Name: Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju...
Uploaded: 2023-03-29T21:15:20+00:00
Channel: RTL Direkt
Description: Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva'

Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izgleda da pulske zabrane ne staju na cajkama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Doznalo se da je grupa "Mejaši" 1. srpnja trebala održati koncert ispred Kaštela u Puli, no od organizatora doznali da im je koncert otkazan jer su u gradskom povjerenstvu ocijenili da je to 'birtijaška glazba'. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je za Direkt komentirao član benda Nikola Bosilj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žao mi je što je do toga došlo jer mislim da se 'Mejaši' i Istra zaista vole. Mi smo u Puli svirali već i prije.</para><hmn:article id="03fa6de2-ce08-11ed-914f-8a639dab713d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Istri smo svirali nebrojeno puta i bilo nam je fenomelano. Istra i 'Mejaši' gaje jednu posebnu emociju. Znamo da su to veseljaci i dorbi ljudi u upravo zato se rado vraćamo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo je to jedan od razloga zašto smo htjeli 1. srpnja i održati koncert", rekao je Bosilj za RTL Direkt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za one koji to brane, bilo dobro da se ipak malo raspitaju 'Tko to tamo pjeva i što pjeva', a kad su 'Mejaši' u pitanju sve je jasno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobra fešta, dobra zabava i dva sata hrvatske glazbe", rekao je Nikola Bosilj.</para>

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva' Glazba je hrvatskog benda &apos;Mejaši&apos; u pulskog gradskom povjerenstvu ocijenjena kao &apos;birtijaška glazba&apos; Izgleda da pulske zabrane ne staju na cajkama. Doznalo se da je grupa "Mejaši" 1. srpnja trebala održati koncert ispred Kaštela u Puli, no od organizatora doznali da im je koncert otkazan jer su u gradskom povjerenstvu ocijenili da je to 'birtijaška glazba'. Sve je za Direkt komentirao član benda Nikola Bosilj."Žao mi je što je do toga došlo jer mislim da se 'Mejaši' i Istra zaista vole. Mi smo u Puli svirali već i prije.U Istri smo svirali nebrojeno puta i bilo nam je fenomelano. Istra i 'Mejaši' gaje jednu posebnu emociju. Znamo da su to veseljaci i dorbi ljudi u upravo zato se rado vraćamo. Upravo je to jedan od razloga zašto smo htjeli 1. srpnja i održati koncert", rekao je Bosilj za RTL Direkt."Za one koji to brane, bilo dobro da se ipak malo raspitaju 'Tko to tamo pjeva i što pjeva', a kad su 'Mejaši' u pitanju sve je jasno. Dobra fešta, dobra zabava i dva sata hrvatske glazbe", rekao je Nikola Bosilj. PULSKE ZABRANE 

meja[i.PNG

Film RTL-ovog videomontažera na ZagrebDoxu. Donosi nikad viđene rock scene 90-ih. Evo što kažu Bare, Kekin, Urban...

'Hoće li Hranića sankcionirati? Problem je teološke naravi, Papa Franjo ne uživa podršku svih članova HBK'

RTL Direkt

Glazba je hrvatskog benda 'Mejaši' u pulskog gradskom povjerenstvu ocijenjena kao 'birtijaška glazba'

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju...

PULSKE ZABRANE

Članak

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva'

Postroll

Preroll

Filip Zoričić

Ženi upali ključevi u šaht pa zvala vatrogasce: Naposljetku njih 20 izašlo na intervenciju

Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režija, stanarine ili rata kredita. Pred ovrhom je 230.000 kućanstava

FILIP ZORIČIĆ 

Pulski gradonačelnik zabranio koncert, a sad ga snimili na narodnjacima: 'Imate i video gdje pjevam talijanske canzone'

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva' 

screenshot81f3f970-ce76-11ed-b6b9-8e25c4f357f4.jpeg

Vijesti videa

https://d20lr2ntorbqvd.cloudfront.net/81f3f970-ce76-11ed-b6b9-8e25c4f357f4/original

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija"</para>

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene' &apos;Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama&apos;, poručila je ravnateljica škole u Strožancu Zbog čega je učiteljica u Osnovnoj školi Strožanac kod Splita dobila izvanredni otkaz? Jučerašnja je to odluka školskog odbora, unatoč drukčijem savjetu Županije - inače osnivača. Nagađalo se da je razlog otkaza to što je učiteljica Zrinka Perković Dodig upozorila na vršnjačko nasilje, prije svega učenika petog razreda koji je nedavno u školu ušao s metalnom šipkom i prijetio učitelju i učenicima. Slučaj istražuje policija, a učiteljica za RTL poručuje da je podnijela kaznenu prijavu zbog zataškavanja nasilja. Ravnateljica tvrdi potpuno suprotno: jedan od razloga je, kaže, to što smijenjena učiteljica nije reagirala na prijetnje nasiljem. Podršku učiteljici pružaju kolege, dio roditelja i županijski vijećnik MOST-a Ante Popović.Razgovarali smo s ravnateljicom Žanom Prižmić. Idemo razjasniti: znamo da ni pravno nije jednostavno otkazati ugovor o radu, pogotovo učiteljici s 20 godina radnog staža. I iz Županije kao osnivača su bili protiv te odluke. Po kojoj je osnovi dobila otkaz?"U ovom trenutku moja dužnost je da razjasnim ovaj nemili događaj. Dotična učiteljica nije dobila otkaz kao što se govorilo da je prijavila nasilje policiji. Dotična učiteljica dobila je otkaz što je učinila sedam stvari, strašnih povreda iz radnih odnosa i jedan od tih razloga je upravo njezino neprijavljivanje nasilničkog ponašanja. Dakle, nije postupila po protokolu o postupanju u takvim situacijama"Smijenjena učiteljica tvrdi suprotno od Vas. Kaže da se obratila DORH-u upravo zbog zataškavanja nasilja i da je protiv Vas podnijela kaznenu prijavu?"Nažalost ljudi mogu prijavljivati. Svi imaju pravo na prijavljivanje. Izričito tvrdim da je škola, stručna služba po tom slučaju poduzela sve u skladu sa Zakonom i mi smo upravo ti koji su prijavili svim nadležnim institucijama što znači da dotična gospođa govori neistinite tvrdnje"Tvrdite da Vas učiteljica nikada usmenim ili pisanim putem nije upozoravala na vršnjačko nasilje?"Ne, gospođa je upravo suprotno. Ona nije postupila po protokolu o postupanju za prijavljivanje vršnjačkog nasilja koje se dogodilo. Niz je okolnosti i dokaza što je učiteljica počinila. Okršila je zakon u sedam stvar "Aktivno se uključila politika u sve ovo. Je li igrala svoju ulogu. Vi ste aktivna članica HDZ-a, zar ne?"Žalosno je što politika u ovom slučaju, čelnici MOST-a i njegovi simpatizeri koriste tragediju dječaka, obitelji koja se danima proteže u medijskim člancima. To je zaista prestrašno da na ovako jeftin način čelnici MOST-a skupljaju poene. Ispred škole, ispred odgojno-obrazovne ustanove gdje je zabranjeno bilo kakvo stranačko i bilo kakvo drugo okupljanje"Policija istražuje slučaj u vašoj školi kada je učenik prijetio metalnom šipkom - što ste kao ravnateljica poduzeli da se spriječi nasilje?"Sve smo poduzeli. Taj slučaj je prijavljen svim nadležnim institucija. Policija je jedan dio istrage već utvrdila. Utvrdilo se da se radi o neistinitim tvrdnjama. Dakako, neutemeljenim. Dječak uopće nije mlatio ni s kakvom šipkom, a kamoli da je izrekao one strašne i ružne riječi. To je policija utvrdila i dalje se očekuje istraga svih nadležnih institucija" RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU 

RAVNATELJICA ŠKOLE U STROŽANCU

'Učiteljica je dobila otkaz zbog 7 povreda radnog odnosa. Poduzeli smo sve, a MOST na ovome skuplja poene'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Petar Panjkota uživo se javio iz Zvečana na Kosovu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Malo je reći da je situacija napeta. Iako, u ovom trenutku nema prosvjednika u ovom trenutku na barikadi na kojoj se nalazim. Dakle, pomaknute su barikade 80-100 metara. od zgrade Općine gdje su se jučer dogodili sukobi. Pet minuta prije nego što smo se uključili je eksplodirala nekakva eksplozivna naprava koju je netko kroz vrt donio. Zbog toga su sada pojačane snage KFOR-a koje tu stoje cijelo vrijeme i stajat će cijelo vrijeme.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ništa se ne miče i ne mijenja. Ovo je sam centar Zvečana koji je jučer doživio sukobe kakvi nikad prije nisu viđeni. Sve se dogodilo zato što su u Zvečan došla 3 oklopnjaka kosovske specijalne policije koje se i dalje nalaze iza pripadnika KFOR-a. Iz perspektive ovdašnjeg većinski srpskog stanovništva oni su se svrstali i štite kosovsku specijalnu policiju koja ovdje, po njihovom mišljenju, nema što raditi zbog toga što su došli štititi ulazak gradonačelnika u zgradu Općine gdje su još dvije općine. Iako su oni izabrani s minornim brojem glasova s obzirom na to da su Srbi koji ovdje žive te izbore bojkotirali. Stanje je naelektrizirano i pitanje je što će se još večeras događati, a za sutra ujutro je najavljen najmasovniji prosvjed dosad."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vučiću sve ovo ide na ruku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Moglo bi se možda to tako tumačiti s obzirom na to da se u Srbiji ne priča ni o čemu drugom nego o ovome što se događa na sjeveru Kosova. Vučić je odustao u Bratislavu na summit. cijelu noć je bio na vezi s vojnicima. Šalju se dodatne snage NATO-a. Kurti je poduzeo jednostrani potez i htio instalirati gradonačelnika koji, ako možda ima legalnost, nema legitimitet jer ni u Zvečanu ni u drugim općina nitko od većinskih Srba nije za njih glasao i oni ne bi trebali dolaziti ovdje na svoja radna mjesta. Pitanje je kako će se sve to rasplesti. KFOR priopćuje da su stavili barikade da stoje da spriječe daljnju eskalaciju između kosovskih Albanaca i Srba. No, s obzirom ponovno najavljene prosvjede i da još uvijek ne znamo tko je bacio eksplozivnu napravu - teško je znati što će se na sjeveru Kosova događati"</para>

Uživo s Kosova: 'Malo je reći da je situacija napeta. Upravo smo čuli eksploziju' Petar Panjkota javio se uživo sa sjevera Kosova. &apos;Pet minuta prije nego što smo se uključili eksplodirala je nekakva eksplozivna naprava koju je netko donio kroz vrt&apos; Petar Panjkota uživo se javio iz Zvečana na Kosovu. "Malo je reći da je situacija napeta. Iako, u ovom trenutku nema prosvjednika u ovom trenutku na barikadi na kojoj se nalazim. Dakle, pomaknute su barikade 80-100 metara. od zgrade Općine gdje su se jučer dogodili sukobi. Pet minuta prije nego što smo se uključili je eksplodirala nekakva eksplozivna naprava koju je netko kroz vrt donio. Zbog toga su sada pojačane snage KFOR-a koje tu stoje cijelo vrijeme i stajat će cijelo vrijeme.Ništa se ne miče i ne mijenja. Ovo je sam centar Zvečana koji je jučer doživio sukobe kakvi nikad prije nisu viđeni. Sve se dogodilo zato što su u Zvečan došla 3 oklopnjaka kosovske specijalne policije koje se i dalje nalaze iza pripadnika KFOR-a. Iz perspektive ovdašnjeg većinski srpskog stanovništva oni su se svrstali i štite kosovsku specijalnu policiju koja ovdje, po njihovom mišljenju, nema što raditi zbog toga što su došli štititi ulazak gradonačelnika u zgradu Općine gdje su još dvije općine. Iako su oni izabrani s minornim brojem glasova s obzirom na to da su Srbi koji ovdje žive te izbore bojkotirali. Stanje je naelektrizirano i pitanje je što će se još večeras događati, a za sutra ujutro je najavljen najmasovniji prosvjed dosad."Vučiću sve ovo ide na ruku?"Moglo bi se možda to tako tumačiti s obzirom na to da se u Srbiji ne priča ni o čemu drugom nego o ovome što se događa na sjeveru Kosova. Vučić je odustao u Bratislavu na summit. cijelu noć je bio na vezi s vojnicima. Šalju se dodatne snage NATO-a. Kurti je poduzeo jednostrani potez i htio instalirati gradonačelnika koji, ako možda ima legalnost, nema legitimitet jer ni u Zvečanu ni u drugim općina nitko od većinskih Srba nije za njih glasao i oni ne bi trebali dolaziti ovdje na svoja radna mjesta. Pitanje je kako će se sve to rasplesti. KFOR priopćuje da su stavili barikade da stoje da spriječe daljnju eskalaciju između kosovskih Albanaca i Srba. No, s obzirom ponovno najavljene prosvjede i da još uvijek ne znamo tko je bacio eksplozivnu napravu - teško je znati što će se na sjeveru Kosova događati" PETAR PANJKOTA: 

