. Ipak, pita se što bi bilo da je bila riječ o osobi koja ne zna plivati.Zaposlenici parka odmah su mu uskočili u pomoć, platili i skok, ali i sva snimanja koja je morao proći u bolnici nakon skoka. srećom preživio 

srećom preživio

Muškarcu na bungee jumpingu puklo uže. 'Zatvorio sam oči u strahu, a onda sam se našao pod vodom'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.</para><hmn:image id="a7ac3d88-c941-11ed-b180-1e57569db736" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".</para><hmn:image id="a7a496fa-c941-11ed-8d1c-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.</para><hmn:article id="e765605a-c7e6-11ed-a9e2-5a6a19f5fc60" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.</para><hmn:image id="a7a29c60-c941-11ed-815e-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.</para><hmn:image id="b956487e-c96b-11ed-8ad6-6eac01192a74" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"</para><hmn:article id="ef7f3972-c878-11ed-9f35-72e14ceece50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.</para><hmn:image id="a7a18cc6-c941-11ed-b451-0698ed368233" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..." Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca.</para>

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom Knjiga je trajni dokument sjećanja na zagrebački potres i nadljudski napor vatrogasaca, a prisjetili su se i znakova pažnje kao što su palačinke i kolači koji bi se samo pojavili. Publika se nasmijala kad je doznala da je tad trebalo pomagati i zagrebačkom zapovjedniku kojem je, eto, &apos;crko akumulator&apos; "Zašto je Zagreb na klimavim nogama? Mora biti, Zemlja je živa i neprestano 'radi'. U tko nema na ormaru pisaću mašinu? Ona je na vrhu, a kad počne padati, lome se noge i druge kosti. Kad se ormar sruši na vas, jadna vam je majka... Tanka crta života i ona ide od vas i kuće negdje u Zagrebu do vatrogasaca", ovim je riječima dr. sc. Tihomir Marjanac dao osvrt na monografiju "U vatri potresa. Zagrebački vatrogasci u svom gradu i na Banovini" koju je povodom treće obljetnice zagrebačkog potresa objavila Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.Kao koautor knjige, ovaj geolog i umirovljeni profesor PMF-a ponovio je na kakvim 'nogama' leži Zagreb i koje opasnosti mu prijete od potresa."Zagrebački potres bio je zvono za uzbunu, a ne znak da možemo spavati narednih 125 godina. Monstrum pod našim nogama rekao je 'ja sam tu'. Zato maknite predmete s ormara (pa i pisaću mašinu). Zagrebački potres od 5,5 po Richteru nije tako puno. Ali jačina 6,8 po Richteru? To je strahovito, strahovito! Šuta u Ambruševoj ulici u Zagrebu bila bi visoka 3,5 metara, vatrogasci ne bi mogli voziti po njoj. U Zagrebu bi se srušile dvije trećina zgrada, sa studentima sam prije nekoliko godina izračunao da bi poginulo 7000 ljudi i to mišljenje nismo promijenili do danas", upozorio je ovaj umirovljeni profesor.Rekao je da stručnjaci ne znaju predvidjeti kad će potres opet biti i ponovio: "Ali dogodit će se!" Naveo je kako se treba ponašati u potresu pa je primijetio da svi bušimo zidove kako bismo postavili slike, ali rijetko bušimo zidove da za njih učvrstimo ormare, pogotovo one koje sami sklapamo.Savjet da se svi trebamo sakriti pod štok nadopunio je: "Ali ne stanemo svi pod njega i zato maknite predmete s ormara!" A kad prestane podrhtavanje: 'Ne trčite odmah svi van! Zašto? Onda padaju crjepovi, pričekate nekoliko trenutaka kad prestane potres, tek onda idite van".A jednom kad smo vani, kaže da treba trčati od zgrada: "Ako je kuća visoka 20 metara, onda trčite 20 metara daleko od nje".Ukazao je da se grad oslanja na svoje spasioce u slučaju katastrofa, ali da nema toliko vatrogasaca ni HGSS-ovaca da odmah pomognu svima, pa je izvadio iz džepa astrofoliju (onu srebrnu koju vidimo da njome zaogrnu unesrećene), pa rekao da jedna košta 5 eura i da on ima po jednu takvu u svakom džepu.Podcrtao je da živimo na opasnom području, da je to ljudima normalno (pa živi se i ispod vulkana), ali