Hrvatska

Svijet

Crna kronika

Sport

Vrijeme

TV Raspored

Video

Impressum

Uvjeti korištenja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti poslovanja

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li štrajk stvarno završio - ili ćemo se u smeću probuditi i sutra ujutro: Ivan Skorin bio je dvorištu zagrebačke Čistoće. Nema buke motora, kamioni nisu krenuli. Više informacija u prilogu…</para><hmn:video id="2fffb7a4-9cf7-11ed-aca0-f69cfb5957fb"/>

Stigli su na posao, provukli karticu i ostali ispred Čistoće Naš reporter javio se ispred dvorišta zagrebačke Čistoće. Hoćemo li se ujutro probuditi s još više smeća? Je li štrajk stvarno završio - ili ćemo se u smeću probuditi i sutra ujutro: Ivan Skorin bio je dvorištu zagrebačke Čistoće. Nema buke motora, kamioni nisu krenuli. Više informacija u prilogu… direkt s trećom smjenom 

RTL VPN Stream BCK 5h-2023-01-25 22-23-26-13.JPG

Bi li Bandić brže riješio problem sa Čistoćom? Za Direkt govore Kalinić i Macan

Zastupnice žustro u Direktu: 'U Saboru su izgovarane rečenice kao: Imaš li ti svog crnčića?'

RTL Direkt

Naš reporter javio se ispred dvorišta zagrebačke Čistoće. Hoćemo li se ujutro probuditi s još više smeća?

Stigli su na posao, provukli karticu i ostali ispred Čistoće

direkt s trećom smjenom

Članak

Danas.hr

Postroll

Preroll

RTL VPN Stream BCK 5h-2023-01-25 22-23-26-13.JPG 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon današnjeg glasanja Sabor odlazi na uskrsnu stanku, no prava predstava odvijala se sinoć u Sabornici tijekom rasprave o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koju je priredio Mostov Nikola Grmoja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Dogodilo se to nakon što je izrazio nezadovoljstvo jer Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav već dva mjeseca ne daje tumačenje kada se oduzima riječ zastupniku. Iako mu je predsjedavajući oduzeo riječ - nije želio napustiti govornicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati.</para><hmn:video id="e62fe430-cfcf-11ed-a847-96b65086f343"/>

RTL Danas donosi snimku o kojoj bruji cijeli Sabor. Pogledajte kako saborska straža izvodi Grmoju!  Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Nakon današnjeg glasanja Sabor odlazi na uskrsnu stanku, no prava predstava odvijala se sinoć u Sabornici tijekom rasprave o izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koju je priredio Mostov Nikola Grmoja.Saborske kamere prekinule su snimanje, no RTL Danas donosi ekskluzivnu snimku. Na njoj se vidi kako Grmoja pruža otpor saborskoj straži i na koncu, u pratnji - napušta sabornicu. Dogodilo se to nakon što je izrazio nezadovoljstvo jer Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav već dva mjeseca ne daje tumačenje kada se oduzima riječ zastupniku. Iako mu je predsjedavajući oduzeo riječ - nije želio napustiti govornicu.Više pogledajte u RTL-u Danas od 19 sati. PRAVA PREDSTAVA 

PRAVA PREDSTAVA

RTL Danas donosi snimku o kojoj bruji cijeli Sabor. Pogledajte kako saborska straža izvodi Grmoju! 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osmogodišnja djevojčica, za koju se sumnja da ju je otac godinama držao zaključanu u stanu u Beogradu i to u kadi, ima samo deset kilograma, pohranjena je i ne može ni stajati na nogama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ona je i dalje u Sveučilišnoj klinici za djecu Tiršova gdje danonoćno paze na nju, a njeni zdravstveni nalazi ispod su normalne. Kako donosi <ulink url="https://www.blic.rs/vesti/hronika/cim-joj-pride-musko-ona-pocne-da-place-devojcica-koju-je-otac-drzao-zatocenu-jos-uvek/dcx81mt">Blic</ulink>, djevojčica je povučena, tiha i ne priča puno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ima osam godina i samo 10 kilograma. Premršava je za svoje godine. Ne može ni stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali sve to govori vrlo tiho. Neke riječi i rečenice izgovara vrlo nerazgovijetno ili ih uopće ne zna izgovoriti", rekao je izvor za Blic. </para><hmn:article id="574ffcf8-cdfb-11ed-926a-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema njegovim riječima, ono što izaziva jezu je što malenu ne mogu pregledati kirurzi jer čim vidi muškarca počne plakati i braniti se. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Diže ruke kao da se brani, drži se za trbuh i neprestano plače čim joj priđe muška osoba", naveo je izvor i dodao da će s njom raditi psiholozi i da će trebati dosta vremena da se oporavi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njenom ocu Urošu P. danas je određen pritvor od 30 dana po svim točkama koje postoje u srbijanskom zakonu pa tako i zbog opasnosti od bijega, mogućnost ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela...</para><hmn:article id="06f4bf70-cd45-11ed-8807-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na prvom saslušanju branio se šutnjom i navodno je izgovorio samo jednu rečenicu kojom se pokušao opravdati i to da je duže vrijeme uzimao drogu i alkohol. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjetimo, regiju je potresla priča o beogradskoj djevojčici koju je policija pronašla u vrlo teškom stanu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za nju su doznali kada je Uroševa partnerica stigla na policiju, prijavila da ju je on udario u glavu i slomio nos, a onda je otkrila i da godinama drži kćer kao robinju. Uroš je nekoliko dana bježao od policije, a onda su ga našli u jednom beogradskom stanu. Djevojčicu su odveli u bolnicu i bila je vidno zapuštena i izgladnjela.</para>