PETAR PANJKOTA:

Uživo s Kosova: 'Malo je reći da je situacija napeta. Upravo smo čuli eksploziju'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje<ulink url="https://www.24sata.hr/news/ekskluzivno-posvojila-dijete-iz-dr-konga-zambiju-je-napustila-dan-prije-uhicenja-hrvata-913495"> 24 sata.</ulink></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.</para><hmn:article id="0a5bc29e-fba3-11ed-af86-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.</para><hmn:article id="a8e6a2d8-f4a2-11ed-b5ca-aeb168bccb55" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode.</para>

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin. Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima Samo dan prije nego što su Hrvati u Zambiji uhićeni, jedna je Hrvatica sa zagrebačkom adresom 6. prosinca prošle godine, otputovala iz iste države s djetetom kojeg je posvojila iz DR Konga, doznaje 24 sata.Također je kao i osmero uhićenih Hrvata htjela posvojiti dijete, ali je on bez ikakvih problema napustila Zambiju i doputovala u Hrvatsku.Osim toga, dijete je posvojila iz istog sirotišta u DR Kongu, koje vodi Emmanuel Kabongo, a iz kojega su i posvojena djeca četiri hrvatska para.Ona je prošla identičan postupak posvajanja kao i oni, a i njoj su hrvatski sudovi legalizirali posvajanje djeteta te je dobila sve potrebne dokumente za njega - dijete je time postalo hrvatski državljanin.Jedna jedina razlika je ta što nije bila smještena s ostalim Hrvatima u pansionu, niti je putovala s njima.Podsjetimo, osmero Hrvata uhićeno je u zračnoj luci u Zambiji 7. prosinca 2022. kad su htjeli s djecom krenuti prema Hrvatskoj. Zambijske vlasti uhitile su ih pod optužbama za navodnu trgovinu djecom.U zatvoru su ukupno proveli 65 dana, a u Zambiji su već šest mjeseci. Trenutno se brane sa slobode. 6. PROSINCA 2022.  

6. PROSINCA 2022. 

Žena posvojila dijete iz DR Konga! Samo dan prije nego su uhitili osmero Hrvata, ona je napustila Zambiju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od petka pušače očekuju nova poskupljenja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinska uprava objavila je nove cijene cigareta koje će stupiti na snagu od 2.lipnja pa će tako poskupjeti cigarete proizvođača Tvornice duhana Rovinj (TDR).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijene će ići gore od dva do četiri posto, a poznato je i koliko će sada iznositi pojedina kutija. Tako će primjerice Lucky Strike Original poskupjeti s nekadašnjih 4,25 eura na 4,40 eura.</para><hmn:article id="ea8db00e-f6dd-11ed-a546-de8d5a3f910d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>York u kojem je 24 cigarete skuplji je za 10 centi pa će nova cijena biti 4,60 eura. Walter Wolf original poskupjet će 15 centi i koštat će 4,40 eura, a Dunhill će umjesto 4,40 eura koštati 4,50 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svi Rothmansi koji su do sada bili 3,85 eura sada će biti skuplji za 15 centi, odnosno ravnih četiri eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Većina Pall Malla poskupljuje za 10 centi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, prije dva tjedna također je najavljeno poskupljenje cigareta tvrtke Phillip Morris Zagreb pa su to i napravili 20. svibnja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pušači će tako od ovog petka ponovno morati posegnuti dublje u džep.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koje sve kutije poskupljuju pogledajte <ulink url="https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/trosarinsko-postupanje/maloprodajne-cijene-cigareta-2566/tabelarni-prikaz-trosarine-na-cigarete/2579">ovdje</ulink>.</para>

Opet poskupljuju cigarete! Od petka će pušači morati posegnuti dublje u džep. Evo kojim markama raste cijena York u kojem je 24 cigarete skuplji je za 10 centi pa će nova cijena biti 4,60 eura. Walter Wolf original poskupjet će 15 centi i koštat će 4,40 eura, a Dunhill će umjesto 4,40 eura koštati 4,50 eura Od petka pušače očekuju nova poskupljenja.Carinska uprava objavila je nove cijene cigareta koje će stupiti na snagu od 2.lipnja pa će tako poskupjeti cigarete proizvođača Tvornice duhana Rovinj (TDR).Cijene će ići gore od dva do četiri posto, a poznato je i koliko će sada iznositi pojedina kutija. Tako će primjerice Lucky Strike Original poskupjeti s nekadašnjih 4,25 eura na 4,40 eura.York u kojem je 24 cigarete skuplji je za 10 centi pa će nova cijena biti 4,60 eura. Walter Wolf original poskupjet će 15 centi i koštat će 4,40 eura, a Dunhill će umjesto 4,40 eura koštati 4,50 eura.Svi Rothmansi koji su do sada bili 3,85 eura sada će biti skuplji za 15 centi, odnosno ravnih četiri eura.Većina Pall Malla poskupljuje za 10 centi.Podsjetimo, prije dva tjedna također je najavljeno poskupljenje cigareta tvrtke Phillip Morris Zagreb pa su to i napravili 20. svibnja.Pušači će tako od ovog petka ponovno morati posegnuti dublje u džep.Koje sve kutije poskupljuju pogledajte ovdje. SVE SKUPLJE 

SVE SKUPLJE

Opet poskupljuju cigarete! Od petka će pušači morati posegnuti dublje u džep. Evo kojim markama raste cijena

<para>Hrvatska slavi Dan državnosti, a tim povodom Ukrajina je diljem Lijepe naše postavila poruke "Hvala, Hrvatska!"<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Objavio je to na svom Twitter profilu ukrajinski veleposlanik u Zagrebu, Vasilj Kirilič.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Tako je vidljivo da na billboardima te reklamnim digitalnim ekranima stoji zahvala Hrvatskoj.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:twitter src="https://twitter.com/VasylKyrylych/status/1663429984780730370"/><para>"Hvala, Hrvatska! naša je poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti", napisao je Kirilič.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U ukupno 31. gradu na 363 ekrana postavljene su poruke.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:twitter src="https://twitter.com/VasylKyrylych/status/1663426807595425793"/>

FOTO Ukrajina u 31 hrvatski grad postavila poruke zahvale: 'Sretan Dan državnosti, hrvatski prijatelji' &apos;Hvala, Hrvatska! naša je poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti&apos;, napisao je Kirilič. U ukupno 31. gradu na 363 ekrana postavljene su poruke Hrvatska slavi Dan državnosti, a tim povodom Ukrajina je diljem Lijepe naše postavila poruke "Hvala, Hrvatska!"Objavio je to na svom Twitter profilu ukrajinski veleposlanik u Zagrebu, Vasilj Kirilič.Tako je vidljivo da na billboardima te reklamnim digitalnim ekranima stoji zahvala Hrvatskoj."Hvala, Hrvatska! naša je poruka Hrvatskoj povodom Dana državnosti", napisao je Kirilič.U ukupno 31. gradu na 363 ekrana postavljene su poruke. OBJAVIO VELEPOSLANIK 

OBJAVIO VELEPOSLANIK

FOTO Ukrajina u 31 hrvatski grad postavila poruke zahvale: 'Sretan Dan državnosti, hrvatski prijatelji'

Što se to kuha na Kosovu, i kako to pomaže Aleksandru Vučiću? Direkt u Zvečanu Da se situacija nije posve smirila svjedočio je i Direktov reporter Petar Panjkota blizu kojeg je danas u Zvečanu nešto eksplodiralo. Što se događa na Kosovu i zašto to ide na ruku Aleksandru Vučiću - evo što nam je Panjkota javio  

<para>Da se situacija nije posve smirila svjedočio je i Direktov reporter Petar Panjkota blizu kojeg je danas u Zvečanu nešto eksplodiralo. Što se događa na Kosovu i zašto to ide na ruku Aleksandru Vučiću - evo što nam je Panjkota javio </para>

Što se to kuha na Kosovu, i kako to pomaže Aleksandru Vučiću? Direkt u Zvečanu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nema živčanog čekanja u prometu, gužve u tramvaju, školskog zvona jer dobar dio škola nastavu nema. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas je dan svetog spajanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da je ovo obični radni ponedjeljak, na zagrebačkom Zelenom valu ne biste pronašli nijedno parkirno mjesto. A pošto ovo nije običan ponedjeljak, danas možete birati gdje ćete parkirati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako ste, onaj nesretnik, koji danas nije uspio produžiti vikend.</para><hmn:article id="2f432b80-fdf9-11ed-aebe-ee992d411f15" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Udara se, mora se raditi, sezona je", govori nam prodavačica na štandu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Damir Vucić iz Velike Gorice također nije ništa spojio: "Mi ugostitelji, hotelijeri nemamo spojeno, mi uvijek radimo."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne brinite, ako niste sada, bit će prilike u lipnju i kolovozu kada se za tri dana godišnjeg može odmarati punih 12. Spajati volimo, ali odmora nam treba više.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iva iz Zagreba slaže se da treba više odmora: "Jako je malo 30 dana odmora i nikada ne možeš dobiti kada želiš."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dragan iz Zagreba radi u ugostiteljstvu i kaže da je posao težak: "Treba mi više odmora, svakako. S obzirom na to da radim u ugostiteljstvu, ne uspijem spojiti tri tjedna odmora. Jer ne prijavljuju svi, stave vas na neodređeno i to je problem."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Damir Vucić ima prijedlog: "Svakih deset godina radnog staža svakom radniku dati po godinu dana plaćenog odmora."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A kako odmaraju drugi? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prosječno s godišnjima i državnim praznicima najviše odmaraju Malta i to 38 dana godišnje, Island 40, Monako 42, San Marino čak 46, a najviše Iran - 53 dana.</para><hmn:image id="c1634ea0-fe5d-11ed-8675-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U našoj blizini isto nije loše. Nijemci, se godišnje odmaraju 29 dana, u BiH 30, Mađari i Srbi dan više, Talijani 32 dana, Slovenci i mi po 33 i Austrijanci 38 dana. EU kaže da su četiri tjedna minimalna za godišnji odmor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Viktor Gotovac, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, komentira: "Svi bi htjeli više odmarati, imati više vremena za sebe. Ali EU kaže tako, sve ostalo se kroz kolektivne ugovore može dogovoriti. Ali, ponovno se sve svede na efikasnost. Što manje radimo, to smo manje efikasni. Ali ne postoji jedna Europa. Nažalost, bojim se da za radnike u graditeljstvu i ugostiteljstvu nije vrijeme velikih odmora."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sezona počinje, neki ovo ljeto godišnji neće ni vidjeti. A plaćeni godišnji u ugovor ne stoji Amerikancima - tek 10 puta u godini dogodi im se državni praznik. Ne odmaraju se previše ni Kinezi ni Japanci imaju duplo manje od nas što se godišnjeg tiče.</para><hmn:article id="0b20b362-f27d-11ed-a953-42dbd435fc12" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljiljana iz Graza daje argumente zašto njoj treba dugi godišnji: "Ja radim s djecom i imam cijelo ljeto slobodno i to mi treba. Premalo bi bile dvije ili tri nedjelje."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premalo je odmora za cijeli život. U recimo, 40 godina radnog staža, odradimo 10 tisuća radnih dana, a odmaramo se tek 1320 dana. Možda bi sve bilo lakše kada bismo radili četiri dana u tjednu.</para><hmn:image id="dd9a6d06-fe5d-11ed-b30e-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vedran Car direktor je u geodetskoj tvrtki i ima svoja razmišljanja: "Puno sam o tome razmišljao, prije nego je postalo medijski popularno - što bi se dobili, ali s obzirom na to da smo recimo mi uslužna djelatnost, posao ovisi o satima koliko radimo, bio bih skloniji da rasporedimo 40 sati u četiri dana nego pet dana po osam sati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A svi oni koji su ove godine propustili svoj vlak, zapišite na kalendar - 2025. godina bit će najbolja godina za spojiti sve što se spojiti da.</para>

