Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Našu najvažniju utakmice ovog prvenstva će neki, poput obitelji Marka Livaje, pratiti iz Dohe. Javili su nam se sa splitskog aerodroma, a naša ekipa razgovarala je i s poznatim trenerom i ocem Nikole Vlašića. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u našem prilogu:</para><hmn:video id="613e7f64-7725-11ed-855d-1669a13de93f"/>

Prije okršaja s Brazilom, obitelj Livaja sreli smo na aerodromu, a pričali smo i s ocem Nikole Vlašića Zastava s natpisom Kaštela na putu je za Dohu. Kum, prijatelji i brat splitskog idola Marka Livaje spremni su za bitku s Brazilom Našu najvažniju utakmice ovog prvenstva će neki, poput obitelji Marka Livaje, pratiti iz Dohe. Javili su nam se sa splitskog aerodroma, a naša ekipa razgovarala je i s poznatim trenerom i ocem Nikole Vlašića. Više pogledajte u našem prilogu: Idemo Hrvatska  

RTL VPN Stream BCK 5h-2022-12-08 19-19-39-13.JPG

Brazilci Emilly i Sergio su zbog ljubavi došli u Hrvatsku, no za koga će sutra navijati?

Rasprodale se vrećice s hrvatskim eurima, ima ih tek 10 poslovnica HP-a. Znamo kad stižu nove

RTL Danas

Prije okršaja s Brazilom, obitelj Livaja sreli smo na aerodromu, a pričali smo i s ocem Nikole Vlašića

Idemo Hrvatska 

Članak

Ružica Đukić

Endroll

Midroll

Postroll

Preroll

Takeroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Perkovac danas je postao novi izbornik hrvatske rukometne reprezentacije, a zamijenio je Hrvoja Horvata koji je bio na klupi posljednje dvije godine. Hrvatska je odigrala već treće veliko natjecanje u nizu bez očekivanja, a sada cilja na povratak među elitu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Novi izbornik Kauboja je u ekskluzivnom intervjuu za RTL razgovarao s našim Markom Vargekom.</para><hmn:article id="38a30ef2-a241-11ed-8e00-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakav je osjećaj?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nitko sretniji od mene. Osjećaj je divan, konačno se ostvarilo ono što sam toliko želio i težio tome. Kad sam danas čuo da ću voditi reprezentaciju preplavile su me emocije i naježim se čim pomislim na to. Veselim se i znam da će biti teško, ali sretan sam".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatski rukomet je na prekretnici, koji će biti vaši prvi potezi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prvo i osnovno želim razgovarati s igračima. Moram sve njih koje imam u planu vidjeti pojedinačno, da vidim mogu li, žele li i jesu li ozlijeđeni. Onda tek krećemo druge stvari rješavati".</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="bd9c1032-9813-11ed-bbb2-e670d9c65383"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na posljednja tri natjecanja rezultati nisu onakvi kakve očekuje javnost i rukometna obitelj. Što je to pošlo po krivu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je dosta toga pošlo po krivo. Počeli smo shvaćati da smo neka velesila, međutim mi to nismo. Mi možemo puno napraviti i ostvarivati dobre rezultate, ali mi trenutno nismo među četiri najbolje ekipe na svijetu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nadam se da ćemo se vrlo brzo vratiti na te pozicije jer mislim da imamo potencijala i puno mladih igrača koji to mogu. S jednim dobrim radom, više discipline i želje, čak i hijerarhije nedostaje".</para><hmn:article id="24615668-a261-11ed-997e-fa6b9a593ee7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekli ste hijerarhije, možete li malo konkretnije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pa evo reći ću jedan primjer. Ja kad sam bio igrač, mi smo putovali na utakmice i u Londonu smo čekali šest sati. Ja sam šest sati morao paziti na stvari, a ostali su šetali.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mora se znati tko je mlađi, a tko je iskusniji reprezentativac pa takav treba biti i odnos. Ja volim reći, možda je malo smiješno, ali u svinjcu se zna tko je glavni, a onda se mora znati i u reprezentaciji".</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="e24c1d98-a19e-11ed-ab44-0e13d4da6cde"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakva će biti Hrvatska Gorana Perkovca?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pa želim da se reprezentacija odnosno igrači koji su na terenu igraju. Zašto se zove igra? Zato što se moramo svi htjeti igrati, a ne se mučiti i jedva kretati po terenu. Želim da nam krila lete kao što su nekad Čupić i Štrlek, a to možemo samo uz dobru obranu, dobre vratare i mislim da ćemo mi to složiti".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na glasu ste kao čvrsta trenerska ruka, a kako ćete se postaviti prema igračima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja ću igračima predočiti svoje želje i ciljeve, ali ću im reći da je disciplina jedna od osnovnih uvjeta koje ja želim da se pridržavaju. Tko bude želio raditi pod mojim uvjetima bit će dobro došao, tko ne bude želio oprostit ćemo se od njega i uzeti nekog drugog tko to želi.</para><hmn:article id="858928b0-9f57-11ed-9185-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bez obzira koliko je netko kvalitetan ako se nije spreman podrediti kolektivu i disciplini, ništa od toga. Mi svi moramo imati jedan jedini cilj, a to je napredak hrvatskog rukometa".</para><hmn:video id="8791ab96-a263-11ed-aea1-1e5689604e74"/>

Perkovac nakon preuzimanja reprezentacije: 'U svinjcu se zna... Tko ne želi raditi, može ići' Novi izbornik Kauboja je u ekskluzivnom intervjuu za RTL razgovarao s našim Markom Vargekom Goran Perkovac danas je postao novi izbornik hrvatske rukometne reprezentacije, a zamijenio je Hrvoja Horvata koji je bio na klupi posljednje dvije godine. Hrvatska je odigrala već treće veliko natjecanje u nizu bez očekivanja, a sada cilja na povratak među elitu.Novi izbornik Kauboja je u ekskluzivnom intervjuu za RTL razgovarao s našim Markom Vargekom.Kakav je osjećaj?"Nitko sretniji od mene. Osjećaj je divan, konačno se ostvarilo ono što sam toliko želio i težio tome. Kad sam danas čuo da ću voditi reprezentaciju preplavile su me emocije i naježim se čim pomislim na to. Veselim se i znam da će biti teško, ali sretan sam".Hrvatski rukomet je na prekretnici, koji će biti vaši prvi potezi?"Prvo i osnovno želim razgovarati s igračima. Moram sve njih koje imam u planu vidjeti pojedinačno, da vidim mogu li, žele li i jesu li ozlijeđeni. Onda tek krećemo druge stvari rješavati".Na posljednja tri natjecanja rezultati nisu onakvi kakve očekuje javnost i rukometna obitelj. Što je to pošlo po krivu?"Mislim da je dosta toga pošlo po krivo. Počeli smo shvaćati da smo neka velesila, međutim mi to nismo. Mi možemo puno napraviti i ostvarivati dobre rezultate, ali mi trenutno nismo među četiri najbolje ekipe na svijetu.Nadam se da ćemo se vrlo brzo vratiti na te pozicije jer mislim da imamo potencijala i puno mladih igrača koji to mogu. S jednim dobrim radom, više discipline i želje, čak i hijerarhije nedostaje".Rekli ste hijerarhije, možete li malo konkretnije?"Pa evo reći ću jedan primjer. Ja kad sam bio igrač, mi smo putovali na utakmice i u Londonu smo čekali šest sati. Ja sam šest sati morao paziti na stvari, a ostali su šetali.Mora se znati tko je mlađi, a tko je iskusniji reprezentativac pa takav treba biti i odnos. Ja volim reći, možda je malo smiješno, ali u svinjcu se zna tko je glavni, a onda se mora znati i u reprezentaciji".Kakva će biti Hrvatska Gorana Perkovca?"Pa želim da se reprezentacija odnosno igrači koji su na terenu igraju. Zašto se zove igra? Zato što se moramo svi htjeti igrati, a ne se mučiti i jedva kretati po terenu. Želim da nam krila lete kao što su nekad Čupić i Štrlek, a to možemo samo uz dobru obranu, dobre vratare i mislim da ćemo mi to složiti".Na glasu ste kao čvrsta trenerska ruka, a kako ćete se postaviti prema igračima."Ja ću igračima predočiti svoje želje i ciljeve, ali ću im reći da je disciplina jedna od osnovnih uvjeta koje ja želim da se pridržavaju. Tko bude želio raditi pod mojim uvjetima bit će dobro došao, tko ne bude želio oprostit ćemo se od njega i uzeti nekog drugog tko to želi.Bez obzira koliko je netko kvalitetan ako se nije spreman podrediti kolektivu i disciplini, ništa od toga. Mi svi moramo imati jedan jedini cilj, a to je napredak hrvatskog rukometa". EKSKLUZIVNI INTERVJU 

EKSKLUZIVNI INTERVJU

Perkovac nakon preuzimanja reprezentacije: 'U svinjcu se zna... Tko ne želi raditi, može ići'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako ste svoje prazne boce kojim slučajem ostavili u zagrebačkim kvartovima Remetinec, Sv. Klara ili Kajzerica, postoji velika šansa da ih je Oliver skupio, pa vratio u trgovinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaki dan sam tu, svaki dan skupljam boce. Inače radim na građevini, ali to što mi ostane platimo režije i to da nam ne ostane ni 100 kuna. I onda poberemo boce i tako se snalazimo. Živimo od danas do sutra, kako se kaže", priča nam Oliver iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poput mnogih skupljača, i Oliver mora odnijeti puno boca da bi to imalo utjecaja na kućni budžet. Jer 50 lipa, odnosno 7 centi, mala je naknada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"OK je da bude malo više, da neki stariji ljudi mogu kupiti kruh i sve što treba", dodaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sustav prikupljanja boca postoji u 13 europskih zemalja, a Hrvatska ima najmanju naknadu. Tako je u Baltičkim zemljama taj iznos 10 centi, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku bocu, a Finska čak 40. Svake godine u Hrvatskoj je na tržištu oko 826 milijuna plastičnih, staklenih boca i limenki. Prosječno se prikupi oko 80 posto ambalaže koja se stavi na tržište, a u sustavu je povratne naknade.</para><hmn:article id="56224eae-fba5-11ec-9411-9eec845b7f28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što napraviti s gomilom plastike,za većinu europskih zemalja je uglavnom ili isključivo ekološko pitanja, dok je kod nas to i socijalno. U trgovini se često stvaraju redovi za automat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jako puno ljudi, penzionera, pogotovo vikend, subota nedjelja, radimo 100 na sat", prepričava Mato Tečić, zaposlenik trgovine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge, među njima i Zelena akcija traže da se naknada uveća, ali i da se riješe neke nelogičnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo, primjerice, sok od rajčice ili pasiranu rajčicu. Pasirana rajčica ne ide u sustav povratne ambalaže jer nije napitak, dok sok kao napitak ide, iako je riječ o proizvodu gotovo istog sastava, a često dolaze u gotovo identičnoj ambalaži", kazuje Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Proširili bi povrat i na ambalažu hrane, ali i kozmetike. Hoće li prihvatiti takve prijedloge, Ministarstvo nije htjelo otkrivati dok ne izrade Pravilnik.</para>

Hrvatska naknada za povratnu ambalažu najniža je u Europi! Kod nas je 7 centi, u Finskoj 40 Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do tri litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge traže da se naknada uveća. Povrat ambačaže kod nas nije samo ekološko, nego i socijalno pitanje Ako ste svoje prazne boce kojim slučajem ostavili u zagrebačkim kvartovima Remetinec, Sv. Klara ili Kajzerica, postoji velika šansa da ih je Oliver skupio, pa vratio u trgovinu."Svaki dan sam tu, svaki dan skupljam boce. Inače radim na građevini, ali to što mi ostane platimo režije i to da nam ne ostane ni 100 kuna. I onda poberemo boce i tako se snalazimo. Živimo od danas do sutra, kako se kaže", priča nam Oliver iz Zagreba.Poput mnogih skupljača, i Oliver mora odnijeti puno boca da bi to imalo utjecaja na kućni budžet. Jer 50 lipa, odnosno 7 centi, mala je naknada."OK je da bude malo više, da neki stariji ljudi mogu kupiti kruh i sve što treba", dodaje.Sustav prikupljanja boca postoji u 13 europskih zemalja, a Hrvatska ima najmanju naknadu. Tako je u Baltičkim zemljama taj iznos 10 centi, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku bocu, a Finska čak 40. Svake godine u Hrvatskoj je na tržištu oko 826 milijuna plastičnih, staklenih boca i limenki. Prosječno se prikupi oko 80 posto ambalaže koja se stavi na tržište, a u sustavu je povratne naknade.Što napraviti s gomilom plastike,za većinu europskih zemalja je uglavnom ili isključivo ekološko pitanja, dok je kod nas to i socijalno. U trgovini se često stvaraju redovi za automat."Jako puno ljudi, penzionera, pogotovo vikend, subota nedjelja, radimo 100 na sat", prepričava Mato Tečić, zaposlenik trgovine.Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge, među njima i Zelena akcija traže da se naknada uveća, ali i da se riješe neke nelogičnosti."Imamo, primjerice, sok od rajčice ili pasiranu rajčicu. Pasirana rajčica ne ide u sustav povratne ambalaže jer nije napitak, dok sok kao napitak ide, iako je riječ o proizvodu gotovo istog sastava, a često dolaze u gotovo identičnoj ambalaži", kazuje Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.Proširili bi povrat i na ambalažu hrane, ali i kozmetike. Hoće li prihvatiti takve prijedloge, Ministarstvo nije htjelo otkrivati dok ne izrade Pravilnik. boca zarade 

boca zarade

Hrvatska naknada za povratnu ambalažu najniža je u Europi! Kod nas je 7 centi, u Finskoj 40