Malena, koju je otac držao u kadi, u užasnom je stanju: 'Čim vidi muškarca počne plakati i braniti se' Kirurzi je ne mogu ni pregledati jer se djevojčica boji, ima samo 10 kilograma je ne može stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali govori vrlo tiho. S njom će raditi psiholozi i u bolnici smatraju da će trebati dosta vremena da se oporavi Osmogodišnja djevojčica, za koju se sumnja da ju je otac godinama držao zaključanu u stanu u Beogradu i to u kadi, ima samo deset kilograma, pohranjena je i ne može ni stajati na nogama. Ona je i dalje u Sveučilišnoj klinici za djecu Tiršova gdje danonoćno paze na nju, a njeni zdravstveni nalazi ispod su normalne. Kako donosi Blic, djevojčica je povučena, tiha i ne priča puno."Ima osam godina i samo 10 kilograma. Premršava je za svoje godine. Ne može ni stajati na nogama. Zna reći ime i prezime, traži čokoladu, ali sve to govori vrlo tiho. Neke riječi i rečenice izgovara vrlo nerazgovijetno ili ih uopće ne zna izgovoriti", rekao je izvor za Blic. Prema njegovim riječima, ono što izaziva jezu je što malenu ne mogu pregledati kirurzi jer čim vidi muškarca počne plakati i braniti se. "Diže ruke kao da se brani, drži se za trbuh i neprestano plače čim joj priđe muška osoba", naveo je izvor i dodao da će s njom raditi psiholozi i da će trebati dosta vremena da se oporavi.Njenom ocu Urošu P. danas je određen pritvor od 30 dana po svim točkama koje postoje u srbijanskom zakonu pa tako i zbog opasnosti od bijega, mogućnost ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od ponavljanja kaznenog djela...Na prvom saslušanju branio se šutnjom i navodno je izgovorio samo jednu rečenicu kojom se pokušao opravdati i to da je duže vrijeme uzimao drogu i alkohol. Podsjetimo, regiju je potresla priča o beogradskoj djevojčici koju je policija pronašla u vrlo teškom stanu. Za nju su doznali kada je Uroševa partnerica stigla na policiju, prijavila da ju je on udario u glavu i slomio nos, a onda je otkrila i da godinama drži kćer kao robinju. Uroš je nekoliko dana bježao od policije, a onda su ga našli u jednom beogradskom stanu. Djevojčicu su odveli u bolnicu i bila je vidno zapuštena i izgladnjela. zvjerstvo u beogradu 

zvjerstvo u beogradu

Malena, koju je otac držao u kadi, u užasnom je stanju: 'Čim vidi muškarca počne plakati i braniti se'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Zračnoj luci Pula pao je avion. Prema prvim informacijama, srušio se mali sportski avion. U letjelici su u trenutku pada bile dvije osobe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nesreća se dogodila prilikom polijetanja oko 12:30 sati, a poginulo je oboje putnika, muškarac i žena. Deset minuta kasnije ekipe Hitne pomoći i vatrogasaca krenule su u velikom broju prema Zračnoj luci.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mali ultralaki zrakoplov sa stranim državljanima prilikom polijetanja srušio se nešto iza 12:25 sati pored uzletno-skijetne staze. U tijeku su postupanja nadležnih službi", rekla je ravnateljica Zračne luke Pula, Nina Vojnić Žagar.</para><hmn:taxon taxonomyname="galleries" id="3442a934-cfc4-11ed-881e-5af7008c388b"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje novinara zna li se što je s putnicama, odgovorila je da su nadležne službe na mjestu događaja i čim bude više informacija da će ih objaviti. </para><hmn:article id="ea4993a4-cfb6-11ed-b3b1-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zračni promet obustavljen je do daljnjeg u Puli za sve. Za putnike se organiziraju transferi autobusima, oni trenutačno još čekaju. Nesreća se dogodila pored piste. Ovo je prva nesreća u Zračnoj luci Pula", rečeno je.</para><hmn:video id="a658dd14-cfbe-11ed-aa09-5af7008c388b"/>

VIDEO 'U avionu su bili stranci, sav zračni promet obustavljen je. Ovo je prva nesreća u Puli' Očekuje se dolazak Agencija za istraživanje zrakoplovnih nesreća uskoro. Transfer putnika organizira se autobusima U Zračnoj luci Pula pao je avion. Prema prvim informacijama, srušio se mali sportski avion. U letjelici su u trenutku pada bile dvije osobe.Nesreća se dogodila prilikom polijetanja oko 12:30 sati, a poginulo je oboje putnika, muškarac i žena. Deset minuta kasnije ekipe Hitne pomoći i vatrogasaca krenule su u velikom broju prema Zračnoj luci."Mali ultralaki zrakoplov sa stranim državljanima prilikom polijetanja srušio se nešto iza 12:25 sati pored uzletno-skijetne staze. U tijeku su postupanja nadležnih službi", rekla je ravnateljica Zračne luke Pula, Nina Vojnić Žagar.Na pitanje novinara zna li se što je s putnicama, odgovorila je da su nadležne službe na mjestu događaja i čim bude više informacija da će ih objaviti. "Zračni promet obustavljen je do daljnjeg u Puli za sve. Za putnike se organiziraju transferi autobusima, oni trenutačno još čekaju.  Nesreća se dogodila pored piste. Ovo je prva nesreća u Zračnoj luci Pula", rečeno je. službena izjava 