Hrvati su na produženom vikendu. Provjerili smo što se može iduće spojiti i tko ima više godišnjeg od nas Zagreb je prazan, nastave uglavnom nema, parkirati možete gdje god hoćete. Sretan vam dan državnosti! Pardon, to ipak nije u ponedjeljak, nego sutra u utorak. Ali mi toliko volimo državu da već slavimo. Svi znamo da smo prvaci u spajanju pa su mnogi od neradnog utorka proizveli 4 dana odmora. Ali u nekim zemljama standard godišnjeg je 30 dana Nema živčanog čekanja u prometu, gužve u tramvaju, školskog zvona jer dobar dio škola nastavu nema. Danas je dan svetog spajanja.Da je ovo obični radni ponedjeljak, na zagrebačkom Zelenom valu ne biste pronašli nijedno parkirno mjesto. A pošto ovo nije običan ponedjeljak, danas možete birati gdje ćete parkirati.Ako ste, onaj nesretnik, koji danas nije uspio produžiti vikend."Udara se, mora se raditi, sezona je", govori nam prodavačica na štandu.Damir Vucić iz Velike Gorice također nije ništa spojio: "Mi ugostitelji, hotelijeri nemamo spojeno, mi uvijek radimo."Ne brinite, ako niste sada, bit će prilike u lipnju i kolovozu kada se za tri dana godišnjeg može odmarati punih 12. Spajati volimo, ali odmora nam treba više.Iva iz Zagreba slaže se da treba više odmora: "Jako je malo 30 dana odmora i nikada ne možeš dobiti kada želiš."Dragan iz Zagreba radi u ugostiteljstvu i kaže da je posao težak: "Treba mi više odmora, svakako. S obzirom na to da radim u ugostiteljstvu, ne uspijem spojiti tri tjedna odmora. Jer ne prijavljuju svi, stave vas na neodređeno i to je problem."Damir Vucić ima prijedlog: "Svakih deset godina radnog staža svakom radniku dati po godinu dana plaćenog odmora."A kako odmaraju drugi? Prosječno s godišnjima i državnim praznicima najviše odmaraju Malta i to 38 dana godišnje, Island 40, Monako 42, San Marino čak 46, a najviše Iran - 53 dana.U našoj blizini isto nije loše. Nijemci, se godišnje odmaraju 29 dana, u BiH 30, Mađari i Srbi dan više, Talijani 32 dana, Slovenci i mi po 33 i Austrijanci 38 dana. EU kaže da su četiri tjedna minimalna za godišnji odmor.Viktor Gotovac, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, komentira: "Svi bi htjeli više odmarati, imati više vremena za sebe. Ali EU kaže tako, sve ostalo se kroz kolektivne ugovore može dogovoriti. Ali, ponovno se sve svede na efikasnost. Što manje radimo, to smo manje efikasni. Ali ne postoji jedna Europa. Nažalost, bojim se da za radnike u graditeljstvu i ugostiteljstvu nije vrijeme velikih odmora."Sezona počinje, neki ovo ljeto godišnji neće ni vidjeti. A plaćeni godišnji u ugovor ne stoji Amerikancima - tek 10 puta u godini dogodi im se državni praznik. Ne odmaraju se previše ni Kinezi ni Japanci imaju duplo manje od nas što se godišnjeg tiče.Ljiljana iz Graza daje argumente zašto njoj treba dugi godišnji: "Ja radim s djecom i imam cijelo ljeto slobodno i to mi treba. Premalo bi bile dvije ili tri nedjelje."Premalo je odmora za cijeli život. U recimo, 40 godina radnog staža, odradimo 10 tisuća radnih dana, a odmaramo se tek 1320 dana. Možda bi sve bilo lakše kada bismo radili četiri dana u tjednu.Vedran Car direktor je u geodetskoj tvrtki i ima svoja razmišljanja: "Puno sam o tome razmišljao, prije nego je postalo medijski popularno - što bi se dobili, ali s obzirom na to da smo recimo mi uslužna djelatnost, posao ovisi o satima koliko radimo, bio bih skloniji da rasporedimo 40 sati u četiri dana nego pet dana po osam sati.A svi oni koji su ove godine propustili svoj vlak, zapišite na kalendar - 2025. godina bit će najbolja godina za spojiti sve što se spojiti da. dan svetog spajanja 

dan svetog spajanja

Hrvati su na produženom vikendu. Provjerili smo što se može iduće spojiti i tko ima više godišnjeg od nas

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sunil, Durga, Surya, Suyan i Manoz - Nepalci u Zagrebu koji su pokrenuli svoje udruženje za dijasporu jer nakon Bošnjaka i Srba, Nepalci su najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U nedjelju su slavili Dan Everesta pa je njih otprilike 700 prošetalo od zagrebačkog Glavnog kolodvora do Trga bana Josipa Jelačića u čast podvigu iz 1953. godine. Tada su nepalski Šerpa Tenzing Norgay i Novozelanđanin Edmund Hillary osvojili najviši vrh Himalaje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Udruženja Nepalaca Surya Bahadur Thing pojasnio je da svake godine obilježavaju 29. svibnja. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovdje smo se trebali prilagoditi jer Nepalci rade i slobodni su u nedjelju. Tako da smo slavlje organizirali jedan dan ranije i bila je to velika proslava", dodao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njihov je cilj promovirati kulturu Nepala i okupiti sugrađane izvan zemlje. Već su poslali zahtjev za otvaranje konzulata u Hrvatskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Član Udruženja Nepalaca Durga Adhikari rekao je da u Hrvatskoj pokušavaju nešto napraviti. </para><hmn:article id="8d6428c8-f7c2-11ed-a2b5-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pokazat ćemo kako Nepalci žive svoje živote, kakva je kultura, kako izgleda nacionalna nošnja koju smo prije nosili", poručio je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nepal je zemlja u južnoj Aziji, točnije u centralnom dijelu Himalaja gdje živi oko 30 milijuna ljudi. Službeni je jezik nepalski, a valuta nepalski rupija. Hinduisti čine oko 80 posto stanovništva, a uglavnom se bave poljoprivredom. Korisne su to informacije jer su Nepalci naši sve brojniji sugrađani. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Član Udruženja Nepalaca Sujan Paudel kazao je da radnici iz Nepala ne mogu tamo pronaći posao. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako i dobijemo posao, nemamo velike plaće. Minimalna plaća u Nepalu je između 100 i 150 eura. Ne možeš ništa s plaćom od 150 eura", dodao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato je Manoz u Hrvatskoj već dvije godine. Radi u skladištu, a živi u Buzinu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije Hrvatske sam radio u Katru devet godina, na istom radnom mjestu. To je moj posao, u tome sam dobar. Moje radno mjesto je super", zaključio je Manoj Maharjan, Nepalac u Zagrebu. </para><hmn:article id="77d09f86-e670-11ed-9b2b-9249e147d6ee" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nepalac Sunil Bam prije Zagreba bio je u Osijeku gdje je radio u pogonu za razdvajanje plastike, a sada čeka novu radnu dozvolu. Potrošio je dvije tisuće eura da bi uopće došao raditi u Hrvatsku. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nekada bih dobio plaću od 700 eura, a nekada 750 eura. Kada dobijemo plaću onda šaljemo preko banke doma", kazao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radnici koji zbog veće plaće dolaze iz stranih zemalja često su eksploatirani: rade više nego što bi smjeli, za minimalac, oduzimaju im se dokumenti, a puno ih živi u neljudskim uvjetima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Adhikari iz Udruženja Nepalaca ispričao je da bi radnici dolazili za plaću od 500 eura, a poslodavci su htjeli platiti manje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Saznao sam i da neke tvrtke ne plaćaju prekovremene sate, kao ni rad vikendom", dodao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stranih radnika bit će sve više, živjet će u Hrvatskoj i Hrvatska treba paziti kako će im sačuvati radnička i sva druga prava.</para>

Silva, Durga, Surya... Upoznajte sve brojniju nepalsku dijasporu: 'Minimalac kod nas je 100, 150 eura' Jučer su svoj Dan Republike slavili Nepalci, novi Hrvati. Možda ćemo za koju godinu s vikendima spajati i njihov dan jer Nepalaca ima sve više, a polako nam postaju jedna od najbrojnijih manjina. Više od sedam i pol tisuća trenutno ih radi u Hravtskoj. Dostavljaju pizze, kuhaju ručak pa i popravljaju avione Sunil, Durga, Surya, Suyan i Manoz - Nepalci u Zagrebu koji su pokrenuli svoje udruženje za dijasporu jer nakon Bošnjaka i Srba, Nepalci su najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj. U nedjelju su slavili Dan Everesta pa je njih otprilike 700 prošetalo od zagrebačkog Glavnog kolodvora do Trga bana Josipa Jelačića u čast podvigu iz 1953. godine. Tada su nepalski Šerpa Tenzing Norgay i Novozelanđanin Edmund Hillary osvojili najviši vrh Himalaje. Predsjednik Udruženja Nepalaca Surya Bahadur Thing pojasnio je da svake godine obilježavaju 29. svibnja. "Ovdje smo se trebali prilagoditi jer Nepalci rade i slobodni su u nedjelju. Tako da smo slavlje organizirali jedan dan ranije i bila je to velika proslava", dodao je. Njihov je cilj promovirati kulturu Nepala i okupiti sugrađane izvan zemlje. Već su poslali zahtjev za otvaranje konzulata u Hrvatskoj. Član Udruženja Nepalaca Durga Adhikari rekao je da u Hrvatskoj pokušavaju nešto napraviti. "Pokazat ćemo kako Nepalci žive svoje živote, kakva je kultura, kako izgleda nacionalna nošnja koju smo prije nosili", poručio je. Nepal je zemlja u južnoj Aziji, točnije u centralnom dijelu Himalaja gdje živi oko 30 milijuna ljudi. Službeni je jezik nepalski, a valuta nepalski rupija. Hinduisti čine oko 80 posto stanovništva, a uglavnom se bave poljoprivredom. Korisne su to informacije jer su Nepalci naši sve brojniji sugrađani. Član Udruženja Nepalaca Sujan Paudel kazao je da radnici iz Nepala ne mogu tamo pronaći posao. "Ako i dobijemo posao, nemamo velike plaće. Minimalna plaća u Nepalu je između 100 i 150 eura. Ne možeš ništa s plaćom od 150 eura", dodao je. Zato je Manoz u Hrvatskoj već dvije godine. Radi u skladištu, a živi u Buzinu. "Prije Hrvatske sam radio u Katru devet godina, na istom radnom mjestu. To je moj posao, u tome sam dobar. Moje radno mjesto je super", zaključio je Manoj Maharjan, Nepalac u Zagrebu. Nepalac Sunil Bam prije Zagreba bio je u Osijeku gdje je radio u pogonu za razdvajanje plastike, a sada čeka novu radnu dozvolu. Potrošio je dvije tisuće eura da bi uopće došao raditi u Hrvatsku. "Nekada bih dobio plaću od 700 eura, a nekada 750 eura. Kada dobijemo plaću onda šaljemo preko banke doma", kazao je. Radnici koji zbog veće plaće dolaze iz stranih zemalja često su eksploatirani: rade više nego što bi smjeli, za minimalac, oduzimaju im se dokumenti, a puno ih živi u neljudskim uvjetima.Adhikari iz Udruženja Nepalaca ispričao je da bi radnici dolazili za plaću od 500 eura, a poslodavci su htjeli platiti manje. "Saznao sam i da neke tvrtke ne plaćaju prekovremene sate, kao ni rad vikendom", dodao je. Stranih radnika bit će sve više, živjet će u Hrvatskoj i Hrvatska treba paziti kako će im sačuvati radnička i sva druga prava. NEPALSKA DIJASPORA 

