Bez obzira na to što krivulja inflacije ide prema dolje, građani to baš i ne osjete – posebno kad je u pitanju hrana.
"Kad odete u dućan i vidite cijene, mislim da se ništa nije promijenilo, čak se nešto i povisilo, samo mislim da smo se mi naviknuli i to je jedina razlika" kaže Zagrepčanka Kristina.
"Idem u isti dućan stalno, i svaki put kupujem jedno te isto i svaki put više platim", dodaje nam pak sugrađanka Ela.
No, činjenica je da imamo najnižu stopu inflacije od lanjskog siječnja. Isto tako činjenica je da je inflacija dvostruko veća od prosjeka Europe.
"Ako si korumpiran, onda si uvijek siromašan, a onda kao Slovačka i Hrvatska imate najveću inflaciju. Najveću inflaciju imaju te dvije zemlje koje su najkorumpiranije zemlje u Europi, a to je povezano s neefikasnošću. Kad si neefikasan, što ćeš drugo raditi nego povećati cijene", kazao je Boris Podobnik, prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Veće cijene najavljuju pekari. Poručuju – trenutačne nisu održive. Najava poskupljenja izazvala je sinoć u našoj emisiji i reakciju ministra gospodarstva, koji tvrdi kako za takav potez nema nikakvog razloga.
"Ja ne vidim da su nekakvi inputi porasli o kojima oni govore", poručuje pak Filipović.
Brzo je stigao i odgovor.
"Ovisi koji aspekt poslovanja ministar gleda, ako gleda samo cijenu pšenice, nema razloga za poskupljenje, ali ako gleda cijelo naše poslovanje – na žalost, ima", istaknuo je suvlasnik pekarnice u Zagrebu Karlo Vulin.
Od cijene rada, preko transporta, do struje – kažu, sve je raslo – na pragu smo rentabilnosti.
"Mi se kao kupci borimo s Talijanima borimo za brašno i kupujemo po njihovim cijenama, a Austrijancima, kupujemo po njihovim cijenama, plaćamo transport isto kao i oni, a prodajemo na tržištu koje je najsiromašnije i tu nastaje problem", dodaje Vulin.
Upravo se čita
Upravo se čita
"Ako usporedimo cijene u Europi, Zagreb je 165. grad na listi od 264 grada po cijeni koštanja bijelog kruha od 500 grama, mislim da to govori samo po sebi", kaže za RTL Robert Jurišić, agroanalitičar.
Najskuplji kruh u državi plaćaju Riječani, u prosjeku euro i 30 centi za pola kilograma bijelog kruha, a najjeftiniji Zadrani, u prosjeku euro i 10 centi. U Zagrebu je njegova cijena 1,20, a u Splitu 1,19.
"Nitko neće raditi u minusu, ljudi će raditi ono što treba da im tvrtke prežive, a ja se bojim da će to u dogledno vrijeme značiti nova poskupljenja. Koliko posto teško je reći, to ne znam, to će biti osobna procjena svake tvrtke, ali ja mislim postoji prostor za još 10 do 20 posto", zaključio je za RTL suvlasnik pekarnice.
Na istom tragu su i agroanalitičari, koji se nisu željeli upuštati u postotke poskupljenja.
"Ja ne očekujem i ne vidim prostora da u narednom periodu cijena kruha ide dolje. Na žalost, to je ono što potrošači ne žele čut, ali potencijal za rast cijena postoji" kaže Jurišić.