službena izjava

VIDEO 'U avionu su bili stranci, sav zračni promet obustavljen je. Ovo je prva nesreća u Puli'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao je optužnicu protiv bivše sutkinje šibenskog Općinskog suda Maje Šupe, poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Priopćenje prenosimo u cijelosti:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv troje hrvatskih državljana (1959., 1962., 1973.) zbog počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Optužnicom se I. okr. tereti da je, u razdoblju od veljače 2013. do rujna 2014. godine, u Šibeniku i Zagrebu, kao sutkinja Općinskog suda u Šibeniku posredstvom III. okr. primila mito od II. okr. kako bi u odnosu na njega donijela oslobađajuću presudu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, I. okr. sutkinja je bila predsjednica raspravnog vijeća u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je II. okr. bio optuženik uz još jednog optuženika kojeg je zastupao III. okr. odvjetnik iz Šibenika. U tom postupku je II. okr. posredstvom III. okr. dogovorio s I. okr. da će joj predati nagradu od 15.000 eura ako donese oslobađajuću presudu bez obzira na stvarno stanje predmeta. Pritom je dogovoreno da će joj iznos od 6000 eura isplatiti prije donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude, dok će joj iznos od 9000 eura isplatiti nakon što takva presuda postane pravomoćna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U svrhu realizacije navedenog III. okr. je, sukladno dogovoru s II. okr., sačinio predugovor o kupoprodaji nekretnine na području Šibenika prema kojem majka I. okr. prodaje nekretnine jednoj osobi za 59.100 eura, uz plaćanje kapare u iznosu od 6000 eura koju u slučaju odustanka kupca zadržava prodavatelj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na traženje I. okr. njena majka je potpisala taj predugovor, a na traženje II. okr. potpisala ga je i osoba navedena kao kupac. Potom je II. okr. na račun majke I. okr. uplatio iznos od 45.000 kuna uz naznaku da se radi o plaćanju po navedenom predugovoru i da je uplatitelj osoba navedena kao kupac, a koja uplata je za jedini cilj imala isplatu dogovorenog iznosa nagrade od 6000 eura I. okr. za donošenje oslobađajuće presude u kaznenom predmetu u kojem je II. okr. jedan od optuženika. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zatim je I. okr., sukladno dogovoru, u navedenom predmetu 25. studenoga 2013. donijela presudu kojom se optuženici oslobađaju od optužbe. Prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 18. rujna 2014., nakon čega je II. okr. na neutvrđen način isplatio I. okr. preostali dogovoreni iznos od 9000 eura.</para>

USKOK podignuo optužnicu protiv Maje Šupe: Primila mito za oslobađajuću presudu Optužnica je podignuta i protiv poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića. Dogovarali su nagradu od 15.000 eura i to 6000 eura prije presude, a ostatak nakon donošenja oslobađajuće presude USKOK je nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao je optužnicu protiv bivše sutkinje šibenskog Općinskog suda Maje Šupe, poduzetnika Blaža Petrovića i odvjetnika Branimira Zmijanovića.Priopćenje prenosimo u cijelosti:USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Splitu podigao optužnicu protiv troje hrvatskih državljana (1959., 1962., 1973.) zbog počinjenja kaznenih djela primanja i davanja mita.Optužnicom se I. okr. tereti da je, u razdoblju od veljače 2013. do rujna 2014. godine, u Šibeniku i Zagrebu, kao sutkinja Općinskog suda u Šibeniku posredstvom III. okr. primila mito od II. okr. kako bi u odnosu na njega donijela oslobađajuću presudu.Naime, I. okr. sutkinja je bila predsjednica raspravnog vijeća u kaznenom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, u kojem je II. okr. bio optuženik uz još jednog optuženika kojeg je zastupao III. okr. odvjetnik iz Šibenika. U tom postupku je II. okr. posredstvom III. okr. dogovorio s I. okr. da će joj predati nagradu od 15.000 eura ako donese oslobađajuću presudu bez obzira na stvarno stanje predmeta. Pritom je dogovoreno da će joj iznos od 6000 eura isplatiti prije donošenja prvostupanjske oslobađajuće presude, dok će joj iznos od 9000 eura isplatiti nakon što takva presuda postane pravomoćna.U svrhu realizacije navedenog III. okr. je, sukladno dogovoru s II. okr., sačinio predugovor o kupoprodaji nekretnine na području Šibenika prema kojem majka I. okr. prodaje nekretnine jednoj osobi za 59.100 eura, uz plaćanje kapare u iznosu od 6000 eura koju u slučaju odustanka kupca zadržava prodavatelj. Na traženje I. okr. njena majka je potpisala taj predugovor, a na traženje II. okr. potpisala ga je i osoba navedena kao kupac. Potom je II. okr. na račun majke I. okr. uplatio iznos od 45.000 kuna uz naznaku da se radi o plaćanju po navedenom predugovoru i da je uplatitelj osoba navedena kao kupac, a koja uplata je za jedini cilj imala isplatu dogovorenog iznosa nagrade od 6000 eura I. okr. za donošenje oslobađajuće presude u kaznenom predmetu u kojem je II. okr. jedan od optuženika. Zatim je I. okr., sukladno dogovoru, u navedenom predmetu 25. studenoga 2013. donijela presudu kojom se optuženici oslobađaju od optužbe. Prvostupanjska presuda postala je pravomoćna 18. rujna 2014., nakon čega je II. okr. na neutvrđen način isplatio I. okr. preostali dogovoreni iznos od 9000 eura. objavili priopćenje 

