Sve je prije desetak godina krenulo s čokoladom kad je s početnih 100 grama standard postao 90, pa 80, a danas se "otopila" na mršavih 75, pa čak i 67 grama.
Ispuhala se i tjestenina koja se sada uglavnom prodaje, u najboljem slučaju po istoj cijeni, ali u pakiranju od 400 grama.
Postupno se smanjuje i količina deterdženta za rublje. S jedne litre spao je na 855 mililitara. Proizvodi su sve manji, a gotovo da više ne postoji onaj koji je zadržao istu težinu, ali i cijenu.
Ogorčenost kupaca sve je veća, što s cijenama, a što jeftinim trikovima.
"Naprave veliko pakovanje, mi se poradujemo, idemo to kupiti. Pogledate na ambalaži 400 grama ili čak 350. Super je ponuda, kao - a cijena je kao da kupuješ proizvod od pola kilograma", ispričala nam je Zagrepčanka Slavica.
To je primijetila i Milka. "Ljubiteljica sam slatkoga i keksi koji su bili prije po pola kilograma pakiranje, sad su 220 grama ili 300", istaknula je.
Hrvoje kaže da s obzirom da se radi o istom proizvodu, samo sa smanjenom gramažom, kupac više nema izbora pa mora kupiti ono što je ponuđeno.
Ovaj bizaran fenomen koji je uzrokovala inflacija – zove se shrinkflacija, u doslovnom prijevodu skupljanje. A takvih primjera u trgovini je bezbroj.
Najveća smanjenja doživjela su pakiranja smrznute ribe, voća i povrća, kojih danas dobivamo za trećinu manje nego prije inflacije.
Smanjio se i čokoladni puding koji je s 200 grama pao na 175, a voćni jogurt na 150 grama.
"Čula sam obrazloženje jedne predstavnice proizvođača da oni vode računa o zdravstvenom stanju potrošača pa su zato manje količine da bi ljudi manje jeli", govori nam predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Upravo se čita
Upravo se čita
Dodaje da tu postoji jedno ali - a to je da ne računa o stanju novčanika potrošača. "Ako manje kupujemo onda bi trebali i manje platiti, ali o tome ne vode računa", smatra.
Iako manja količina proizvoda za isti iznos u konačnici nije ništa drugo nego podizanje cijene, zakonski gledano sve je čisto i legalno.
Konzultant za prodaju Emil Pavić objašnjava da su sve to stvari na koje potrošači pristaju.
"Mi kao potrošači imamo moć i novac i dokle god budemo pristajali na te nove uvjete, dok god se gramaže budu smanjivale, dok god cijene budu rasle a mi na to pristajali – ne odbijali kupnju i ne smanjivali svoju potrošnju i trgovci i proizvođači će nastaviti s tom praksom", tvrdi.
Osim u manjoj količini proizvoda ušteda se ostvaruje i na pakiranju, skladištenju, ali i transportu. Pitanje je samo zašto manje troškova, ali i grama nismo osjetili i na cijeni.