da je zato potreban kolektivni napor da se prilagodimo te da treba snažiti vatrogasce kako bi "pravi ljudi bili na pravom mjestu".Urednica monografije koju su vatrogasci u srijedu ponosno predstavili, prof. Petra Somek radila je na njoj mjesecima s vatrogasnim zapovjednikom Sinišom Jembrihom, dolazila je u njihovo sjedište u Zagrebu i vidjela što znači biti vatrogasac."Osim graha koji sam s njima jela, svjedočila sam intervencijama, doživjela i traumatično iskustvo kad su spasili ženu koja je skočila s mosta u rijeku. Problemi i poteškoće koje imamo, sitni su naspram onog što vatrogasci rade. Gašenje požara samo je polovica posla, to su i auti nad provalijama, zaglavljeni ljudi u dizalima, intervencije s opasnim stvarima, spašavanje ljubimaca pa i skidanje vjenčanih prstenova s prsta koji zapnu nakon više godina kad se udebljamo", nizala je Petra Somek.A koliki su posao za vrijeme potresa odradili govori i podatak da su u ranijim godinama tijekom godine imali do 3000 intervencija, a 2020. i više od 6300. Na dan potresa spasili su 50-ak zaglavljenih samo u liftovima, do kraja godine uklonili su nekoliko tisuća dimnjaka i sve to poštivajući epidemiološke mjere zbog kojih na intervencije nisu mogli svi sjesti u vozila kao i inače.Uređujući monografiju, iz prve ruke čula je priče koje se pamte."Emotivni su bili doživljaji ljudi nakon potresa u Banovini, vatrogasci su doživjeli udar potresa kad su bili u košari na visini, a nakon toga spasili starca ispod ruševina. Spasili su zatim i statičara na krovištu koje se urušilo. Što su bili vatrogasci? Od molitve u katedrali, jedenja na haubi, spavanja na cesti, odmaranja na krovovima... Dobro, bilo je tu i slika kobasa s tavana u Petrinji, malo manje ih je bilo pod krovovima Zagreba. A bile su dobre i palačinke te bombonjere ostavljene na vjetrobranskim staklima vozila. Najveći dar za njih bili su dječji crteži, na stotine njih i najčešća poruka: 'Sve će biti u redu'", rekla je urednica.A u vatrogasnoj dvorani u svom sjedištu u Savskoj ulici u Zagrebu jedva da je bilo mjesta za sve drage goste i vatrogasce koji su s ponosom predstavili svoju monografiju, kao trajno sjećanje na potres i njihovo herojstvo.No rijetko oni daju da im se lijepe titule heroja, pa je i Jembrih 58 sati od potresa na društvenim mrežama napisao: "Lako je biti zagrebački vatrogasac".No svi znaju da se on protivio da se njegova titula stavi u monografiju, odbio je napisati i pogovor kako ne bi bio prvi nakon korica, a urednica je primijetila da u monografiju nije stao ni sažetak monografije na njemačkom na čijem je prijevodu radila njegova punica. „Imat će problema s njom…!"Dvorana se nasmijala, a Jembrih potom rekao: "Ta je monografija dokument vremena, a mi nismo superheroji, nadljudi..., za to smo plaćeni." I odmah dodao, kao što uvijek podcrta, uz njih s cijelo vrijeme bile kolege iz DVD-ova koji za taj posao nisu plaćeni, a da je akcija volontera vatrogasaca bila najveća nakon Domovinskog rata.Zagreb je sreća na dan potresa pomazila, bilo je rano jutro, lockdown, malo ljudi bilo je na ulicama. A i poklopile su se dvije smjene vatrogasaca tako da su mogli odmah u akciju. "I držao nas je taj zajednički duh. Tako je bila situacija u tri u noći na krovu u Ilici, kad sam htio dečke poslati kući, a naš Tonček veli: 'Šefe, ak je rat, rat je za sve, idemo do jutra! Držali su nas i poklončići, kakav kolač koji bi netko ostavio, torta. To bi se samo pojavilo, te male zahvale koje su nam ostavljali...", rekao je Jembrih.I u duhu smijeha i veselja, koji su u srijedu navečer vladali u vatrogasnoj garaži gdje je bilo predstavljanje monografije, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prisjetio se anegdota s tog dana  i Jembriha: "Zove Siniša, crko mu akumulator na autu. Eto, njemu treba pomoć..."  Jembrih je nadopunio da mu je na dan potresa 'krepao' i drugi auto, onaj privatni kod kuće.I smijeh dvorane kako su, od svih, na kraju pomagali glavnom zapovjedniku zagrebačkih vatrogasaca. zagrebački junaci 

