Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od jutra na šalterima Zavoda za mirovinsko osiguranje stvarale su se velike gužve jer uz svoju mirovinu umirovljenici od danas mogu dobiti 27 posto mirovine preminulog supružnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Srećom, formular koji je potrebno popuniti vrlo je jednostavan. Potrebno je tek ime i prezime i OIB podnositelja zahtjeva i preminulog osiguranika.<hmn:linebreak/>U Zavodu za mirovinsko povećali su kapacitete. i broj šaltera i referenata. Tvrde da imaju sve odgovore...</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>Pogledajte video</emphasis></para><hmn:video id="d29c9bcc-8acc-11ed-8559-7a43d4ef05cd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

Umirovljenici odsad i 27% mirovine preminulog supružnika. Evo tko sve i kako može do nje Sada je pred umirovljenicima puno računanja. Za nove mirovine mogu se prijaviti i oni koji već primaju obiteljsku mirovinu. Moraju izračunati koja im se opcija najviše isplati Od jutra na šalterima Zavoda za mirovinsko osiguranje stvarale su se velike gužve  jer uz svoju mirovinu umirovljenici od danas mogu dobiti 27 posto mirovine preminulog supružnika.Srećom, formular koji je potrebno popuniti vrlo je jednostavan. Potrebno je tek ime i prezime i OIB podnositelja zahtjeva i preminulog osiguranika.U Zavodu za mirovinsko povećali su kapacitete. i  broj šaltera i referenata. Tvrde da imaju sve odgovore...Pogledajte video DOBRE NOVOGODIŠNJE VIJESTI 

mirovine.jpg

Zavirili smo u nove prostore kaznionice Požega: Više nema čučavca, u sobama i telefon!

Glavni državni inspektor otkrio što će biti s onima koji zaokružuju cijene na više i koliko su dojava imali

RTL Danas

Sada je pred umirovljenicima puno računanja. Za nove mirovine mogu se prijaviti i oni koji već primaju obiteljsku mirovinu. Moraju izračunati koja im se...

Umirovljenici odsad i 27% mirovine preminulog supružnika. Evo tko sve i kako može do nje

DOBRE NOVOGODIŠNJE VIJESTI

Članak

Borko Brunović

Postroll

Preroll

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prvi meč sa Švicarcem Jeronimom Tuledom završio je prekidom, u finalu drugi protivnik David Dvornikovich iz Austrije nije ni izašao na meč - Ivica Ivić (40) uzeo je zlato na Svjetskom kupu u kickboxingu u Italiji!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U dahu nam za Danas.hr kaže: "Protivnik se valjda nije usudio ući u meč kad je vidio što sam napravio Tuledi u prvoj minuti prethodne borbe".</para><hmn:image id="3889c906-6087-11ee-8d4b-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od meča u finalu protiv Ivića odustao je borac debelog pedigrea. O Dvornikovichu Ivić kaže: "On je uzeo sva zlata na svjetskoj i europskoj razini u posljednje dvije godine, možda je imao samo dva srebra. Ovaj dvometraš danas se nije htio boriti protiv mene".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slatka je to pobjeda za Ivića iz Armus Gyma u Zagrebu koji iza sebe ima karijeru od oko 300 mečeva. Borac neuništiva duha, čelične snage i volje pokazuje da na vrhu ima mjesta samo za najbolje.</para><hmn:image id="af192a2c-6072-11ee-b314-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodajmo i to da iza sebe ima operaciju ramena od prije nekoliko mjeseci, a prije malo manje od godinu dana imao je operaciju stopala zbog koje i danas ima pločice i "šarafe" u nozi. Za Ivića nedovoljno da pomisli na odustajanje od Svjetskog kupa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prije samog meča rekao nam je: "Taktika je samo naprijed, jači-kvači. A bolovi? Kad pomislim na meč, boli nema".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Ivića kažu da je Janica Kostelić u borilačkom svijetu, iza sebe ima i puknuće bicepsa na obje ruke, lom većinu kostiju šake lijeve ruke kao, kao i puknuće podlaktice i nadlaktice. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više je to od 10 operacija, svaki prijelom najavljuje mu promjenu vremena jer boli, ali umjesto mirovine, on prkosi zakonitostima fizike i čeličnom snagom ide dalje. Povlačenje za njega nije opcija.</para><hmn:image id="0be5ea7e-6073-11ee-8aed-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenera nema, sam trenira u svom klubu Armus Gym u Zagrebu, a najveća podrška i partner u sparingu je aktualni nositelj dijamantnog pojasa BYB Police Gazette, aktulani svjetski prvak u boksu bez rukavica Marko Martinjak.</para><hmn:image id="56ba36e0-6087-11ee-9c6e-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivica Ivić i njegov Armus Gym izbacuje ozbiljne borce, a sada je u tom nizu dodao i vlastito zlato s kojim se vraća u Hrvatsku. </para><hmn:image id="5e5a655a-6087-11ee-bade-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte video kako to izgleda kad dva prvaka spariraju - Ivić i Martinjak prije Svjetskog kupca u kickboxingu u Italiji:</para><hmn:facebook src="https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid02XNTdo6JUobrJNMTjcD8eBKEr4pEttecprjpcEpsBswpvseh9mTENUgpMdAVhbvx1l&amp;id=100074304356386"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO Šampioni u boksu bez rukavica u Zagrebu; 'Kad udari gola šaka glava puca, mogu se izbiti zubi. To su gladijatori'</para><hmn:video id="06a317fa-bb85-11ed-8318-ca6fbb7586dd"/>

 Usudio se, napao i sad je na vrhu svijeta! Ivica Ivić (40) osvojio je zlato na Svjetskom kupu u kickboxingu Nekoliko mjeseci nakon operacije ramena, sa šarafima u nozi, ovaj veteran borilačkih sportova pokazao je svijetu da svi ostali mogu jesti samo prašinu iza njega. On je i dalje vrh svjetskog kickboxinga. Zlato nosi u Hrvatsku Prvi meč sa Švicarcem Jeronimom Tuledom završio je prekidom, u finalu drugi protivnik David Dvornikovich iz Austrije nije ni izašao na meč - Ivica Ivić (40) uzeo je zlato na Svjetskom kupu u kickboxingu u Italiji!U dahu nam za Danas.hr kaže: "Protivnik se valjda nije usudio ući u meč kad je vidio što sam napravio Tuledi u prvoj minuti prethodne borbe".Od meča u finalu protiv Ivića odustao je borac debelog pedigrea. O Dvornikovichu Ivić kaže: "On je uzeo sva zlata na svjetskoj i europskoj razini u posljednje dvije godine, možda je imao samo dva srebra. Ovaj dvometraš danas se nije htio boriti protiv mene".Slatka je to pobjeda za Ivića iz Armus Gyma u Zagrebu koji iza sebe ima karijeru od oko 300 mečeva. Borac neuništiva duha, čelične snage i volje pokazuje da na vrhu ima mjesta samo za najbolje.Dodajmo i to da iza sebe ima operaciju ramena od prije nekoliko mjeseci, a prije malo manje od godinu dana imao je operaciju stopala zbog koje i danas ima pločice i "šarafe" u nozi. Za Ivića nedovoljno da pomisli na odustajanje od Svjetskog kupa.Prije samog meča rekao nam je: "Taktika je samo naprijed, jači-kvači. A bolovi? Kad pomislim na meč, boli nema".Za Ivića kažu da je Janica Kostelić u borilačkom svijetu, iza sebe ima i puknuće bicepsa na obje ruke, lom većinu kostiju šake lijeve ruke kao, kao i puknuće podlaktice i nadlaktice. Više je to od 10 operacija, svaki prijelom najavljuje mu promjenu vremena jer boli, ali umjesto mirovine, on prkosi zakonitostima fizike i čeličnom snagom ide dalje. Povlačenje za njega nije opcija.Trenera nema, sam trenira u svom klubu Armus Gym u Zagrebu, a najveća podrška i partner u sparingu je aktualni nositelj dijamantnog pojasa BYB Police Gazette, aktulani svjetski prvak u boksu bez rukavica Marko Martinjak.Ivica Ivić i njegov Armus Gym izbacuje ozbiljne borce, a sada je u tom nizu dodao i vlastito zlato s kojim se vraća u Hrvatsku. Pogledajte video kako to izgleda kad dva prvaka spariraju - Ivić i Martinjak prije Svjetskog kupca u kickboxingu u Italiji:POGLEDAJTE VIDEO Šampioni u boksu bez rukavica u Zagrebu; 'Kad udari gola šaka glava puca, mogu se izbiti zubi. To su gladijatori' NEUNIŠTIV 

NEUNIŠTIV

 Usudio se, napao i sad je na vrhu svijeta! Ivica Ivić (40) osvojio je zlato na Svjetskom kupu u kickboxingu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marici Budimir (80) kad plati sve režije ostane za život pet eura na dan. Ali mirovanje u mirovini za nju nije opcija. Radi da bi preživjela. Ne iz želje nego iz potrebe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Usput si uz mirovinu nekome odem oprati prozore, nekome očistiti, i neke sitnice napravim da preživim, inače – mirovine su jao", kaže nam Marica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako bi joj izgledao život bez dodatnog prihoda, ne želi ni pomisliti. 40 godina radila je kao kuharica i prima mirovinu od 500 eura. U Europskoj uniji prosjek je 1200.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ja sam željna kilograma svinjetine domaće – evo, iskreno i pošteno, jer ja si to ne mogu priuštiti i kupiti. Kupim na placu – krilca, nogice – na saft je ispečem i dobro. Vrlo je teško ljudima, stvarno je ljudima jako teško", kaže nam Marica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mirovina je bez mira za većinu hrvatskih umirovljenika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usporedbe radi, Norveški umirovljenici u prosjeku primaju gotovo 1800 eura. Nizozemski 1350. Prosjek u Italiji i Njemačkoj je oko 1000 eura, Španjolskoj 900, Sloveniji 800, a u Hrvatskoj mizernih 480 eura na mjesec.<hmn:linebreak/>Najmanje imaju, najmanje ih se pita, a svi ih pred izbore žele na svojoj strani, pa i Blok umirovljenici zajedno. Na provom prosvjedu u njihovoj organizaciji – slab odaziv.</para><hmn:article id="ffa51f24-4d9d-11ee-a0a0-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ima 800 tisuća umirovljenika da su skupa i da glasaju to bi bilo jedno kompaktno tijelo koje bi moglo diktirati što hoće, ali oni su samo sluge", kaže nam Jakša Tomić iz Zagreba<hmn:linebreak/>dok njegova sugrađanka Višnja Škerblin ističe:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da ja nisam sebi stvorila nešto za vrijeme mojeg mlađeg života, ja bih danas bila doslovno kruha gladna"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Vlade poručuju da su najviše napravili za umirovljenike i da su mirovine rasle više od 50 posto. Uz 6 paketa pomoći, povećana je i obiteljska mirovina, a ukinuto je i plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ovo što nam daju svakih 6 mjeseci malo da nam začepe usta, ali to nije ništa", kaže Mirjana Svetina iz Zagreba. Milivoj Blažević se također požalio</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam s 40 godina rada i 500 eura mirovine siromah. Kako to ova država može dozvoliti? Pogledajmo Njemačku – socijalna pomoć je 800 eura, a ja s 40 godina radnog staža imam 500 eura", kaže umirovljenik Blažević.</para><hmn:article id="4cb1c7ec-4f09-11ee-90b9-9e8f808cce20" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Sindikata traže da se hitno podigne udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći koji je prema Vladinoj računici u par mjeseci skočio na 47 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad dodamo branitelje, policiju i vojsku i njihove mirovine onda je to po HDZ-u matematika udjela takva da je to 47,7 posto – što nije točno, naprosto – to je smiješno", ističe Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske<hmn:linebreak/>Prosjek Europe je 60 posto. I zato traže od Vlade da promjeni formulu usklađivanja, pa koliko rastu plaće da toliko rastu i mirovine.</para>

Marica (80) s 40 godina staža prima 500 eura mirovine: 'Perem ljudima prozore da ekstra zaradim i nekako preživim' Na međunarodni dan starijih osoba palimo alarm! U zlatnoj su dobi, a trećina ih živi u riziku od siromaštva. Od Vlade umirovljenici traže hitnu povišicu, preživljavaju u prosjeku s deset eura na dan, a ima i onih s upola manje  Marici Budimir (80) kad plati sve režije ostane za život pet eura na dan. Ali mirovanje u mirovini za nju nije opcija. Radi da bi preživjela. Ne iz želje nego iz potrebe.„Usput si uz mirovinu nekome odem oprati prozore, nekome očistiti, i neke sitnice napravim da preživim, inače – mirovine su jao", kaže nam Marica.Kako bi joj izgledao život bez dodatnog prihoda, ne želi ni pomisliti. 40 godina radila je kao kuharica i prima mirovinu od 500 eura. U Europskoj uniji prosjek je 1200.„Ja sam željna kilograma svinjetine domaće – evo, iskreno i pošteno, jer ja si to ne mogu priuštiti i kupiti. Kupim na placu – krilca, nogice – na saft je ispečem i dobro. Vrlo je teško ljudima, stvarno je ljudima jako teško", kaže nam Marica.Mirovina je bez mira za većinu hrvatskih umirovljenika.Usporedbe radi, Norveški umirovljenici u prosjeku primaju gotovo 1800 eura. Nizozemski 1350. Prosjek u Italiji i Njemačkoj je oko 1000 eura, Španjolskoj 900, Sloveniji 800, a u Hrvatskoj mizernih 480 eura na mjesec.Najmanje imaju, najmanje ih se pita, a svi ih pred izbore žele na svojoj strani, pa i Blok umirovljenici zajedno. Na provom prosvjedu u njihovoj organizaciji – slab odaziv.„Ima 800 tisuća umirovljenika da su skupa i da glasaju to bi bilo jedno kompaktno tijelo koje bi moglo diktirati što hoće, ali oni su samo sluge", kaže nam Jakša Tomić iz Zagrebadok njegova sugrađanka Višnja Škerblin ističe:"Da ja nisam sebi stvorila nešto za vrijeme mojeg mlađeg života, ja bih danas bila doslovno kruha gladna"Iz Vlade poručuju da su najviše napravili za umirovljenike i da su mirovine rasle više od 50 posto. Uz 6 paketa pomoći, povećana je i obiteljska mirovina, a ukinuto je i plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa.„Ovo što nam daju svakih 6 mjeseci malo da nam začepe usta, ali to nije ništa", kaže Mirjana Svetina iz Zagreba. Milivoj Blažević se također požalio"Ja sam s 40 godina rada i 500 eura mirovine siromah. Kako to ova država može dozvoliti? Pogledajmo Njemačku – socijalna pomoć je 800 eura, a ja s 40 godina radnog staža imam 500 eura", kaže umirovljenik Blažević.Iz Sindikata traže da se hitno podigne udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći koji je prema Vladinoj računici u par mjeseci skočio na 47 posto."Kad dodamo branitelje, policiju i vojsku i njihove mirovine onda je to po HDZ-u matematika udjela takva da je to 47,7 posto – što nije točno, naprosto – to je smiješno", ističe Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika HrvatskeProsjek Europe je 60 posto. I zato traže od Vlade da promjeni formulu usklađivanja, pa koliko rastu plaće da toliko rastu i mirovine. Kako stvarno žive umirovljenici? 