objavili priopćenje

USKOK podignuo optužnicu protiv Maje Šupe: Primila mito za oslobađajuću presudu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za <ulink url="https://slobodnadalmacija.hr/split/omiljeni-splitski-lijecnik-odlazi-u-mirovinu-puna-mi-je-kapa-svega-situacija-u-zdravstvu-je-sve-teza-i-teza-1277316">Slobodnu Dalmaciju</ulink> doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.</para><hmn:article id="c6a886da-cda4-11ed-97bc-8a7246b3cc7f" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.</para><hmn:article id="bcd3b212-cda2-11ed-8f4c-0ef3efb3a640" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.</para><hmn:article id="ad46010a-c687-11ed-ba25-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima.</para>

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo' Koliko je loše oslikava primjerom da je prije 20 godina u hitnoj ambulanti splitske Infektologije bilo 25 pacijenata u 24 sata, sada ih je i više od 50 i to bez pacijenata oboljelih od COVID-19. Iznio je svoje mišljenje gdje leži srž problema u zdravstvu "Situacija u zdravstvu je teška, sve teža iz dana u dan i zaista ne znam kako će sve to završiti", rekao je za Slobodnu Dalmaciju doktor Ivo Ivić, bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split i jedan od najomiljenijih splitskih liječnika, i dodao kako mu je u zdravstvu "puna kapa svega". Zato i odlazi u mirovinu jer "ovo ludilo u zdravstvu više nije modao izdržati". Uvjete za mirovinu stekao je već u lipnju prošle godine, no ostao je raditi na svojoj poziciji zbog inzistiranja bolnice.Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1982. godine i odmah počeo raditi, i to prvo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te Hitnoj pomoći da bi pet godina kasnije dobio specijalizaciju iz infektologije.Od 1991., kada je položio specijalistički ispit, radio je na splitskog infektologiji."Prije 20 ili 30 godina bilo je neusporedivo lakše raditi. Ma, to se uopće ne može usporediti", rekao je dr. Ivić, dobitnik Nagrade Grada Splita 2022. godine.Opće je poznato da je opterećenje u hrvatskim bolnicama veći nego što je bio prije.Prema mnogim liječnicima primarna je zdravstvena zaštita bila bolja prije, a danas im fali liječnika te zbog toga bolnice obrađuju čak 60 posto stanovnika. Doktor Ivić ističe da je takvo funkcioniranje zdravstvenog sustava neizdrživo te da "ljudi pucaju po šavu".Na pitanje o tome tko je odgovoran za nezadovoljstvo medicinskih djelatnika situacijom hrvatskog zdravstva rekao je da je kriva vlast."Mi liječnici smo prije 20 ili više godina vidjeli da ćemo doći u ovo stanje. Opominjali smo, ukazivali na probleme, ali sve su se vlasti oglušivale", istaknuo je Ivić.Rekao je da su tada liječnici opominjali i poticali na zapošljavanje mladih i isticali da treba raspisivati specijalizacije."Vidjeli smo da treba obnavljati kada, kao i opremu, ali nitko nije slušao. Prije 20 godina vidjeli smo da će nastati generacijski jaz koji se sada i dogodio", rekao je.Spomenuo je i problem sve starijih pacijenata, ali i sve starijih liječnika."Na hitne prijame dolaze sve stariji i bolesniji pacijenti jer smo postali 'stari narod', a s druge strane liječnici koji bi ih trebali liječiti su također stariji", rekao je. Nastavio je su ljudi "navalili na bolnice i da to ne čudi jer je sve manje liječnika u primarnoj medicini od kojih svaki ima po 2000 pacijenata. "Pa je li to normalno? Tko se kvalitetno može brinuti o 2000 pacijenata? Zato ljudi bježe u bolnice", spominje Ivić.Usporedio je rad sad i nekad pa rekao da je prije 20 godina u splitskoj Klinici za infektologiju u 24 sata bilo 25 pacijenata u hitnoj ambulanti, a danas ih je i više od 50, i to bez oboljelih od korone. Zaključuje da je najveći problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kad se tamo sredi situacija, da će se smiriti stanje i u bolnicama. Ivić je rekao da je zadovoljan sa svojih 40 godina rada objasnivši da je njegova struka iznimno dinamična, ali da je od početka uživao raditi u svom poslu jer pomaže ljudima. podvukao crtu 

podvukao crtu

Omiljeni splitski infektolog ide u mirovinu: 'Puna mi je kapa, više nisam mogao izdržati to ludilo'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju Direkta</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužiti</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ima li neki lijek? Tajna neka?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.</para><hmn:article id="1c7aa4f8-cf3a-11ed-8d98-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba Corellija</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?<hmn:linebreak/>A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?<hmn:linebreak/>Dogodi mi se ponekad, da.<hmn:linebreak/>Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?<hmn:linebreak/>Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.<hmn:linebreak/>Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?<hmn:linebreak/>Ima samo to. Facebook nemam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manje<hmn:linebreak/>Pa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali'</para>