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dakle moja poruka nema nikakve veze sa zasnivanjem radnog odnosa gospodina Dujmovića niti nemate moju poruku niti sam ja to tražio za njega, bilo kakvo promaknuće, veću plaću, bolje radnje uvjete, sklapanje ugovora na neodređeno", rekao je Marko Milić jučer u RTL Direktu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako je odgovorio na pitanje o spornom zapošljavanju svog prijatelja Nike Dujmovića. Rekao je dakle da je on zaposlen davno prije njegovih poruka. Istina je da je radio u Hrvatskim šumama, ali radio je kao pripravnik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Telegram večeras piše da Dujmović ugovor na određeno potpisao točno 30. rujna 2019., na dan kad je Marko Milić poslao poruku šefu Uprave Hrvatskih šuma. Na koju mu je on i odgovorio: radit će na određeno. Zanimljivo je da se danas na Facebooku oglasio i sam Dujmović, koji kaže da nije član nijedne stranke, i da je posao dobio svog svojih kvalifikacija, ne preko Marka Milića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Marka Milića poznajem dobro i informirao sam ga o tome da radim u HŠ, no ne vidim kako je on utjecao na moj profesionalni put u HŠ, koji se odvijao po pravilima HŠ. Poruke koje proteklih dana "kruže" u medijima između Marka Milića i tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića nisam vidio do dana kada su objavljene, nisam za njih znao niti me je netko o istima informirao. One, kao što je vidljivo iz kronologije događaja, očito nisu utjecale na moj radni put", poručio je Dujmović.</para><hmn:article id="a42f2194-a1b3-11ed-8a66-fa6b9a593ee7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I tako je korupcija u Hrvatskoj dobila novi zvuk. Šef uprave Hrvatskih šuma kao da je po cijele je dane sjedio i dopisivao se HDZ-ovcima, tako se barem čini, jer broj ljudi iz stranke s kojima je razmjenjivao poruke sve je veći i veći. Sada znamo i ministri Branko Bačić i Marija Vučković, pa i Josip Đakić, svi su mu redom slali neka imena, životopise i imena tvrtki. Nema više tu ručkova, Marčelina, janjetine i suptilnih dogovora: samo ime prezime, CV, i to je to. Evo poruka i objašnjenja ministrice poljoprivrede.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vučković: "Domagoj Magdić. Šumarija Ogulin."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jakupčić: "OK. On je upravitelj Šumarije Josipdol. Ima ambicije za drugo radno mjesto…Ministrice, Domagoj Magdić iz UŠP-Ogulin, Šumarija Josipdol, da bi bio to što želi, mora prije svega, položiti ispit u našoj Komori. On to zna i rekao je da će položiti do Nove godine. Pozdrav"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vučković: "Jel vi primate pripravnike šumarske struke? Više šumarske škole Dalmacija?"<hmn:linebreak/>Jakupčić: "Ministrice, naravno da ćemo primiti. Neka životopis pošalje na moje ime, Branimirova 1, Zagreb"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Katkad dobijete mailove reagirate da nešto provjerite ali ja nikada nisam za te slučajeve više kasnije ni pitala - a kamoli urgirala da se nekoga zaposli ili da pogoduje nekome ili nešto treće" rez "jeli poruka ministrice isto pritisak…pritisak se ne dokazuje jednom porukom pritisak se dokazujem kako znate slijedom", rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.</para>

Je li moguće da Marko Milić jučer u emisiji nije govorio istinu?  Rekao je dakle da je on zaposlen davno prije njegovih poruka. Istina je da je radio u Hrvatskim šumama, ali radio je kao pripravnik. Telegram večeras piše da Dujmović ugovor na određeno potpisao točno 30. rujna 2019., na dan kad je Marko Milić poslao poruku šefu Uprave Hrvatskih šuma. Na koju mu je on i odgovorio: radit će na određeno "Dakle moja poruka nema nikakve veze sa zasnivanjem radnog odnosa gospodina Dujmovića niti nemate moju poruku niti sam ja to tražio za njega, bilo kakvo promaknuće, veću plaću, bolje radnje uvjete, sklapanje ugovora na neodređeno", rekao je Marko Milić jučer u RTL Direktu.Tako je odgovorio na pitanje o spornom zapošljavanju svog prijatelja Nike Dujmovića. Rekao je dakle da je on zaposlen davno prije njegovih poruka. Istina je da je radio u Hrvatskim šumama, ali radio je kao pripravnik.Telegram večeras piše da Dujmović ugovor na određeno potpisao točno 30. rujna 2019., na dan kad je Marko Milić poslao poruku šefu Uprave Hrvatskih šuma. Na koju mu je on i odgovorio: radit će na određeno. Zanimljivo je da se danas na Facebooku oglasio i sam Dujmović, koji kaže da nije član nijedne stranke, i da je posao dobio svog svojih kvalifikacija, ne preko Marka Milića."Marka Milića poznajem dobro i informirao sam ga o tome da radim u HŠ, no ne vidim kako je on utjecao na moj profesionalni put u HŠ, koji se odvijao po pravilima HŠ. Poruke koje proteklih dana "kruže" u medijima između Marka Milića i tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića nisam vidio do dana kada su objavljene, nisam za njih znao niti me je netko o istima informirao. One, kao što je vidljivo iz kronologije događaja, očito nisu utjecale na moj radni put", poručio je Dujmović.I tako je korupcija u Hrvatskoj dobila novi zvuk. Šef uprave Hrvatskih šuma kao da je po cijele je dane sjedio i dopisivao se HDZ-ovcima, tako se barem čini, jer broj ljudi iz stranke s kojima je razmjenjivao poruke sve je veći i veći. Sada znamo i ministri Branko Bačić i Marija Vučković, pa i Josip Đakić, svi su mu redom slali neka imena, životopise i imena tvrtki. Nema više tu ručkova, Marčelina, janjetine i suptilnih dogovora: samo ime prezime, CV, i to je to. Evo poruka i objašnjenja ministrice poljoprivrede.Vučković: "Domagoj Magdić. Šumarija Ogulin."Jakupčić: "OK. On je upravitelj Šumarije Josipdol. Ima ambicije za drugo radno mjesto…Ministrice, Domagoj Magdić iz UŠP-Ogulin, Šumarija Josipdol, da bi bio to što želi, mora prije svega, položiti ispit u našoj Komori. On to zna i rekao je da će položiti do Nove godine. Pozdrav"Vučković: "Jel vi primate pripravnike šumarske struke? Više šumarske škole Dalmacija?"Jakupčić: "Ministrice, naravno da ćemo primiti. Neka životopis pošalje na moje ime, Branimirova 1, Zagreb""Katkad dobijete mailove reagirate da nešto provjerite ali ja nikada nisam za te slučajeve više kasnije ni pitala - a kamoli urgirala da se nekoga zaposli ili da pogoduje nekome ili nešto treće" rez "jeli poruka ministrice isto pritisak…pritisak se ne dokazuje jednom porukom pritisak se dokazujem kako znate slijedom", rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede. NOVI ZVUK KORUPCIJE 

NOVI ZVUK KORUPCIJE

Je li moguće da Marko Milić jučer u emisiji nije govorio istinu? 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ugledni regionalni rukometni portal <ulink url="https://www.balkan-handball.com/analize/trenerski-kutak/ocenili-ste-selektore-zorman-i-djerona-na-vrhu-horvat-najlosiji-djak/">Balkan-Handball.com</ulink> pozvao je svoje pratitelje da ocjene izvedbe izbornika na proteklom SP. Svi posjetitelji Balkan-Handball.com mogli su ocjenama od 1 do 5 ocijeniti nastup šefova stručnih stožera reprezentacija Srbije, Makedonije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najbolje je ocijenjen izbornik slovenske reprezentacije Uroš Zorman s prosjekom 3,82.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odmah iza njega je srpski izbornik Toni Gerona s 3,81.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na trećem mjestu sa znatno lošijom prosječnom ocjenom je bivši crnogorski izbornik Zoran Roganović (3,12).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbornik makedonske reprezentacije Kiril Lazarov zabio je 2,62, dok je najlošiji strijelac bio hrvatski izbornik Hrvoje Horvat s 2,23.</para><hmn:video id="b41fbe5a-98a4-11ed-a117-b60e1903d921" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Ljubitelji rukometa ocijenili izbornike na SP: Evo koju su ocjenu dali Hrvoju Horvatu Ocjene su bile od 1 do 5, a evo kako su glasali čitatelji Ugledni regionalni rukometni portal Balkan-Handball.com pozvao je svoje pratitelje da ocjene izvedbe izbornika na proteklom SP. Svi posjetitelji Balkan-Handball.com mogli su ocjenama od 1 do 5 ocijeniti nastup šefova stručnih stožera reprezentacija Srbije, Makedonije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore.Najbolje je ocijenjen izbornik slovenske reprezentacije Uroš Zorman s prosjekom 3,82.Odmah iza njega je srpski izbornik Toni Gerona s 3,81.Na trećem mjestu sa znatno lošijom prosječnom ocjenom je bivši crnogorski izbornik Zoran Roganović (3,12).Izbornik makedonske reprezentacije Kiril Lazarov zabio je 2,62, dok je najlošiji strijelac bio hrvatski izbornik Hrvoje Horvat s 2,23. LOŠ UČENIK 

LOŠ UČENIK

Ljubitelji rukometa ocijenili izbornike na SP: Evo koju su ocjenu dali Hrvoju Horvatu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čisti, pere i kuha i to za 500 učenika i 50 profesora. Profesionalni je kuhar s 30-godina radnog staža. Na kraju mjeseca za svoj trud i rad dobit će ni manje ni više nego – 5400 kuna odnosno 720 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naporno je jako s tim da je moje radno vrijeme završilo odavno, ali moram još barem sat i pol odraditi da sve očistim i sredim da bi bilo to u higijenskim uvjetima da mogu raditi", govori nam Dragan Leko, kuhar u Osnovnoj školi u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prekovremeni rad mu, kako to obično biva u Hrvatskoj, nije plaćen. U ovom je poslu zbog ljubavi prema djeci i kuhanju, no od plaće ne može živjeti pa svaki vikend radi dodatne poslove. Konobari, dostavlja, radi na svadbama..</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Moram raditi vikende, jednostavno moram. I onda kad dođem u ponedjeljak tu moram biti tu fit jer tu su djeca. Moram tu biti jako spreman fizički i psihički da to sve izguram. I ako nastavim ovim tempom raditi – pitanje je hoću li izdržati", dodaje Leko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ništa boljem položaju nije ni preko 40 tisuća medicinskih sestara. Rade težak posao, brinu se o bolesnima i na prvoj su crni zdravstvenog sustava. Sve to za nikakve novce.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako osigurate dobro radno okruženje i dobru plaću, medicinske sestre ostati. Nije u redu da zdravstveni sustav počiva na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika. Mi moramo imati strateška rješenja, strateške planove", kazuje Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A nemamo ih, objašnjava nam ekonomski analitičar Damir Novotny. Javni sektor u Hrvatskoj miljama je daleko od modernih tržišnih mehanizama pa su neka zanimanja podcijenjena, a druga precijenjena. Takve su i plaće bez obzira na uvjete, obrazovanje pa čak i potražnju na tržištu rada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U Hrvatskoj su ti odnosi poremećeni jer se godinama pa možda i desetljećima su tržište rada i visokoobrazovni sustav bili potpuno odvojeni, nisu jednostavno bili koordinirani", govori Novotny.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je 998 EURA. Medicinske sestre za kojima je velika potražnja bez dodataka primaju 750 eura, kuharice i kuhari u školama, za kojima je također velika potražnja - 720 eura, dok djelatnici Čistoće nakon povećanja plaća s dodacima imaju 836 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovaj slučaj s gradskom čistoćom će gotovo sigurno biti paradigmatski, otvorit će Pandorinu kutiju potpuno novog načina i pristupa određivanja cijena rada na tržištu rada", dodaje Novotny.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jer zašto bi itko htio biti medicinska sestra ili kuhar u školi, ako je u DM-u prosječna plaća 1460 eura, a u McDonald'su početna 930 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posao pečenja burgera u McDonald'su čini se ipak lakšim od brige o bolesnicima u bolnicama. Plaća je veća pa što svi to ne bi radili. Idemo se i mi prijaviti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I Draganu bi se više isplatilo okretati burgere nego kuhati za 500 učenika. Ali on je posao odabrao zbog ljubavi, šteta što ljubav ne plaća račune.</para>