Kako stvarno žive umirovljenici?

Marica (80) s 40 godina staža prima 500 eura mirovine: 'Perem ljudima prozore da ekstra zaradim i nekako preživim'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lički slučaj policajaca optuženih za silovanje ne prestaje šokirati. Posebno nakon što je kod jednog pronađena dječja pornografija zbog čega se obično završi u istražnom zatvoru.<hmn:linebreak/>No, oni su na slobodi. I dok policija od početka tvrdi da je učinila sve što je mogla, isto poručuju i u tužiteljstvu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za to vrijeme, žrtva ličkih policajaca i dalje je u strahu. Osobe koje je prijavila policiji sud je pustio na slobodu bez da ju je itko o tome obavijestio. Od prošlog tjedna piše Državnom odvjetništvu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovaj tjedan sam pisala vrhu DORH-a i ŽDO Karlovac, ali odgovora zašto mjere nisu poduzete nema. Ja ne znam kome da pišem, kome da se obratim", poručila je za RTL Danas.<hmn:linebreak/><hmn:linebreak/>Policija uvijek apelira da se nasilje mora prijaviti. U ovom slučaju, policajci su uhićeni odmah nakon prijave, određen im je istražni zatvor, a prošli tjedan sud je ispitao sve svjedoke pa ih pustio na slobodu bez ikakvih mjera iako je policija kod jednog od njih u međuvremenu našla dječju pornografiju i to predala sudu. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina na hodočašću u Mariji Bistrici ponovio je kako je policija u ovom slučaju napravila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>"P</emphasis>olicija je svoj dio posla obavila, i to je to. Sve sam jučer objasnio", naglasio je Milina.</para><hmn:article id="a6a8c302-5faa-11ee-99f9-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis><hmn:linebreak/></emphasis>Razočarana je i predsjednica udruge Korak Mirjana Duduković koja pokriva i ličko područje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pustili su ga jedan dan i za dan-dva je optužba za još veće zlo i to je strašno. Šta se onda radilo dok su bili u pritvoru ako se to kasnije saznali? Ne znam", poručuje Dudaković.<hmn:linebreak/><hmn:linebreak/>Ovaj slučaj samo je još jednom dokazao isto - nasilje ne bira sredinu. A nasilnik je nasilnik, bio siromašan ili bogat.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zašto bi žrtva se morala sakrivati i pognuti glavu i ići kroz mjesto gdje živi. Mislim da u našim glavama se treba nešto desiti, u cijelom društvu, da ne osuđujemo žrtvu što je prijavila, nego da osuđujemo onoga tko je to počinio". pita se Duduković.</para><hmn:article id="da90e4d8-6068-11ee-bc4f-522e55d69889" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><hmn:linebreak/>Žrtva ličkih policajaca sustavu ne vjeruje. Razmišlja i o odvjetniku, jer ju državno odvjetništvo ne zastupa, smatra, kako bi trebalo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><emphasis>"</emphasis>Pitam se da li sam ja kriva što sam to prijavila", kaže žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kad žrtva jednom progovori onda je jako teško tu lavinu zaustaviti, jer kad je već odlučila nešto pokrenuti, da će sačuvati svoj život, onda joj trebamo svi pomoći, a ne gledati ju ne znam kakvim pogledom i osuđivati unaprijed" zaključuje Duduković. Dodaje da je najveći problem što žena kad jednom prijavi nasilje, više ga neće. I to jer je sustav spor i inertan. Tko zna koliko će se čekati da slučaj iz Gospića dobije svoj sudski epilog kako bi se vidjelo što se tu na kraju dogodilo.</para>

Žrtva ličkih policajaca pisala DORH-u, ali razmišlja o odvjetniku: 'Pitam se jesam li kriva što sam to prijavila?' A lički slučaj policajaca optuženih za silovanje - ne prestaje šokirati - posebno nakon što je kod jednog pronađena dječja pornografija zbog čega se obično završi u istražnom zatvoru. No, oni su na slobodi. I dok policija od početka tvrdi da je učinila sve što je mogla, isto poručuju i u tužiteljstvu. Tko je onda kriv? Lički slučaj policajaca optuženih za silovanje ne prestaje šokirati. Posebno nakon što je kod jednog pronađena dječja pornografija zbog čega se obično završi u istražnom zatvoru.No, oni su na slobodi. I dok policija od početka tvrdi da je učinila sve što je mogla, isto poručuju i u tužiteljstvu.Za to vrijeme, žrtva ličkih policajaca i dalje je u strahu. Osobe koje je prijavila policiji sud je pustio na slobodu bez da ju je itko o tome obavijestio. Od prošlog tjedna piše Državnom odvjetništvu. "Ovaj tjedan sam pisala vrhu DORH-a i ŽDO Karlovac, ali odgovora zašto mjere nisu poduzete nema. Ja ne znam kome da pišem, kome da se obratim",  poručila je za RTL Danas.Policija uvijek apelira da se nasilje mora prijaviti. U ovom slučaju, policajci su uhićeni odmah nakon prijave, određen im je istražni zatvor, a prošli tjedan sud je ispitao sve svjedoke pa ih pustio na slobodu bez ikakvih mjera  iako je policija kod jednog od njih u međuvremenu našla dječju pornografiju i to predala sudu. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina na hodočašću u Mariji Bistrici ponovio je kako je policija u ovom slučaju napravila."Policija je svoj dio posla obavila, i to je to. Sve sam jučer objasnio", naglasio je Milina.Razočarana je i predsjednica udruge Korak Mirjana Duduković koja pokriva i ličko područje. "Pustili su ga jedan dan i za dan-dva je optužba za još veće zlo i to je strašno. Šta se onda radilo dok su bili u pritvoru ako se to kasnije saznali? Ne znam", poručuje Dudaković.Ovaj slučaj samo je još jednom dokazao isto - nasilje ne bira sredinu. A nasilnik je nasilnik, bio siromašan ili bogat."Zašto bi žrtva se morala sakrivati i pognuti glavu i ići kroz mjesto gdje živi. Mislim da u našim glavama se treba nešto desiti, u cijelom društvu, da ne osuđujemo žrtvu što je prijavila, nego da osuđujemo onoga tko je to počinio". pita se  Duduković.Žrtva ličkih policajaca sustavu ne vjeruje. Razmišlja i o odvjetniku, jer ju državno odvjetništvo ne zastupa, smatra, kako bi trebalo. "Pitam se da li sam ja kriva što sam to prijavila", kaže žrtva."Kad žrtva jednom progovori onda je jako teško tu lavinu zaustaviti, jer kad je već odlučila nešto pokrenuti, da će sačuvati svoj život, onda joj trebamo svi pomoći, a ne gledati ju ne znam kakvim pogledom i osuđivati unaprijed" zaključuje Duduković. Dodaje da je najveći problem  što žena kad jednom prijavi nasilje, više ga neće. I to jer je sustav spor i inertan. Tko zna koliko će se čekati da slučaj iz Gospića dobije svoj sudski epilog kako bi se vidjelo što se tu na kraju dogodilo. sustavu ne vjeruje 

sustavu ne vjeruje

Žrtva ličkih policajaca pisala DORH-u, ali razmišlja o odvjetniku: 'Pitam se jesam li kriva što sam to prijavila?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladost, brzina i skupa jurilica opet su bili opasna kombinacija, a zavoj mjesto na kojem se luda noćna vožnja umalo pretvorila u tragediju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Savijeni stup ukazuje da je udarac bio strašan. Troje mladih subotnji je provod završilo u Kliničkom bolničkom centru Split, dvojica s teškim ozljedama. Brzina je opet bila kobna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Propisi iz sigurnosti u prometu su tu ne radi nas i radi kažnjavanja nego da se ljudi pridržavaju toga", upozorava Jerko Kurevija iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No mladi propise često ignoriraju. Primjera divljanja na cestama u bijesnim jurilicama je previše, od nekih se zaista ledi krv u žilama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako spriječiti mlade i neiskusne vozače da ugrožavaju svoje i tuđe živote, pitanje je od milijun dolara. Stručnjaci podijeljeni, ali uglavnom se slažu da ograničavanje snage automobila mladima nije najsretnije rješenje.</para><hmn:article id="aa1b0d1e-6028-11ee-a750-522e55d69889" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mlade ljude treba obrazovati, treba im pokazati i ukazati na to što se događa kada se s automobilom pretjeruje, kada se vozi bahato, kada se vozi objesno", govori prometni stručnjak Goran Husinec.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od ukupno 22.553 prometne nesreće u prvih osam mjeseci ove godine, 2.430 izazvali su mladi vozači do 24. godine. U njima je poginulo 12 osoba. Iako je broj smrtno stradalih pao, ukupni broj teških nesreća koje su uzrokovali mladi već je u prvih osam mjeseci nadmašio cijelu 2022.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neke od tragedija mogle su se spriječiti, možda i s uvođenjem novih modela dobivanja vozačke dozvole.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Različite zemlje tu imaju različita iskustva. Postoje stupnjevane vozačke dozvole, dakle ne dobijete odmah sa 18 godina dozvolu za sve nego se to radi na različite načine", zaključuje prometna psihologinja Ljiljana Mikuš.</para><hmn:article id="b5cbbe66-5e92-11ee-9349-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stručna rasprava traje, do kraja godine EU će donijeti nove smjernice. Razmatra se uvođenje zabrane noćne vožnje za početnike i ograničavanje brzine na 90 KM/H. Kako god bilo, struka upozorava da se početnici moraju bolje animirati o posljedicama opasne vožnje, možda i s dodatnim edukacijama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sa nekim satom ili dva sata razgovora sa psihologom ili da se mladi ljudi upoznaju s posljedicama do kojih mogu dovesti prometne nesreće. Dakle netko tko je prošao prometnu nesreću možda može ponešto reći tim mladim ljudima što se sve može dogoditi ako se rizično vozi", za kraj predlaže stručnjakinja Mikuš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve su to, govori struka, dobri prijedlozi, ali prometna kultura dolazi od kuće i uči se od najmlađih dana. Ako mladi gledaju svoje roditelje kako krše pravila i divljaju na ulicama teško je očekivati da će oni voziti opreznije. Promjena počinje od svih nas.</para>

Brzina i skupa jurilica umalo bili kobni za troje mladih. Mogu li privremene vozačke spriječiti tragedije? Još je jedan subotnji izlazak za volanom završio u lokvi krvi i u bolnici. Prevelika brzina i premalo iskustva doveli su do dvoje teško ozlijeđenih. A kako dovesti zemlju do zaustavljanja crnog niza tragedija i divljanja na cestama? Mladost, brzina i skupa jurilica opet su bili opasna kombinacija, a zavoj mjesto na kojem se luda noćna vožnja umalo pretvorila u tragediju.Savijeni stup ukazuje da je udarac bio strašan. Troje mladih subotnji je provod završilo u Kliničkom bolničkom centru Split, dvojica s teškim ozljedama. Brzina je opet bila kobna."Propisi iz sigurnosti u prometu su tu ne radi nas i radi kažnjavanja nego da se ljudi pridržavaju toga", upozorava Jerko Kurevija iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske.No mladi propise često ignoriraju. Primjera divljanja na cestama u bijesnim jurilicama je previše, od nekih se zaista ledi krv u žilama.Kako spriječiti mlade i neiskusne vozače da ugrožavaju svoje i tuđe živote, pitanje je od milijun dolara. Stručnjaci podijeljeni, ali uglavnom se slažu da ograničavanje snage automobila mladima nije najsretnije rješenje."Mlade ljude treba obrazovati, treba im pokazati i ukazati na to što se događa kada se s automobilom pretjeruje, kada se vozi bahato, kada se vozi objesno", govori prometni stručnjak Goran Husinec.Od ukupno 22.553 prometne nesreće u prvih osam mjeseci ove godine, 2.430 izazvali su mladi vozači do 24. godine. U njima je poginulo 12 osoba. Iako je broj smrtno stradalih pao, ukupni broj teških nesreća koje su uzrokovali mladi već je u prvih osam mjeseci nadmašio cijelu 2022.Neke od tragedija mogle su se spriječiti, možda i s uvođenjem novih modela dobivanja vozačke dozvole."Različite zemlje tu imaju različita iskustva. Postoje stupnjevane vozačke dozvole, dakle ne dobijete odmah sa 18 godina dozvolu za sve nego se to radi na različite načine", zaključuje prometna psihologinja Ljiljana Mikuš.Stručna rasprava traje, do kraja godine EU će donijeti nove smjernice. Razmatra se uvođenje zabrane noćne vožnje za početnike i ograničavanje brzine na 90 KM/H. Kako god bilo, struka upozorava da se početnici moraju bolje animirati o posljedicama opasne vožnje, možda i s dodatnim edukacijama."Sa nekim satom ili dva sata razgovora sa psihologom ili da se mladi ljudi upoznaju s posljedicama do kojih mogu dovesti prometne nesreće. Dakle netko tko je prošao prometnu nesreću možda može ponešto reći tim mladim ljudima što se sve može dogoditi ako se rizično vozi", za kraj predlaže stručnjakinja Mikuš.Sve su to, govori struka, dobri prijedlozi, ali prometna kultura dolazi od kuće i uči se od najmlađih dana. Ako mladi gledaju svoje roditelje kako krše pravila i divljaju na ulicama teško je očekivati da će oni voziti opreznije. Promjena počinje od svih nas. BAHATO I OBJESNO ZA VOLANOM 