NEPALSKA DIJASPORA

Silva, Durga, Surya... Upoznajte sve brojniju nepalsku dijasporu: 'Minimalac kod nas je 100, 150 eura'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gdje nam je nestao slavljenički duh i zašto mnogi nemaju pojma što slavimo, to su pitanja za večerašnjeg gosta RTL Direkta povjesničara Tvrtka Jakovinu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da nas napadaju vanzemaljci: Na koji bi nas onda dan trebali napasti…Što je naš 4th of July?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da je ovo lukavo od naše vlasti što ne bi imali jasan datum pa bismo možda izbjegli katastrofu kakvu bi Amerikanci doživjeli u onim filmovima. Možda ne bismo imali domoljublje koje su ti filmovi izazvali kod nekih političara. Bilo bi dobro za naciju kad bi imali neke stvari jasnije posložene."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kaže danas predsjednik: To je HDZ-ov praznik koji je izglasao sam sebi, to je dijeljenje nacije. Slažete li se s tim?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj praznik je vrlo brzo nakon što je konstituiran drugi put u Titovoj Jugoslaviji višestranački Sabor doista izabran. Jedno 13 mjeseci nakon što se konstituirao Sabor to je postao praznik i u tom smislu se može reći da ga je tada za sebe izglasao HDZ pa donekle i sada. Ono što bi možda bilo korisno se podsjetiti da je to Sabor Socijalističke Republike Hrvatske sa sva tri doma: Društveno-političkim vijećem, Vijećem udruženog rada i Mjesnih zajednica pod Titovim grbom i zastavom i stijegom i likom se izglasao sabor 13 mjeseci prije nego se raspala Jugoslavija. Od toga krećemo. To je trenutak. To je sve skupa u redu. Višestranačje je u redu, Sabor je u redu i mnogi se bave saborom ili imaju ustav kao početak ili najveći praznik. Norvežani, čak i Nepalci i Srbi, ali to nije Dan državnosti. "</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S druge strane, danas profesor Žarko Puhovski taksativno navodi razloge zašto je 30. svibnja dobar praznik, nema veze s ratnim pobjedama, ratnim datumima - to je pravi datum državnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Upravo onoliko koliko je sabor temeljna ustanova u hrvatskom demokratskom sustavu toliko možemo i te zaključke uzimati. To bi bilo dobro i može biti dobro u nekom dugom trajanju. Ne morate biti država da biste imali demokratski sabor, ne morate imati državnost da biste imali demokratske parlamentarne institucije. Pogledajte recimo katalonski parlament. S druge strane, to nije Dan državnosti. Nama nije počela državnost tu. Franjo Tuđman u svom govoru govori da je državnost, primjerice, čuvao ZAVNOH i AVNOJ u tom govoru na 30. svibnja prvi put kad se vratio iz Katedrala gdje kako njegovi najbliži suradnici govore da su mu davali instrukcije kada ustati, kada se spustiti kada se prekrižiti i tako dalje. On sam govori o ZAVNOH-u, govori o nekome drugome, govori o bizantskom kroničaru Prokopiju iz 6. stoljeću koji je govorio o slavenskom demokratskom duhu tobože. To je sve nestalo. Mi smo došli ovdje zapravo do borbe i današnji 2023. godine praznik je praznik u kojem zapravo pratimo što predsjednik govori premijeru i premijer vraća predsjedniku"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svakom slučaju mnogi ni ne znaju što se dogodilo na današnji dan, ali znaju da se spaja vikend….</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije loše, malo govori loše jer mislim da bi ljudi možda neke stvari mogli naučiti o čemu je riječ i da se zapravo dosta u medijima ipak povremeno govori, barem na te dane o čemu je riječ. A sad koliko se spajalo to treba pitati đake. Đaci imaju zadnjih 10 dana nastave puno manje se ove godine spajalo što se tiče Zagrepčana ja sam ovaj čas došao s jednog sjevernojadranskog otoka. Nema Zagrepčana, ima turista…"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali politika je svakako kriva zbog konfuzije koju imamo. Je li 30. 5 ili 25.6. što je državnost što neovisnost... Je li nedosljednost kriva za konfuziju koju sad imamo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jednim dijelom je nedosljednost kriva, međutim s druge strane HDZ Ive Sanadera i Jadranke Kosor je pristao na onaj logičniji datum koji je datum kada i Slovenci slave. Dakle, taj datum kada smo se međusobno priznali i kada je početak bio nekakve državnosti. Ona možda nije bila stvarna jer je onda došao 8.10. jer je uveden embargo na tu odluku. Ali, ona je de facto bila takva"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mislite da je to bio logičniji datum, 25.6.?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sigurno da je bio logičniji. Mi smo na taj dan počeli proces razdruživanja, a Slovenci su se odvojili i međusobno smo se priznali i počeli smo tražiti priznanje međusobno. To je sigurno logičniji datum. Kad bi Sabor bio jako važan u hrvatskom političkom životu onda bismo možda mogli reći je li to važno. Je li višestranačje kod nas važno. Međutim, višestranačje samo po sebi ne donosi demokraciju. Nešto drugo treba zadovoljiti u državi"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vidjeli smo i maloprije u prilogu, kako Amerikanci i Francuzi veličanstveno slave svoje dane. Bilo je toga u Hrvatskoj u vrijeme Tuđmana. Mislite li da nam treba nešto tako ponovno?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možda mimohodi vojni, vojne parade ne bi trebale biti, svakako ne svake godine. Osim toga, imamo previše tih obljetnica koje se svake godine i podsjećaju na prošlost koja ne dozvoljava da neke stvari iz prošlosti lakše zacijele, ali možda bi bilo bolje da država ne proslavlja na ovaj način koji je rečen ovdje. Vi organizirate koncert za koga? Nema javnog koncerta, nema prikaza tog koncerta negdje u parkovima da slušamo mi, da sluša izabrana elita u HNK"</para>

Jakovina o Danu državnosti: 'Može se reći da ga je za sebe izglasao HDZ, 25. lipnja je bio logičniji datum' &apos;Sigurno da je 25. lipnja bio logičniji datum. Mi smo na taj dan počeli proces razdruživanja, a Slovenci su se odvojili i međusobno smo se priznali i počeli smo tražiti priznanje međusobno. To je sigurno logičniji datum. Kad bi Sabor bio jako važan u hrvatskom političkom životu onda bismo možda mogli reći je li to važno. Je li višestranačje kod nas važno. Međutim, višestranačje samo po sebi ne donosi demokraciju. Nešto drugo treba zadovoljiti u državi&apos;, rekao je Jakovina Gdje nam je nestao slavljenički duh i zašto mnogi nemaju pojma što slavimo, to su pitanja za večerašnjeg gosta RTL Direkta povjesničara Tvrtka Jakovinu.Da nas napadaju vanzemaljci: Na koji bi nas onda dan trebali napasti…Što je naš 4th of July?"Mislim da je ovo lukavo od naše vlasti što ne bi imali jasan datum pa bismo možda izbjegli katastrofu kakvu bi Amerikanci doživjeli u onim filmovima. Možda ne bismo imali domoljublje koje su ti filmovi izazvali kod nekih političara. Bilo bi dobro za naciju kad bi imali neke stvari jasnije posložene."Kaže danas predsjednik: To je HDZ-ov praznik koji je izglasao sam sebi, to je dijeljenje nacije. Slažete li se s tim?"Taj praznik je vrlo brzo nakon što je konstituiran drugi put u Titovoj Jugoslaviji višestranački Sabor doista izabran. Jedno 13 mjeseci nakon što se konstituirao Sabor to je postao praznik i u tom smislu se može reći da ga je tada za sebe izglasao HDZ pa donekle i sada. Ono što bi možda bilo korisno se podsjetiti da je to Sabor Socijalističke Republike Hrvatske sa sva tri doma: Društveno-političkim vijećem, Vijećem udruženog rada i Mjesnih zajednica pod Titovim grbom i zastavom i stijegom i likom se izglasao sabor 13 mjeseci prije nego se raspala Jugoslavija. Od toga krećemo. To je trenutak. To je sve skupa u redu. Višestranačje je u redu, Sabor je u redu i mnogi se bave saborom ili imaju ustav kao početak ili najveći praznik. Norvežani, čak i Nepalci i Srbi, ali to nije Dan državnosti. "S druge strane, danas profesor Žarko Puhovski taksativno navodi razloge zašto je 30. svibnja dobar praznik, nema veze s ratnim pobjedama, ratnim datumima - to je pravi datum državnosti."Upravo onoliko koliko je sabor temeljna ustanova u hrvatskom demokratskom sustavu toliko možemo i te zaključke uzimati. To bi bilo dobro i može biti dobro u nekom dugom trajanju. Ne morate biti država da biste imali demokratski sabor, ne morate imati državnost da biste imali demokratske parlamentarne institucije. Pogledajte recimo katalonski parlament. S druge strane, to nije Dan državnosti. Nama nije počela državnost tu. Franjo Tuđman u svom govoru govori da je državnost, primjerice, čuvao ZAVNOH i AVNOJ u tom govoru na 30. svibnja prvi put kad se vratio iz Katedrala gdje kako njegovi najbliži suradnici govore da su mu davali instrukcije kada ustati, kada se spustiti kada se prekrižiti i tako dalje. On sam govori o ZAVNOH-u, govori o nekome drugome, govori o bizantskom kroničaru Prokopiju iz 6. stoljeću koji je govorio o slavenskom demokratskom duhu tobože. To je sve nestalo. Mi smo došli ovdje zapravo do borbe i današnji 2023. godine praznik je praznik u kojem zapravo pratimo što predsjednik govori premijeru i premijer vraća predsjedniku"U svakom slučaju mnogi ni ne znaju što se dogodilo na današnji dan, ali znaju da se spaja vikend…."Nije loše, malo govori loše jer mislim da bi ljudi možda neke stvari mogli naučiti o čemu je riječ i da se zapravo dosta u medijima ipak povremeno govori, barem na te dane o čemu je riječ. A sad koliko se spajalo to treba pitati đake. Đaci imaju zadnjih 10 dana nastave puno manje se ove godine spajalo što se tiče Zagrepčana ja sam ovaj čas došao s jednog sjevernojadranskog otoka. Nema Zagrepčana, ima turista…"Ali politika je svakako kriva zbog konfuzije koju imamo. Je li 30. 5 ili 25.6. što je državnost što neovisnost... Je li nedosljednost kriva za konfuziju koju sad imamo?"Jednim dijelom je nedosljednost kriva, međutim s druge strane HDZ Ive Sanadera i Jadranke Kosor je pristao na onaj logičniji datum koji je datum kada i Slovenci slave. Dakle, taj datum kada smo se međusobno priznali i kada je početak bio nekakve državnosti. Ona možda nije bila stvarna jer je onda došao 8.10. jer je uveden embargo na tu odluku. Ali, ona je de facto bila takva"Mislite da je to bio logičniji datum, 25.6.?"Sigurno da je bio logičniji. Mi smo na taj dan počeli proces razdruživanja, a Slovenci su se odvojili i međusobno smo se priznali i počeli smo tražiti priznanje međusobno. To je sigurno logičniji datum. Kad bi Sabor bio jako važan u hrvatskom političkom životu onda bismo možda mogli reći je li to važno. Je li višestranačje kod nas važno. Međutim, višestranačje samo po sebi ne donosi demokraciju. Nešto drugo treba zadovoljiti u državi"Vidjeli smo i maloprije u prilogu, kako Amerikanci i Francuzi veličanstveno slave svoje dane. Bilo je toga u Hrvatskoj u vrijeme Tuđmana. Mislite li da nam treba nešto tako ponovno?"Možda mimohodi vojni, vojne parade ne bi trebale biti, svakako ne svake godine. Osim toga, imamo previše tih obljetnica koje se svake godine i podsjećaju na prošlost koja ne dozvoljava da neke stvari iz prošlosti lakše zacijele, ali možda bi bilo bolje da država ne proslavlja na ovaj način koji je rečen ovdje. Vi organizirate koncert za koga? Nema javnog koncerta, nema prikaza tog koncerta negdje u parkovima da slušamo mi, da sluša izabrana elita u HNK" POVJESNIČAR U DIREKTU 

POVJESNIČAR U DIREKTU

Jakovina o Danu državnosti: 'Može se reći da ga je za sebe izglasao HDZ, 25. lipnja je bio logičniji datum'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda ste već čuli priču o čudesnom zagrebačkom tramvaju broj 12, koji vozi samo 10 kilometara, ali spaja čak tri izborne jedinice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali zato imamo i slučaj u kojima između dva mjesta u istoj izbornoj jedinici morate promijeniti 3 autobusa, jer su udaljeni i 300 kilometara. Znate li što imaju zajedničko grad Pag i grad Sisak? Koja to čarobna nit veže Kutinu i otok VIr? Koje to zajedničke probleme imaju Senj i Petrinja? Nikakve, osim to da su svi skupa u sedmoj izbornoj jedinici i zajedno biraju zastupnike u sabor.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u prilogu Ide Balen:</para><hmn:video id="3415c312-fe5c-11ed-8167-da9230f0d668"/>