zagrebački junaci

Monografija vatrogasaca otkrila: Jeli su na haubama, u košari dočekali podrhtavanje pa se našalili s glavnim zapovjednikom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rukometni klub Barcelona na kraju sezone raskinut će ugovor s hrvatskim reprezentativcem Lukom Cindrićem, doznaje katalonski Sport.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uprava Barce već je obavijestila Cindrića da može početi tražiti novi klub.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Katalonci su odlučili raskinuti s Cindrićem zbog njegovih zbog brojnih ozljeda. Sport podsjeća na izjavu legendarnog španjolskog vratara, sada sportskog direktora, Davida Barrufeta koji je rekao da je Cindrić proveo više vremena na sobnom biciklu nego na terenu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cindrić Barcu tako napušta nakon nepune četiri godine. Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine.</para>

Kakav šok! Barcelona se iznenada odrekla Cindrića. Preskup im je i često je ozlijeđen Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine Rukometni klub Barcelona na kraju sezone raskinut će ugovor s hrvatskim reprezentativcem Lukom Cindrićem, doznaje katalonski Sport.Uprava Barce već je obavijestila Cindrića da može početi tražiti novi klub.Katalonci su odlučili raskinuti s Cindrićem zbog njegovih zbog brojnih ozljeda. Sport podsjeća na izjavu legendarnog španjolskog vratara, sada sportskog direktora, Davida Barrufeta koji je rekao da je Cindrić proveo više vremena na sobnom biciklu nego na terenu.Cindrić Barcu tako napušta nakon nepune četiri godine. Stigao je 2019. iz Kielcea, a prije tri godine potpisao je novi ugovor s boljim uvjetima do 2025. godine. PROBLEMI ZA KAUBOJA 

Doznajemo! Zapečaćenu jahtu odvezla posada angažirana samo za taj posao. Kapetan je iz Splita

Najčitanije

Zavladlav je na ročište ušetao s osmijehom na licu, ispitivao je svjedoke. No, od devet pozvanih, pojavila se samo tri

U samo tjedan dana tri medicinske sestre dale otkaz na pulskoj pedijatriji. Provjerili smo zašto

Opet je rasprodao Lisinski, a o zabrani cajki u Hrvatskoj kaže: 'Iznenađen sam, znam da ljudi vole'

Još iz rubrike

Prizori beba ispred Petrove prije tri godine obišle su svijet. Posjetili smo ih, pričali sa zaposlenicima

Humanitarna akcija za hrabricu Lorenu traje još samo pet dana: 'Nedostaje nam još 15.000 eura'

Letovi za Pariz, Frankfurt ili Bruxelles od nedjelje više nisu međunarodni, već domaći letovi. 'Bit će lakše'

Više s weba

Pročitajte još

Nema domaćih zadaća, vjeronauk dobiva konkurenta, dolazi i pet novih predmeta. Što se mijenja cjelodnevnom nastavom?

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu'

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

Tko je pravi Putin, a tko dvojnik? Pitali smo estetskog kirurga, bivšeg veleposlanika, povjesničara

Pročitajte još

Nema domaćih zadaća, vjeronauk dobiva konkurenta, dolazi i pet novih predmeta. Što se mijenja cjelodnevnom nastavom?

EKSKLUZIVNO Sandra Zeljko prvi put pred kamerama: 'Postala sam osumnjičena kada je Saucha digao ruku za Vladu'

Ekskluzivno donosimo podvodne snimke mine: 'Da je eksplodirala, Rijeka bi se zatresla 7 po Richteru'

Tko je pravi Putin, a tko dvojnik? Pitali smo estetskog kirurga, bivšeg veleposlanika, povjesničara

Više s weba