BAHATO I OBJESNO ZA VOLANOM

Brzina i skupa jurilica umalo bili kobni za troje mladih. Mogu li privremene vozačke spriječiti tragedije?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši rukometaš i nekadašnji hrvatski reprezentativac <ulink url="https://danas.hr/pretrazivanje?upit=denis+bunti%C4%87">Denis Buntić</ulink> koji je pretukao svoju suprugu ipak ostaje na slobodi, javlja <ulink url="https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/buntic-ostaje-na-slobodi-sud-u-ljubuskom-ponovno-odbio-pritvor/217620/">Hercegovina info.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Općinski sud u Ljubuškom, na kojem radi njegova majka, opet je odbio prijedlog Tužiteljstva da se Buntića pritvori zbog osnovane sumnje na nasilje u obitelji, ali i zbog održavanja velike količine nedopuštenog oružja i eksplozivnih stvari.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovo je već drugi put da je sud odbio pritvor, a Tužiteljstvo će se opet žaliti na tu odluku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon što je Izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Ljubuškom dana 28.09.2023. godine uvažilo žalbu Županijskog tužiteljstva ŽZH Široki Brijeg i ukinulo rješenje Općinskog suda u Ljubuškom od 23.09.2023. godine, te predmet vratilo sucu za prethodni postupak na ponovno odlučivanja, sudac za prethodni postupak je ponovno dana 29.09.2023. godine donio rješenje kojim je odbijen prijedlog ovog Tužiteljstva za određivanje pritvora prema osumnjičenom D.B. protiv kojeg se vodi istraga zbog osnova sumnje da je u stjecaju počinio kazneno djelo Nasilje u obitelji iz čl. 222. st. 2 i st. 4 u vezi sa st. 1 KZ F BiH i kazneno djelo Nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz čl. 371. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ F BiH, a sve u vezi sa čl. 54. KZ F BiH, na koje rješenje je Županijsko tužiteljstvo ŽZH Široki Brijeg ponovno uložilo žalbu zbog bitnih povreda kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja", navodi se u priopćenju Tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke.</para><hmn:article id="359b35f6-5dce-11ee-b2c2-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, njegova supruga <ulink url="https://danas.hr/pretrazivanje?upit=klara+bunti%C4%87">Klara Buntić</ulink> prošlog je tjedna otkrila javnosti kako ju je suprug teško pretukao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Meni je jako teško razgovarati o ovome svemu, u šoku sam, apsolutnom šoku. Teško mi je, s emocijom prolazim kroz to sve, ipak je moj suprug. Nasilja je nažalost oduvijek bilo, ali nikad kao u ovom intenzitetu zadnjih godina. Veći dio nasilja se dogodio i kad sam bila u drugom stanju, završila sam na prijevremenom porođaju, sve je srećom prošlo u redu", ispričala je za RTL Danas.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve se dogodilo u Ljubuškom gdje žive, a ovoga puta je pred očima vidjela smrt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U jednom trenutku je uspjela pobjeći preko balkona i pozvala rodbinu nakon čega je došla policija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tukao me rukama nogama, svime, mislim da je bio neki predmet, ali mi se zacrnilo, čini mi se da je fen u pitanju, po glavi, rebrima, što god ja stigao", ispričala je i dodala da je Buntić tada bio pijan i drogiran.</para><hmn:article id="08786e06-5ba1-11ee-ae6f-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Supruga smatra da se brzo nakon privođenja našao na slobodi zbog osobnih veza na sudu, odnosno zbog toga što njegova majka tamo radi. Želi da se slučaj prebaci na drugi sud jer, kaže, on u<ulink url="https://danas.hr/pretrazivanje?upit=ljubu%C5%A1ki"> Ljubuškom</ulink> ima preveliki utjecaj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon svega strahuje za svoj život i život njihove devetomjesečne kćeri, ali i svoga brata kojem je Buntić navodno prijetio da će ga ubiti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što je priveden, policija je u kući pronašla čitav arsenal oružja. Unatoč tome, pušten je nakon ispitivanja i neće u pritvor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Buntiću su umjesto pritvora određene mjere zabrane i to zabrana posjećivanja i prilaska na 100 metara supruzi i njihovom djetetu kao i mjesta gdje borave.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također, Buntić se svakoga dana mora javljati u Policijsku upravu Ljubuški između 7 i 7:30 sati ujutro o čemu će se voditi evidencija. Mjere će vrijediti do izricanja pravomoćne presude, a nadzirat će ih policajci iz PU Ljubuškog.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Klara Buntić o suprugu za RTL Danas: 'Tukao me i dan prije djetetova krštenja. Nitko ga nije sprječavao...'</para><hmn:video id="1f7c1bc8-5afe-11ee-888d-0ee8f36581c7"/>

Ništa od pritvora, Buntić ostaje na slobodi: Sud u Ljubuškom na kojem mu radi majka opet odbio prijedlog Tužiteljstva Supruga smatra da se Buntić brzo nakon privođenja našao na slobodi zbog osobnih veza na sudu. Želi da se slučaj prebaci na drugi sud jer, kaže, on u Ljubuškom ima preveliki utjecaj. Strahuje za svoj život i život njihove devetomjesečne kćeri, ali i svoga brata kojem je Buntić navodno prijetio da će ga ubiti Bivši rukometaš i nekadašnji hrvatski reprezentativac Denis Buntić koji je pretukao svoju suprugu ipak ostaje na slobodi, javlja Hercegovina info.Općinski sud u Ljubuškom, na kojem radi njegova majka, opet je odbio prijedlog Tužiteljstva da se Buntića pritvori zbog osnovane sumnje na nasilje u obitelji, ali i zbog održavanja velike količine nedopuštenog oružja i eksplozivnih stvari.Ovo je već drugi put da je sud odbio pritvor, a Tužiteljstvo će se opet žaliti na tu odluku."Nakon što je Izvanraspravno vijeće Općinskog suda u Ljubuškom dana 28.09.2023. godine uvažilo žalbu Županijskog tužiteljstva ŽZH Široki Brijeg i ukinulo rješenje Općinskog suda u Ljubuškom od 23.09.2023. godine, te predmet vratilo sucu za prethodni postupak na ponovno odlučivanja, sudac za prethodni postupak je ponovno dana 29.09.2023. godine donio rješenje kojim je odbijen prijedlog ovog Tužiteljstva za određivanje pritvora prema osumnjičenom D.B. protiv kojeg se vodi istraga zbog osnova sumnje da je u stjecaju počinio kazneno djelo Nasilje u obitelji iz čl. 222. st. 2 i st. 4 u vezi sa st. 1 KZ F BiH i kazneno djelo Nedopušteno držanje oružja ili eksplozivnih tvari iz čl. 371. st. 2 u vezi sa st. 1 KZ F BiH, a sve u vezi sa čl. 54. KZ F BiH, na koje rješenje je Županijsko tužiteljstvo ŽZH Široki Brijeg ponovno uložilo žalbu zbog bitnih povreda kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja", navodi se u priopćenju Tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke.Podsjetimo, njegova supruga Klara Buntić prošlog je tjedna otkrila javnosti kako ju je suprug teško pretukao."Meni je jako teško razgovarati o ovome svemu, u šoku sam, apsolutnom šoku. Teško mi je, s emocijom prolazim kroz to sve, ipak je moj suprug. Nasilja je nažalost oduvijek bilo, ali nikad kao u ovom intenzitetu zadnjih godina. Veći dio nasilja se dogodio i kad sam bila u drugom stanju, završila sam na prijevremenom porođaju, sve je srećom prošlo u redu", ispričala je za RTL Danas.Sve se dogodilo u Ljubuškom gdje žive, a ovoga puta je pred očima vidjela smrt.U jednom trenutku je uspjela pobjeći preko balkona i pozvala rodbinu nakon čega je došla policija."Tukao me rukama nogama, svime, mislim da je bio neki predmet, ali mi se zacrnilo, čini mi se da je fen u pitanju, po glavi, rebrima, što god ja stigao", ispričala je i dodala da je Buntić tada bio pijan i drogiran.Supruga smatra da se brzo nakon privođenja našao na slobodi zbog osobnih veza na sudu, odnosno zbog toga što njegova majka tamo radi. Želi da se slučaj prebaci na drugi sud jer, kaže, on u Ljubuškom ima preveliki utjecaj.Nakon svega strahuje za svoj život i život njihove devetomjesečne kćeri, ali i svoga brata kojem je Buntić navodno prijetio da će ga ubiti.Nakon što je priveden, policija je u kući pronašla čitav arsenal oružja. Unatoč tome, pušten je nakon ispitivanja i neće u pritvor.Buntiću su umjesto pritvora određene mjere zabrane i to zabrana posjećivanja i prilaska na 100 metara supruzi i njihovom djetetu kao i mjesta gdje borave.Također, Buntić se svakoga dana mora javljati u Policijsku upravu Ljubuški između 7 i 7:30 sati ujutro o čemu će se voditi evidencija. Mjere će vrijediti do izricanja pravomoćne presude, a nadzirat će ih policajci iz PU Ljubuškog.POGLEDAJTE VIDEO: Klara Buntić o suprugu za RTL Danas: 'Tukao me i dan prije djetetova krštenja. Nitko ga nije sprječavao...' najavljena žalba 

najavljena žalba

Ništa od pritvora, Buntić ostaje na slobodi: Sud u Ljubuškom na kojem mu radi majka opet odbio prijedlog Tužiteljstva

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>80 kvadrata u zagrebačkom Dupcu. Zgrada stara 23 godine. Cijena 220 tisuća eura. Prije pola godine ovaj stan prodao bi se u roku od tjedan dana, danas svog kupca čeka već četiri mjeseca. Prodavatelji, kaže nam agentica novost na tržištu ne prihvaćaju tako lako.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovaj stan do prije pola godine je bilo i realno očekivati do 2600 eura. Ono što sada imamo je da je ovaj stan i dalje 2600 eura na tržištu, no kupac se po toj cijeni nije pojavio. Ponude koje su bile, bile su niže, ali vlasnici nisu bili spremni prihvatiti tu nižu ponudu", govori nam Jelena Ivančić, agentica za nekretnine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, kupci više nisu spremni prihvatiti tako visoke cijene kvadrata, koje se unatoč slabijoj prodaji i dalje drže.</para><hmn:article id="79e937d8-42a5-11ee-a606-2e8a6f4cc59f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Više ni sami ne znamo što je realno. Do prije pola godine smo stan u tzv. limenci prodali za 3000 eura po kvadrantom metru, što je bilo u tom trenutku suludo – ali to je bio realan iznos koji je netko platio za limenku i zašto onda reći da je ovaj stan za 2600 eura preskup, samo se tržište ispuhalo i sada je stagnacija", dodaje Ivančić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Interes za kupnju ne pada, no malo je onih koji žele pristati na trenutačne cijene na tržištu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako se to češće bude događalo, nadam se da će se stanodavci i ljudi koji prodaju nekretnine urazumiti i shvatiti da ljudi nemaju od kud", kaže nam Morana Jačmenica iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijena je skočila za 100 posto u roku od tri godine. Nema te inflacije, nema tog rasta troška koji može opravdati 100 postotni rast cijene nekretnine u tri godine na istoj lokaciji", kaže Draško Sablić iz Zagreba.</para><hmn:article id="46957f2e-1c38-11ee-a5a2-563bc6b68e47" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nerealne cijene više se ne prihvaćaju, pa tako je u prvoj polovini godine Porezna uprava evidentirala gotovo 4500 prodanih stanova u Zagrebu, što je 1300 manje kupoprodaja nego u istom razdoblju lani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Do velikog pada kakvog smo vidjeli u zadnjoj krizi definitivno neće doći", tvrdi Patrick Franolić, stručnjak za nekretnine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali dodatnog rasta svakako neće biti. Hlađenje nekretninskog tržišta najviše će se osjeti na novogradnji – Ovisno o lokaciji, cijene idu dolje od 5 do 10 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Novogradnja sada polako pada, nema to velikog dramatičnog pada. Nije usporedivo s krizom iz 2010. godine – međutim projiciramo da rasta cijena kod novogradnje nema", dodaje Franolić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U međuvremenu, razlika između traženih i realiziranih cijena starogradnje sve je veća.</para>

Nerealne cijene nekretnina kupci više ne prihvaćaju. U Zagrebu ih prodano 1300 manje nego lani. Hladi li se tržište? Bjesomučna kupnja vrtoglavo visokih cijena kvadrata je čini se iza nas. Samo u Zagrebu prodano je četvrtinu stanova manje u odnosu na isto razdoblje lani. Kupaca i dalje ima, ali ne po ovim cijenama 80 kvadrata u zagrebačkom Dupcu. Zgrada stara 23 godine. Cijena 220 tisuća eura. Prije pola godine ovaj stan prodao bi se u roku od tjedan dana, danas svog kupca čeka već četiri mjeseca. Prodavatelji, kaže nam agentica novost na tržištu ne prihvaćaju tako lako."Ovaj stan do prije pola godine je bilo i realno očekivati do 2600 eura. Ono što sada imamo je da je ovaj stan i dalje 2600 eura na tržištu, no kupac se po toj cijeni nije pojavio. Ponude koje su bile, bile su niže, ali vlasnici nisu bili spremni prihvatiti tu nižu ponudu", govori nam Jelena Ivančić, agentica za nekretnine.S druge strane, kupci više nisu spremni prihvatiti tako visoke cijene kvadrata, koje se unatoč slabijoj prodaji i dalje drže."Više ni sami ne znamo što je realno. Do prije pola godine smo stan u tzv. limenci prodali za 3000 eura po kvadrantom metru, što je bilo u tom trenutku suludo – ali to je bio realan iznos koji je netko platio za limenku i zašto onda reći da je ovaj stan za 2600 eura preskup, samo se tržište ispuhalo i sada je stagnacija", dodaje Ivančić.Interes za kupnju ne pada, no malo je onih koji žele pristati na trenutačne cijene na tržištu."Ako se to češće bude događalo, nadam se da će se stanodavci i ljudi koji prodaju nekretnine urazumiti i shvatiti da ljudi nemaju od kud", kaže nam Morana Jačmenica iz Zagreba."Cijena je skočila za 100 posto u roku od tri godine. Nema te inflacije, nema tog rasta troška koji može opravdati 100 postotni rast cijene nekretnine u tri godine na istoj lokaciji", kaže Draško Sablić iz Zagreba.Nerealne cijene više se ne prihvaćaju, pa tako je u prvoj polovini godine Porezna uprava evidentirala gotovo 4500 prodanih stanova u Zagrebu, što je 1300 manje kupoprodaja nego u istom razdoblju lani."Do velikog pada kakvog smo vidjeli u zadnjoj krizi definitivno neće doći", tvrdi Patrick Franolić, stručnjak za nekretnine.Ali dodatnog rasta svakako neće biti. Hlađenje nekretninskog tržišta najviše će se osjeti na novogradnji – Ovisno o lokaciji, cijene idu dolje od 5 do 10 posto."Novogradnja sada polako pada, nema to velikog dramatičnog pada. Nije usporedivo s krizom iz 2010. godine – međutim projiciramo da rasta cijena kod novogradnje nema", dodaje Franolić.U međuvremenu, razlika između traženih i realiziranih cijena starogradnje sve je veća. PADAJU LI CIJENE? 