Kakve veze imaju Sisak i Pag, Kutina i Vir? Nikakve, ali su u istoj izbornoj jedinici. Direkt o izbornim besmislicama Koja to čarobna nit veže Kutinu i otok Vir? Koje to zajedničke probleme imaju Senj i Petrinja? Nikakve, osim to da su svi skupa u sedmoj izbornoj jedinici i zajedno biraju zastupnike u sabor Možda ste već čuli priču o čudesnom zagrebačkom tramvaju broj 12, koji vozi samo 10 kilometara, ali spaja čak tri izborne jedinice.Ali zato imamo i slučaj u kojima između dva mjesta u istoj izbornoj jedinici morate promijeniti 3 autobusa, jer su udaljeni i 300 kilometara. Znate li što imaju zajedničko grad Pag i grad Sisak? Koja to čarobna nit veže Kutinu i otok VIr? Koje to zajedničke probleme imaju Senj i Petrinja? Nikakve, osim to da su svi skupa u sedmoj izbornoj jedinici i zajedno biraju zastupnike u sabor.Više pogledajte u prilogu Ide Balen: VII izborna jedinica 

VII izborna jedinica

Kakve veze imaju Sisak i Pag, Kutina i Vir? Nikakve, ali su u istoj izbornoj jedinici. Direkt o izbornim besmislicama

Naš proslavljeni pijanist rasprodao dvoranu u New Yorku: Pogledajte kako je Maksim Mrvica osvojio Amerikance Već znamo da ga obožavaju u Aziji, ali sada je Maksim Mrvica osvojio i Ameriku. Naš slavni pijanist ove godine neumorno svira po cijelom svijetu, a prvi je put na turneji u Kanadi i SAD-u. Koja je završila nastupom u rasprodanoj dvorani u New Yorku, gdje je zaradio vrištanje i standing ovation publike. Evo kako je američka publika reagirala na šibenske majstorije 

<para>Već znamo da ga obožavaju u Aziji, ali sada je Maksim Mrvica osvojio i Ameriku. Naš slavni pijanist ove godine neumorno svira po cijelom svijetu, a prvi je put na turneji u Kanadi i SAD-u. Koja je završila nastupom u rasprodanoj dvorani u New Yorku, gdje je zaradio vrištanje i standing ovation publike. Evo kako je američka publika reagirala na šibenske majstorije</para>

Naš proslavljeni pijanist rasprodao dvoranu u New Yorku: Pogledajte kako je Maksim Mrvica osvojio Amerikance

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Da danas ne radite, da na trgu nisu samo turisti i da nam Google nije čestitao - vjerojatno ne bi ni znali da je blagdan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nešto važno je danas, vidim da su svi spojili dane, vikend, na more su otišli i malo je znate lakše disati u našoj metropoli", govori Vinka Zec iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam tako s familijom. Ne previše svečano, nažalost. Nekako ne osjećam to, iako je važniji sadržaj od datuma", kaže Saša iz Zagreba. .</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mijenjaju se datumi, promijenila se i proslava. Nekada se konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora slavilo svečanije. Uz parade, vojne mimohode, mnoštvo ljudi na okupu - a danas tek pokoja zastava na zgradi. Možda je neke samo zbunio datum.</para><hmn:article id="bed739c4-ff18-11ed-a842-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koji je praznik u kojem mjesecu više nitko ne zna. Dan državnosti, dan pobjede, dan antifašističke borbe, dan neovisnosti, dan Hrvatskog Sabora. Toliko datuma i blagdana, od koji su se neki toliko puta mijenjali - da više nitko nije siguran što točno slavimo danas, što 25. lipnja, a što 8. listopada.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A ako mi nismo sigurni što je kada - kako će drugi biti. Da nas, recimo, napadaju vanzemaljci kao Amerikance u kultnom Danu nezavisnosti na 4. srpnja, morali bi dobro razmisliti kada napasti - jer ni sami ne znamo koji nam je glavni nacionalni blagdan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Stvarno ne znam koji izabrati. Toliko je datuma, izmjena - da ja stvarno ne znam", kaže Nada Tepovac iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bilo bi bolje da imamo bolju državi ali hajde", govori Saša iz Zagreba.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="5fb28e18-fedb-11ed-a68a-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stvaranje države ostavilo je priličan broj praznika, pa evo jedan mali kalendar. Dakle, sad već znamo da danas slavimo Dan državnosti. Neradni je dan kao i 22. lipnja kada slavimo Dan antifašističke borbe. Na stari datum dana državnosti, sada slavimo neovisnost i to je nakon 22 godine samo spomendan ne i neradni dan. 5.8. je dan pobjede, u listopadu ponovno radno ali blagdanski Dan Hrvatskoj sabora i 18.11 dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U SAD-u imamo vatromet. Idemo vani na ručak, veliki je obiteljski događaj, okupljamo se s prijateljima", kaže Amir iz New Yorka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Philadelphiji se slavi čak osam dana, uz tone purica, mega parade, koncerti, bejzbol utakmice. Sličan spektakl rade Francuzi za dan Bastilje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U onim godinama kod nas je bilo puno više žara kada se slavilo, sada svi samo gledaju da je to dobro da spoje dva dana, a koliko im je stalo ja ne znam", govori Melina Tomljenović iz Varaždina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato je stalo premijeru i predsjedniku. Njima žara ne nedostaje - pa se može reći, da nam je politika kroz godine ukrala slavljenički duh.</para>

Što je Dan državnosti, što neovisnosti i što se uopće na koji dan dogodilo? Direkt razriješio konfuziju Za većinu je ipak danas bio Dan svetog spajanja, i prilika da odu na dulji vikend. Ali za to što mnogi ne znaju što se slavi kriva je i politika, jer prvo smo Dan državnosti slavili 30.5., pa onda nismo, pa opet jesmo, pa se još upleo 25. lipnja, pa 8. listopada. Imali smo tuđmanizaciju i detuđmanizaciju, i na kraju više nitko nema pojma što je Dan državnosti, što neovisnosti, što je blagdan a što spomendan i što se uopće na koji dan dogodilo Da danas ne radite, da na trgu nisu samo turisti i da nam Google nije čestitao - vjerojatno ne bi ni znali da je blagdan."Nešto važno je danas, vidim da su svi spojili dane, vikend, na more su otišli i malo je znate lakše disati u našoj metropoli", govori Vinka Zec iz Zagreba."Bio sam tako s familijom. Ne previše svečano, nažalost. Nekako ne osjećam to, iako je važniji sadržaj od datuma", kaže Saša iz Zagreba. .Mijenjaju se datumi, promijenila se i proslava. Nekada se konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora slavilo svečanije. Uz parade, vojne mimohode, mnoštvo ljudi na okupu - a danas tek pokoja zastava na zgradi. Možda je neke samo zbunio datum.Koji je praznik u kojem mjesecu više nitko ne zna. Dan državnosti, dan pobjede, dan antifašističke borbe, dan neovisnosti, dan Hrvatskog Sabora. Toliko datuma i blagdana, od koji su se neki toliko puta mijenjali - da više nitko nije siguran što točno slavimo danas, što 25. lipnja, a što 8. listopada.A ako mi nismo sigurni što je kada - kako će drugi biti. Da nas, recimo, napadaju vanzemaljci kao Amerikance u kultnom Danu nezavisnosti na 4. srpnja, morali bi dobro razmisliti kada napasti - jer ni sami ne znamo koji nam je glavni nacionalni blagdan."Stvarno ne znam koji izabrati. Toliko je datuma, izmjena - da ja stvarno ne znam", kaže Nada Tepovac iz Zagreba."Bilo bi bolje da imamo bolju državi ali hajde", govori Saša iz Zagreba.Stvaranje države ostavilo je priličan broj praznika, pa evo jedan mali kalendar. Dakle, sad već znamo da danas slavimo Dan državnosti. Neradni je dan kao i 22. lipnja kada slavimo Dan antifašističke borbe. Na stari datum dana državnosti, sada slavimo neovisnost i to je nakon 22 godine samo spomendan ne i neradni dan. 5.8. je dan pobjede, u listopadu ponovno radno ali blagdanski Dan Hrvatskoj sabora i 18.11 dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata."U SAD-u imamo vatromet. Idemo vani na ručak, veliki je obiteljski događaj, okupljamo se s prijateljima", kaže Amir iz New Yorka.U Philadelphiji se slavi čak osam dana, uz tone purica, mega parade, koncerti, bejzbol utakmice. Sličan spektakl rade Francuzi za dan Bastilje."U onim godinama kod nas je bilo puno više žara kada se slavilo, sada svi samo gledaju da je to dobro da spoje dva dana, a koliko im je stalo ja ne znam", govori Melina Tomljenović iz Varaždina.Zato je stalo premijeru i predsjedniku. Njima žara ne nedostaje - pa se može reći, da nam je politika kroz godine ukrala slavljenički duh. što je blagdan a što spomendan? 

što je blagdan a što spomendan?

Što je Dan državnosti, što neovisnosti i što se uopće na koji dan dogodilo? Direkt razriješio konfuziju

Zoran Kesić za Direkt: 'Nacionalisti Srbi i nacionalisti Hrvati su vrlo bliski. Slični su im narativ, pjesme i kletve' &apos;I nacionalsti Srbi i nacionalisti Hrvati su vrlo bliski. Slični su im narativ, slične su im pjesme i kletve prema nama koji nismo veliki Hrvati i Srbi nego smo normalni ljudi...&apos;, rekao je Zoran Kesić u razgovoru s Petrom Panjkotom za RTL Direkt. Cijeli intervju pogledajte u videu 

<para>&apos;I nacionalsti Srbi i nacionalisti Hrvati su vrlo bliski. Slični su im narativ, slične su im pjesme i kletve prema nama koji nismo veliki Hrvati i Srbi nego smo normalni ljudi...&apos;, rekao je Zoran Kesić u razgovoru s Petrom Panjkotom za RTL Direkt. Cijeli intervju pogledajte u videu</para>

Zoran Kesić za Direkt: 'Nacionalisti Srbi i nacionalisti Hrvati su vrlo bliski. Slični su im narativ, pjesme i kletve'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U gradu je sve toplije, sunce prži, i svima nam treba jedan sladoled.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I tu kreće osvježenje, ali znatno skuplje osvježenje nego prije nekoliko godina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mnogi se sjećaju onih lijepih vremena kada smo kuglicu sladoleda plaćali pet, pa čak i tri kune. Ali evo, ovu kuglicu čokolade na zagrebačkoj Ilici, platio sam 1,60 eura. Otprilike pet do deset kuna skuplje, nego po starim dobrim cijenama.</para><hmn:article id="b5d081a6-ee96-11ed-bca9-deee8347ebf5" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A one nedostaju svima. Ljudi su se zgražali i kad je s pet kuna, cijena kuglice skočila na sedam. Pa ne čudi, da zbog novih cijena, sladoled neke ni ne privlači.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pa to je možda jedan od razloga zašto ga ne jedem", kaže Ante iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da sjećam se kad smo plaćali pet kuna, ali kuglica je isto bila onako pozamašna, ovo sad je prestrašno", kaže Ivana iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nekad smo plaćali s pet kuna, sad ćemo s pet eura", tvrdi Sara iz Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naviknite se jer tri eura polako postaje novo normalno i to po cijeloj Hrvatskoj. Prema onom što su nam na Facebooku otkrili naši gledatelji, najskuplji sladoled ima, možda očekivano, Dubrovnik - četiri eura. Drugo mjesto zauzeo je Krk s tri i pol. Oko tri eura vrte se cijene sladoleda i u Zadru. Jeftino nije ni u Splitu i Rovinju, oko dva i pol, ali zato ćete skromniju cijenu naći u Omišu i kuglicu platiti 1,30 eura. Najjeftinije su kuglice u Varaždinu i Pitomači, jedan euro.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jest da su nam cijene, mnogima omiljene slastice, zbilja visoke, ali kako je to u ostatku svijeta? U Beču se primjerice sladoled može pojesti za euro i pol. Ali to nije svugdje slučaj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da, nekih tri dolara. Nije preskupo, kaže Stella iz Sydneya.</para><hmn:article id="328378c4-6c3e-11ed-b9d3-7a35611d54eb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Jedna kuglica je oko pet eura. Previše je to", kaže Casper iz Kopenhagena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Otprilike šest dolara. Jako je skupo", kaže Alyson iz Los Angelesa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pa smo htjeli provjeriti ima li baš takvih cijena i kod nas. Pomislili smo, u vrhu bi mogao biti - talijanski gelato.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pronašli smo i taj popularni slasni gelato. Iako možda košta 2,10 eura, odnosno više od nekadašnjih 15 kuna, pravim ljubiteljima originalnog talijanskog sladoleda to ne bi trebao biti nikakav problem.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje je li dva eura puno ljudima dati za gelato, djelatnica u slastičarnici, Petra Gojković, kaže:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pa ne zato što stvarno se ljudi znaju vratiti za pet do deset minuta što su prvi put probali naš sladoled, i kažu da je to najbolji sladoled koji su ikad probali."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako smo mislili smo da će on biti baš najskuplji sladoled, prevarili smo se. Jer nakon njega, naletjeli smo na sladoled, čija cijena - stvarno nije sitnica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najskuplji sladoled koji smo danas našli. Platili smo ga čak 2,80 eura, odnosno 21 kunu. Za tu istu cijenu, prije recimo desetak godina, mogli smo dobiti čak 4 ovakve kuglice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od eura i pol pa do visokih šest. Liz, liz nije poskupio samo u Hrvatskoj. Nego je luksuz postao, u cijelom svijetu.</para>