Studenti koji okreću burgere i čistači ulica zarađuju više nego medicinske sestre U Zagrebu danas nema štrajka Čistoće jer su radnici izborili povišice od 5 posto, dodatke na plaću, povećanje godišnjih nagrada. Izborili su i 1000 kuna za Svetog NIkolu i 500 kuna veće božićnice i regres. I ne planiramo se sada kao mnogi drugi iščuđavati tome kako su puno dobili. Ali, planiramo se čuditi disbalansu u hrvatskim plaćama. I tome tko uopće u Hrvatskoj može preživjeti. Jer, medicinske sestre zarađuju manje nego radnici Čistoće, ali i manje nego studenti koji okreću hamburgere Čisti, pere i kuha i to za 500 učenika i 50 profesora. Profesionalni je kuhar s 30-godina radnog staža. Na kraju mjeseca za svoj trud i rad dobit će ni manje ni više nego – 5400 kuna odnosno 720 eura."Naporno je jako s tim da je moje radno vrijeme završilo odavno, ali moram još barem sat i pol odraditi da sve očistim i sredim da bi bilo to u higijenskim uvjetima da mogu raditi", govori nam Dragan Leko, kuhar u Osnovnoj školi u Zagrebu.Prekovremeni rad mu, kako to obično biva u Hrvatskoj, nije plaćen. U ovom je poslu zbog ljubavi prema djeci i kuhanju, no od plaće ne može živjeti pa svaki vikend radi dodatne poslove. Konobari, dostavlja, radi na svadbama.."Moram raditi vikende, jednostavno moram. I onda kad dođem u ponedjeljak tu moram biti tu fit jer tu su djeca. Moram tu biti jako spreman fizički i psihički da to sve izguram. I ako nastavim ovim tempom raditi – pitanje je hoću li izdržati", dodaje Leko.U ništa boljem položaju nije ni preko 40 tisuća medicinskih sestara. Rade težak posao, brinu se o bolesnima i na prvoj su crni zdravstvenog sustava. Sve to za nikakve novce."Ako osigurate dobro radno okruženje i dobru plaću, medicinske sestre ostati. Nije u redu da zdravstveni sustav počiva na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika. Mi moramo imati strateška rješenja, strateške planove", kazuje Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva.A nemamo ih, objašnjava nam ekonomski analitičar Damir Novotny. Javni sektor u Hrvatskoj miljama je daleko od modernih tržišnih mehanizama pa su neka zanimanja podcijenjena, a druga precijenjena. Takve su i plaće bez obzira na uvjete, obrazovanje pa čak i potražnju na tržištu rada."U Hrvatskoj su ti odnosi poremećeni jer se godinama pa možda i desetljećima su tržište rada i visokoobrazovni sustav bili potpuno odvojeni, nisu jednostavno bili koordinirani", govori Novotny.Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je 998 EURA. Medicinske sestre za kojima je velika potražnja bez dodataka primaju 750 eura, kuharice i kuhari u školama, za kojima je također velika potražnja - 720 eura, dok djelatnici Čistoće nakon povećanja plaća s dodacima imaju 836 eura."Ovaj slučaj s gradskom čistoćom će gotovo sigurno biti paradigmatski, otvorit će Pandorinu kutiju potpuno novog načina i pristupa određivanja cijena rada na tržištu rada", dodaje Novotny.Jer zašto bi itko htio biti medicinska sestra ili kuhar u školi, ako je u DM-u prosječna plaća 1460 eura, a u McDonald'su početna 930 eura.Posao pečenja burgera u McDonald'su čini se ipak lakšim od brige o bolesnicima u bolnicama. Plaća je veća pa što svi to ne bi radili. Idemo se i mi prijaviti.I Draganu bi se više isplatilo okretati burgere nego kuhati za 500 učenika. Ali on je posao odabrao zbog ljubavi, šteta što ljubav ne plaća račune. NESRAZMJER PLAĆA 

NESRAZMJER PLAĆA

Studenti koji okreću burgere i čistači ulica zarađuju više nego medicinske sestre

Alena Vitasovića na koncertu gađali ribom: 'Kad sam bio lijep i mlad letjeli su grudnjaci, sad orade'   U subotu oko ponoći, dok je pjevao, glazbenika Alena Vitasovića  neki je veseli zamaskiran čovjek pogodio oradom (ribom) u glavu. U potrazi je za napadačem, a kako kaže, to mu je zasigurno jedna od najluđih stvari koja mu se dogodila na pozornici. Više pogledajte u videu naše Petre Fabian Kapov. 

<para> U subotu oko ponoći, dok je pjevao, glazbenika Alena Vitasovića neki je veseli zamaskiran čovjek pogodio oradom (ribom) u glavu. U potrazi je za napadačem, a kako kaže, to mu je zasigurno jedna od najluđih stvari koja mu se dogodila na pozornici. Više pogledajte u videu naše Petre Fabian Kapov.</para>

Alena Vitasovića na koncertu gađali ribom: 'Kad sam bio lijep i mlad letjeli su grudnjaci, sad orade' 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Josip Brozičević, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja komentirao je u RTL Danas brutalno premlaćivanje HGSS-ovih djelatnika i djevojke na Platku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije dobro, ne osjeća se dobro. Zbog toga je danas išao na dodatne specijalističke preglede kako bi se utvrdilo radili se o nekim dodatnim ozljedama koje nisu do sada evidentirane", komentirao je Brozičević stanje kolege.</para><hmn:article id="a0b30272-a223-11ed-a745-fa6b9a593ee7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jak je on, ipak je gorski spašavatelj koji je bezbroj puta pružio prvu pomoć nesebično svakom onom kome je to trebalo. Nažalost u ovoj prilici i u ovom ružnom događaju prva pomoć je bila potrebna njemu", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komentirajući činjenicu da su napadači na slobodi, pročelnik je kazao: "Policijska istraga još uvijek traje a i liječenje našeg kolege, ne bih špekulirao oko toga. Nadamo se i vjerujemo da će on biti dobro, isto tako vjerujemo u sustav i institucije da će odraditi ovaj posao u skladu sa zakonom i da će ovo nasilje biti sankcionirano na adekvatan način.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje treba li napad na djelatnika HGSS-ovca tretirati kao napad na službenu osobu, Brozičević odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi smo gorska služba spašavanja naše djelatnosti obavljamo putem javnih ovlasti od interesa za Republiku Hrvatsku samim tim odgovor je jasan, mi smo službene osobe, a u ovom slučaju kolege su bile na zadaći to se dogodilo netom iza u odori i mislim da je stvar jasna".</para><hmn:article id="2e545396-a243-11ed-b2e4-fa6b9a593ee7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan slučaj koji se sada dogodio i mi ne želimo da se ovo ikad ikome više dogodi, hvala i medijima i javnosti i svim službama koje su sudjelovao", zaključio je Brozičević.</para>

Je li napad na HGSS-ovca napad na službenu osobu? Pročelnik: Mislim da je stvar jasna &apos;Nadamo se i vjerujemo da će on biti dobro, isto tako vjerujemo u sustav i institucije da će odraditi ovaj posao, sve u skladu sa zakonom i da će ovo nasilje biti sankcionirano na adekvatan način&apos;, kazao je pročelnik HGSS-a  Josip Brozičević, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja komentirao je u RTL Danas brutalno premlaćivanje HGSS-ovih djelatnika i djevojke na Platku. "Nije dobro, ne osjeća se dobro. Zbog toga je danas išao na dodatne specijalističke preglede kako bi se utvrdilo radili se o nekim dodatnim ozljedama koje nisu do sada evidentirane", komentirao je Brozičević stanje kolege."Jak je on, ipak je gorski spašavatelj koji je bezbroj puta pružio prvu pomoć nesebično svakom onom kome je to trebalo. Nažalost u ovoj prilici i u ovom ružnom događaju prva pomoć je bila potrebna njemu", dodao je.Komentirajući činjenicu da su napadači na slobodi, pročelnik je kazao: "Policijska istraga još uvijek traje a i liječenje našeg kolege, ne bih špekulirao oko toga. Nadamo se i vjerujemo da će on biti dobro, isto tako vjerujemo u sustav i institucije da će odraditi ovaj posao u skladu sa zakonom i da će ovo nasilje biti sankcionirano na adekvatan način.Na pitanje treba li napad na djelatnika HGSS-ovca tretirati kao napad na službenu osobu, Brozičević odgovara:"Mi smo gorska služba spašavanja naše djelatnosti obavljamo putem javnih ovlasti od interesa za Republiku Hrvatsku samim tim odgovor je jasan, mi smo službene osobe, a u ovom slučaju kolege su bile na zadaći to se dogodilo netom iza u odori i mislim da je stvar jasna"."Ovo je jedan slučaj koji se sada dogodio i mi ne želimo da se ovo ikad ikome više dogodi, hvala i medijima i javnosti i svim službama koje su sudjelovao", zaključio je Brozičević. PREMLAĆIVANJE NA PLATKU 

PREMLAĆIVANJE NA PLATKU

Je li napad na HGSS-ovca napad na službenu osobu? Pročelnik: Mislim da je stvar jasna

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza nas je prvih mjesec dana plaćanja eurom, ali i konkretni podaci Porezne uprave koji nam pokazuju koliko je inflacija uzela maha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podaci za siječanj pokazuju da je izdano 6 posto računa više nego lanjskog siječnja, ali su poskupljenja dovela do toga da je njihov iznos čak 22 posto veći – kada se gledaju sve djelatnosti.</para><hmn:image id="77ce0d5e-a24e-11ed-9c6f-b27df1445fa5" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada je u pitanju samo trgovina na malo, broj računa veći je 4 posto, a potrošenog novca je čak 17 posto više.</para><hmn:image id="7d55dc5c-a24e-11ed-9ad4-1abf52e03fe6" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A koliko je poskupjela hrana, osobito u ugostiteljskim objektima dovoljno je vidjeti da je ovog siječnja bilo 18 posto više izdanih računa nego lani, a njihov iznos je 42 posto veći nego u siječnju 2022. godine.</para><hmn:image id="834b08b2-a24e-11ed-ae4a-fa6b9a593ee7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/>

Iza nas je prvi mjesec plaćanja eurom, a ovi podaci Porezne pokazuju koliko je inflacija uzela maha Koliko je poskupjela hrana, osobito u ugostiteljskim objektima dovoljno je vidjeti da je ovog siječnja bilo 18 posto više izdanih računa nego lani, a njihov iznos je 42 posto veći nego u siječnju 2022. godine Iza nas je prvih mjesec dana plaćanja eurom, ali i konkretni podaci Porezne uprave koji nam pokazuju koliko je inflacija uzela maha.Podaci za siječanj pokazuju da je izdano 6 posto računa više nego lanjskog siječnja, ali su poskupljenja dovela do toga da je njihov iznos čak 22 posto veći – kada se gledaju sve djelatnosti.Kada je u pitanju samo trgovina na malo, broj računa veći je 4 posto, a potrošenog novca je čak 17 posto više.A koliko je poskupjela hrana, osobito u ugostiteljskim objektima dovoljno je vidjeti da je ovog siječnja bilo 18 posto više izdanih računa nego lani, a njihov iznos je 42 posto veći nego u siječnju 2022. godine. PODACI ZA SIJEČANJ 