PADAJU LI CIJENE?

Nerealne cijene nekretnina kupci više ne prihvaćaju. U Zagrebu ih prodano 1300 manje nego lani. Hladi li se tržište?

Pada prodaja stanova, kad će i cijene? 'Vjerojatno ne još neko vrijeme, evo i zašto' O padu prodaje nekretnina, naš reporter Marko Šiklić razgovarao je s Lanom Mihaljinac Knežević, predsjednicom Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK.

Pada prodaja stanova, kad će i cijene?

&quot;Cijene vjerojatno neće još neko vrijeme, ako uopće. Primarno zato što je nedovoljno ponude u svim segmentima na tržištu. Na hrvatskom tržištu kada dolazi do promjena i novih situacija i novog ciklusa u koji smo definitivno ušli - uvijek prvo padne broj transakcija. Cijene puno sporije, ponekad ne uopće. Ne očekujemo krah cijena, ali voljeli bismo vidjeti , korekciju traženih cijena rabljenih stanova. Korekcija bi trebala biti, ovisno o lokaciji, vrsti nekretnina. Minimalno 10 i 15 posto, ovisno o lokaciji&quot;

Stanovi u oglasnicima stoje mjesecima?

&quot;Vlasnici su zadnjih par godina podignuli su svoja očekivanja. Uvijek se čulo da je netko prodao stan po nerealnoj cijeni, međutim faktora koji su tome pridonosili više nema&quot;

Novogradnja, tržište se hladi?

&quot;Najveći problem je da se ne gradi dovoljno tako da taj relativno mali broj stanova se zasad uspijeva prodati. Tome na obali doprinose primarno strani kupci&quot; 

<para>O padu prodaje nekretnina, naš reporter Marko Šiklić razgovarao je s Lanom Mihaljinac Knežević, predsjednicom Strukovne skupine poslovanja nekretninama pri HGK.

Pada prodaja stanova, kad će i cijene?

&quot;Cijene vjerojatno neće još neko vrijeme, ako uopće. Primarno zato što je nedovoljno ponude u svim segmentima na tržištu. Na hrvatskom tržištu kada dolazi do promjena i novih situacija i novog ciklusa u koji smo definitivno ušli - uvijek prvo padne broj transakcija. Cijene puno sporije, ponekad ne uopće. Ne očekujemo krah cijena, ali voljeli bismo vidjeti , korekciju traženih cijena rabljenih stanova. Korekcija bi trebala biti, ovisno o lokaciji, vrsti nekretnina. Minimalno 10 i 15 posto, ovisno o lokaciji&quot;

Stanovi u oglasnicima stoje mjesecima?

&quot;Vlasnici su zadnjih par godina podignuli su svoja očekivanja. Uvijek se čulo da je netko prodao stan po nerealnoj cijeni, međutim faktora koji su tome pridonosili više nema&quot;

Novogradnja, tržište se hladi?

&quot;Najveći problem je da se ne gradi dovoljno tako da taj relativno mali broj stanova se zasad uspijeva prodati. Tome na obali doprinose primarno strani kupci&quot;</para>

Pada prodaja stanova, kad će i cijene? 'Vjerojatno ne još neko vrijeme, evo i zašto'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Veliki je problem umirovljenika, osim mizernih mirovina i pronaći mjesto u domu. U gradu Zagrebu 8000 umirovljenika trenutačno traži svoje mjesto u domu. Na Međunarodni dan starijih osoba reporter RTL-a Danas otišao je u Dom za starije Sveti Josip u Zagrebu gdje je razgovarao s umirovljenicima Dragicom Hruš, Alojzom Durlenom i Zdenkom Ferdelja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gospođa Dragica je rekla da su ona i suprug čekali više od 12 godina<hmn:linebreak/>"Međutim nismo forsirali baš da moramo ući jer smo bili u dvoje i bilo nam je lakše. No, onda je moj suprug umro i ja sam došla u dom 2020. U domu imamo uglavnom sve što nam treba, ali nemamo stalnog liječnika. Dolazi nam on dva do tri puta tjedno po četiri sata, a za nas tolike starce je to premalo", ispričala nam je Dragica Hruš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako je zamišljao svoju starosti i je li dobio što je očekivao gospodin Alojz Durlen odgovorio je:<hmn:linebreak/>"Razmišljao sam realno, jer godine idu i ne treba biti na teret svojih u kući. Ako sam ne možeš, rješenje je biti u domu. Čekao sam ga 11 godina. U domu smo osigurani koliko je to moguće najbolje. Imamo i razne aktivnosti. Literalnu grupu i sportske aktivnosti. I dobro je da smo tu, a bilo bi lijepo da i drugi mogu dobiti gradski dom kojih je premalo", kazao je.</para><hmn:article id="55692f08-6082-11ee-8f32-522e55d69889" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zdenka Ferdelja je poručila da bi htjela da napokon dođe jedna normalna vlast koja bi omogućila bolji život u Hrvatskoj.<hmn:linebreak/>" Da poprave mirovine da mogu normalno živjeti. Da mladi ljudi ne bježe vani nego ostanu tu i da u svojoj zemlji grade budućnost. I da svi oni koji su otišli da se vrate i da nam svima bude bolje. Meni najviše mi nedostaju putovanja. Dok sam radila to sam si mogla priuštiti, a sad s ovom mirovinom je to nemoguće"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, hrvatski umirovljenici su među najsiromašnijima u Europskoj uniji. Čak 3 od 4 umirovljenika u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva.<hmn:linebreak/>Usporedbe radi, norveški umirovljenici u prosjeku primaju gotovo 1800 eura. Nizozemski 1350. Prosjek u Italiji i Njemačkoj je oko 1000 eura, Španjolskoj 900, Sloveniji 800, a u Hrvatskoj mizernih 480 eura na mjesec.</para>

RTL Danas u Domu za umirovljenike. Gospođa Dragica: 'Čekala sam ga 12 godina. Dobro je, ali nemamo stalnog liječnika' Hrvatski umirovljenici su među najsiromašnijima u Europskoj uniji. Čak 3 od 4 umirovljenika u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva. Na Međunarodni dan starijih osoba reporter RTL-a Danas otišao je u Dom za starije Sveti Josip u Zagrebu Veliki je problem umirovljenika, osim mizernih mirovina i pronaći mjesto u domu. U gradu Zagrebu 8000 umirovljenika trenutačno traži svoje mjesto u domu. Na Međunarodni dan starijih osoba reporter RTL-a Danas otišao je u Dom za starije Sveti Josip u Zagrebu gdje je razgovarao s umirovljenicima Dragicom Hruš, Alojzom Durlenom i Zdenkom Ferdelja.Gospođa Dragica je rekla da su ona i suprug čekali više od 12 godina"Međutim nismo forsirali baš da moramo ući jer smo bili u dvoje i bilo nam je lakše. No, onda je moj suprug umro i ja sam došla u dom 2020. U domu imamo uglavnom sve što nam treba, ali nemamo stalnog liječnika. Dolazi nam on dva do tri puta tjedno po četiri sata, a za nas tolike starce je to premalo", ispričala nam je Dragica Hruš.Na pitanje kako je zamišljao svoju starosti i je li dobio što je očekivao gospodin Alojz Durlen odgovorio je:"Razmišljao sam realno, jer godine idu i ne treba biti na teret svojih u kući. Ako sam ne možeš, rješenje je biti u domu. Čekao sam ga 11 godina. U domu smo osigurani koliko je to moguće najbolje. Imamo i razne aktivnosti. Literalnu grupu i sportske aktivnosti. I dobro je da smo tu, a bilo bi lijepo da i drugi mogu dobiti gradski dom kojih je premalo", kazao je.Zdenka Ferdelja je poručila da bi htjela da napokon dođe jedna normalna vlast koja bi omogućila bolji život u Hrvatskoj." Da poprave mirovine da mogu normalno živjeti. Da mladi ljudi ne bježe vani nego ostanu tu i da u svojoj zemlji grade budućnost. I da svi oni koji su otišli da se vrate i da nam svima bude bolje. Meni najviše mi nedostaju putovanja. Dok sam radila to sam si mogla priuštiti, a sad s ovom mirovinom je to nemoguće"Podsjetimo, hrvatski umirovljenici su među najsiromašnijima u Europskoj uniji. Čak 3 od 4 umirovljenika u Hrvatskoj živi ispod granice siromaštva.Usporedbe radi, norveški umirovljenici u prosjeku primaju gotovo 1800 eura. Nizozemski 1350. Prosjek u Italiji i Njemačkoj je oko 1000 eura, Španjolskoj 900, Sloveniji 800, a u Hrvatskoj mizernih 480 eura na mjesec. NISMO ZEMLJA ZA STARCE 

NISMO ZEMLJA ZA STARCE

RTL Danas u Domu za umirovljenike. Gospođa Dragica: 'Čekala sam ga 12 godina. Dobro je, ali nemamo stalnog liječnika'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Arhitektica Tina Biloglav čijeg je životnog partnera Marka Babića i njegovu borbu za život pratila cijela Hrvatska podnijela je kaznenu prijavu u Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I to protiv izdavačice Jelene Kastaneti zbog sumnje da je tiskala i prodala više tisuća primjeraka knjige bez njihova znanja i time stekla dobit s jasnom namjerom prevare. Riječ je o knjizi "Putovanje zvano igra" koja je objavljena u prosincu 2022.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, Marko Babić je preminuo prije dva mjeseca, a na svom instagram profilu danas se oglasila Kastaneti poručivši "Ne mogu ni zamisliti koliko je gubitak Marka bio težak za njegovu obitelj pa sam se s toga s najboljim željama krajem srpnja odrekla prava na knjigu u korist Markove partnerice i njezine izdavačke kuće "Studio Tinel" ne tražeći financijsku naknadu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kontaktirali smo i odvjetnicu Tine Biloglav – Jovanu Puhalo koja je poručila: "Prema kazivanju moje stranke istina je da se nakladnica odrekla troška usluge za uredništvo i lekturu i to još za života pokojnog Marka Babića. Međutim ona je putem društva Alegria bez znanja, odobrenja i bez postojanja pisanog nakladničkog ugovora a koji predstavlja obaveznu formu takvog ugovora neovlašteno tiskala knjigu i prodajom iste pribavila znatnu imovinsku korist". </para>

Odvjetnica Tine Biloglav: 'Istina je da se Kastaneti odrekla troška usluge za uredništvo i lekturu za Markova života, ali...' Na Instagramu se danas oglasila Kastaneti. &apos;Ne mogu ni zamisliti koliko je gubitak Marka bio težak za njegovu obitelj pa sam se s toga s najboljim željama krajem srpnja odrekla prava na knjigu u korist Markove partnerice i njezine izdavačke kuće &quot;Studio Tinel&quot; ne tražeći financijsku naknadu&apos;, napisala je Arhitektica Tina Biloglav čijeg je životnog partnera Marka Babića i njegovu borbu za život pratila cijela Hrvatska podnijela je kaznenu prijavu u Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru.I to protiv izdavačice Jelene Kastaneti zbog sumnje da je tiskala i prodala više tisuća primjeraka knjige bez njihova znanja i time stekla dobit s jasnom namjerom prevare. Riječ je o knjizi "Putovanje zvano igra" koja je objavljena u prosincu 2022.Inače, Marko Babić je preminuo prije dva mjeseca, a na svom instagram profilu danas se oglasila Kastaneti poručivši "Ne mogu ni zamisliti koliko je gubitak Marka bio težak za njegovu obitelj pa sam se s toga s najboljim željama krajem srpnja odrekla prava na knjigu u korist Markove partnerice i njezine izdavačke kuće "Studio Tinel" ne tražeći financijsku naknadu".Kontaktirali smo i odvjetnicu Tine Biloglav – Jovanu Puhalo koja je poručila: "Prema kazivanju moje stranke istina je da se nakladnica odrekla troška usluge za uredništvo i lekturu i to još za života pokojnog Marka Babića. Međutim ona je putem društva Alegria bez znanja, odobrenja i bez postojanja pisanog nakladničkog ugovora a koji predstavlja obaveznu formu takvog ugovora neovlašteno tiskala knjigu i prodajom iste pribavila znatnu imovinsku korist".  'PUTOVANJE ZVANO IGRA' 