Najviše košta u Dubrovniku, a onda u Krku, Zadru i Splitu. Direkt u potrazi za najskupljom kuglicom sladoleda u Zagrebu. Košta 2,80 eura Sjećate se onih lijepih dana kad smo kuglicu sladoleda plaćali pet kuna. E pa ti su dani prošli: za iste novce za koje vam je nekad bilo slabo od sladoleda, danas možete dobiti jednu jedinu kuglicu. Nekidan ste u Direktu vidjeli da najskuplji sladoled na svijetu u Japanu košta 6696 dolara, a Rikardo Stojkovski danas je imao važan zadatak: otkriti koliko ćemo kuglicu plaćati ovo ljeto U gradu je sve toplije, sunce prži, i svima nam treba jedan sladoled.I tu kreće osvježenje, ali znatno skuplje osvježenje nego prije nekoliko godina.Mnogi se sjećaju onih lijepih vremena kada smo kuglicu sladoleda plaćali pet, pa čak i tri kune. Ali evo, ovu kuglicu čokolade na zagrebačkoj Ilici, platio sam 1,60 eura. Otprilike pet do deset kuna skuplje, nego po starim dobrim cijenama.A one nedostaju svima. Ljudi su se zgražali i kad je s pet kuna, cijena kuglice skočila na sedam. Pa ne čudi, da zbog novih cijena, sladoled neke ni ne privlači."Pa to je možda jedan od razloga zašto ga ne jedem", kaže Ante iz Zagreba."Da sjećam se kad smo plaćali pet kuna, ali kuglica je isto bila onako pozamašna, ovo sad je prestrašno", kaže Ivana iz Zagreba."Nekad smo plaćali s pet kuna, sad ćemo s pet eura", tvrdi Sara iz Zagreba.Naviknite se jer tri eura polako postaje novo normalno i to po cijeloj Hrvatskoj. Prema onom što su nam na Facebooku otkrili naši gledatelji, najskuplji sladoled ima, možda očekivano, Dubrovnik - četiri eura. Drugo mjesto zauzeo je Krk s tri i pol. Oko tri eura vrte se cijene sladoleda i u Zadru. Jeftino nije ni u Splitu i Rovinju, oko dva i pol, ali zato ćete skromniju cijenu naći u Omišu i kuglicu platiti 1,30 eura. Najjeftinije su kuglice u Varaždinu i Pitomači, jedan euro.Jest da su nam cijene, mnogima omiljene slastice, zbilja visoke, ali kako je to u ostatku svijeta? U Beču se primjerice sladoled može pojesti za euro i pol. Ali to nije svugdje slučaj."Da, nekih tri dolara. Nije preskupo, kaže Stella iz Sydneya."Jedna kuglica je oko pet eura. Previše je to", kaže Casper iz Kopenhagena."Otprilike šest dolara. Jako je skupo", kaže Alyson iz Los Angelesa.Pa smo htjeli provjeriti ima li baš takvih cijena i kod nas. Pomislili smo, u vrhu bi mogao biti - talijanski gelato."Pronašli smo i taj popularni slasni gelato. Iako možda košta 2,10 eura, odnosno više od nekadašnjih 15 kuna, pravim ljubiteljima originalnog talijanskog sladoleda to ne bi trebao biti nikakav problem.Na pitanje je li dva eura puno ljudima dati za gelato, djelatnica u slastičarnici, Petra Gojković, kaže:"Pa ne zato što stvarno se ljudi znaju vratiti za pet do deset minuta što su prvi put probali naš sladoled, i kažu da je to najbolji sladoled koji su ikad probali."Iako smo mislili smo da će on biti baš najskuplji sladoled, prevarili smo se. Jer nakon njega, naletjeli smo na sladoled, čija cijena - stvarno nije sitnica.Najskuplji sladoled koji smo danas našli. Platili smo ga čak 2,80 eura, odnosno 21 kunu. Za tu istu cijenu, prije recimo desetak godina, mogli smo dobiti čak 4 ovakve kuglice.Od eura i pol pa do visokih šest. Liz, liz nije poskupio samo u Hrvatskoj. Nego je luksuz postao, u cijelom svijetu. NAJDRAŽA SLASTICA 

NAJDRAŽA SLASTICA

Najviše košta u Dubrovniku, a onda u Krku, Zadru i Splitu. Direkt u potrazi za najskupljom kuglicom sladoleda u Zagrebu. Košta 2,80 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sapuna li mu premijer dasku najavom poreznih reformi i ukidanjem prireza, i je li to zapravo obračun premijera Andreja Plenkovića s političkim protivnicima, razgovarali smo večeras sa splitskim gradonačelnikom Ivicom Puljkom koji se uživo javio u RTL Direkt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sapuna li vam premijer dasku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova je odluka slična promjeni Izbornog zakona kojom jedna čovjek, premijer, mijenja nešto zbog osjećaja super moći, a ne zbog analiza, razgovora ili pregovora. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A to je trebao napraviti s čelnicima gradova, da vidimo kako možemo rasteretiti građane, ali da ih s druge strane ne opteretimo. Rezultat reforme, kako je najavljen, biti će takav da će građani imati manje novca, a HDZ-ova blagajna više.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slažete se onda da vam sapuna dasku?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao bih da je to obračun premijera s oporbenim gradonačelnicima iz tri najveća grada koji nisu HDZ-ve opcije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To nije plod nikakve analize, želje za rasterećenjem građanima ili povećanjem plaće jer je država najavila da će uzeti na drugom mjestu, povećanjem trošarine. Svaki put kad HDZ radi reforme, izgube građani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurno ste čuli detalje poreznog plana koje je objasnio premijer - ukinete prirez ali onda sami odredite kolika je stopa porezan na dohodak. Ima li mjesta za porezno rasterećenje plaća u Splitu?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Gradovi moraju financirati osnovne stvari kao što su sport, kultura, financiranje vrtića... A infrastruktura gradova je u vrlo loše stanju i to treba financirati iz nekih prihoda i ono što je trebalo napraviti - mi smo planirali prihode i projekte i sad Vlada dolazi s rješenjima koja zaista nisu dobra i koja nisu s nikim diskutirana. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan od razloga zašto u Hrvatskoj nema investitora je taj što dovodimo investitore u situaciju da će jedan pojedinac, koji se igra moći, promijeniti poreze i planove.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Kako netko može planirati dugoročni razvoj?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vas Vlada dovela u nemoguću poziciju? Što ćete napraviti, hoćete li manje novca gradu ili građanima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tek ćemo vidjeti konačni prijedlog, ako će trebati prilagodit ćemo se, ali izgubit će građani. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kad HDZ nešto mijenja, kad jedan čovjek odlučuje o svemu, nikad u povijesti nije bilo dobro, pa ni sad.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Građani će ispaštati, trudit ćemo se, bit ćemo racionalni, da bismo mogli uštedjeti nešto za razvoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije u redu da se tako, bez diskusije s nama o tome kako mi želimo razvijati gradove, da se tako nas tretira.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Split ima drugi najveći prirez u Hrvatskoj od 15 posto. Što bi za grad značilo ukidanje prireza i bi li to za građane značilo poskupljenja?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To je oko 12 milijuna eura ili 90 milijuna kuna, a samo za sport u Splitu trošimo 100 milijuna kuna i to za predškolski odgoj, potom za HNK 60 milijuna, za subvencije prometa 60 milijuna</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To su sve veliki iznosi. Split je zanemaren u povijesti, naša je infrastruktura izuzetno loša, trebamo u nju ulagati, a neke stvari možemo financirati iz drugih izbora kao što su fondovi. Druge ne možemo kao što su gradnja cesta i garaža.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Radi ćemo sve da se ne dovodi povećavanje cijena, ali ako Vlada bude inzistirala na ovakvoj situaciji izanalizirat ćemo sve što je moguće da se građanima što je moguće manje smanjio kvaliteta servisa koji im pružamo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali građani trebaju znati da uštede i gdje im se mogu povećati plaće, kad bi HDZ smanjio državni aparat, napravio prave reforme, a ne ova kozmetika kao da im nešto daje, a s druge strane puno više uzima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U konačnici će građani imati manje, a HDZ puno više.</para>

O ukidanju prireza u gradovima: To radi jedan čovjek, premijer, zbog osjećaja super moći. Građani će izgubiti' Kaže da je ta odluka slična promjeni Izbornog zakona kojom jedna čovjek, premijer, mijenja nešto bez analiza, razgovora ili pregovora: &apos;To nije plod nikakve analize, želje za rasterećenjem građanima ili povećanjem plaće jer je država najavila da će uzeti na drugom mjestu, povećanjem trošarine&apos; Sapuna li mu premijer dasku najavom poreznih reformi i ukidanjem prireza, i je li to zapravo obračun premijera Andreja Plenkovića s političkim protivnicima, razgovarali smo večeras sa splitskim gradonačelnikom Ivicom Puljkom koji se uživo javio u RTL Direkt.Sapuna li vam premijer dasku?Ova je odluka slična promjeni Izbornog zakona kojom jedna čovjek, premijer, mijenja nešto zbog osjećaja super moći, a ne zbog analiza, razgovora ili pregovora. A to je trebao napraviti s čelnicima gradova, da vidimo kako možemo rasteretiti građane, ali da ih s druge strane ne opteretimo. Rezultat reforme, kako je najavljen, biti će takav da će građani imati manje novca, a HDZ-ova blagajna više.Slažete se onda da vam sapuna dasku?Rekao bih da je to obračun premijera s oporbenim gradonačelnicima iz tri najveća grada koji nisu HDZ-ve opcije.To nije plod nikakve analize, želje za rasterećenjem građanima ili povećanjem plaće jer je država najavila da će uzeti na drugom mjestu, povećanjem trošarine. Svaki put kad HDZ radi reforme, izgube građani.Sigurno ste čuli detalje poreznog plana koje je objasnio premijer -  ukinete prirez ali onda sami odredite kolika je stopa porezan na dohodak. Ima li mjesta za porezno rasterećenje plaća u Splitu?Gradovi moraju financirati osnovne stvari kao što su sport, kultura, financiranje vrtića... A infrastruktura gradova je u vrlo loše stanju i to treba financirati iz nekih prihoda i ono što je trebalo napraviti - mi smo planirali prihode i projekte i sad Vlada dolazi s rješenjima koja zaista nisu dobra i koja nisu s nikim diskutirana. Jedan od razloga zašto u Hrvatskoj nema investitora je taj što dovodimo investitore u situaciju da će jedan pojedinac, koji se igra moći, promijeniti poreze i planove. Kako netko može planirati dugoročni razvoj?Je li vas Vlada dovela u nemoguću poziciju? Što ćete napraviti, hoćete li manje novca gradu ili građanima?Tek ćemo vidjeti konačni prijedlog, ako će trebati prilagodit ćemo se, ali izgubit će građani. Kad HDZ nešto mijenja, kad jedan čovjek odlučuje o svemu, nikad u povijesti nije bilo dobro, pa ni sad.Građani će ispaštati, trudit ćemo se, bit ćemo racionalni, da bismo mogli uštedjeti nešto za razvoj. Nije u redu da se tako, bez diskusije s nama o tome kako mi želimo razvijati gradove, da se tako nas tretira.Split ima drugi najveći prirez u Hrvatskoj od 15 posto. Što bi za grad značilo ukidanje prireza i bi li to za građane značilo poskupljenja?To je oko 12 milijuna eura ili 90 milijuna kuna, a samo za sport u Splitu trošimo 100 milijuna kuna i to za predškolski odgoj, potom za HNK 60 milijuna, za subvencije prometa 60 milijunaTo su sve veliki iznosi. Split je zanemaren u povijesti, naša je infrastruktura izuzetno loša, trebamo u nju ulagati, a neke stvari možemo financirati iz drugih izbora kao što su fondovi. Druge ne možemo kao što su gradnja cesta i garaža.Radi ćemo sve da se ne dovodi povećavanje cijena, ali ako Vlada bude inzistirala na ovakvoj situaciji izanalizirat ćemo sve što je moguće da se građanima što je moguće manje smanjio kvaliteta servisa koji im pružamo. Ali građani trebaju znati da uštede i gdje im se mogu povećati plaće, kad bi HDZ smanjio državni aparat, napravio prave reforme, a ne ova kozmetika kao da im nešto daje, a s druge strane puno više uzima. U konačnici će građani imati manje, a HDZ puno više. Puljak u direktu 