PODACI ZA SIJEČANJ

Iza nas je prvi mjesec plaćanja eurom, a ovi podaci Porezne pokazuju koliko je inflacija uzela maha

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dok se većina gradova bori s velikim iseljavanjem, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Sveti Ivan Zelina jedno je od najpoželjnijih mjesta za život. Traži se stan više, šire se poslovne zone, nezaposlenost je mala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mali grad s velikim rastom broja stanovnika. 2021. u Sveti Ivan Zelinu se doselilo 211 ljudi više nego se odselilo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Doselili smo se prije šest mjeseci iz Zagreba. Tu ima više prostora i ljepše je", govori Ana iz Svetog Ivana Zeline.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljepše je i strancima. Baš te rekordne 2021. Sagar je Indiju zamijenio Zelinom zbog posla u tvornici za proizvodnju toaletnog papira.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovdje su ljudi divni i topli, gostoljubivi su. Imamo jezičnu barijeru, ali svi mi pomažu", kaže Sagar Nigam, stručnjak za digitalni marketing.</para><hmn:article id="99a418e0-b9f3-11ec-8242-0242ac120024" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovdje se puno radi i puno gradi. Stanovi su u ovoj zgradi su već rasprodani. Kvadrat oko 1600 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Zelinu se doseljava jedan malo širi spektar ljudi. S jedne strane to su strani radnici, a s druge strane ljudi iz Zagreba i okolice, a treći to su ljudi koji su ovdje prije živjeli i ovdje se vraćaju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim Indijaca, novi stanovnici Zeline su i brojni Nepalci. U ovoj građevinskoj tvrtki radi ih osam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bili smo primorani zbog nedostatka radne snage. Evo već su ovdje tri godine, sada su već pravi naši Prigorci. Novi stanovnici Zeline", rekao je Dražen Koritnik, direktor građevinske tvrtke.</para><hmn:article id="db74748a-9c11-11ed-9d0f-96da77a5cc0a" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovdje je sve dobro. Iz Nepala smo.Najviše nam se sviđa gazda. Bit ćemo ovdje 10 godina", priča Dan Bahadur Bardewa iz Nepala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zadnjih godina sve je više tvrtki koje su se odlučile za svoja poslovna ulaganja u Zelini. Stopa nezaposlenosti je skoro na nuli, na burzi je u prosincu bilo 150 ljudi. Nova radna mjesta uskoro se otvaraju u tvornici toaletnog papira jer šire svoje pogone.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zelina je mala i iz tog razloga je fleksibilnija u rješavanju standardnih stvari koje u Zagrebu traju Puno duže. tako na primjer i neka papirlogija se riješi puno brže jer nema tolikih čekanja i redova", objašnjava Dijana Matić, voditeljica marketinga u tvrtki za proizvodnju toaletnog papira.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa nema uzimanja godišnjeg odmora za rješavanje dokumenata. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod nas se kaže ako nemate sreće drugi ste u redu za vađenje osobne", rekao je Hrvoje Košćec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prirez je 12 posto. Smanjili su komunalne doprinose, grade nove vrtići, otvorili su kino, srednjoškolcima i studentima subvencioniraju prijevoz. Čini se kako je to bila dobra formula za rast broja stanovnika.</para>

U Svetom Ivanu Zelini traži se stan više, šire poslovne zone, a nezaposlenost je mala. U čemu je tajna? U Zelinu se doseljava jedan malo širi spektar ljudi. S jedne strane to su strani radnici, a s druge strane ljudi iz Zagreba i okolice, a treći to su ljudi koji su ovdje prije živjeli i ovdje se vraćaju Dok se većina gradova bori s velikim iseljavanjem, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Sveti Ivan Zelina jedno je od najpoželjnijih mjesta za život. Traži se stan više, šire se poslovne zone, nezaposlenost je mala.Mali grad s velikim rastom broja stanovnika. 2021. u Sveti Ivan Zelinu se doselilo 211 ljudi više nego se odselilo."Doselili smo se prije šest mjeseci iz Zagreba. Tu ima više prostora i ljepše je", govori Ana iz Svetog Ivana Zeline.Ljepše je i strancima. Baš te rekordne 2021. Sagar je Indiju zamijenio Zelinom zbog posla u tvornici za proizvodnju toaletnog papira."Ovdje su ljudi divni i topli, gostoljubivi su. Imamo jezičnu barijeru, ali svi mi pomažu", kaže Sagar Nigam, stručnjak za digitalni marketing.Ovdje se puno radi i puno gradi. Stanovi su u ovoj zgradi su već rasprodani. Kvadrat oko 1600 eura.U Zelinu se doseljava jedan malo širi spektar ljudi. S jedne strane to su strani radnici, a s druge strane ljudi iz Zagreba i okolice, a treći to su ljudi koji su ovdje prije živjeli i ovdje se vraćaju.Osim Indijaca, novi stanovnici Zeline su i brojni Nepalci. U ovoj građevinskoj tvrtki radi ih osam."Bili smo primorani zbog nedostatka radne snage. Evo već su ovdje tri godine, sada su već pravi naši Prigorci. Novi stanovnici Zeline", rekao je Dražen Koritnik, direktor građevinske tvrtke."Ovdje je sve dobro. Iz Nepala smo.Najviše nam se sviđa gazda. Bit ćemo ovdje 10 godina", priča Dan Bahadur Bardewa iz Nepala.Zadnjih godina sve je više tvrtki koje su se odlučile za svoja poslovna ulaganja u Zelini. Stopa nezaposlenosti je skoro na nuli, na burzi je u prosincu bilo 150 ljudi. Nova radna mjesta uskoro se otvaraju u tvornici toaletnog papira jer šire svoje pogone."Zelina je mala i iz tog razloga je fleksibilnija u rješavanju standardnih stvari koje u Zagrebu traju Puno duže. tako na primjer i neka papirlogija se riješi puno brže jer nema tolikih čekanja i redova", objašnjava Dijana Matić, voditeljica marketinga u tvrtki za proizvodnju toaletnog papira.Pa nema uzimanja godišnjeg odmora za rješavanje dokumenata. "Kod nas se kaže ako nemate sreće drugi ste u redu za vađenje osobne", rekao je Hrvoje Košćec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline.Prirez je 12 posto. Smanjili su komunalne doprinose, grade nove vrtići, otvorili su kino, srednjoškolcima i studentima subvencioniraju prijevoz. Čini se kako je to bila dobra formula za rast broja stanovnika. Svi žele u Zelinu! 

Svi žele u Zelinu!

U Svetom Ivanu Zelini traži se stan više, šire poslovne zone, a nezaposlenost je mala. U čemu je tajna?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnica je obiteljske medicine na otoku Korčuli i dostupna svim pacijentima od 0 do 24 putem aplikacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zovu pacijenti za neke dermatološke promjene. Bile su vodene kozice, tu smo isto gledali promjene na djetetu. Majka je snimila dijete i htjela je saznati je li riječ o vodenim kozicama ili ne. Imali smo i jednog pacijenta koji je jako želio znati u kakvom je stanju grlo", kazala je voditeljica medicinskog tima na Doctu Lea Bošnjak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pacijenti ispune osnovne podatke i imaju svoj karton.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako primimo neki poziv, za koji procijenimo da je hitan i zahtjeva Hitnu medicinsku pomoć, za takvog pacijenta i mi ćemo sami nazvati Hitnu pomoć ili njega samoga uputiti istome", govori Bošnjak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U timu je 50-ak liječnika obiteljske medicine, ali krajem mjeseca očekuju pojačanje. I prve pedijatre. Osobna pretplata je 6 eura na mjesec, a obiteljska 12 eura.</para><hmn:article id="77d46312-a194-11ed-bacd-5ea422d77840" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo da zbog velikog pritiska na Hitne pomoći i na liječnike obiteljske medicine, da se jako dugo čeka na hitnim prijemima, pa i po šest sati. Zato smo odlučili svima u potrebi donirati jedan besplatan poziv", kazao je direktor tvrtke i autor aplikacije Alen Pecirep.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prva je ovo ovakva aplikacija u Hrvatskoj, a lansirana prije malo više od mjesec dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zgodno, zgodno. U današnje vrijeme treba prihvatiti sve nove tehnologije i mogućnosti koje su nam na raspolaganju", govori Lidija iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja upravo sad idem direktno kod doktorice. Rijetko idem, ali obavit ću sve to danas", govori Milica iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne javljaju se, ali ako ste jako uporni konačno nakon 6 ili 7 puta će te ih dobiti", kazala je Barbara iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnica s kojom smo razgovarali kaže da je važno dobro poznavati svog pacijenta.</para><hmn:article id="6ea7d24e-9f3f-11ed-86ef-428f45c2f827" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je sigurno na neki način pomoć u dislociranim uvjetima, tamo gdje nije toliko dostupna zdravstvena zaštita, pogotovo na otocima i ruralnim sredinama. Međutim, ništa ne može zamijeniti direktan kontakt sa svojim izabranim liječnikom", kazala je liječnica obiteljske medicine Davorka Došen Mrak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog nejavljanja ne telefon u jeku korone pokrenut je mail zovem.doktora@hzzo.hr. Od kraja studenog 2020. godine do kraja prošle godine stiglo je gotovo 4000 pritužbi. No samo 36 posto bilo je valjano jer su sadržavali podatke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Javljamo se koliko je to moguće. Podsjetiti ću da smo ugovornom obvezom s HZZO-om obavezni javljati se 60 minuta na telefon, iako se javljamo tijekom cijelog radnog vremena pa i izvan radnog vremena", kazala je dr. Davorka Došen Mrak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi se slažu da aplikacija neće u potpunosti zamijeniti liječnika, ali su oni uvijek dostupni za savjet.</para>

Liječnica na Korčuli preko aplikacije pogledat će i kozice, nečije grlo i dostupna je 24sata na dan Riječ je o nedavno lansiranoj DOCT aplikaciji preko koje liječnici s pacijentom razgovaraju videopozivom uz minimalnu naknadu. To bi moglo biti jedno od rješenja za mjesta gdje je liječnička pomoć manje dostupna Liječnica je obiteljske medicine na otoku Korčuli i dostupna svim pacijentima od 0 do 24 putem aplikacije."Zovu pacijenti za neke dermatološke promjene. Bile su vodene kozice, tu smo isto gledali promjene na djetetu. Majka je snimila dijete i htjela je saznati je li riječ o vodenim kozicama ili ne. Imali smo i jednog pacijenta koji je jako želio znati u kakvom je stanju grlo", kazala je voditeljica medicinskog tima na Doctu Lea Bošnjak.Pacijenti ispune osnovne podatke i imaju svoj karton."Ako primimo neki poziv, za koji procijenimo da je hitan i zahtjeva Hitnu medicinsku pomoć, za takvog pacijenta i mi ćemo sami nazvati Hitnu pomoć ili njega samoga uputiti istome", govori Bošnjak.U timu je 50-ak liječnika obiteljske medicine, ali krajem mjeseca očekuju pojačanje. I prve pedijatre. Osobna pretplata je 6 eura na mjesec, a obiteljska 12 eura."Vidjeli smo da zbog velikog pritiska na Hitne pomoći i na liječnike obiteljske medicine, da se jako dugo čeka na hitnim prijemima, pa i po šest sati. Zato smo odlučili svima u potrebi donirati jedan besplatan poziv", kazao je direktor tvrtke i autor aplikacije Alen Pecirep.Prva je ovo ovakva aplikacija u Hrvatskoj, a lansirana prije malo više od mjesec dana."Zgodno, zgodno. U današnje vrijeme treba prihvatiti sve nove tehnologije i mogućnosti koje su nam na raspolaganju", govori Lidija iz Zagreba."Ja upravo sad idem direktno kod doktorice. Rijetko idem, ali obavit ću sve to danas", govori Milica iz Zagreba."Ne javljaju se, ali ako ste jako uporni konačno nakon 6 ili 7 puta će te ih dobiti", kazala je Barbara iz Zagreba.Liječnica s kojom smo razgovarali kaže da je važno dobro poznavati svog pacijenta."To je sigurno na neki način pomoć u dislociranim uvjetima, tamo gdje nije toliko dostupna zdravstvena zaštita, pogotovo na otocima i ruralnim sredinama. Međutim, ništa ne može zamijeniti direktan kontakt sa svojim izabranim liječnikom", kazala je liječnica obiteljske medicine Davorka Došen Mrak.Zbog nejavljanja ne telefon u jeku korone pokrenut je mail zovem.doktora@hzzo.hr. Od kraja studenog 2020. godine do kraja prošle godine stiglo je gotovo 4000 pritužbi. No samo 36 posto bilo je valjano jer su sadržavali podatke."Javljamo se koliko je to moguće. Podsjetiti ću da smo ugovornom obvezom s HZZO-om obavezni javljati se 60 minuta na telefon, iako se javljamo tijekom cijelog radnog vremena pa i izvan radnog vremena", kazala je dr. Davorka Došen Mrak.Svi se slažu da aplikacija neće u potpunosti zamijeniti liječnika, ali su oni uvijek dostupni za savjet. DOCT APLIKACIJA 