'PUTOVANJE ZVANO IGRA'

Odvjetnica Tine Biloglav: 'Istina je da se Kastaneti odrekla troška usluge za uredništvo i lekturu za Markova života, ali...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tomislav Zrinšćak iz Zaboka sada ima 120 kilograma i poremećaj hranjenja - kompulzivno prejedanje. Dok nam pokazuje fotografije, kaže da je nekad imao 180 kilograma i ta faza je bila za njega najteža.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Strašno! Količine hrane koju sam ja jeo jednu večer, neki ljudi pojedu kroz cijeli tjedan. To su nevjerojatno količine hrane. Po dva bureka, pet šnicli, pola kruha, pa i cijeli kruh sam znao pojesti. Ja uopće nisam shvaćao što radim zapravo", zaključuje Tomislav.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Točan broj Hrvata s poremećajem hranjenja se ne zna, no pretpostavlja se da ih je najmanje 40 000. Od toga je svaki četvrti muškarac, ostalo su žene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Specijalistica za poremećaje hranjenja i nutricionistkinja Maja Žanko pojašnjava da muškarci rjeđe traže pomoć. "Možda je tu i nekakva stigma općenito mentalnog zdravlja. Znamo da stigma postoji. Žene će se više ohrabriti i potražiti pomoć, ali muškarci ne. Mislim da to ima veze s onim muškarac je jak i ne smije pokazivati osjećaje", smatra Žanko.</para><hmn:article id="c8dc6e92-4c31-11ee-85ae-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Već devet godina Dnevna bolnica Klinike za psihijatriju Sveti Ivan posvećena je liječenju poremećaja hranjenja. U grupama od 15-ak ljudi prije bi bio samo jedan muškarac, sada su trojica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Žanko kaže da ima i drugih slučajeva – i to anoreksije. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima muškaraca te dječaka koji boluju od anoreksije, međutim moram reći da tu vrlo rijetko vidimo dječake odnosno muškarce koji traže pomoć", objašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osobe koje pate od kompulzivnog prejedanja često imaju višak kilograma, ali to nije pravilo. S njima u dnevnoj bolnici radi cijeli tim ljudi. Jedan od zadataka je osvijestiti da je kretanje normalno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slavica Ravnjak je fizioterapeutkinja i suradnica u Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane i govori nam o intuitivnom kretanju. </para><hmn:article id="fcd8139a-4a2e-11ee-ba29-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ideja našeg rada je da im nekako osvijestimo povezanost iz jedne krajnosti koja ide u pretjerano vježbanje u drugu. Primjerice strogo vježbaju svaki dan toliko i toliko puta, zatim ponavljaju i ponavljaju, pa sve do toga da odustanu. To odustajanje dovodi do zdravstvenih problema", ističe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kroz sve je prošao i Tomislav. Od toga da su se kilogrami vraćali do pretjeranog vježbanja. Na samom kraju nam govori kako se u jednom trenutku preplašio za vlastito zdravlje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imao sam problema s koljenom i onda sam išao na neki ultrazvuk i tamo sam dobio COVID. I koliko mi je god bilo teško, pomoglo mi je da se suočavam i preispitujem dok sam bio zatvoren u kući. Onda sam počeo i krenuo s nekim svojim sistemom prehrane i počeo sam jako vježbati, kompulzivno vježbati – možda čak i previše", priznaje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo ovo je primjer na koji upozoravaju stručnjaci. Savjetuju da je potrebno pronaći sredinu i ohrabruju sve koji imaju poremećaj prehrane da potraže pomoć - jer i muškarci imaju problem.</para>

Sve više muškaraca ima poremećaj hranjena. Tomislav: 'Jeo sam na dan koliko neki pojedu tjedno' I muškarci pate zbog problema s poremećajima prehrane, od kompulzivnog prejedanja do anoreksije. Statistike kažu na četiri žene - to je jedan muškarac. Iako oni teže traže pomoć, broj onih koji se žele liječiti raste Tomislav Zrinšćak iz Zaboka sada ima 120 kilograma i poremećaj hranjenja - kompulzivno prejedanje. Dok nam pokazuje fotografije, kaže da je nekad imao 180 kilograma i ta faza je bila za njega najteža."Strašno! Količine hrane koju sam ja jeo jednu večer, neki ljudi pojedu kroz cijeli tjedan. To su nevjerojatno količine hrane. Po dva bureka, pet šnicli, pola kruha, pa i cijeli kruh sam znao pojesti. Ja uopće nisam shvaćao što radim zapravo", zaključuje Tomislav.Točan broj Hrvata s poremećajem hranjenja se ne zna, no pretpostavlja se da ih je najmanje 40 000. Od toga je svaki četvrti muškarac, ostalo su žene.Specijalistica za poremećaje hranjenja i nutricionistkinja Maja Žanko pojašnjava da muškarci rjeđe traže pomoć. "Možda je tu i nekakva stigma općenito mentalnog zdravlja. Znamo da stigma postoji. Žene će se više ohrabriti i potražiti pomoć, ali muškarci ne. Mislim da to ima veze s onim muškarac je jak i ne smije pokazivati osjećaje", smatra Žanko.Već devet godina Dnevna bolnica Klinike za psihijatriju Sveti Ivan posvećena je liječenju poremećaja hranjenja. U grupama od 15-ak ljudi prije bi bio samo jedan muškarac, sada su trojica.Žanko kaže da ima i drugih slučajeva – i to anoreksije. "Ima muškaraca te dječaka koji boluju od anoreksije, međutim moram reći da tu vrlo rijetko vidimo dječake odnosno muškarce koji traže pomoć", objašnjava.Osobe koje pate od kompulzivnog prejedanja često imaju višak kilograma, ali to nije pravilo. S njima u dnevnoj bolnici radi cijeli tim ljudi. Jedan od zadataka je osvijestiti da je kretanje normalno.Slavica Ravnjak je fizioterapeutkinja i suradnica u Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane i govori nam o intuitivnom kretanju. "Ideja našeg rada je da im nekako osvijestimo povezanost iz jedne krajnosti koja ide u pretjerano vježbanje u drugu. Primjerice strogo vježbaju svaki dan toliko i toliko puta, zatim ponavljaju i ponavljaju, pa sve do toga da odustanu. To odustajanje dovodi do zdravstvenih problema", ističe.Kroz sve je prošao i Tomislav. Od toga da su se kilogrami vraćali do pretjeranog vježbanja. Na samom kraju nam govori kako se u jednom trenutku preplašio za vlastito zdravlje."Imao sam problema s koljenom i onda sam išao na neki ultrazvuk i tamo sam dobio COVID. I koliko mi je god bilo teško, pomoglo mi je da se suočavam i preispitujem dok sam bio zatvoren u kući. Onda sam počeo i krenuo s nekim svojim sistemom prehrane i počeo sam jako vježbati, kompulzivno vježbati – možda čak i previše", priznaje.Upravo ovo je primjer na koji upozoravaju stručnjaci. Savjetuju da je potrebno pronaći sredinu i ohrabruju sve koji imaju poremećaj prehrane da potraže pomoć - jer i muškarci imaju problem. MUŠKARCI, NE SRAMITE SE 

MUŠKARCI, NE SRAMITE SE

Sve više muškaraca ima poremećaj hranjena. Tomislav: 'Jeo sam na dan koliko neki pojedu tjedno'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hlače i suknje iznad koljena, majice bez rukava i one koje otkrivaju trbuh - nisu dopuštene. U Osnovnoj školi Milana Langa u Bregani pravila odijevanja su jasna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Što se pravilnika tiče meni je sve u redu, možda je malo stroži za djevojčice, ali nije prestrogo. Neki se znaju žaliti da ne mogu nositi poderana hlače ili traperice, ali to je to", rekao je učenik 8. razreda Robert Svilić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog sve češćeg kršenja pravila u Osnovnoj školi Milana Langa rade na novom kodeksu odijevanja koji propisuje jasnija pravila. Ističu, pravila jednako vrijede i za učenice i za učenike.</para><hmn:article id="d0122c3e-5b94-11ee-8e22-3a50bfc1e71d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisu primjerene kratke hlače, kratke suknje, ako nose tajice majica mora biti primjerene dužine. Nije dozvoljeno imati dugačke nokte, zabranjeno je šminkanje, eventualno je dopušteno sjajilo za usne i bezbojni lak. Dječaci ne bi smjeli dolaziti u sportskim dresovima, prekratkim hlačama niti u majicama u kojima treniraju, i oni trebali biti primjereno odjeveni za školu", rekla je Sanja Rapljenović, nastavnica u OŠ Milana Langa u Bregani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pravila odijevanja od škole do škole su različita. Neki kućnim redom propisuju samo primjereno i pristojno odijevanje, a neki imaju jasno određene zabrane. Različita su mišljenja, ali i stilovi odijevanja učenika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je zapravo moj svakidašnji outfit, košulja, kravata, hlače, sat, ako je vruće može bez kravate, ali uglavnom slično se oblačim cijelu godinu. Svatko ima svoj stil, ali smatram da se bez obzira na to treba pripaziti. Ako naš stil odijevanja ne odgovara pravilima treba ga prilagoditi", rekao je David Katačić, učenik Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.</para><hmn:article id="6ca7be50-5597-11ee-b227-f6b4c66f5e34" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nura Jakupović, učenica Gimnazije Lucijana Vranjanina kaže: "Sada su moderne rezane majice, topovi, i tome je ženska populacija nekako sklona, a dečke često opominju što nose kratke hlače, traperice su prihvatljive, ali kratke trenirke to nije baš dozvoljeno. Rekla bi da je upravo to najčešća zamjerka", </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Gimnaziji Lucijana Vranjanina kodeks postoji. U školi su, kažu, zadovoljni, pravila se ponekad krše, ali sve rješavaju razgovorom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je dio njihova identiteta i to ne bi trebalo biti prestrogo. Naravno, neka pravila se trebaju poštovati. Najčešće se krši ta dužina kratkih hlača, suknjica, dekolte i bretele kad se previše otkriva. Dečki su počeli nositi jako kratke hlače i isto smo ih upozorili da to nije primjereno, tako da tu nema neke nejednakosti", dodaje Vlatka Baretić, psihologinja u spomenutoj gimnaziji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministarstvo znanosti i obrazovanja univerzalni kodeks odijevanja za škole ne propisuje. Poručuju, odluka o onome što je dopušteno, a što zabranjeno je na ravnateljima ili na osnivačima koji mogu propisati jedinstveni <emphasis>dress code.</emphasis></para>

Kratke hlače, minice, goli trbuh. Što (ni)je primjereno za nastavu? 'Svatko ima svoj stil, ali...' Pravila odijevanja različita su od škole do škole. Neke imaju kodekse odijevanja, a neke kućnim redom propisuju samo pristojno ili premjereno odijevanje Hlače i suknje iznad koljena, majice bez rukava i one koje otkrivaju trbuh - nisu dopuštene. U Osnovnoj školi Milana Langa u Bregani pravila odijevanja su jasna."Što se pravilnika tiče meni je sve u redu, možda je malo stroži za djevojčice, ali nije prestrogo. Neki se znaju žaliti da ne mogu nositi poderana hlače ili traperice, ali to je to", rekao je učenik 8. razreda Robert Svilić.Zbog sve češćeg kršenja pravila u Osnovnoj školi Milana Langa rade na novom kodeksu odijevanja koji propisuje jasnija pravila. Ističu, pravila jednako vrijede i za učenice i za učenike."Nisu primjerene kratke hlače, kratke suknje, ako nose tajice majica mora biti primjerene dužine. Nije dozvoljeno imati dugačke nokte, zabranjeno je šminkanje, eventualno je dopušteno sjajilo za usne i bezbojni lak. Dječaci ne bi smjeli dolaziti u sportskim dresovima, prekratkim hlačama niti u majicama u kojima treniraju, i oni trebali biti primjereno odjeveni za školu", rekla je Sanja Rapljenović, nastavnica u OŠ Milana Langa u Bregani.Pravila odijevanja od škole do škole su različita. Neki kućnim redom propisuju samo primjereno i pristojno odijevanje, a neki imaju jasno određene zabrane. Različita su mišljenja, ali i stilovi odijevanja učenika."Ovo je zapravo moj svakidašnji outfit, košulja, kravata, hlače, sat, ako je vruće može bez kravate, ali uglavnom slično se oblačim cijelu godinu. Svatko ima svoj stil, ali smatram da se bez obzira na to treba pripaziti. Ako naš stil odijevanja ne odgovara pravilima treba ga prilagoditi", rekao je David Katačić, učenik Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.Nura Jakupović, učenica Gimnazije Lucijana Vranjanina kaže: "Sada su moderne rezane majice, topovi, i tome je ženska populacija nekako sklona, a dečke često opominju što nose kratke hlače, traperice su prihvatljive, ali kratke trenirke to nije baš dozvoljeno. Rekla bi da je upravo to najčešća zamjerka", U Gimnaziji Lucijana Vranjanina kodeks postoji. U školi su, kažu, zadovoljni, pravila se ponekad krše, ali sve rješavaju razgovorom."To je dio njihova identiteta i to ne bi trebalo biti prestrogo. Naravno, neka pravila se trebaju poštovati. Najčešće se krši ta dužina kratkih hlača, suknjica, dekolte i bretele kad se previše otkriva. Dečki su počeli nositi jako kratke hlače i isto smo ih upozorili da to nije primjereno, tako da tu nema neke nejednakosti",  dodaje Vlatka Baretić, psihologinja u spomenutoj gimnaziji.Ministarstvo znanosti i obrazovanja univerzalni kodeks odijevanja za škole ne propisuje. Poručuju, odluka o onome što je dopušteno, a što zabranjeno je na ravnateljima ili na osnivačima koji mogu propisati jedinstveni dress code. SVI IMAJU SVOJA PRAVILA 

SVI IMAJU SVOJA PRAVILA

Kratke hlače, minice, goli trbuh. Što (ni)je primjereno za nastavu? 'Svatko ima svoj stil, ali...'