Puljak u direktu

O ukidanju prireza u gradovima: To radi jedan čovjek, premijer, zbog osjećaja super moći. Građani će izgubiti'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. </para><hmn:image id="f1409802-fe36-11ed-a385-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. </para><hmn:image id="fa473a82-fe36-11ed-b5b1-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." </para><hmn:article id="5d3b9ca8-fad8-11ed-8d66-da9230f0d668" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. </para><hmn:image id="13d5e124-fe37-11ed-aff6-de3ea319bc28" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.</para><hmn:image id="74169f38-fe37-11ed-bc40-4273386ae04c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati: </para><hmn:video id="3d675b1e-fe30-11ed-b983-de3ea319bc28"/>

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...' Maturanti 4. B razreda odlučili su da je prof. Lovrić bio toliko dobar da je zaslužio ono najbolje s ražnja. Profesora zovu Zoki Legenda i Doktor Zoki, a i roditelji dijele isto mišljenje Naprtili su ražanj na ramena i ležerno se uz pjesmu ušetali u školu. A onda su prošli hodnicima do svog razreda i unijeli pečenog odojka. Profesori su zijevnuli, ali postali su dio plana i u zbornicu pohitali po prof. Zorana Lovrića. Nisu mu odali tajnu, ali su se gušili u smijehu, te poslali ga u njegov 4. B razred. "Iznijeli su iz učionice odojka, ja sam bio u šoku, nisam znao što napraviti, još je trajala nastava", govori nam prof. Lovrić o susretu s pečenim odojkom. Njegov razred, maturanti Srednje strukovne škole Velika Gorica, odlučili su svog razrednika gospodski počastiti jer u četiri godine on je među njima zaslužio nadimak "Zoki Legenda". "Bio sam bez teksta, suze su krenule! Ušli smo u razred na 15 minuta, zamolio sam ih ipak da ne radimo nered po školi. Pa smo iznijeli odojka do parka i počastili se", smije se razrednik i prepričava o najoriginalnijem daru koji je ikad dobio. Naišli su umirovljenici, pa i radnici "Čistoće", sve su ih pozvali na gozbu, bili su široke ruke, a tko bi odolio pečenom prasencetu pa su se i oni pridružili. "Pripremili su i noževe, vilice, piće... 'Riješili' smo odojka, a onda su moji dečki sve za sobom pospremili", s posebnim ponosom primjećuje razrednik kakve je mladiće odgojio i koji paze da iza sebe ne ostave nered. Pitamo, kakve je mladiće iznio iz škole i kako bi ih opisao u tri riječi, a on bez zadrške kaže: "Oni su ekipa, braća, družba! Posebni su to dečki s velikim srcem, jako se daju jedan za drugoga, baš kako sam ih četiri godine učio." Sjeća se, kad su stigli u prvi razred bili su izgubljeni, baš kao svaki drugi školarac u srednjoj školi. A on je radio na tome da ih međusobno spoji, da izgrade odnose zajedništva i da budu solidarni jedan prema drugom, prijatelj u nevolji i dobar kolega. "Mislim da sam nešto napravio, ti mladići znaju što su vrijednosti, pripremao sam ih da će doći dan kad će izaći iz sigurnog zaleđa roditeljskog doma, da će ući u realan sektor, svijet rada koji je grublji. Da onda trebaju biti podrška jedan drugom, a to se uči dok su mladi", govori ovaj profesor koji ne skriva ponos na svoj razred. U njemu su 21 mladić iz Velike Gorice, Zagreba i okolnih sela. Oni su pečenim odojkom dali do znanja što misle o svom razredniku, ali posebno su ga dodirnule poruke roditelja koje je primio. Kaže, suze su krenule kad ih je čitao."Poštovani profesore, rijetko se nađe profesor kojeg učenici tako zavole od prvog dana… Nikad u ove četiri godine nisam slušala ništa osim 'Zoki legenda…' Zbog vas je Toni volio tu školu…. A meni je samo to bilo važno do kraja dana. Ponosna sam jer smo vama danas dočekali ove divne mlade ljude, vala na svemu i sretno", bila je samo jedna od poruka roditelja razredniku na kraju srednje škole njihovih sinova.I da, poseban je odnos s njima imao, kaže da su imali zajedničke WhatsApp i Snapchat grupe, on je kao profesor  išao prema svojim učenicima, htio im je biti bliži, a u tome je i uspio."Nisam se udaljavao od njih, nego sam ih pokušao razumjeti. Uvijek sam među njima poticao argumentiranu raspravu i govorio im – možemo raspravljati, ali daj mi argumente! Poseban je to razred i jako sam ponosan na njih", govori nam profesor Lovrić.U školi radi 12 godina, ali kaže nikad nije doživio nešto ovako emotivno, a za odojka ispaljuje: "Nešto najoriginalnije što je ova škola, ma Velika Gorica, doživjela!"Pogledajte kako je izgledalo unošenje odojka u školu o kojem će se još dugo pričati:  ORIGINALAN POKLON 

ORIGINALAN POKLON

VIDEO Maturanti razrednika iznenadili pečenjem: 'Bio sam bez teksta, suze su krenule. Oni su ekipa, braća...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:<hmn:linebreak/>" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz Zagreba</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Glavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="243b1384-fc90-11ed-823d-da9230f0d668"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske Labin</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi.</para>

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?' Vodimo vas u rasprodanu zagrebačku Arenu, ne na nastup neke glazbene zvijezde nego na duhovni koncert &quot;Progledaj srcem&quot;. Na sedmo ovakvo okupljanje stiglo je 17 tisuća ljudi, a što ih je tamo dočekalo i kakva je atmosfera provjerila je reporterka RTL-a Danas Ružica Đukić Svatko od ljudi koji su danas došli u zagrebačku Arenu ima svoj osobni razlog zašto je danas tu. I svi imaju zajednički. Osnažiti vjeru i približiti se Bogu. Mnogi su ga , kažu, najbolje upoznali u nevolji i zato je danas u Areni bilo i puno suza.Uplakana Jelena Grčić iz Njemačke kaže nam:" Jednom sam bila ljuta na Boga i onda sam rekla: Bože, ako postojiš učini čudo. Neka mi kucne, ne znam, leptirić o staklo. U tom trenutku mi se upalio iPAD i u pozadini je bio Isus. Onda sam mislila da sam umislila nešto, a znam da nisam"" Ja imam neko društvo, svi katolici ali kao ne vjeruju. I oni me ismijavaju što sam ja otišao ovdje i što sam platio kartu. A ja velim ovako njima: Pa ja sam tri puta zaspao za volanom. Zaspao! I ostao živ. Ko' me je spasio?!", kaže nam Stojan Galić iz ZagrebaGlavna zvijezda dana bio je, po mnogima kontroverzni, glumac Jim Caviezel najpoznatiji po ulozi Pasije ali njegov se nastup nije smjelo snimati. No na događanju se moglo i ispovjediti. Uvjeti nisu idealni, ali, izgleda, to ne smeta ni svećenicima ni vjernicima."Lijepo je ispovijedati. Lijepo je vidjeti da milost Božja djeluje, da su ljudi zadovoljni, sretni, da su oslobođeni od tereta i super. Ja sam baš zadovoljan", kaže nam vlč. Blaž Bošnjaković, župnik Župe Gospe Fatimske LabinMario Klarić iz, Krila Jesenice kaže da bi mogao pješke do doma.Vjernici su posebno bili oduševljeni nastupom fratra sa Svetog Duha."Ovo je jedan veliki znak da ljudi traže Boga, a na nama je odgovornost svećenicima i proslaviteljima da pomognemo da ljudi dožive toga Boga koji je živ koji je ljubav, a to današnjem čovjeku treba više nego išta, a vidimo i po odazivu da ga ljudi traže", kaže nam fra Stjepan Brčina.Danas ga je u Areni našlo 17 000 ljudi, u zajedništvu, molitvi i pjesmi. 'progledaj srcem' 

'progledaj srcem'

Duhovni spektakl rasprodao Arenu: 'Neki me ismijavaju jer sam tu, ali tko me je spasio kad sam zaspao za volanom?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave.</para>

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića Smeđi medvjed na Crvenom je popisu ugroženih životinja te je strogo zaštićen Zakonom o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama Carinici su zaustavili automobil lovaca koji su se vraćali iz Like, a kada su pregledali njihov prtljažnik imali su što i vidjeti: U prtljažniku su pronašli mrtvog smeđeg medvjeda, Zakonom zaštićenu životinju.Naime, carinici su muškarce zaustavili kod mjesta Ružić i pitali imaju li što u vozilu. "Izjavili su da se vraćaju iz lova u Lici te da u vozilu posjeduju ustrijeljenog srndaća za kojeg na uvid carinskim službenicima predočavaju Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova s lovišta izdanu od ovlaštenika prava lova". Međutim, carinici su posumnjali da krijumčare neprijavljenu robu i otvorili prtljažnik pa su osim srndaća u plastičnoj kadi uočili i smeđeg medvjeda."Predmetna životinja se nalazi na Crvenom popisu ugroženih životinja Hrvatske te je ista u Republici Hrvatskoj strogo zaštićena životinja temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama i predstavlja vrstu kojom se gospodari sukladno Zakonu o lovstvu odnosno Planu gospodarenja koje vodi nadležno Ministarstvo poljoprivrede. O svemu navedenom su izviješteni policijski službenici radi provođenja daljnjih ispitnih radnji", priopćili su iz Carinske uprave. USTRIJELILI I SRNDAĆA 

USTRIJELILI I SRNDAĆA

Lovci ubili zakonom zaštićenog smeđeg medvjeda i pokušali ga prokrijumčariti u prljažniku. Pali kod Ružića

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iza vrata malene garaže u kući učenice Mije Levačić (12) iz Čakovca nastaje prava mirisna čarolija. I to u njenoj režiji . Još prije tri godine odlučila je da želi napraviti vlastiti parfem, a iako je riječ o ozbiljnom pothvatu način na koji je došla do same ideje ipak odaje njezine godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Pošto sam vidjela poznate Youtubere, TikTokere i to i ja sam dobila ideju zašto ja ne bih imala svoj, ali nisam imala taj novac pa sam odlučila šparati i šparati i kako su godine prolazile tako sam skupila dovoljno novca i krenula sam u proizvodnju parfema", kazala nam je Mia.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cijeli proces od ideje do realizacije trajao je gotovo godinu dana. Htjela je kreirati lagani miris za sve uzraste, a najviše problema zadala joj je sama izrada te mirisne tekućine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najzahtjevnije je stavljati alkohol i smjesu parfema jer se treba mjeriti da ne bi bilo previše ili premalo - to je najstresnije. Ali nakon nekog vremena krenuli smo filtrirati parfem i puniti ga u bočice", podijelila je s nama 12-godišnja učenica.</para><hmn:article id="06589d7e-bd2e-11ed-8ad0-3efb266025fc" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak u cijelu avanturu nije se upustila potpuno sama jer njezin je otac iskusni parfumer koji je i sam ljubav prema parfemima naslijedio od majke. Osim što godinama proizvodi luksuzne mirise, 2020. postao je i vlasnikom Guinnessovog rekorda za najveću bočicu parfema na svijetu. Sada je sretan što svoje znanje ima kome prenijeti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mia od samog početka do kraja uči cjelokupni proces kreiranja parfema od punjenja, kreacija do odabira kutija, bočica, imena, esencija tako da sam izuzetno ponosan na nju što će nadam se nastaviti moj posao", kazao nam je njezin otac Dejan Levačić koji je također kreator Parfema.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako to učini bit će jedna od rijetkih - jer radi se o pozivu za koji se u Hrvatskoj odlučuje mali broj ljudi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imate velike troškove, puno odricanja, puno vremena izuzetno male serije. Zaista nam je Europa veliko tržište dok Hrvatska jako mali postotak", dodao je Levačić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako prepreke postoje, oboje kažu. ljubav je ono što ih pokreće. Međutim za uspjeh je potrebno i stalno usavršavanje pa ako se odluči postati profesionalkom, Miju čeka i stručno obrazovanje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Volje joj svakako ne manjka, a da nastavi istim tempom tjerat će ju san da svoje mirisne radove jednog dana izloži i na najvećim svjetskim natjecanjima parfumera.</para>