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju Legendarna hrvatska pjevačica Tereza Kesovija u Direktu je pričala o LET-u 3 i njihovom hitu ŠČ, otkrila što misli o cajkama, kako objavljuje na Instagramu te kako u današnje vrijeme ima sve manje pravih muškaraca. Na kraju je i zapjevala svoj veliki hit &apos;Moja posljednja i prva ljubavi&apos; Randevu u osam, naziv je to ciklusa koncerata u zagrebačkoj Tvornici kulture u kojem je prošlog mjeseca publiku oduševila živuća legenda Stjepan Jimmy Stanić. Idućeg četvrtka, za točno tjedan dana, na istom mjestu nastupa naša najveća glazbena diva - Tereza Kesovija. Posljednja i prva ljubavi’, ‘Prijatelji stari gdje ste’, ‘Nono, dobri moj nono’ samo su neki od hitova za sve generacije u kojima će uživati publika u Zagrebu, u kojem je Tereza svoj prvi nastup održala davne 1961. Terezina diskografija sada već broji preko pedeset albuma, jedna je od najtiražnijih glazbenica na ovim prostorima, jednostavno istinska legenda. Večeras je pozdravljamo u studiju DirektaKako ste? Zadnji put ste bili u gostima na RTL-u u vrijeme korone, a vama vrijeme kao da ide unazad? Zdravlje vas dobro služi?A slušaj, moglo bi i bolje. Ali dobro je, nećemo se tužiti. Ne smijemo se tužitiIma li neki lijek? Tajna neka?Tajna je taj optimizam u meni živi još iz onih davnih vremena. Nikad ga nisam izgubila. Da će biti bolje. Da uvijek može biti bolje. I uvijek kažem ljudima. Što dalje se makni od provalije. Nema posustajanja. ne smiješ dopustiti sebi da potoneš. Moraš se boriti.Idući tjedan imate koncert u Tvornici, toliko ste ih već do sada u karijeri odradili, nagrada primili, ima li kod vas i dalje nervoze, treme, posebnih priprema? Imate li neke svoje rituale?Ne bih nazvala to tremom, to bi nazvala uzbuđenjem. Prije svakog nastupa sam uzbuđena, pretpostavljam da i vi Damira imate to uzbuđenje. Ono fino, pozitivno uzbuđenje prije nego što izađete na scenu ili se pojavite pred kamerama.Dvaput ste nastupili na Euroviziji, prvo kao predstavnica Monaka, a onda i Jugoslavije. Koliko se pristup, od nastupa do kriterija za pobjedu na Eurosongu sada promijenio?Ja sam ta neka generacija, za koju će reći da je stara generacija i imat će pravo, ali mi smo stvarali nešto i stvorili nešto. I jako nam je žao, svima nama, a malobrojni smo, da je to krenulo nekim krivim putevima i ne znam dokle će nas dovest to. Glazba je po meni najplemenitija umjetnost. U njoj ima i drame i komedije i ljepote i likovne umjetnosti. Sve umjetnosti su zajedno u glazbi.Apsolutno sve. prema tome, tu glazbu treba poštivati na svaki način. Bila ona klasična, zabavna ili nezabavna ili ozbiljna. Nema tu ozbiljne ili neozbiljne glazbe.S Letom 3 ste surađivali, hvalili ste javno i vi njih i oni vas. Mislite da će Mama ŠČ dobro proći?Obožavam ih! Znate koji je njihov bio odgovor kad sam im čestitala. Samo su napisali jedan ogromni: ŠČ. Ja ih jako volim. Ima jako puno ljudi koji ih vole, ali im a i onih koji ih ne razumiju,a ja smatram da svaka njihova tvorevina, svaka koju su dosad napravili ima jednu poruku. Ova ŠČ ima poruku: Vide se one dvije rakete, vidi se ono odijelo s kapom vojničkom. Dakle, to je ono nešto kontra rata, ratnih sukoba. Mislim, bez obzira na njihov plasman kakav će biti na kraju, a on nije ni bitan, oni su već dovoljno uzdrmali tu javnost koja s nestrpljenjem očekuje što će biti.Zanima me još jedan vaš sud. Ako ste za, pustili bismo vam pjesmu koja je u ovom trenutku prva na BILBOARD ljestvici u Hrvatskoj pa da date vaš sud? To je pjesma S.O.S. od Jala Brat X i Buba CorellijaNije loše. Po meni to je orijent. Nemam ništa kontra apsolutno. Dapače. Mislim da je dobro, čuj treba koristiti svaku glazbu, svih naroda. Iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno. Međutim, taj orijent je specifičan. I to što sam sad čula to je orijent. Dobro, neka su malo zagrabili tamo.A što mislite o narodnoj glazbi, cajkama, to je fenomen koji već postoji posljednjih godina posebno među mladima?A ne znam, meni je to postalo već malo kao uniforma neka. Sve nekako slično izgledju, sve su pomalo plastične, umjetne. Ti tekstovi nisu duboki. Ne pričaju puno, vrlo plitko govore o životu. A sad se puno priča o tim zabranama. Ja nisam za cajke, nisam sigurno, a i svaka ta novokomponirana pjesma može izazvati uzbuđenje kod nekoga, da ga pogodi. Ali za zabranu nisam. Zabrana nikad nije dobra. Ona izaziva revolt.Ono što smo proučavali mi danas u redakciji je vaš Instagram profil. Ne ljutite se valjda? Javan je a mi smo ga malo proučavali. Je l' vi pišete objave?Dogodi mi se ponekad, da.Vidjeli smo da važnu ulogu ima vaš psić?Da, to je Nike. Preslatka je, crvendać moj mali.Sviđaju li vas se društvene mreže? Imate li osjećaj da imati doticaj s ljudima na neki drugačiji način?Ima samo to. Facebook nemam.Još smo nešto proučavali. Prisjetili smo se intervjua koji ste dali našoj kolegici Ružici Đukić i to za vaš rođendan krajem prošle godine i tada ste rekli, a ja ću tada to citirati. Pričali ste o tome da ne želite Njonju nego pravog muškarca i da toga ima sve manjePa ima sve manje. Možete li poreći to? Zaista mislim da ima sve manje pravih muškaraca. Osim toga pravi muškarac nikada neće prezati pred odlukom da se odluči približiti ženi koja mu je zanimljiva i da joj otvoreno kaže. Gledajte: Vi mi se sviđate. A da ti to kaže tako da si dužan povjerovati mu. Nema takvih, jednostavno kao da se boje žena. A možda imaju i pravo jer danas su žene puno više emancipirane nego što su nekad bile. A sada su i na mnogim ključnim mjestima i pokazalo se da su jako dobre. Vozačice na primjer. Ja sam uvijek za žensku vozačicu.Na kraju intervjua je voditeljica Damira Gregoret zamolila da otpjeva nešto što je Tereza odmah prihvatila. Počela je pjevati svoj veliki hit Moja posljednja i prva lčjubavi. To je tako raznježilo Damiru da se ustala, spontano je zagrlila te rekla na kraju:'Boljem kraju Direkta za ovaj tjedan nismo se ni mi nadali' najveća diva 