Torcida nadmašila samu sebe. 'Pitali smo na Rivi šta spremaju, oni rekli - ništa, pecamo ribu. I onda iznenađenje' Upravo završava najveći derbi hrvatskog nogometa na Poljudu. Rezultat je 1:0 za Hajduk. A Split ne prestaje sa slavljem jer Hajduku su se ovog vikenda ostvarile baš sve želje. Više u priči RTL-ove reporterke Dragane Eterović. 

<para>Upravo završava najveći derbi hrvatskog nogometa na Poljudu. Rezultat je 1:0 za Hajduk. A Split ne prestaje sa slavljem jer Hajduku su se ovog vikenda ostvarile baš sve želje. Više u priči RTL-ove reporterke Dragane Eterović.</para>

Torcida nadmašila samu sebe. 'Pitali smo na Rivi šta spremaju, oni rekli - ništa, pecamo ribu. I onda iznenađenje'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog nedostatka kisika, žena je ubrzo prestala reagirati, odvedena je na odjel intenzivne njege i umrla je od zatajenja organa oko dva i pol tjedna kasnije, piše <ulink url="https://fenix-magazin.de/u-bolnici-u-mannheimu-pacijentica-drugoj-pacijentici-iskljucila-uredaj-za-kisik-jer-joj-je-smetala-buka-osudena-je-na-tri-godine-zatvora/">Fenix magazin</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Utvrđeno je kako isključivanje uređaja za kisik nije uzrok smrti. I Državno odvjetništvo je tijekom suđenja odustalo od prvotne optužbe, no 73-godišnjakinji se i dalje sudilo za pokušaj ubojstva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je <ulink url="https://fenix-magazin.de/u-bolnici-u-mannheimu-pacijentica-drugoj-pacijentici-iskljucila-uredaj-za-kisik-jer-joj-je-smetala-buka-osudena-je-na-tri-godine-zatvora/">Fenix magazin</ulink> ranije pisao, dvije pacijentice su boravile u istoj sobi u bolnici u Mannheimu. Zbog zvukova koje proizvodi uređaj za kisik, a kojeg je koristila starija pacijentica, 73-godišnjakinja nije mogla spavati pa ga je jednostavno isključila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na sudu je rečeno kako je 73-godišnjakinja prethodno skinula drugoj pacijentici masku za kisik. Medicinske sestre su to primijetile i vratile masku. Potom je 73-godišnjakinja isključila uređaj za kisik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednostavno nisam mogla spavati zbog buke", rekla je 73-godišnjakija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Navodno je 73-godišnjakinja primijetila kako pacijentica ima ozbiljnih problema s disanjem, a iako su je liječnici prethodno upozorili da će nedostatak kisika ugroziti život pacijentice, 73-godišnjakinja je iste večeri isključila uređaj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Oko bolnice u libijskom gradu Derna leševi umotani u pokrivače i folije: 'Izgubili smo 30 članova iste obitelji'</para><hmn:video id="08fc487a-5214-11ee-b2c3-e2456855fda0"/>

Pacijentica (73) cimerici (79) u bolnici isključila uređaj za kisik, žena umrla: 'Nisam mogla spavati od buke' Sud u Mannheimu je u četvrtak izrekao kaznu zatvora u trajanju tri godine  73-godišnjoj ženi koja je u studenom prošle godine u bolnici u Mannheimu 79-godišnjoj pacijentici isključila uređaj za kisik Zbog nedostatka kisika, žena je ubrzo prestala reagirati, odvedena je na odjel intenzivne njege i umrla je od zatajenja organa oko dva i pol tjedna kasnije, piše Fenix magazin.Utvrđeno je kako isključivanje uređaja za kisik nije uzrok smrti. I Državno odvjetništvo je tijekom suđenja odustalo od prvotne optužbe, no 73-godišnjakinji se i dalje sudilo za pokušaj ubojstva.Kako je Fenix magazin ranije pisao, dvije pacijentice su boravile u istoj sobi u bolnici u Mannheimu. Zbog zvukova koje proizvodi uređaj za kisik, a kojeg je koristila starija pacijentica, 73-godišnjakinja nije mogla spavati pa ga je jednostavno isključila.Na sudu je rečeno kako je 73-godišnjakinja prethodno skinula drugoj pacijentici masku za kisik. Medicinske sestre su to primijetile i vratile masku. Potom je 73-godišnjakinja isključila uređaj za kisik."Jednostavno nisam mogla spavati zbog buke", rekla je 73-godišnjakija.Navodno je 73-godišnjakinja primijetila kako pacijentica ima ozbiljnih problema s disanjem, a iako su je liječnici prethodno upozorili da će nedostatak kisika ugroziti život pacijentice, 73-godišnjakinja je iste večeri isključila uređaj.POGLEDAJTE VIDEO: Oko bolnice u libijskom gradu Derna leševi umotani u pokrivače i folije: 'Izgubili smo 30 članova iste obitelji' u Mannheimu  

u Mannheimu 

Pacijentica (73) cimerici (79) u bolnici isključila uređaj za kisik, žena umrla: 'Nisam mogla spavati od buke'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U travnju ove godine,nedaleko od Enköpinga (<ulink url="https://danas.hr/svijet/raste-im-broj-ubojstava-pa-se-premijer-odlucuje-za-drasticne-mjere-lovit-cemo-bande-i-poraziti-ih-d48ee294-5e86-11ee-940f-0ee8f36581c7">Švedska</ulink>) pronađen je ubijeni 26- godišnji mladić za kojim se tragalo tjedan dana, javlja <ulink url="https://bnn.network/politics/courts-law/the-unusual-taxi-murder-in-sweden-young-teens-accused/">BNN Newsroom</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladićevo tijelo pronađeno je obješeno u polju nedaleko od mjesta na kojem je policija pronašla njegov napušteni taksi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U veljači ove godine ubijeni mladić bio je prijavljen za silovanje 15- godišnje djevojke, međutim policija je slučaj vrlo brzo odbacila zbog nedostatka dokaza i nedorečenosti iskaza. Silovanje se dogodilo prošlog ljeta. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za ubojstvo taksista optužena su braća silovane djevojke kao i ona sama. Posebno je šokantna činjenici da svi osumnjičeni imaju u rasponu od 16 do 18 godina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Suđenje započinje 3.listopada, a svi negiraju zločin međutim policija ima poprilično čvrste dokaze. </para><hmn:article id="8d50d6b0-d931-11ed-b274-9e6436406bfd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djevojka koja je prijavila mladića za silovanje priznala je da je namamila žrtvu u polje jer joj se htjela osvetiti. Nije očekivala da će ga njena braća ubiti već samo "naučiti pameti". Postoji još nekoliko dokaza s kojima policija povezuje tinejdžere s ubojstvom: mobiteli su im bili povezani sa signalnim tornjem koji je pokrivao mjesto zločina, jedan od optuženih kupio je plavo uže i traku kakvi su pronađeni na mjestu zločina, novac sa žrtvinog računa nakon ubojstva prebačen je na račun jednog od optuženih tinejdžera, taksistička dozvola bila je kod jednog od optuženih te je u autu pronađen njihov DNA kao i na užetu koje je korišteno tijekom vješanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi optuženi negiraju optužbe, osim silovane djevojke koja je potvrdila sudjelovanje u zločinu. Tužiteljstvo tvrdi da je smrt bila izrazito bolna i da ima obilježja smaknuća. Potvrđeno je da je žrtva umrla od gušenja i da je nakon smrti prebačena na mjesto gdje je obješena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovaj je slučaj izazvao veliku pozornost švedske javnosti, velikim dijelom jer se radi o tinejdžerima koji su umiješani u zločin. Javnost postavlja pitanje je li zločin mogao biti spriječen da se provela adekvatna istraga vezana uz silovanje za koju se žrtva optužuje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Čisto teoretski, mogli smo spriječiti zločin",zaključuje Andreas Pallinder, šef istrage u policiji Uppsale.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Splitom kruži priča o taksistu napasniku koji cure odvozi u šumu: 'Ja uvijek slikam registraciju i pošaljem priji'...</para><hmn:video id="4973cb4c-d633-11ed-8555-4695913ed1ab"/>

Taksist silovao djevojku, a onda su ga njezina braća htjela 'naučiti pameti'. Pronađen je mrtav u polju U listopadu započinje suđenje tinejdžerima optuženima za ubojstvo taksista koji je silovao njihovu sestru. Zbog nedostatka dokaza policija nikad nije pokrenula istragu za silovanje te su tinejdžeri stvar preuzeli u svoje ruke U travnju ove godine,nedaleko od Enköpinga (Švedska) pronađen je ubijeni 26- godišnji mladić za kojim se tragalo tjedan dana, javlja BNN Newsroom.Mladićevo tijelo pronađeno je obješeno u polju nedaleko od mjesta na kojem je policija pronašla njegov napušteni taksi. U veljači ove godine ubijeni mladić bio je prijavljen za silovanje 15- godišnje djevojke, međutim policija je slučaj vrlo brzo odbacila zbog nedostatka dokaza i nedorečenosti iskaza. Silovanje se dogodilo prošlog ljeta. Za ubojstvo taksista optužena su braća silovane djevojke kao i ona sama. Posebno je šokantna činjenici da svi osumnjičeni imaju u rasponu od 16 do 18 godina. Suđenje započinje 3.listopada, a svi negiraju zločin međutim policija ima poprilično čvrste dokaze. Djevojka koja je prijavila mladića za silovanje priznala je da je namamila žrtvu u polje jer joj se htjela osvetiti. Nije očekivala da će ga njena braća ubiti već samo "naučiti pameti". Postoji još nekoliko dokaza s kojima policija povezuje tinejdžere s ubojstvom: mobiteli su im bili povezani sa signalnim tornjem koji je pokrivao mjesto zločina, jedan od optuženih kupio je plavo uže i traku kakvi su pronađeni na mjestu zločina, novac sa žrtvinog računa nakon ubojstva prebačen je na račun jednog od optuženih tinejdžera, taksistička dozvola bila je kod jednog od optuženih te je u autu pronađen njihov DNA kao i na užetu koje je korišteno tijekom vješanja.Svi optuženi negiraju optužbe, osim silovane djevojke koja je potvrdila sudjelovanje u zločinu. Tužiteljstvo tvrdi da je smrt bila izrazito bolna i da ima obilježja smaknuća. Potvrđeno je da je žrtva umrla od gušenja i da je nakon smrti prebačena na mjesto gdje je obješena.Ovaj je slučaj izazvao veliku pozornost švedske javnosti, velikim dijelom jer se radi o tinejdžerima koji su umiješani u zločin. Javnost postavlja pitanje je li zločin mogao biti spriječen da se provela adekvatna istraga vezana uz silovanje za koju se žrtva optužuje."Čisto teoretski, mogli smo spriječiti zločin",zaključuje Andreas Pallinder, šef istrage u policiji Uppsale.POGLEDAJTE VIDEO: Splitom kruži priča o taksistu napasniku koji cure odvozi u šumu: 'Ja uvijek slikam registraciju i pošaljem priji'... MUČAN ZLOČIN U ŠVEDSKOJ 