DOCT APLIKACIJA

Liječnica na Korčuli preko aplikacije pogledat će i kozice, nečije grlo i dostupna je 24sata na dan

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koliko su česte promjene koje su nagnale da smokve rode u zimi, što se događa s prirodom i što je u biljnom svijetu najugroženije, odgovori na ta pitanja stižu nam s Hvara, s kojeg nam se javio iskusni agrometeorolog Marko Vučetić. S njim je razgovarala naša ekipa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Teško je reći da nisu, dapače događale su se ali ne tako iz godine u godinu, nije možda vidljivo kod svih biljaka ili većine biljaka koje se i danas vide", odgovara na pitanje jesu li se ovakve stvari i ranije događale umirovljeni agrometeorolog Marko Vučetić.</para><hmn:article id="8a22ab24-3feb-11ed-83eb-262247154dd3" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Biljka mora odgovoriti na promjene u svom okolišu i onda vidimo te promjene, priroda se sama poravnava ili sama donosi odluke ovisno o okolnostima koje vladaju oko nje", dodao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vučetić je i komentirao koje su to biljke koje su najugroženije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prvenstveno voćke i to u sredozemnom, mediteranskom području jer sve te voćke moraju jedno određeno hladno razdoblje da bi mogli na proljeće reagirati i da bi mogli cvijet odnosno plod. To je prvenstveno kod breskvi ali vidimo da se to može dogoditi i kod masline koja je biljka koja ovdje znači opstanak", kazao je.</para>

U Posedarju već rodile smokve. Agrometeorolog objasnio što se događa s prirodom &apos;Biljka mora odgovoriti na promjene u svom okolišu i onda vidimo te promjene&apos;, kazao je iskusni agrometeorolog Vučetić Koliko su česte promjene koje su nagnale da smokve rode u zimi, što se događa s prirodom i što je u biljnom svijetu najugroženije, odgovori na ta pitanja stižu nam s Hvara, s kojeg nam se javio iskusni agrometeorolog Marko Vučetić. S njim je razgovarala naša ekipa."Teško je reći da nisu, dapače događale su se ali ne tako iz godine u godinu, nije možda vidljivo kod svih biljaka ili većine biljaka koje se i danas vide", odgovara na pitanje jesu li se ovakve stvari i ranije događale umirovljeni agrometeorolog Marko Vučetić."Biljka mora odgovoriti na promjene u svom okolišu i onda vidimo te promjene, priroda se sama poravnava ili sama donosi odluke ovisno o okolnostima koje vladaju oko nje", dodao je.Vučetić je i komentirao koje su to biljke koje su najugroženije."Prvenstveno voćke i to u sredozemnom, mediteranskom području jer sve te voćke moraju jedno određeno hladno razdoblje da bi mogli na proljeće reagirati i da bi mogli cvijet odnosno plod. To je prvenstveno kod breskvi ali vidimo da se to može dogoditi i kod masline koja je biljka koja ovdje znači opstanak", kazao je. MARKO VUČETIĆ 

MARKO VUČETIĆ

U Posedarju već rodile smokve. Agrometeorolog objasnio što se događa s prirodom

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Za nešto više od mjesec dana svi osmaši pisat će nacionalne ispite. Pišu se u ožujku, a iako se ne ocjenjuju, roditelji plaćaju skupe instrukcije i po nekoliko stotina eura. Osam predmeta, osam ispita. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja ne znam za druge učenike, ali ja se ne pripremam zato što želim provjeriti koliko mi je znanja ostalo u glavi od ovih prošlih osam godina", rekla je Klara Kukoč, učenica 8. razreda OŠ Manuš u Splitu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi njezini vršnjaci na instrukcije će ipak ići, u ponudi su brojne pripreme za nacionalne ispite, a cijena je od 50 do 400 eura ovisno o broju sati i predmeta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne vidim uopće razlog za to, za plaćanje roditelja tih dodatnih sati priprema. Smatram da svakom djetetu, svakom učeniku trebaju služiti kao povratna informacija o trenutnom znanju", priča Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš u Splitu.</para><hmn:article id="cdb45f12-721e-11ed-949c-728810a1fda4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nacionalni ispiti neće se ocjenjivati, neće utjecati na zaključne ocjene niti na upis u srednju školu. Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje poručuju - mjesta za strah i paniku nema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nema potrebe za dodatnim pripremama ni u školi, a kamoli izvan škole. Želimo dobiti realnu sliku, a to možemo samo bez ikakvih dodatnih intervencija. Realan prikaz postignuća i stanja obrazovanja će nam pokazati što treba mijenjati za unaprjeđenje tog sustava", kaže Vinko Filipović, ravnatelj nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oni koji pripreme nude kažu tu su zbog pojačanih upita i interesa roditelja. Tvrde, roditelji jako dobro znaju o kakvim je ispitima riječ.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Moja je zadaća bila slušati potrebe roditelja koji su tražili pripreme za svoju djecu kako bi ona taj zadatak na putu svog školovanja odradili što bolje", priča Klara Grlaš, vlasnica obrta za poduke.</para><hmn:article id="38fe8432-b9f1-11ec-9ced-0242ac120064" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakav je njihov rezultat pokazat će bilješka, odnosno broj bodova i postotak riješenosti u e-dnevniku. Učenici će znati kakvo je njihovo znanje u odnosu prema drugima, a nastavnicima će pokazati što treba mijenjati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jesu li naši kriteriji ocjenjivanja objektivni, je li naša ocjena odličan, vrlo dobar ili bilo koja druga stvarna ocjena koja učenike prati i dalje u srednjoj školi", dodala je Marita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Hiperinflacija odlikaša na nacionalnim ispitima nije potvrđena. 10% učenika je ispod osnovne razine, 10 iznad napredne, a svi ostali su na srednjoj i osnovnoj što je i objektivno",dodao je Filipović. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nova runda kreće u ožujku, prvo će svoje znanje pokazati četvrtaši iz 81 eksperimentalne škole, a onda osmaši iz svih škola.</para>

Nacionalni ispiti se ne ocjenjuju niti su uvjet za upise, a roditelji plaćaju skupe instrukcije za njih. Isplati li se trošak? Nacionalni ispiti pišu se u ožujku, a iako se ne ocjenjuju, roditelji plaćaju skupe instrukcije i po nekoliko stotina eura. Za nešto više od mjesec dana svi osmaši pisat će nacionalne ispite  Za nešto više od mjesec dana svi osmaši pisat će nacionalne ispite. Pišu se u ožujku, a iako se ne ocjenjuju, roditelji plaćaju skupe instrukcije i po nekoliko stotina eura. Osam predmeta, osam ispita. "Ja ne znam za druge učenike, ali ja se ne pripremam zato što želim provjeriti koliko mi je znanja ostalo u glavi od ovih prošlih osam godina", rekla je Klara Kukoč, učenica 8. razreda OŠ Manuš u Splitu.Mnogi njezini vršnjaci na instrukcije će ipak ići, u ponudi su brojne pripreme za nacionalne ispite, a cijena je od 50 do 400 eura ovisno o broju sati i predmeta."Ne vidim uopće razlog za to, za plaćanje roditelja tih dodatnih sati priprema. Smatram da svakom djetetu, svakom učeniku trebaju služiti kao povratna informacija o trenutnom znanju", priča Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš u Splitu.Nacionalni ispiti neće se ocjenjivati, neće utjecati na zaključne ocjene niti na upis u srednju školu. Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje poručuju - mjesta za strah i paniku nema."Nema potrebe za dodatnim pripremama ni u školi, a kamoli izvan škole. Želimo dobiti realnu sliku, a to možemo samo bez ikakvih dodatnih intervencija. Realan prikaz postignuća i stanja obrazovanja će nam pokazati što treba mijenjati za unaprjeđenje tog sustava", kaže Vinko Filipović, ravnatelj nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.Oni koji pripreme nude kažu tu su zbog pojačanih upita i interesa roditelja. Tvrde, roditelji jako dobro znaju o kakvim je ispitima riječ."Moja je zadaća bila slušati potrebe roditelja koji su tražili pripreme za svoju djecu kako bi ona taj zadatak na putu svog školovanja odradili što bolje", priča Klara Grlaš, vlasnica obrta za poduke.Kakav je njihov rezultat pokazat će bilješka, odnosno broj bodova i postotak riješenosti u e-dnevniku. Učenici će znati kakvo je njihovo znanje u odnosu prema drugima, a nastavnicima će pokazati što treba mijenjati."Jesu li naši kriteriji ocjenjivanja objektivni, je li naša ocjena odličan, vrlo dobar ili bilo koja druga stvarna ocjena koja učenike prati i dalje u srednjoj školi", dodala je Marita."Hiperinflacija odlikaša na nacionalnim ispitima nije potvrđena. 10% učenika je ispod osnovne razine, 10 iznad napredne, a svi ostali su na srednjoj i osnovnoj što je i objektivno",dodao je Filipović. Nova runda kreće u ožujku, prvo će svoje znanje pokazati četvrtaši iz 81 eksperimentalne škole, a onda osmaši iz svih škola. Apsurd u školstvu 

Apsurd u školstvu

Nacionalni ispiti se ne ocjenjuju niti su uvjet za upise, a roditelji plaćaju skupe instrukcije za njih. Isplati li se trošak?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poznata psihijatrica Elvira Koić (58) u utorak je prebačena iz Opće bolnice u Virovitici u Kliničku bolnicu Dubrava. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predstojnik Klinike za kirurgiju KB Dubrava dr. Toni Kolak otkriva nam kakvo je njeno zdravstveno stanje: "Ima više ubodnih rana po licu, leđima, glavi, rukama. Izvan je životne opasnosti, psihički je slomljena, ima ozljedu ruke koju mora pregledati plastični kirurg. Vjerojatno je to ozljeda živca. Ona je šokirana, iznenađena i deprimirana." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Virovitička srednja škola potvrdila je da je 37-godišnja napadačica na psihijatricu njihova djelatnica. Iz škole su izrazili žaljenje zbog napada. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izuzetno nam je žao zbog nemilog događaja, koji nas je sve duboko potresao. Nadamo se što skorijem oporavku napadnute liječnice. Trenutno je policijska istraga u tijeku te iz tog razloga ne možemo dati opširniju izjavu", naveli su iz Gimnazija Petra Preradovića Virovitica. </para><hmn:article id="7f149d08-a073-11ed-b485-cee52ed909f6" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ondje je zaposlena manje od dvije godine. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da takva osoba ne bi trebala raditi u školi, smatraju u školskom sindikatu Preporod. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić sve je komentirao: "Protrnuo sam i pomislio: 'Bože moj, to se moglo dogoditi u školi.' Uvijek se u mnoštvu nas dogodi neki propust i ovdje je sigurno, kada govorimo o radnici u virovitičkoj gimnaziji, učinjen neki propust, jer teško mi je vjerovati da baš ništa nije upućivalo na problematičnost te kolegice." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako neslužbeno doznajemo, napad je planirala. Nosila je rukavice, psihijatrici je prišla s leđa i napala je nožem u čajnoj kuhinji u sklopu ordinacije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog napada užasnut je i ministar zdravstva Vili Beroš. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Užas, to je užas. Apsolutno je to za svaki osudu, određenim izmjenama zakona iz 2018. kazneno djelo postaje napada na liječnike tako da neki iskorak u tom kontekstu postoji i napravljen je", rekao je danas Beroš. </para><hmn:article id="66099ee4-a014-11ed-8c22-ee2ac2ecd3ae" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iskorak je potreban i u sigurnosnoj kontroli školskih djelatnika. Provjerava ih se pri zapošljavanju, a nakon toga imaju sistematske preglede. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stipić kaže da to, očito, treba napraviti više od toga. "Jesu li ta dva mehanizma dovoljna? Znate što, očito nisu. Ovaj slučaj pokazuje da tu nešto nije u redu prilikom zapošljavanja i kasnije prilikom toga sistematskog pregleda. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovornost je formalno na ravnateljima, kaže bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divljak. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako ravnatelj primijeti da nešto s djelatnikom nije u redu, on ga može uputiti na pregled doktora specijalista medicine rada. Jasno, treba paziti da je ta sumnja utemeljena. Dakle, može se." Napadačica je u istražnom zatvoru, a ozlijeđenu liječnicu čeka dug fizički i još dulji psihički oporavak.</para>