Mala Međimurka proizvela vlastiti parfem: 'Trajalo je godinu dana. Htjela sam kreirati lagani miris za sve uzraste' Mia je učenica šestog razreda. Iz Čakovca je, ima 12 godina, a već je proizvela vlastiti parfem. Pomogao joj je otac koji je je u Guinnessevoj knjizi rekorda za najveću bočicu parfema. Saznali smo kako je mlada međimurka postane uspješna inovatorica, koji su joj izazovi te što planira u budućnosti Iza vrata malene garaže u kući učenice Mije Levačić (12) iz Čakovca nastaje prava mirisna čarolija. I to u njenoj režiji . Još prije tri godine odlučila je da želi napraviti vlastiti parfem, a iako je riječ o ozbiljnom pothvatu način na koji je došla do same ideje ipak odaje njezine godine."Pošto sam vidjela poznate Youtubere, TikTokere i to i ja sam dobila ideju zašto ja ne bih imala svoj, ali nisam imala taj novac pa sam odlučila šparati i šparati i kako su godine prolazile tako sam skupila dovoljno novca i krenula sam u proizvodnju parfema", kazala nam je Mia.Cijeli proces od ideje do realizacije trajao je gotovo godinu dana. Htjela je kreirati lagani miris za sve uzraste, a najviše problema zadala joj je sama izrada te mirisne tekućine."Najzahtjevnije je stavljati alkohol i smjesu parfema jer se treba mjeriti da ne bi bilo previše ili premalo - to je najstresnije. Ali nakon nekog vremena krenuli smo filtrirati parfem i puniti ga u bočice", podijelila je s nama 12-godišnja učenica.Ipak u cijelu avanturu nije se upustila potpuno sama jer njezin je otac iskusni parfumer koji je i sam ljubav prema parfemima naslijedio od majke. Osim što godinama proizvodi luksuzne mirise, 2020. postao je i vlasnikom Guinnessovog rekorda za najveću bočicu parfema na svijetu. Sada je sretan što svoje znanje ima kome prenijeti."Mia od samog početka do kraja uči cjelokupni proces kreiranja parfema od punjenja, kreacija do odabira kutija, bočica, imena, esencija tako da sam izuzetno ponosan na nju što će nadam se nastaviti moj posao", kazao nam je njezin otac Dejan Levačić koji je također kreator Parfema.Ako to učini bit će jedna od rijetkih - jer radi se o pozivu za koji se u Hrvatskoj odlučuje mali broj ljudi."Imate velike troškove, puno odricanja, puno vremena izuzetno male serije. Zaista nam je Europa veliko tržište dok Hrvatska jako mali postotak", dodao je Levačić.Iako prepreke postoje, oboje kažu. ljubav je ono što ih pokreće. Međutim za uspjeh je potrebno i stalno usavršavanje pa ako se odluči postati profesionalkom, Miju čeka i stručno obrazovanje.Volje joj svakako ne manjka, a da nastavi istim tempom tjerat će ju san da svoje mirisne radove jednog dana izloži i na najvećim svjetskim natjecanjima parfumera. inovatorica od 12 godina 

inovatorica od 12 godina

Mala Međimurka proizvela vlastiti parfem: 'Trajalo je godinu dana. Htjela sam kreirati lagani miris za sve uzraste'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Troje starijih pacijenata poginulo je u utorak u požaru u austrijskoj bolnici u blizini Beča, izvijestile su lokalne zdravstvene vlasti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Plamen je izbio na odjelu na trećem katu bolnice Landesklinikum Mödling u blizini Beča.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istražitelji pretpostavljaju da je uzrok bila cigareta. Pomoć je stigla prekasno da bi spasila trojicu muškaraca na odjelu, rekao je Matthias Hofer, glasnogovornik pokrajinske zdravstvene agencije (LGA), a prenijela novinska agencija APA.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Po riječima glasnogovornika policije, tragovi upućuju na to da je tinjajuća vatra krenula s kreveta 75-godišnjeg pacijenta za kojeg se znalo da je strastveni pušač. Tehnički kvar kao uzrok požara nije utvrđen, rečeno je.</para><hmn:article id="3449d65c-cedc-11ed-94c2-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Muškarac i još dvoje pacijenata na odjelu, u dobi od 78 i 81 godinu, smrtno su stradali. Jedna žena zadobila je lakše ozljede. U početku se pretpostavljalo da je oko 20 osoba lakše ozlijeđeno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vatrogasne službe angažirale su 170 vatrogasaca koji su nakon oko dva sata ugasili požar i završili posao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oko 90 pacijenata je moralo biti prebačeno, a operacije u bolnici su otkazane za taj dan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Landesklinikum Mödling ima gotovo 340 kreveta i svake godine ambulantno liječi oko 34.000 pacijenata.</para>

Troje mrtvih u požaru u austrijskoj bolnici: Pretpostavlja se da ga je uzrokovala cigareta Istražitelji pretpostavljaju da je uzrok bila cigareta. Pomoć je stigla prekasno da bi spasila trojicu muškaraca na odjelu, rekao je Matthias Hofer, glasnogovornik pokrajinske zdravstvene agencije  Troje starijih pacijenata poginulo je u utorak u požaru u austrijskoj bolnici u blizini Beča, izvijestile su lokalne zdravstvene vlasti.Plamen je izbio na odjelu na trećem katu bolnice Landesklinikum Mödling u blizini Beča.Istražitelji pretpostavljaju da je uzrok bila cigareta. Pomoć je stigla prekasno da bi spasila trojicu muškaraca na odjelu, rekao je Matthias Hofer, glasnogovornik pokrajinske zdravstvene agencije (LGA), a prenijela novinska agencija APA.Po riječima glasnogovornika policije, tragovi upućuju na to da je tinjajuća vatra krenula s kreveta 75-godišnjeg pacijenta za kojeg se znalo da je strastveni pušač. Tehnički kvar kao uzrok požara nije utvrđen, rečeno je.Muškarac i još dvoje pacijenata na odjelu, u dobi od 78 i 81 godinu, smrtno su stradali. Jedna žena zadobila je lakše ozljede. U početku se pretpostavljalo da je oko 20 osoba lakše ozlijeđeno.Vatrogasne službe angažirale su 170 vatrogasaca koji su nakon oko dva sata ugasili požar i završili posao.Oko 90 pacijenata je moralo biti prebačeno, a operacije u bolnici su otkazane za taj dan.Landesklinikum Mödling ima gotovo 340 kreveta i svake godine ambulantno liječi oko 34.000 pacijenata. Kod Beča 

Kod Beča

Troje mrtvih u požaru u austrijskoj bolnici: Pretpostavlja se da ga je uzrokovala cigareta

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najmanje su tri osobe ozlijeđene u Toskani u utorak nakon što je školski autobus sletio s ceste i survao se više od 100 metara duboko u provaliju u šumovitom području, navodi se u izvješćima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vatrogasci su izvijestili da je ozlijeđena jedna odrasla osoba i dvoje tinejdžera u nesreći koja se dogodila u blizini Massa-Carrare. Ozlijeđeni su prebačeni u bolnicu spasilačkim helikopterom. Ozlijeđeni muškarac vozač je autobusa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na fotografijama s mjesta nesreće moglo se vidjeti kako se autobus zaustavio među drvećem i granama na padini.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spasioci iz gorske službe spašavanja i vatrogasci spustili su se do autobusa.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="2d80825a-fd6f-11ed-8262-de3ea319bc28"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema novinama Corriere della Sera, vozač autobusa rekao je spasiocima da ga je zaslijepilo sunce i da je izgubio kontrolu nad vozilom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U autobusu se u trenutku nesreće nalazilo dvadeset osoba, od kojih su većina bili učenici tinejdžerske dobi na putu prema svojim domovima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vozač je najprije bio zarobljen u vozilu, no spasioci su ga oslobodili, iako je zadobio ozbiljne ozljede zbog kojih je završio u bolnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Većina učenika zadobila je lakše ozljede te im je pružena zdravstvena pomoć na mjestu događaja.</para>

Školski bus u Italiji sletio u 100 metara duboku provaliju: Vozača zaslijepilo sunce, troje ozlijeđenih U autobusu se u trenutku nesreće nalazilo dvadeset osoba, od kojih su većina bili učenici tinejdžerske dobi na putu prema svojim domovima. Vozač je najprije bio zarobljen u vozilu, no spasioci su ga oslobodili, iako je zadobio ozbiljne ozljede zbog kojih je završio u bolnici. Najmanje su tri osobe ozlijeđene u Toskani u utorak nakon što je školski autobus sletio s ceste i survao se više od 100 metara duboko u provaliju u šumovitom području, navodi se u izvješćima.Vatrogasci su izvijestili da je ozlijeđena jedna odrasla osoba i dvoje tinejdžera u nesreći koja se dogodila u blizini Massa-Carrare. Ozlijeđeni su prebačeni u bolnicu spasilačkim helikopterom. Ozlijeđeni muškarac vozač je autobusa.Na fotografijama s mjesta nesreće moglo se vidjeti kako se autobus zaustavio među drvećem i granama na padini.Spasioci iz gorske službe spašavanja i vatrogasci spustili su se do autobusa.Prema novinama Corriere della Sera, vozač autobusa rekao je spasiocima da ga je zaslijepilo sunce i da je izgubio kontrolu nad vozilom.U autobusu se u trenutku nesreće nalazilo dvadeset osoba, od kojih su većina bili učenici tinejdžerske dobi na putu prema svojim domovima.Vozač je najprije bio zarobljen u vozilu, no spasioci su ga oslobodili, iako je zadobio ozbiljne ozljede zbog kojih je završio u bolnici.Većina učenika zadobila je lakše ozljede te im je pružena zdravstvena pomoć na mjestu događaja. U TOSKANI 

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko ...

Najčitanije

Što se to kuha na Kosovu, i kako to pomaže Aleksandru Vučiću? Direkt u Zvečanu

Hrvati su na produženom vikendu. Provjerili smo što se može iduće spojiti i tko ima više godišnjeg od nas

Silva, Durga, Surya... Upoznajte sve brojniju nepalsku dijasporu: 'Minimalac kod nas je 100, 150 eura'

Pulski gradonačelnik zabranio koncert, a sad ga snimili na narodnjacima: 'Imate i video gdje pjevam talijanske canzone'

Pulski gradonačelnik zabranio koncert, a sad ga snimili na narodnjacima: 'Imate i video gdje pjevam talijanske canzone'

Još iz rubrike

Jakovina o Danu državnosti: 'Može se reći da ga je za sebe izglasao HDZ, 25. lipnja je bio logičniji datum'

Kakve veze imaju Sisak i Pag, Kutina i Vir? Nikakve, ali su u istoj izbornoj jedinici. Direkt o izbornim besmislicama

Naš proslavljeni pijanist rasprodao dvoranu u New Yorku: Pogledajte kako je Maksim Mrvica osvojio Amerikance

Više s weba

Pročitajte još

Što je Dan državnosti, što neovisnosti i što se uopće na koji dan dogodilo? Direkt razriješio konfuziju

Zoran Kesić za Direkt: 'Nacionalisti Srbi i nacionalisti Hrvati su vrlo bliski. Slični su im narativ, pjesme i kletve'

Najviše košta u Dubrovniku, a onda u Krku, Zadru i Splitu. Direkt u potrazi za najskupljom kuglicom sladoleda u Zagrebu. Košta 2,80 eura

O ukidanju prireza u gradovima: To radi jedan čovjek, premijer, zbog osjećaja super moći. Građani će izgubiti'

Pročitajte još

Što je Dan državnosti, što neovisnosti i što se uopće na koji dan dogodilo? Direkt razriješio konfuziju

Zoran Kesić za Direkt: 'Nacionalisti Srbi i nacionalisti Hrvati su vrlo bliski. Slični su im narativ, pjesme i kletve'

Najviše košta u Dubrovniku, a onda u Krku, Zadru i Splitu. Direkt u potrazi za najskupljom kuglicom sladoleda u Zagrebu. Košta 2,80 eura

O ukidanju prireza u gradovima: To radi jedan čovjek, premijer, zbog osjećaja super moći. Građani će izgubiti'

Više s weba