najveća diva

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.</para><hmn:article id="6535d89e-ca39-11ed-af4b-66f04ea42762" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.</para><hmn:article id="c6d62db8-bcfd-11ed-9bb0-8e641916caad" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva.</para>

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita Zamislite situaciju: mlada ste djevojka, dočekali ste petak, dan za izlazak, dolazite pred klub, a tamo vas na vratima čeka agresivni zaštitar. Pokušate ući, a on vas grabi za ruku i divljački odgurne, tako da vam na ruci nastane ogromna masnica. Odlučite sve prijaviti policiji, idete kod liječnika da utvrdi ozljedu, a onda s dokumentacijom u policijsku stanicu U postaji vas bezobrazni policajac ismijava i ne da vam nikakav dokaz da ste podnijeli prijavu. Upravo ovo dogodilo se jednoj studentici u Zagrebu koja je svoje iskustvo ispričala našoj novinari koja je onda kontaktirala policiju tražeći objašnjenje ovakvog postupanja da bi tek nakon toga policija uopće nazvala žrtvu napada, ispričala joj se za reakciju policajca i najavila istragu. Naravno, ne možemo znati koliko ovakvih slučajeva završi bez ikakve policijske reakcije, a kamoli isprike, jer žrtve nemaju hrabrosti o svemu progovoriti javno. "On me zgrabio s rukama za obje nadlaktice i nasilno me izbacio van iz kluba. Tu nije stao. Nego me opet tako uzimao i bacao unatrag dva, tri puta zaredom", govori nam žrtva nasilja.Trebao je to biti običan izlazak jedne studentice i njezinih prijatelja. Ali, naša sugovornica, koju ćemo ovom prilikom nazvati Marta, kući je došla s masnicama nakon što ju je fizički napao zaštitar kluba u centru Zagreba."Užasna scena. Potrčala sam do njih, pitala što rade i onda se on meni unio u facu i pitao me: što sada hoću. Imala sam osjećaj da i mene želi udariti", kaže svjedokinja.Marta je masnice zaradila zbog - jakne. U klubu je, kako kaže, bila gužva, svi su jakne ostavljali na stolu pored ulaza, a onda zaštitar to isto nije dozvolio njenim prijateljima."Problem je bio da ne smijemo ući s jaknama, ne možemo ih staviti unutra, a nitko nam nije rekao da je klub pun, i da ne smijemo ući", kaže žrtva.Na pitanje novinarke je li razgovor do tada bio pristojan, odgovara:"Da. Bilo je u redu. To je trajalo dvije-tri minute, dok oni nije postao agresivan", objašnjava.Klubu su se javile da im ispričaju što se dogodilo, poslali su i fotografije. Ali od njih ništa. Već 13 dana od njih nisu dobili odgovor. Nismo ga dobili ni mi. Zvali smo zadnja dva dana spomenuti klub, ali ništa.Na stranicama kluba mogu se pronaći recenzije posjetitelja kluba. Među 237 recenzija pronašli smo nekoliko onih koji pišu da je osoblje bahato, bezobrazno, da su zaštitari agresivni, neki pišu da su im prijatelji izbačeni iz kluba bez razloga, da su prema njima zaštitari bili nasilni. I tako šest, sedam u posljednja 2 mjeseca.Četiri dana nakon napada, Marta je u policiju došla sa slikama masnica i liječničkom potvrdom, kako bi prijavila slučaj. A onda umjesto da ju dočeka empatija, dobila je nezainteresiranog policajca."Cijelo vrijeme sam osjećala kao da mi sugerira da se tu nema što prijaviti, da sam bezveze došla. Iako sam ja došla samo pitati za savjet jer sam doživjela jedan oblik nasilja. On je to shvaćao neozbiljno, derao se na mene, bio grub, plakala sam pred njim jer mi je cijeli događaj traumatičan bio, a još i taj njegov nastup", govori žrtva.Za mjesec dana ćemo vam javiti ako se tu ima što za prijaviti - to joj je rekao policajac. Potvrdu o prijavi napada nikada nije dobila, iako ju je tražila, policajac je, kaže, to odbio izdati. O svemu smo pitali i policiju. Marti se nisu javili s nikakvom povratnom informacijom, a danas, tek nakon upita RTL-a, nazvali su je da se ispričaju zbog postupanja njihovog službenika i zamolili da im dostavi brojeve svjedoka kako bi pokrenuli istragu."Naravno da ćemo mi utvrditi postupanje policijskog službenika, i reagirati na to u oblicima koji su potrebni. Do sada imamo primarno utvrđivanje događaja iz te noći i nakon toga slijede razgovori s njim.", poručuje glasnogovornica PU zagrebačke, Marija Goatti.Na pitanje je li joj se policija ispričala danas, glasnogovornica odgovara: "Ja nemam tu informaciju."Policija kaže da se ispituju ljudi iz kluba, svjedoci, radi se kriminalističko istraživanje. Ali dojam je da se sve pokrenulo tek nakon našeg upita."Nisu me shvatili ozbiljno. Neugodno mi je bilo. Jedino o čemu sam poslije razmišljala što bi bilo da je u pitanju ozbiljnije nasilje, kome da se obratiš, kad se ovakve stvari ne doživljavaju", zaključuje žrtva nasilja.Nasilje je nasilje. I svatko bi ga trebao moći prijaviti. Pet, deset, petnaest dana nakon što se dogodilo. Nitko se ne bi trebao osjećati kao krivac, onda kada je žrtva. ISMIJAO JE I POLICAJAC... 