Dr. Kolak o napadnutoj psihijatrici: 'Psihički je slomljena'. Napadačica joj je prišla s leđa... Neslužbeno doznajemo da je napad isplanirala i da je nosila rukavice. Psihijatricu je 20-ak puta ubola po glavi, licu, leđima, rukama... Ozlijeđena liječnica danas je prebačena u KB Dubrava, ima ozljedu ruke koju mora pregledati plastični kirurg jer joj je vjerojatno ozlijeđen živac Poznata psihijatrica Elvira Koić (58) u utorak je prebačena iz Opće bolnice u Virovitici u Kliničku bolnicu Dubrava. Predstojnik Klinike za kirurgiju KB Dubrava dr. Toni Kolak otkriva nam kakvo je njeno zdravstveno stanje: "Ima više ubodnih rana po licu, leđima, glavi, rukama. Izvan je životne opasnosti, psihički je slomljena, ima ozljedu ruke koju mora pregledati plastični kirurg. Vjerojatno je to ozljeda živca. Ona je šokirana, iznenađena i deprimirana." Virovitička srednja škola potvrdila je da je 37-godišnja napadačica na psihijatricu njihova djelatnica. Iz škole su izrazili žaljenje zbog napada. "Izuzetno nam je žao zbog nemilog događaja, koji nas je sve duboko potresao. Nadamo se što skorijem oporavku napadnute liječnice. Trenutno je policijska istraga u tijeku te iz tog razloga ne možemo dati opširniju izjavu", naveli su iz Gimnazija Petra Preradovića Virovitica. Ondje je zaposlena manje od dvije godine. Da takva osoba ne bi trebala raditi u školi, smatraju u školskom sindikatu Preporod. Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić sve je komentirao: "Protrnuo sam i pomislio: 'Bože moj, to se moglo dogoditi u školi.' Uvijek se u mnoštvu nas dogodi neki propust i ovdje je sigurno, kada govorimo o radnici u virovitičkoj gimnaziji, učinjen neki propust, jer teško mi je vjerovati da baš ništa nije upućivalo na problematičnost te kolegice." Kako neslužbeno doznajemo, napad je planirala. Nosila je rukavice, psihijatrici je prišla s leđa i napala je nožem u čajnoj kuhinji u sklopu ordinacije. Zbog napada užasnut je i ministar zdravstva Vili Beroš. "Užas, to je užas. Apsolutno je to za svaki osudu, određenim izmjenama zakona iz 2018. kazneno djelo postaje napada na liječnike tako da neki iskorak u tom kontekstu postoji i napravljen je", rekao je danas Beroš. Iskorak je potreban i u sigurnosnoj kontroli školskih djelatnika. Provjerava ih se pri zapošljavanju, a nakon toga imaju sistematske preglede. Stipić kaže da to, očito, treba napraviti više od toga. "Jesu li ta dva mehanizma dovoljna? Znate što, očito nisu. Ovaj slučaj pokazuje da tu nešto nije u redu prilikom zapošljavanja i kasnije prilikom toga sistematskog pregleda. Odgovornost je formalno na ravnateljima, kaže bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divljak. "Ako ravnatelj primijeti da nešto s djelatnikom nije u redu, on ga može uputiti na pregled doktora specijalista medicine rada. Jasno, treba paziti da je ta sumnja utemeljena. Dakle, može se." Napadačica je u istražnom zatvoru, a ozlijeđenu liječnicu čeka dug fizički i još dulji psihički oporavak. užas iz virovitice 

užas iz virovitice

Dr. Kolak o napadnutoj psihijatrici: 'Psihički je slomljena'. Napadačica joj je prišla s leđa...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Išetao je iz apartmana potpuno miran. Na glavi je imao debelu vunenu kapu, a na njoj veliku hrvatsku šahovnicu. No posebnu ekipu za uhićenja zagrebačke policije nije zavarao. Znali su da je to Ken. Bjegunac čije je lice na tjeralici već 13 godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što se tiče uhićenika oni su najčešće iznenađeni. Tako je bio i gospodin u subotu. Nije stigao ništa reći, ali je bio prilično iznenađen", rekli su iz sektora Kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako i ne bi bio. Više od desetljeća uspješno se skrivao dok ga nije zaskočio naš sugovornik i njegove kolege, svi u civilu. Njihova lica nećete vidjeti na tv ekranima ni društvenim mrežama. Njihov posao je i opasan i tajan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kako ste me našli. To je uvijek prvo pitanje. Ili, e, trebao sam se javiti, baš sam imao dogovoreno, predao bi se sutra", prepričava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Surađuju s kolegama iz interventne i specijalne policije. Ovu subotu na teren su išli sami. A o kako opasnom bjeguncu je riječ govori i činjenica da su prilikom njegova bijega u Danskoj ranjena jedanaestorica policajaca. Uhićenja su, kaže naš sugovornik, važna, ali prioritet je ipak nešto drugo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U svakom našem postupanju vodimo računa o zaštiti života osoba, građana koji se nađu u nekakvoj neposrednoj blizini mjesta gdje se provodi uhićenje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je estetska kirurgija takva da za tri dana možete dobiti potpuno novi izgled. Na pitanje kako prepoznaju te osobe, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Policijski službenici odjela za potrage nemaju problema s prepoznavanjem lica"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi policijski službenici odjela za potrage još do sad nisu fulali. To je najvažnije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ponekad se dogodi da se uhićenici jave razglednicom ili pismom iz zatvora. Ili kad odsluže svoje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kažu da su izašli, ostave broj telefona. Mi to primimo na znanje, zapišemo broj telefona."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje koji je razlog da kod nas ima toliko puno uhićenja, je li to zato što se kod nas kriminalci vole skrivati ili ih naša policija jako uspješno hvata, kaže</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi dobro radimo. Bude uhićenja i u drugim državama. Ne vjerojatno koliko kod nas zadnje vrijeme i ovdje isto hoću naglasiti da imamo dobru suradnju i s drugim državama", kazuju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali je činjenica da se Hrvatska posljednjih godina pokazala kao mala zemlja za velika uhićenja.</para>

Bježao 13 godina, a onda je pao u Zagrebu dok je nosio kapu sa šahovnicom. Član krim policije otkrio detalje Kako i ne bi bio. Više od desetljeća uspješno se skrivao dok ga nije zaskočio naš sugovornik i njegove kolege, svi u civilu. Njihova lica nećete vidjeti na tv ekranima ni društvenim mrežama. Njihov posao je i opasan i tajan Išetao je iz apartmana potpuno miran. Na glavi je imao debelu vunenu kapu, a na njoj veliku hrvatsku šahovnicu. No posebnu ekipu za uhićenja zagrebačke policije nije zavarao. Znali su da je to Ken. Bjegunac čije je lice na tjeralici već 13 godina."Što se tiče uhićenika oni su najčešće iznenađeni. Tako je bio i gospodin u subotu. Nije stigao ništa reći, ali je bio prilično iznenađen", rekli su iz sektora Kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke.Kako i ne bi bio. Više od desetljeća uspješno se skrivao dok ga nije zaskočio naš sugovornik i njegove kolege, svi u civilu. Njihova lica nećete vidjeti na tv ekranima ni društvenim mrežama. Njihov posao je i opasan i tajan."Kako ste me našli. To je uvijek prvo pitanje. Ili, e, trebao sam se javiti, baš sam imao dogovoreno, predao bi se sutra", prepričava.Surađuju s kolegama iz interventne i specijalne policije. Ovu subotu na teren su išli sami. A o kako opasnom bjeguncu je riječ govori i činjenica da su prilikom njegova bijega u Danskoj ranjena jedanaestorica policajaca. Uhićenja su, kaže naš sugovornik, važna, ali prioritet je ipak nešto drugo."U svakom našem postupanju vodimo računa o zaštiti života osoba, građana koji se nađu u nekakvoj neposrednoj blizini mjesta gdje se provodi uhićenje."Danas je estetska kirurgija takva da za tri dana možete dobiti potpuno novi izgled. Na pitanje kako prepoznaju te osobe, odgovara:"Policijski službenici odjela za potrage nemaju problema s prepoznavanjem lica"Svi policijski službenici odjela za potrage još do sad nisu fulali. To je najvažnije.Ponekad se dogodi da se uhićenici jave razglednicom ili pismom iz zatvora. Ili kad odsluže svoje."Kažu da su izašli, ostave broj telefona. Mi to primimo na znanje, zapišemo broj telefona."Na pitanje koji je razlog da kod nas ima toliko puno uhićenja, je li to zato što se kod nas kriminalci vole skrivati ili ih naša policija jako uspješno hvata, kaže"Mi dobro radimo. Bude uhićenja i u drugim državama. Ne vjerojatno koliko kod nas zadnje vrijeme i ovdje isto hoću naglasiti da imamo dobru suradnju i s drugim državama", kazuju.Ali je činjenica da se Hrvatska posljednjih godina pokazala kao mala zemlja za velika uhićenja. OPASAN BJEGUNAC 

OPASAN BJEGUNAC

Bježao 13 godina, a onda je pao u Zagrebu dok je nosio kapu sa šahovnicom. Član krim policije otkrio detalje

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Goran Perkovac (60) novi je izbornik hrvatske rukometne reprezentacije. Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza potvrdio je očekivano da Hrvoje Horvat više nije izbornik reprezentacije nakon što je deveto mjesto na Svjetskom prvenstvu ocijenio neuspjehom.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="bd9c1032-9813-11ed-bbb2-e670d9c65383"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na prijedlog koordinatora struke Line Červara, UO je jednoglasno razriješio kompletan Stručni stožer muške seniorske reprezentacije. Na prijedlog koordinatora struke Line Červara, koji je podržao i dopredsjenik za muški rukomet Zoran Gobac, izabran je novi izbornik muške seniorske reprezentacije.</para><hmn:article id="858928b0-9f57-11ed-9185-0e13d4da6cde" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je Goran Perkovac. On je dobio jednoglasnu podršku svih članova Upravnog odbora" priopćio je HRS koji je smijenio i Linu Červara s funkcije koordinatora struke. Ukinuta je funkcija koordinatora struka pa ja samim time i Lino Červar razriješen te dužnosti".</para><hmn:article id="3bd37c4a-9bdb-11ed-9944-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Horvat odlazi nakon dvije godine tijekom kojih je potpisao tri neuspjeha, nakon 15. mjesta na Svjetskom prvenstvu u Egiptu 2021. kada je naslijedio Linu Červara na njegovu preporuku.</para>

Horvat više nije izbornik Hrvatske, a na njegovo mjesto stiže legendarni rukometaš Od europskog srebra 2020. pobijedili smo od reprezentacija višeg ranga tek Portugal i Island Goran Perkovac (60) novi je izbornik hrvatske rukometne reprezentacije. Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza potvrdio je očekivano da Hrvoje Horvat više nije izbornik reprezentacije nakon što je deveto mjesto na Svjetskom prvenstvu ocijenio neuspjehom."Na prijedlog koordinatora struke Line Červara, UO je jednoglasno razriješio kompletan Stručni stožer muške seniorske reprezentacije. Na prijedlog koordinatora struke Line Červara, koji je podržao i dopredsjenik za muški rukomet Zoran Gobac, izabran je novi izbornik muške seniorske reprezentacije.To je Goran Perkovac. On je dobio jednoglasnu podršku svih članova Upravnog odbora" priopćio je HRS koji je smijenio i Linu Červara s funkcije koordinatora struke. Ukinuta je funkcija koordinatora struka pa ja samim time i Lino Červar razriješen te dužnosti".Horvat odlazi nakon dvije godine tijekom kojih je potpisao tri neuspjeha, nakon 15. mjesta na Svjetskom prvenstvu u Egiptu 2021. kada je naslijedio Linu Červara na njegovu preporuku. PALA JE ODLUKA 

PALA JE ODLUKA

Horvat više nije izbornik Hrvatske, a na njegovo mjesto stiže legendarni rukometaš