MUČAN ZLOČIN U ŠVEDSKOJ

Taksist silovao djevojku, a onda su ga njezina braća htjela 'naučiti pameti'. Pronađen je mrtav u polju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz sve negativno, često ispod radara prođu priče iz tog istog sustava koje griju srce i vraćaju povjerenje u ono najbolje što zdravstvo ima - ljude koji požrtvovno rade, bez obzira na plaću, koliko su smjena (i kakvih odradili), bez obzira na to imaju li najnoviju opremu, dovoljno prostora i ruku za sve napraviti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To su ljudi kojima je pacijent ili bolesnika (jer pacijent je, ljudskije rečeno, čovjek kojeg boli, koji ima problema sa zdravljem), u središtu njihova svemira.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Javila nam se Ivana Vukšić (41) iz Zagreba koja nam je u redakciju poslala pismo koje vraća povjerenje u zdravstvo i ljude u sustavu. Ispovjedila je svoje iskustvo u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu od kojeg ćete se naježiti.</para><hmn:article id="051b857c-5d77-11ee-b337-fe9ec503f79c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Donosimo njeno pismo u cijelosti:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hitan drugi prijem u tjedan dana, u hitnu službu, bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu. Utrnuta većina tijela, petljanje jezika, usporena komunikacija, nejasno zašto... CT uredan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No ono što je sada bitnije način tretmana osoblja. Kao i kod prvog dolaska 14. rujna, tako i sada sa svom ljubaznošću i strpljenjem uzimanje svih podataka pri dolasku. Iako teže objašnjavam oni se trude jer vide da mi je teško. Brzo me uvode u 'svečanu salu hitnog prijema' jer je procijenjeno kao hitnije od pacijenata koji tamo zasigurno dugo čekaju. Nisu ni svjesni da s većom dozom strpljenja pomažu možda nekome spasiti život", počinje svoju priču.</para><hmn:image id="c382421a-5adc-11ed-82a9-aa6aee472ee4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>E sada 'Svečana hitna sala', krevet do kreveta, sve zbito, buka, gužva. Odmah se vidi da su uvjeti rada stresni. No osoblje? Osmjesi su tu, braunile, EKG, mjerenje tlaka - sve rade kao da ste im prvi pacijent u danu, a vidi se da prikrivaju umor iza ljubaznosti. Preskaču prepreke koliko je sve skučeno, jer nema prostora, ali sve stižu. Čekaju se nalazi, neki pacijenti već zanovijetaju zašto se to toliko čeka...<hmn:linebreak/>A na to ne mogu utjecati ni doktor ni sestra ni tehničar - to je proces koji mora proći. Ostajem u bolnici na odjelu neuroimunologije i neurogenetike.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Do odjela me prevoze sa svemirskim brodom... Kako to drugačija nazvati? To je auto Hitne pomoći u raspadnom stanju, čak ni pojas za vezanje nema. Sve se raspada. Ali taj dečko što vozi, ma smješnijeg i dražeg lika nisam godinama srela, a tako sam loše no nemoguće da vas ne raspoloži. Daje mi vremena da javim bratu koju odjeću da mi donese i sve što trebam na video poziv prije nego dođem na odjel. Preporučuje mom bratu da mi usput opere i suđe u stanu.</para><hmn:article id="c671d600-5c90-11ee-adff-268441f12dc2" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I dok sam tamo na odjelu, pitam se kako je njima, tu je jedna divna baka u mojoj sobi, u nepokretnom, stanju, starije životne dobi, baka ništa ne može sama. Tu su HEROJI zato! One/On!!! Nečije majke, žene, djeca, unuke sestre medicinske sestre, a bio je i jedan divan tehničar. Većinom mladi. U ranim dvadesetima na više. Dok njihovi vršnjaci tik tokaju u kafićima one spašavaju živote.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S puno ljubavi, brižno nježno njeguju sve bakine potrebe, mijenjanja pelene, hranjenja na sondu i sve potrebno, bdiju nad njom kroz noć, dolazeći puno puta u sobu. Nikome ništa ne fali, od nas pacijenata, osim zdravlja, zato smo tamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Doktorica je dežurna na 4 odjela, i pored svega stigne doći s jednog od njih, iako su zgradama razdvojeni, kada ja zapomažem da ne mogu stati na nogu jer se toliko prepadnem da neću više nikada moći hodati. Kako je njoj, otkuda joj snaga pitam se, što ju motivira uopće da je ovako strpljiva i snažna. A sigurno ima i doma tonu obaveza.</para><hmn:image id="4b7e3b26-595f-11ed-b030-460ab2d5ee50" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dolazi jedna doktorica jer moram raditi punkciju likvora iz leđne moždine ali prolazi neuspješno ,nakon dva pokušaja uboda, boli jako, jako, ljuta sam na doktoricu u tom trenu, čak sam i neljubazna poprilično, ali onda kada razmislim, zar ona nema pravo na POGREŠKU , nije ju namjerno napravila niti je željela da me boli, moja kralježnica je inače možda zbog problema i s njom teža za punktirati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je čisto jer su vrijedne tete uvijek oko nas, hrana je, ono nećemo se lagati ne vrh, ali fina je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Baka iz sobe je usnula vječno, na žalost, no otišla je pažena maksimalno do zadnjeg daha. Briga koje je osoblje pružalo oko nje je sve suprotno onome što inače spominju u opisu brige za stare i bespomoćne.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne volim smrt, rasplakalo me, i jeza zvuka metalnog poklopca me probudila. Život je kratak.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Moji nalazi se čekaju, simptomi su se povukli, nadam se najboljem. U dogovoru s doktoricom napuštam bolnicu.<hmn:linebreak/>Doma sam.</para><hmn:article id="e6140b50-27c4-11ee-b609-e69f16437a52" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Divim se osoblju. Hvala sto su imali strpljenja."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon što smo u redakciju primili pismo, razgovarali smo s Ivanom koja i dalje nosi istu emociju velike zahvale svima u bolnici KBC Sestre milosrdnice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Oni su toliko sjajni i ne znam otkud im tolika volja. To nisu novci! Kada vidite uvjete u kojima radite, to je ludilo, pretijesno je, sve se raspada, a oni su divni. Taj dečko Kiki što je vozio Hitnu pomoć, kola koja se raspadaju, a ja sam se uz njega smijala. Jedva sam disala, a on je bio toliko drag! Ma bio je sunce mog dana!", govori nam Ivana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže, morala je napisati pismo jer misli da se ljudima u zdravstvu previše uzima za zlo. "Liječnica vodi četiri odjela i dotrči iz jedne zgrade do mene. Koja to mora biti plaća da vodiš četiri odjela, da se toliko trga za pacijente? Nema je! I jutro poslije sretnem liječnicu s Hitne koja je odradila dan i ponovno se vraća u žrvanj - dva dana na Hitnoj!", kaže nam Ivana.</para><hmn:image id="bf5ca3da-5dd6-11ee-92b1-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za Hitnu kaže da je tamo "čovjek na čovjeku". "A onda baka kuka, a on tamo iz bolnice viče - dobro bako, bit će sve u redu! Oni su naš stup društva i zaslužuju da ih pohvalimo", govori Ivana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kratko se osvrnula i na baku koja je preminula. "Čistila sam ormar i shvatila da pola toga ne trebam, trgnulo me to i probudilo - i ja ću otići bez svih tih stvari, ošamarila me svjesnog da nestanemo u sekundi. I opet - imajte strpljenja u bolnicama i u čekaonicama, nikad ne znate što se njima tamo događa", završava Ivana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO Nakon 15 godina u splitskom KBC-u ponovno izvode operacije moždane aneurizme: 'Educirat ćemo se i dalje'</para><hmn:video id="57d0f77e-1e7b-11ee-a48e-461d7c0c12e6"/>

Pismo iz bolnice koje će vas rasplakati: 'Baka iz sobe je usnula vječno, no otišla je pažena do zadnjeg daha' Ivana iz Zagreba prepričala je iskustvo iz KBC Sestre milosrdnice koje vraća vjeru u ljude. Prepričala je i iskustvo iz kola Hitne pomoći za koje je rekla da su bila u jako lošem stanju, ali da je vozač toga dana postao &apos;njezino sunce&apos; Uz sve negativno, često ispod radara prođu priče iz tog istog sustava koje griju srce i vraćaju povjerenje u ono najbolje što zdravstvo ima - ljude koji požrtvovno rade, bez obzira na plaću, koliko su smjena (i kakvih odradili), bez obzira na to imaju li najnoviju opremu, dovoljno prostora i ruku za sve napraviti.To su ljudi kojima je pacijent ili bolesnika (jer pacijent je, ljudskije rečeno, čovjek kojeg boli, koji ima problema sa zdravljem), u središtu njihova svemira.Javila nam se Ivana Vukšić (41) iz Zagreba koja nam je u redakciju poslala pismo koje vraća povjerenje u zdravstvo i ljude u sustavu. Ispovjedila je svoje iskustvo u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu od kojeg ćete se naježiti.Donosimo njeno pismo u cijelosti:Hitan drugi prijem u tjedan dana, u hitnu službu, bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu. Utrnuta većina tijela, petljanje jezika, usporena komunikacija, nejasno zašto... CT uredan.No ono što je sada bitnije način tretmana osoblja. Kao i kod prvog dolaska 14. rujna, tako i sada sa svom ljubaznošću i strpljenjem uzimanje svih podataka pri dolasku. Iako teže objašnjavam oni se trude jer vide da mi je teško. Brzo me uvode u 'svečanu salu hitnog prijema' jer je procijenjeno kao hitnije od pacijenata koji tamo zasigurno dugo čekaju. Nisu ni svjesni da s većom dozom strpljenja pomažu možda nekome spasiti život", počinje svoju priču.E sada 'Svečana hitna sala', krevet do kreveta, sve zbito, buka, gužva. Odmah se vidi da su uvjeti rada stresni. No osoblje? Osmjesi su tu, braunile, EKG, mjerenje tlaka - sve rade kao da ste im prvi pacijent u danu, a vidi se da prikrivaju umor iza ljubaznosti. Preskaču prepreke koliko je sve skučeno, jer nema prostora, ali sve stižu. Čekaju se nalazi, neki pacijenti već zanovijetaju zašto se to toliko čeka...A na to ne mogu utjecati ni doktor ni sestra ni tehničar - to je proces koji mora proći. Ostajem u bolnici na odjelu neuroimunologije i neurogenetike.Do odjela me prevoze sa svemirskim brodom... Kako to drugačija nazvati? To je auto Hitne pomoći u raspadnom stanju, čak ni pojas za vezanje nema. Sve se raspada. Ali taj dečko što vozi, ma smješnijeg i dražeg lika nisam godinama srela, a tako sam loše no nemoguće da vas ne raspoloži. Daje mi vremena da javim bratu koju odjeću da mi donese i sve što trebam na video poziv prije nego dođem na odjel. Preporučuje mom bratu da mi usput opere i suđe u stanu.I dok sam tamo na odjelu, pitam se kako je njima, tu je jedna divna baka u mojoj sobi, u nepokretnom, stanju, starije životne dobi, baka ništa ne može sama. Tu su HEROJI zato! One/On!!! Nečije majke, žene, djeca, unuke sestre medicinske sestre, a bio je i jedan divan tehničar. Većinom mladi. U ranim dvadesetima na više. Dok njihovi vršnjaci tik tokaju u kafićima one spašavaju živote.S puno ljubavi, brižno nježno njeguju sve bakine potrebe, mijenjanja pelene, hranjenja na sondu i sve potrebno, bdiju nad njom kroz noć, dolazeći puno puta u sobu. Nikome ništa ne fali, od nas pacijenata, osim zdravlja, zato smo tamo.Doktorica je dežurna na 4 odjela, i pored svega stigne doći s jednog od njih, iako su zgradama razdvojeni, kada ja zapomažem da ne mogu stati na nogu jer se toliko prepadnem da neću više nikada moći hodati. Kako je njoj, otkuda joj snaga pitam se, što ju motivira uopće da je ovako strpljiva i snažna. A sigurno ima i doma tonu obaveza.Dolazi jedna doktorica jer moram raditi punkciju likvora iz leđne moždine ali prolazi neuspješno ,nakon dva pokušaja uboda, boli jako, jako, ljuta sam na doktoricu u tom trenu, čak sam i neljubazna poprilično, ali onda kada razmislim, zar ona nema pravo na POGREŠKU , nije ju namjerno napravila niti je željela da me boli, moja kralježnica je inače možda zbog problema i s njom teža za punktirati.Sve je čisto jer su vrijedne tete uvijek oko nas, hrana je, ono nećemo se lagati ne vrh, ali fina je.Baka iz sobe je usnula vječno, na žalost, no otišla je pažena maksimalno do zadnjeg daha. Briga koje je osoblje pružalo oko nje je sve suprotno onome što inače spominju u opisu brige za stare i bespomoćne.Ne volim smrt, rasplakalo me, i jeza zvuka metalnog poklopca me probudila. Život je kratak.Moji nalazi se čekaju, simptomi su se povukli, nadam se najboljem. U dogovoru s doktoricom napuštam bolnicu.Doma sam.Divim se osoblju. Hvala sto su imali strpljenja."Nakon što smo u redakciju primili pismo, razgovarali smo s Ivanom koja i dalje nosi istu emociju velike zahvale svima u bolnici KBC Sestre milosrdnice."Oni su toliko sjajni i ne znam otkud im tolika volja. To nisu novci! Kada vidite uvjete u kojima radite, to je ludilo, pretijesno je, sve se raspada, a oni su divni. Taj dečko Kiki što je vozio Hitnu pomoć, kola koja se raspadaju, a ja sam se uz njega smijala. Jedva sam disala, a on je bio toliko drag! Ma bio je sunce mog dana!", govori nam Ivana.Kaže, morala je napisati pismo jer misli da se ljudima u zdravstvu previše uzima za zlo. "Liječnica vodi četiri odjela i dotrči iz jedne zgrade do mene. Koja to mora biti plaća da vodiš četiri odjela, da se toliko trga za pacijente? Nema je! I jutro poslije sretnem liječnicu s Hitne koja je odradila dan i ponovno se vraća u žrvanj - dva dana na Hitnoj!", kaže nam Ivana.Za Hitnu kaže da je tamo "čovjek na čovjeku". "A onda baka kuka, a on tamo iz bolnice viče - dobro bako, bit će sve u redu! Oni su naš stup društva i zaslužuju da ih pohvalimo", govori Ivana.Kratko se osvrnula i na baku koja je preminula. "Čistila sam ormar i shvatila da pola toga ne trebam, trgnulo me to i probudilo - i ja ću otići bez svih tih stvari, ošamarila me svjesnog da nestanemo u sekundi. I opet - imajte strpljenja u bolnicama i u čekaonicama, nikad ne znate što se njima tamo događa", završava Ivana.POGLEDAJTE VIDEO Nakon 15 godina u splitskom KBC-u ponovno izvode operacije moždane aneurizme: 'Educirat ćemo se i dalje' OVO VRAĆA VJERU 

OVO VRAĆA VJERU

Pismo iz bolnice koje će vas rasplakati: 'Baka iz sobe je usnula vječno, no otišla je pažena do zadnjeg daha'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ministar financija Marko Primorac gostovao je u RTL-u Danasu. Komentirao je inflaciju, povišice u javnom sektoru i porez na ekstrprofit</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inflacija najniža od izbijanja krize - no je li to dovoljno?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svakako da ćemo se truditi i dalje svim onim mjerama koje su nam na raspolaganju pokušati ublažiti inflatorne pritiske. Ne samo da se trend preokrenuo nego je zabilježena najniža stopa od ruske invazije. Što se tiče pojedinih komponentni koje su ovome doprinijele istaknuo bih da je došlo do smanjenja cijene usluga od oko 1 posto. Smanjene su cijene hrane i pića"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljudi ipak osjećaju da je inflacija veća od službene brojke. Pogotovo teško žive umirovljenici</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Službeni podaci odražavaju realno stanje i što se tiče različitog intenziteta udara inflacije na pojedine skupine građana. Svakako kada bi izračunali - ispostavilo i se da su hrana i piće dominantni u potrošačkoj košarici onih s najnižim dohocima i naravno da pogađa građane koji imaju najniže dohotke. I upravo zbog toga je na Vladi da čini sve ono što je u njenoj moći da smanji inflatorne pritiske"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Slovenije stiže vijest od 50 postotnim sniženjima. Planirate li što dodatno poduzeti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi smo, kao što znate, uveli ograničene cijene na 30-ak proizvoda. Spektar se proširio, obavljeni su i razgovori s predstavnicima velikih trgovačkih lanaca i ti razgovori su polučili željene učinke. Velik dio njih smanjio je cijene odmah nakon razgovora i to na razinu od de facto prošle godine. To pokazuje i aplikacija Kretanje cijena. Ministarstvo to redovito prati. U ovom trenutku ne vidimo potrebu za dodatnim intervencijama - što se tiče fiksiranja i ograničavanja cijena. Ako ih bude - razmatrat ćemo i to"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vi kao ministar morate štititi državnu kasu. Vidimo da javne službe traže povišicu od 15 posto, ide superizborna godina. Što ćete im dati?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Obavili smo prvi krug razgovora koji je prošao dobro. Razgovarali smo o svemu onome što smatramo da je bitno istaknuti. U tijeku je izračun fiskalnih učinaka, ono što je tražila sindikalna strana. Osim 15 posto, tražili su regres, božićnice… Kad završimo izračune, sjest ćemo 9. listopada u drugi krug razgovora. Plaće definitivno rasti moraju, ali vidjet ćemo koliko… 15 posto svakako nije malo, fiskalni učinak bio bi nešto malo manje od milijardu eura. To je značajno povećanje. Razgovarat ćemo u svemu"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vaša protuponuda?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je ne bi bilo korektno otkriti protuponudu. Ponovno ćemo sjesti za stol i razgovarati. Trudit ćemo se napraviti što je moguće…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hoće li biti poreza na ekstraprofit?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjet ćemo. Prošle godine smo donijeli odluku da se uvede. Polučio je željene učinke. Pratit ćemo kretanje inflacije i ostalih makroekonomskih varijabli, pratit ćemo i poslovanje trgovaca…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:</para><hmn:video id="fc2b6cf8-5eec-11ee-b014-8aa5b55b70ab"/>