ISMIJAO JE I POLICAJAC...

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kod nas u 30 godina nitko na nikoga nije dignuo ton" kaže Ivo Pavlović iz Donjeg Brgata dok sjedi u svom vrtu u društvu svoje žene Kate koja kaže da je on bio kad su se upoznalo jako zgodna</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zgooooodan, dakako…trebalo ga je držati " smije se Kate. Njezin Ivo je i danas od milja zove Čičko</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zašto čičko? Ostalo je tako", kaže</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I ovako već skoro 60 godina. Za pravu ljubav ništa nije ni dugo ni previše. A na dubrovačkom Brgatu ljubav i sklad definitivno stanuju u domu Iva i Kate Pavlović jer kada su te davne 1968. rekli uzimam, to su doista i mislili. U dobru i zlu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Teško je bilo. Ja sam recimo u jednom momentu u poduzeću uzimao četvrti kredit da se može namjestiti i preselit a tako i ona..uvijek dva kredita", kaže Ivo, dok nam Kate priznaje da je i dan danas nakon toliko godina još uvijek zaljubljena u svog Ivu.</para><hmn:article id="8db7a1a0-cba9-11ed-8f6a-36a899c2b32c" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Puna kuća djece i unuka njihovo je najveće bogatstvo. Dane provode u polju, a sve što im treba oni imaju. No, isto se baš i ne može reći za stanovnike najjužnijeg grada. U Dubrovniku ljubav je na silaznoj putanji jer broj razvoda porastao je za čak 30 posto!</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, nije se ni razvesti lako. Knjiga "Vodič kroz razvod braka" dubrovačke autorice Kamen Kmetović Prkačin doslovno je rasprodana. Telefon joj ne prestaje zvoniti, a termin za bračno savjetovanje kod nje gotovo je nemoguće dobiti. Razloga za razvode je mnogo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>" Najčešći razlozi su nedovoljno emotivne podrške, pa nerealna očekivanja pa nevjera, financijski problemi i obiteljsko nasilje", tvrdi Karmen Kmetović Prkačin, psihoterapeutkinja i bračna savjetnica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Oni koji se odluče na težak korak kraja suživota u ljubavi uskoro bi to mogli obaviti kod javnog bilježnika. U saborskoj proceduri je izmjena 90 godina starog izvanparničnog zakona s ciljem da se rasterete sudovi. Doznali smo da bi takav razvod mogao biti i vrlo jeftin.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Do sada je ta sudska tarifa bila simbolična. Ja u svom uredu očekujem 10 rastava godišnje, a tarifa je manje od 50 eura", kaže nam javna bilježnica Luce Bronzan</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako mnogi ostaju u braku zbog djece stručnjaci tvrde da to nije rješenje. A i statistike govore da u brak ulazimo sve stariji, žene s 29, a muškarci s 32. Što se za bračni par Pavlović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I pod stare dane, Ivo i Kate žive za ljubav i od nje im ništa više ni ne treba. I da, vole se točno takvi kakvi jesu.</para>