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NOVO:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priopćenjem o slučaju oglasila se i Policijska uprava varaždinska. Prenosimo ga u cijelosti:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ponedjeljak, 30. siječnja u 8.05 sati Operativno-komunikacijski centar Policijske uprave varaždinske zaprimio je dojavu Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije da je u Studentskom domu pronađena mrtva muška osoba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očevidom na mjestu događaja utvrđeno je da je istog dana oko 8 sati, u smještajnoj prostoriji Studentskog doma u Varaždinu, mladić u dobi od 19 godina pronašao tijelo 24-godišnjaka s kojim dijeli sobu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Liječnik ekipe Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije koja je izašla na mjesto događaja, konstatirao je smrt. Isto tako, na mjesto događaja izašao je mrtvozornik koji se pregledom tijela nije sa sigurnošću mogao izjasniti o uzroku smrti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očevid je uz pomoć policijskih službenika provela zamjenica Županijske državne odvjetnice u Varaždinu. Ista je također naložila obdukciju preminulog.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tijelo nesretnog mladića prevezeno je na Odjel patologije Opće bolnice Varaždin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema dosad prikupljenim informacijama, nisu utvrđeni elementi koji bi upućivali na postojanje kaznenog djela.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>RANIJE:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U studentskom domu u Varaždinu pronađeno je tijelo studenta potvrdili, su nam iz Policijske uprave varaždinske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dojavu su zaprimili oko 8 sati, a riječ je o korisniku doma 1998. godište.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policijski očevid je u tijeku, utvrđuju se okolnosti događaja nakon kojih će biti poznato više informacija, kazali su nam iz policije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Informaciju nam je potvrdio i ravnatelj doma Nenad Miljas koji je kazao da je tijelo studenta pronašao cimer te da je policija preuzela slučaj, a da će nakon njihovog postupanja biti poznato više informacija...</para>

U studentskom domu u Varaždinu pronađen mrtav student: Tijelo pronašao cimer, oglasila se policija Očevid je u tijeku, utvrđuju se okolnosti događaja, potvrdili iz Policijske uprave varaždinske NOVO:Priopćenjem o slučaju oglasila se i Policijska uprava varaždinska. Prenosimo ga u cijelosti:U ponedjeljak, 30. siječnja u 8.05 sati Operativno-komunikacijski centar Policijske uprave varaždinske zaprimio je dojavu Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije da je u Studentskom domu pronađena mrtva muška osoba.Očevidom na mjestu događaja utvrđeno je da je istog dana oko 8 sati, u smještajnoj prostoriji Studentskog doma u Varaždinu, mladić u dobi od 19 godina pronašao tijelo 24-godišnjaka s kojim dijeli sobu.Liječnik ekipe Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije koja je izašla na mjesto događaja, konstatirao je smrt. Isto tako, na mjesto događaja izašao je mrtvozornik koji se pregledom tijela nije sa sigurnošću mogao izjasniti o uzroku smrti.Očevid je uz pomoć policijskih službenika provela zamjenica Županijske državne odvjetnice u Varaždinu. Ista je također naložila obdukciju preminulog.Tijelo nesretnog mladića prevezeno je na Odjel patologije Opće bolnice Varaždin.Prema dosad prikupljenim informacijama, nisu utvrđeni elementi koji bi upućivali na postojanje kaznenog djela.RANIJE:U studentskom domu u Varaždinu pronađeno je tijelo studenta potvrdili, su nam iz Policijske uprave varaždinske.Dojavu su zaprimili oko 8 sati, a riječ je o korisniku doma 1998. godište.Policijski očevid je u tijeku, utvrđuju se okolnosti događaja nakon kojih će biti poznato više informacija, kazali su nam iz policije.Informaciju nam je potvrdio i ravnatelj doma Nenad Miljas koji je kazao da je tijelo studenta pronašao cimer te da je policija preuzela slučaj, a da će nakon njihovog postupanja biti poznato više informacija... 1998. godište 

1998. godište

U studentskom domu u Varaždinu pronađen mrtav student: Tijelo pronašao cimer, oglasila se policija

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sudski vještak za telekomunikacije i eksperta za tajna prisluškivanja Đuro Lubura komentirao je najnovije slučajeve SMS afera.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje, koliko je teško ili jednostavno odvojiti komunikaciju koja spada u kazneno djelo od one koja bi trebala biti sa strane (privatna), Lubura odgovara: "Svaki mobitel je nepresušan izbor informacija svakom istražitelju i, po mom mišljenju, Državno bi odvjetništvo trebalo utvrditi koji je sadržaj inkriminirajući i s kojim bi trebalo ići u kazneno djelo, a onaj koji nije bi trebalo uništiti svakako. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje misli li da se to radi, da se privatni dio uništava, on odgovara da on nema informaciju da se to radi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže i tko sve ima uvid u drugi dio koji ne završi u optužnici: "Onaj tko je pretragu napravio, najčešće policija, i onaj tko je pretragu naručio, a to je najčešće Državno odvjetništvo." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Može li to što se ne uništi, a mnogi smatraju da se ne uništi nego da "negdje" stoji biti eventualno plod ucjena? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovaj stručnjak kaže da može. "Mislim da bi se čak na takav način mogla napraviti neka kaznena djela. Ako vi bez ikakve potrebe i razloga, zakonskog utemeljenja, držite nečiji sadržaj nekoga o privatnom životu, koje nemaju veze s kaznenim djelom, onda bi svakako trebalo razmisliti je li to zakonito." </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi pričaju o porukama, pa i onima preko WhatsAppa, Vibera, Telegrama, Signala... Jesu li one stvarno toliko sigurne aplikacije? Iskustvo nas uči da izbrisane poruke nisu izbrisane. Lubura kaže da nas iskustvo uči da ništa nije sigurno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidite da ove poruke, koje vidimo u zadnjih dana, da su iz tih aplikacija. Ali jednom kad mobitel dođe u ruke istražitelja, teško (ih) je sakriti. Da, i obrisane poruke mogu se vratiti i pročitati", kaže Lubura. I to, nastavlja, s većine aplikacija.</para>

'Kad mobitel uđe u ruke istražitelja, teško je sakriti poruke. Obrisane se mogu vratiti' Đuro Lubura kaže, on nema informacije da se brišu privatni dio poruka koje nisu inkriminirajuće te da one mogu postati eventualno plod ucjena. Otkriva i da Viber, Telegram, WhatsApp... nisu sigurne aplikacije za komunikaciju jer se s većine njih mogu vratiti izbrisane poruke Sudski vještak za telekomunikacije i eksperta za tajna prisluškivanja Đuro Lubura komentirao je najnovije slučajeve SMS afera.Na pitanje, koliko je teško ili jednostavno odvojiti komunikaciju koja spada u kazneno djelo od one koja bi trebala biti sa strane (privatna), Lubura odgovara: "Svaki mobitel je nepresušan izbor informacija svakom istražitelju i, po mom mišljenju, Državno bi odvjetništvo trebalo utvrditi koji je sadržaj inkriminirajući i s kojim bi trebalo ići u kazneno djelo, a onaj koji nije bi trebalo uništiti svakako. Na pitanje misli li da se to radi, da se privatni dio uništava, on odgovara da on nema informaciju da se to radi. Kaže i tko sve ima uvid u drugi dio koji ne završi u optužnici: "Onaj tko je pretragu napravio, najčešće policija, i onaj tko je pretragu naručio, a to je najčešće Državno odvjetništvo." Može li to što se ne uništi, a mnogi smatraju da se ne uništi nego da "negdje" stoji biti eventualno plod ucjena? Ovaj stručnjak kaže da može. "Mislim da bi se čak na takav način mogla napraviti neka kaznena djela. Ako vi bez ikakve potrebe i razloga, zakonskog utemeljenja, držite nečiji sadržaj nekoga o privatnom životu, koje nemaju veze s kaznenim djelom, onda bi svakako trebalo razmisliti je li to zakonito." Mnogi pričaju o porukama, pa i onima preko WhatsAppa, Vibera, Telegrama, Signala... Jesu li one stvarno toliko sigurne aplikacije? Iskustvo nas uči da izbrisane poruke nisu izbrisane. Lubura kaže da nas iskustvo uči da ništa nije sigurno. "Vidite da ove poruke, koje vidimo u zadnjih dana, da su iz tih aplikacija. Ali jednom kad mobitel dođe u ruke istražitelja, teško (ih) je sakriti. Da, i obrisane poruke mogu se vratiti i pročitati", kaže Lubura. I to, nastavlja, s većine aplikacija. ekspert za prisluškivanja 

ekspert za prisluškivanja

'Kad mobitel uđe u ruke istražitelja, teško je sakriti poruke. Obrisane se mogu vratiti'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) te jedna žena ozlijeđeni su nakon vikend incidenta na Platku. Kako smo ranije objavili, tamo je trojac divljao BMW-om na skijaškoj i sanjkaškoj stazi, a onda sudjelovao i u tučnjavi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, kako za <ulink url="https://www.novilist.hr/novosti/crna-kronika/mucni-detalji-izivljavanja-na-platku-divljaci-iz-bmw-a-su-mma-borci-pretukli-su-gorske-spasavatelje-i-djevojku/">Novi list </ulink>govori jedan svjedok događaja, ispostavilo se da su trojica mladića s BMW-om cijeli dan proveli u baru na Platku, no u nekom su trenutku otišli na stazu divljati automobilom. Kada su zapeli u snijegu zahtijevali su od HGSS-ovca koji se u tom trenutku našao ispred bara, u blizini HGSS baze, da ih izvuče sanjkama, no kada je rekao da to ne može učiniti, jedan od mladića ga je udario te je pao u nesvijest.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U tom trenutku u sve se uključuje još jedan HGSS-ovac koji pokušava pomoći kolegi, ali i jedan svjedok. Dolaze i druga dvojica mladića iz vozila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U međuvremenu, sebi je pokušao doći prvi napadnuti HGSS-ovac, ali uskoro ga udaraju nogom u glavu te ostaje ležati. Kasnije se utvrdilo kako je teško ozlijeđen, ima potres mozga i ozljedu vratne kralježnice te se incidenta ne sjeća.</para><hmn:article id="ce496aaa-a089-11ed-9e27-32727398c3c9" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, makljaža se nastavila. Mladići su naime cipelarili svjedoka koji je pokušao pomoći, ali i ženu koja ih je pokušala rastaviti. Dobila je četiri direktna udarca šakom u glavu i pala. Navodno ima unutarnje krvarenje u plućima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U međuvremenu, trojac je nastavio tuči svjedoka koji je završio sa slomljenom rukom i brojnim ozljedama, a pritom su, kako govori svjedok, vikali: "Mi smo borci, znate li vi tko smo mi".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je potvrdila slučaj, ali nije objavila detalje. Mladići su privedeni, a po vozilo su kasnije poslali izaslanika.</para>

Detalji tučnjave na Platku: BMW-om zapeli u snijegu pa napali HGSS-ovce, nastradala i žena Svjedok ističe kako su prilikom tučnjave mladići vikali: &apos;Mi smo borci, znate li vi tko smo mi?&apos; Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) te jedna žena ozlijeđeni su nakon vikend incidenta na Platku. Kako smo ranije objavili, tamo je trojac divljao BMW-om na skijaškoj i sanjkaškoj stazi, a onda sudjelovao i u tučnjavi.Naime, kako za Novi list govori jedan svjedok događaja, ispostavilo se da su trojica mladića s BMW-om cijeli dan proveli u baru na Platku, no u nekom su trenutku otišli na stazu divljati automobilom. Kada su zapeli u snijegu zahtijevali su od HGSS-ovca koji se u tom trenutku našao ispred bara, u blizini HGSS baze, da ih izvuče sanjkama, no kada je rekao da to ne može učiniti, jedan od mladića ga je udario te je pao u nesvijest.U tom trenutku u sve se uključuje još jedan HGSS-ovac koji pokušava pomoći kolegi, ali i jedan svjedok. Dolaze i druga dvojica mladića iz vozila.U međuvremenu, sebi je pokušao doći prvi napadnuti HGSS-ovac, ali uskoro ga udaraju nogom u glavu te ostaje ležati. Kasnije se utvrdilo kako je teško ozlijeđen, ima potres mozga i ozljedu vratne kralježnice te se incidenta ne sjeća.Ipak, makljaža se nastavila. Mladići su naime cipelarili svjedoka koji je pokušao pomoći, ali i ženu koja ih je pokušala rastaviti. Dobila je četiri direktna udarca šakom u glavu i pala. Navodno ima unutarnje krvarenje u plućima.U međuvremenu, trojac je nastavio tuči svjedoka koji je završio sa slomljenom rukom i brojnim ozljedama, a pritom su, kako govori svjedok, vikali: "Mi smo borci, znate li vi tko smo mi".Policija je potvrdila slučaj, ali nije objavila detalje. Mladići su privedeni, a po vozilo su kasnije poslali izaslanika. divljali pa vikali 

divljali pa vikali

Detalji tučnjave na Platku: BMW-om zapeli u snijegu pa napali HGSS-ovce, nastradala i žena