'Spremni smo pregovarati sa sindikatima, 15% svakako nije malo, zahtjev je težak milijardu eura' &apos;U tijeku je izračun fiskalnih učinaka, ono što je tražila sindikalna strana. Osim 15 posto, tražili su regres, božićnice… Kad završimo izračune, sjest ćemo 9. listopada u drugi krug razgovora. Plaće definitivno rasti moraju, ali vidjet ćemo koliko… 15 posto svakako nije malo&apos;, poručio je Primorac u RTL-u Danas Ministar financija Marko Primorac gostovao je u RTL-u Danasu. Komentirao je inflaciju, povišice u javnom sektoru i porez na ekstrprofitInflacija najniža od izbijanja krize - no je li to dovoljno?"Svakako da ćemo se truditi i dalje svim onim mjerama koje su nam na raspolaganju pokušati ublažiti inflatorne pritiske. Ne samo da se trend preokrenuo nego je zabilježena najniža stopa od ruske invazije. Što se tiče pojedinih komponentni koje su ovome doprinijele istaknuo bih da je došlo do smanjenja cijene usluga od oko 1 posto. Smanjene su cijene hrane i pića"Ljudi ipak osjećaju da je inflacija veća od službene brojke. Pogotovo teško žive umirovljenici"Službeni podaci odražavaju realno stanje i što se tiče različitog intenziteta udara inflacije na pojedine skupine građana. Svakako kada bi izračunali - ispostavilo i se da su hrana i piće dominantni u potrošačkoj košarici onih s najnižim dohocima i naravno da pogađa građane koji imaju najniže dohotke. I upravo zbog toga je na Vladi da čini sve ono što je u njenoj moći da smanji inflatorne pritiske"Iz Slovenije stiže vijest od 50 postotnim sniženjima. Planirate li što dodatno poduzeti?"Mi smo, kao što znate, uveli ograničene cijene na 30-ak proizvoda. Spektar se proširio, obavljeni su i razgovori s predstavnicima velikih trgovačkih lanaca i ti razgovori su polučili željene učinke. Velik dio njih smanjio je cijene odmah nakon razgovora i to na razinu od de facto prošle godine. To pokazuje i aplikacija Kretanje cijena. Ministarstvo to redovito prati. U ovom trenutku ne vidimo potrebu za dodatnim intervencijama - što se tiče fiksiranja i ograničavanja cijena. Ako ih bude - razmatrat ćemo i to"Vi kao ministar morate štititi državnu kasu. Vidimo da javne službe traže povišicu od 15 posto, ide superizborna godina. Što ćete im dati?"Obavili smo prvi krug razgovora koji je prošao dobro. Razgovarali smo o svemu onome što smatramo da je bitno istaknuti. U tijeku je izračun fiskalnih učinaka, ono što je tražila sindikalna strana. Osim 15 posto, tražili su regres, božićnice… Kad završimo izračune, sjest ćemo 9. listopada u drugi krug razgovora. Plaće definitivno rasti moraju, ali vidjet ćemo koliko… 15 posto svakako nije malo, fiskalni učinak bio bi nešto malo manje od milijardu eura. To je značajno povećanje. Razgovarat ćemo u svemu"Vaša protuponuda?"Mislim da je ne bi bilo korektno otkriti protuponudu. Ponovno ćemo sjesti za stol i razgovarati. Trudit ćemo se napraviti što je moguće…"Hoće li biti poreza na ekstraprofit?"Vidjet ćemo. Prošle godine smo donijeli odluku da se uvede. Polučio je željene učinke. Pratit ćemo kretanje inflacije i ostalih makroekonomskih varijabli, pratit ćemo i poslovanje trgovaca…"Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: PRIMORAC U DANASU 

PRIMORAC U DANASU

'Spremni smo pregovarati sa sindikatima, 15% svakako nije malo, zahtjev je težak milijardu eura'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potres magnitude 4.6 stupnjeva po Richteru zatresao je područje Bosne i Hercegovine i Hrvatske nekoliko minuta iza 10:30 sati, javlja EMSC.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Epicentar je bio sedam kilometara od Gruda i 39 kilometara od Mostara na dubini od 10 kilometara.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dobro je streslo", javljaju stanovnici Gruda. "Jako treslo i dugo", dodali su sumještani.</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/LastQuake/status/1708761373000266138"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio je jak u Posušju u Hercegovini", napisala je jedna korisnica na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru. "Osjetio se i u Sarajevu", dodala je druga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stanovnici Hercegovine javljaju da je potres dosta dugo trajao i da su se stvari ljuljale.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako nam je potvrdio hrvatski Centar 112, do sada nisu imali pozive o eventualnoj šteti nakon potresa u Hrvatskoj, a ista situacija je i u susjednoj BIH. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, u mjestu Grudsko Vrilo odronila se ogromna kamena gromada i pala u dvorište, a na sreću nitko nije ozlijeđen. U Grudama su učenici iz dva razreda izašli u školsko dvorište te su tijekom potresa postupali kao tijekom vježbi.</para><hmn:image id="86935ce6-610b-11ee-920c-0ee8f36581c7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podrhtavanje su osjetili i stanovnici Makarske te Imotskog koji govore da je treslo desetak sekundi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Neugodno jako", napisao je jedan Imoćanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>POGLEDAJTE VIDEO: Snimili misterioznu svjetlost iznad Maroka nekoliko minuta prije potresa. Baš kao i u Turskoj</para><hmn:video id="a6761b70-518e-11ee-8d74-9e8f808cce20"/>

FOTO Potres 4.6 po Richteru u Hercegovini, odlomila se kamena gromada. Uznemirio i jug Hrvatske: 'Neugodno jako' Podrhtavanje su osjetili i stanovnici Makarske te Imotskog koji govore da je treslo desetak sekundi.  Stanovnici Hercegovine javljaju da je potres dosta dugo trajao i da su se stvari ljuljale Potres magnitude 4.6 stupnjeva po Richteru zatresao je područje Bosne i Hercegovine i Hrvatske nekoliko minuta iza 10:30 sati, javlja EMSC.Epicentar je bio sedam kilometara od Gruda i 39 kilometara od Mostara na dubini od 10 kilometara."Dobro je streslo", javljaju stanovnici Gruda. "Jako treslo i dugo", dodali su sumještani."Bio je jak u Posušju u Hercegovini", napisala je jedna korisnica na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru. "Osjetio se i u Sarajevu", dodala je druga.Stanovnici Hercegovine javljaju da je potres dosta dugo trajao i da su se stvari ljuljale.Kako nam je potvrdio hrvatski Centar 112, do sada nisu imali pozive o eventualnoj šteti nakon potresa u Hrvatskoj, a ista situacija je i u susjednoj BIH. Ipak, u mjestu Grudsko Vrilo odronila se ogromna kamena gromada i pala u dvorište, a na sreću nitko nije ozlijeđen. U Grudama su učenici iz dva razreda izašli u školsko dvorište te su tijekom potresa postupali kao tijekom vježbi.Podrhtavanje su osjetili i stanovnici Makarske te Imotskog koji govore da je treslo desetak sekundi. "Neugodno jako", napisao je jedan Imoćanin.POGLEDAJTE VIDEO: Snimili misterioznu svjetlost iznad Maroka nekoliko minuta prije potresa. Baš kao i u Turskoj EPICENTAR BLIZU GRUDA 

EPICENTAR BLIZU GRUDA

FOTO Potres 4.6 po Richteru u Hercegovini, odlomila se kamena gromada. Uznemirio i jug Hrvatske: 'Neugodno jako'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Policijski inspektor ubijen je u noći između nedjelje i ponedjeljka u Bijeljini na sjeveroistoku BiH a zbog tog zločina uhićena su četvorica napadača, potvrđeno je iz policijskih izvora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Policijske urave Bijeljina potvrdili su kako je ubijen Nenad Marković (38), inspektor u bijeljinskoj policiji, a napadnut je pri izlasku iz jednog noćnog kluba u tom gradu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Među četvoricom muškaraca, kako tvrdi bijeljinska BN televizija, je i Nikola Kokanović iz Brčkog za kojega se smatra kako je izravni počinitelj ubojstva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od ranije je poznat policiji jer ga se sumnjičilo da je 2021. godine podmetnuo eksplozivnu napravu u jednom lokalu, te zapalio automobil.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On je ujedno sin Zorana Kokanovića, zastupnika u parlamentu Republike Srpske i člana Socijalističke partije koja je članica vladajuće koalicije u tom entitetu.</para><para>Policija i tužiteljstvo u Bijeljini istražuju motive ubojstva.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Pogledajte video: Služi zatvor zbog ubojstva Pukanića, a sad dobio 6000 eura odštete od države: 'U marici su ga vozili kao krumpir'<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:video id="7ebbe334-5c93-11ee-8e80-268441f12dc2"/>

U centru Bijeljine ispred noćnog kluba ubijen policijski inspektor Među četvoricom muškaraca, kako tvrdi bijeljinska BN televizija, je i Nikola Kokanović iz Brčkog za kojega se smatra kako je izravni počinitelj ubojstva.  Policijski inspektor ubijen je u noći između nedjelje i ponedjeljka u Bijeljini na sjeveroistoku BiH a zbog tog zločina uhićena su četvorica napadača, potvrđeno je iz policijskih izvora.Iz Policijske urave Bijeljina potvrdili su kako je ubijen Nenad Marković (38), inspektor u bijeljinskoj policiji, a napadnut je pri izlasku iz jednog noćnog kluba u tom gradu. Među četvoricom muškaraca, kako tvrdi bijeljinska BN televizija, je i Nikola Kokanović iz Brčkog za kojega se smatra kako je izravni počinitelj ubojstva.Od ranije je poznat policiji jer ga se sumnjičilo da je 2021. godine podmetnuo eksplozivnu napravu u jednom lokalu, te zapalio automobil.On je ujedno sin Zorana Kokanovića, zastupnika u parlamentu Republike Srpske i člana Socijalističke partije koja je članica vladajuće koalicije u tom entitetu.Policija i tužiteljstvo u Bijeljini istražuju motive ubojstva.Pogledajte video: Služi zatvor zbog ubojstva Pukanića, a sad dobio 6000 eura odštete od države: 'U marici su ga vozili kao krumpir' uhićena 4 napadača 

Umirovljenici odsad i 27% mirovine preminulog supružnika. Evo tko sve i kako može do nje

Najčitanije

Marica (80) s 40 godina staža prima 500 eura mirovine: 'Perem ljudima prozore da ekstra zaradim i nekako preživim'

Žrtva ličkih policajaca pisala DORH-u, ali razmišlja o odvjetniku: 'Pitam se jesam li kriva što sam to prijavila?'

Nerealne cijene nekretnina kupci više ne prihvaćaju. U Zagrebu ih prodano 1300 manje nego lani. Hladi li se tržište?

Još iz rubrike

Brzina i skupa jurilica umalo bili kobni za troje mladih. Mogu li privremene vozačke spriječiti tragedije?

Pada prodaja stanova, kad će i cijene? 'Vjerojatno ne još neko vrijeme, evo i zašto'

RTL Danas u Domu za umirovljenike. Gospođa Dragica: 'Čekala sam ga 12 godina. Dobro je, ali nemamo stalnog liječnika'

Više s weba

Pročitajte još

Odvjetnica Tine Biloglav: 'Istina je da se Kastaneti odrekla troška usluge za uredništvo i lekturu za Markova života, ali...'

Sve više muškaraca ima poremećaj hranjena. Tomislav: 'Jeo sam na dan koliko neki pojedu tjedno'

Kratke hlače, minice, goli trbuh. Što (ni)je primjereno za nastavu? 'Svatko ima svoj stil, ali...'

Torcida nadmašila samu sebe. 'Pitali smo na Rivi šta spremaju, oni rekli - ništa, pecamo ribu. I onda iznenađenje'

Pročitajte još

Odvjetnica Tine Biloglav: 'Istina je da se Kastaneti odrekla troška usluge za uredništvo i lekturu za Markova života, ali...'

Sve više muškaraca ima poremećaj hranjena. Tomislav: 'Jeo sam na dan koliko neki pojedu tjedno'

Kratke hlače, minice, goli trbuh. Što (ni)je primjereno za nastavu? 'Svatko ima svoj stil, ali...'

Torcida nadmašila samu sebe. 'Pitali smo na Rivi šta spremaju, oni rekli - ništa, pecamo ribu. I onda iznenađenje'

Više s weba