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Oštećenje tuđe stvari na području Karlovca policija traga za nepoznatom muškom osobom. Podijelili su fotografiju muškarca te mole ako građani imaju korisne informacije o osobi s fotografije da im jave.</para><hmn:image id="561e5d36-a211-11ed-978d-32e04c3867ce" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Molimo sve da o tome obavijeste Policijsku postaju Karlovac s ispostavom Vojnić ili nam se jave na broj 192. Također građani informacije mogu dostaviti i putem e-mail adrese karlovacka@policija.hr", priopćili su.</para>

Prepoznajete li ovog muškarca? Policija ga traži zbog oštećenja tuđe imovine Karlovačka policija poziva građane  ako imaju  korisne informacije o osobi s fotografije o tome obavijestite Policijsku postaju Karlovac s ispostavom Vojnić Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Oštećenje tuđe stvari na području Karlovca policija traga za nepoznatom muškom osobom. Podijelili su fotografiju muškarca te mole ako građani imaju  korisne informacije o osobi s fotografije da im jave."Molimo sve da o tome obavijeste Policijsku postaju Karlovac s ispostavom Vojnić ili nam se jave na broj 192. Također građani informacije mogu dostaviti i putem e-mail adrese karlovacka@policija.hr", priopćili su. NA PODRUČJU KARLOVCA 

NA PODRUČJU KARLOVCA

Prepoznajete li ovog muškarca? Policija ga traži zbog oštećenja tuđe imovine

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krajem prošle godine Hrvatska narodna banka (HNB) kupila je nešto više od tonu i pol zlata, a zadnji je put taj plemeniti metal čuvala 2001.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zlato je u bilanci HNB-a ipak bilo jako kratko te je ono odmah proslijeđeno u Frankfurt, u kojem se nalazi središte Europske centralne banke (ECB), piše <ulink url="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/hrvatska-narodna-banka-kupila-je-tonu-i-pol-zlata-pa-ga-pohranila-u-frankfurtu-otkrili-smo-sto-je-u-pozadini-tog-posla-foto-20230202">tportal</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovu informaciju objavio je analitičar World Gold Councila, Krishan Gopaul na svom Twitter profilu. Od ulaska u eurozonu 1. siječnja ove godine, osim što upravlja vlastitim deviznim pričuvama, HNB sudjeluje i u upravljanju dijela međunarodnih pričuva ECB-a, kao i sve druge banke eurozone.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međunarodne pričuve Europske središnje banke služe za osiguravanje kredibiliteta europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i mogu se koristiti pri intervencijama na deviznom tržištu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke propisano je da nacionalna središnja banka država članica prilikom pristupanja eurosustavu prenosi Europskoj središnjoj banci dio svoje imovine, pa je tako morao i HNB.</para><hmn:article id="b68b512c-7c57-11ed-9a9c-1267047a6fee" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema kapitalnom ključu, nacionalne središnje banke uplaćuju novac u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ECB-a, a taj ključ diktira da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>HNB je u ECB trebao preseliti 639,9 milijuna eura, odnosno 580,1 milijun u američkim dolarima i 96 milijuna eura vrijednog zlata koje središnja banka u tom trenutku nije imala.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za potrebe prijenosa zlata Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku). Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023. Na temelju prijenosa dijela međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku, HNB u svojoj bilanci na strani imovine zadržava istovjetan iznos potraživanja od ESB-a", rekli su u HNB-u.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Drugim riječima, kako HNB nije imao dovoljno zlata, kupio ga je na slobodnom tržištu i prebacio na račune ECB-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatske zlatne rezerve naslijeđene iz Jugoslavije, često su bile tema žestokih političkih rasprava. Hrvatska je do rujna 2001. imala 13,12 tona zlata, a HNB pod Željkom Rohatinskim prodao ga je za 272 dolara po unci i zaradio 115 milijuna dolara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da se 13 tona zlata iz doba Jugoslavije čuvalo do danas, vrijedilo bi oko 830 milijuna dolara.</para>

Hrvatska narodna banka kupila tonu i pol zlata pa ga odmah proslijedila... Iz Jugoslavije smo naslijedili zlatne rezerve i do rujna 2001. imali smo 13,2 tona zlata. No za vrijeme Željka Rohatinskog prodane su zlatne rezerve za 272 dolara po unci i zaradilo se 115 milijuna dolara. da se to zlato čuvalo do danas, vrijedilo bi oko 830 milijuna dolara Krajem prošle godine Hrvatska narodna banka (HNB) kupila je nešto više od tonu i pol zlata, a zadnji je put taj plemeniti metal čuvala 2001.Zlato je u bilanci HNB-a ipak bilo jako kratko te je ono odmah proslijeđeno u Frankfurt, u kojem se nalazi središte Europske centralne banke (ECB), piše tportal.Ovu informaciju objavio je analitičar World Gold Councila, Krishan Gopaul na svom Twitter profilu. Od ulaska u eurozonu 1. siječnja ove godine, osim što upravlja vlastitim deviznim pričuvama, HNB sudjeluje i u upravljanju dijela međunarodnih pričuva ECB-a, kao i sve druge banke eurozone.Međunarodne pričuve Europske središnje banke služe za osiguravanje kredibiliteta europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i mogu se koristiti pri intervencijama na deviznom tržištu.Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke propisano je da nacionalna središnja banka država članica prilikom pristupanja eurosustavu prenosi Europskoj središnjoj banci dio svoje imovine, pa je tako morao i HNB.Prema kapitalnom ključu, nacionalne središnje banke uplaćuju novac u odnosu na postojeće stanje međunarodnih pričuva ECB-a, a taj ključ diktira da se 85 posto iznosa prenosi u američkim dolarima, a 15 posto u zlatu. HNB je u ECB trebao preseliti 639,9 milijuna eura, odnosno 580,1 milijun u američkim dolarima i 96 milijuna eura vrijednog zlata koje središnja banka u tom trenutku nije imala."Za potrebe prijenosa zlata Hrvatska narodna banka je u prosincu 2022. na tržištu pribavila adekvatan iznos nealociranog zlata (bez fizičkog transporta u Hrvatsku). Sam prijenos deviznih pričuva ESB-u, odnosno datum namire transakcije, bio je 3. siječnja 2023. Na temelju prijenosa dijela međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku, HNB u svojoj bilanci na strani imovine zadržava istovjetan iznos potraživanja od ESB-a", rekli su u HNB-u.Drugim riječima, kako HNB nije imao dovoljno zlata, kupio ga je na slobodnom tržištu i prebacio na račune ECB-a.Hrvatske zlatne rezerve naslijeđene iz Jugoslavije, često su bile tema žestokih političkih rasprava. Hrvatska je do rujna 2001. imala 13,12 tona zlata, a HNB pod Željkom Rohatinskim prodao ga je za 272 dolara po unci i zaradio 115 milijuna dolara.Da se 13 tona zlata iz doba Jugoslavije čuvalo do danas, vrijedilo bi oko 830 milijuna dolara. nismo ga ni vidjeli 

nismo ga ni vidjeli

Hrvatska narodna banka kupila tonu i pol zlata pa ga odmah proslijedila...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svjetsko rukometno prvenstvo u Portugalu ostat će zauvijek upisano zlatnim slovima u hrvatski rukomet. Hrvatska je došla do zlata nakon fantastičnih utakmica. U drugom krugu Hrvatska je pobijedila Dansku 33-27 (19-11) u zadnjoj utakmici drugoga kruga, u kojoj su porazom mogli i ispasti. U polufinalu su slomili Španjolce nakon 9-14 na poluvremenu, pa 26-26, pa nakon dva produžetka 39-37. U finalu je pala i Njemačka za senzacionalno svjetsko zlato.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon utakmice protiv Danske počelo je veliko slavlje, a slavlju su se pridružili i neka tada nepoznata lica. Mlada reprezentacija Hrvatske tada se nalazila u Portugalu na pripremama, a u njoj su igrali sada već legendarni reprezentativci. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U momčadi koju je vodio Ivica Grnja, igrali su Luka Modrić, Nikica Jelavić, Nikola Pokrivač, Mario Grgurović, Aljoša Vojnović, Silvio Cavrić, Zedi Ramadani… Taj su dan izgubili od Portugala 1-0, nakon što su dva dana ranije remizirali 1-1 uz gol Mirka Plantića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Video možete pogledati <ulink url="https://www.youtube.com/watch?v=xkFWHxbF-Po">OVDJE</ulink>, a Luku Modrića možete primjetiti na 11:50</para>

Ovo je video za anale: Luka Modrić slavi s rukometašima u Portugalu Mlada reprezentacija pripremala se u Portugalu za vrijeme Svjetskog prvenstva u rukometu Svjetsko rukometno prvenstvo u Portugalu ostat će zauvijek upisano zlatnim slovima u hrvatski rukomet. Hrvatska je došla do zlata nakon fantastičnih utakmica. U drugom krugu Hrvatska je pobijedila Dansku 33-27 (19-11) u zadnjoj utakmici drugoga kruga, u kojoj su porazom mogli i ispasti.  U polufinalu su slomili Španjolce nakon 9-14 na poluvremenu, pa 26-26, pa nakon dva produžetka 39-37. U finalu je pala i Njemačka za senzacionalno svjetsko zlato.Nakon utakmice protiv Danske počelo je veliko slavlje, a slavlju su se pridružili i neka tada nepoznata lica. Mlada reprezentacija Hrvatske tada se nalazila u Portugalu na pripremama, a u njoj su igrali sada već legendarni reprezentativci. U momčadi koju je vodio Ivica Grnja, igrali su Luka Modrić, Nikica Jelavić, Nikola Pokrivač, Mario Grgurović, Aljoša Vojnović, Silvio Cavrić, Zedi Ramadani… Taj su dan izgubili od Portugala 1-0, nakon što su dva dana ranije remizirali 1-1 uz gol Mirka Plantića.Video možete pogledati OVDJE, a Luku Modrića možete primjetiti na 11:50 KAKVA SLIKA 

Prije okršaja s Brazilom, obitelj Livaja sreli smo na aerodromu, a pričali smo i s ocem Nikole Vlašića

Najčitanije

Hrvatska naknada za povratnu ambalažu najniža je u Europi! Kod nas je 7 centi, u Finskoj 40

Alena Vitasovića na koncertu gađali ribom: 'Kad sam bio lijep i mlad letjeli su grudnjaci, sad orade'

Je li napad na HGSS-ovca napad na službenu osobu? Pročelnik: Mislim da je stvar jasna

Još iz rubrike

Iza nas je prvi mjesec plaćanja eurom, a ovi podaci Porezne pokazuju koliko je inflacija uzela maha

U Svetom Ivanu Zelini traži se stan više, šire poslovne zone, a nezaposlenost je mala. U čemu je tajna?

Liječnica na Korčuli preko aplikacije pogledat će i kozice, nečije grlo i dostupna je 24sata na dan

Više s weba

Pročitajte još

U Posedarju već rodile smokve. Agrometeorolog objasnio što se događa s prirodom

Nacionalni ispiti se ne ocjenjuju niti su uvjet za upise, a roditelji plaćaju skupe instrukcije za njih. Isplati li se trošak?

Dr. Kolak o napadnutoj psihijatrici: 'Psihički je slomljena'. Napadačica joj je prišla s leđa...

Bježao 13 godina, a onda je pao u Zagrebu dok je nosio kapu sa šahovnicom. Član krim policije otkrio detalje

Pročitajte još

U Posedarju već rodile smokve. Agrometeorolog objasnio što se događa s prirodom

Nacionalni ispiti se ne ocjenjuju niti su uvjet za upise, a roditelji plaćaju skupe instrukcije za njih. Isplati li se trošak?

Dr. Kolak o napadnutoj psihijatrici: 'Psihički je slomljena'. Napadačica joj je prišla s leđa...

Bježao 13 godina, a onda je pao u Zagrebu dok je nosio kapu sa šahovnicom. Član krim policije otkrio detalje

Više s weba