Zašto se u Dubrovniku toliko razvode? Posjetili smo psihoterapeutkinju čija je knjiga o razvodima rasprodana U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj je 10 posto manje sklopljenih brakova. Istodobno, dok će se uskoro po razvod moći i kod javnog bilježnika i to za samo 50 eura, razvoda je lani bilo najmanje u zadnja dva desetljeća. Niti 4 i pol tisuće. Iznimka je jug zemlje gdje se razvelo 30 posto više parova. Priču iz Dubrovnika donosi Marija Pajić Bačić. "Kod nas u 30 godina nitko na nikoga nije dignuo ton" kaže Ivo Pavlović iz Donjeg Brgata dok sjedi u svom vrtu u društvu svoje žene Kate koja kaže da je on bio kad su se upoznalo jako zgodna"Zgooooodan, dakako…trebalo ga je držati " smije se Kate. Njezin Ivo je i danas od milja zove Čičko"Zašto čičko? Ostalo je tako", kažeI ovako već skoro 60 godina. Za pravu ljubav ništa nije ni dugo ni previše. A na dubrovačkom Brgatu ljubav i sklad definitivno stanuju u domu Iva i Kate Pavlović jer kada su te davne 1968. rekli uzimam, to su doista i mislili. U dobru i zlu."Teško je bilo. Ja sam recimo u jednom momentu u poduzeću uzimao četvrti kredit da se može namjestiti i preselit a tako i ona..uvijek dva kredita", kaže Ivo, dok nam Kate priznaje da je i dan danas nakon toliko godina još uvijek zaljubljena u svog Ivu.Puna kuća djece i unuka njihovo je najveće bogatstvo. Dane provode u polju, a sve što im treba oni imaju. No, isto se baš i ne može reći za stanovnike najjužnijeg grada. U Dubrovniku ljubav je na silaznoj putanji jer broj razvoda porastao je za čak 30 posto!No, nije se ni razvesti lako. Knjiga "Vodič kroz razvod braka" dubrovačke autorice Kamen Kmetović Prkačin doslovno je rasprodana. Telefon joj ne prestaje zvoniti, a termin za bračno savjetovanje kod nje gotovo je nemoguće dobiti. Razloga za razvode je mnogo." Najčešći razlozi su nedovoljno emotivne podrške, pa nerealna očekivanja pa nevjera, financijski problemi i obiteljsko nasilje", tvrdi Karmen Kmetović Prkačin, psihoterapeutkinja i bračna savjetnica.Oni koji se odluče na težak korak kraja suživota u ljubavi uskoro bi to mogli obaviti kod javnog bilježnika. U saborskoj proceduri je izmjena 90 godina starog izvanparničnog zakona s ciljem da se rasterete sudovi. Doznali smo da bi takav razvod mogao biti i vrlo jeftin."Do sada je ta sudska tarifa bila simbolična. Ja u svom uredu očekujem 10 rastava godišnje, a tarifa je manje od 50 eura", kaže nam javna bilježnica Luce BronzanIako mnogi ostaju u braku zbog djece stručnjaci tvrde da to nije rješenje. A i statistike govore da u brak ulazimo sve stariji, žene s 29, a muškarci s 32. Što se za bračni par Pavlović.I pod stare dane, Ivo i Kate žive za ljubav i od nje im ništa više ni ne treba. I da, vole se točno takvi kakvi jesu. razvesti se nije lako 

razvesti se nije lako

Zašto se u Dubrovniku toliko razvode? Posjetili smo psihoterapeutkinju čija je knjiga o razvodima rasprodana

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U današnjem RTL Direktu gošća je bila glazbena diva Tereza Kesovija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošli smo svakakve teme s njom, a na kraju i zapjevali, ali odlučili smo se našoj pjevačici pustiti i pjesmu koja je prva na Billboardovoj ljestvici u Hrvatskoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Riječ je o pjesmi bosansko-hercegovačkog dua, Jali Bratu i Bubi Corelli pod nazivom "S.O.S", a Kesovija je čak i malo i zaplesala.</para><hmn:article id="ea07f5f6-cf3a-11ed-b50d-5af7008c388b" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije loše, ali samo, to je orijent po meni. Puno orijenta ima, apsolutno ima ritma", kaže Kesovija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pjesma trenutno na YouTubeu ima 8,7 milijuna pregleda, ali brojka raste konstantno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nemam ništa kontra, apsolutno, dapače, mislim da je dobro. Treba koristiti svaku glazbu svih naroda, iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno, međutim taj orijent je specifičan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Više pogledajte u videu:</para><hmn:video id="954beecc-cf3b-11ed-92b0-4695913ed1ab"/>

Tereza Kesovija o dvojcu Jali i Bubi i njihovoj pjesmi S.O.S.: 'Nemam ništa kontra, dapače...' Pjesma trenutno na YouTubeu ima 8,7 milijuna pregleda, ali brojka raste konstantno. &apos;Nije loše, ali samo, to je orijent po meni. Puno orijenta ima, apsolutno ima ritma&apos; kaže Kesovija U današnjem RTL Direktu gošća je bila glazbena diva Tereza Kesovija.Prošli smo svakakve teme s njom, a na kraju i zapjevali, ali odlučili smo se našoj pjevačici pustiti i pjesmu koja je prva na Billboardovoj ljestvici u Hrvatskoj.Riječ je o pjesmi bosansko-hercegovačkog dua, Jali Bratu i Bubi Corelli pod nazivom "S.O.S", a Kesovija je čak i malo i zaplesala."Nije loše, ali samo, to je orijent po meni. Puno orijenta ima, apsolutno ima ritma", kaže Kesovija.Pjesma trenutno na YouTubeu ima 8,7 milijuna pregleda, ali brojka raste konstantno."Nemam ništa kontra, apsolutno, dapače, mislim da je dobro. Treba koristiti svaku glazbu svih naroda, iako po meni ova naša mala Hrvatska ima toliki jedan bogati izvor najljepših mogućih melodija od kojih se može napraviti čudo jedno, međutim taj orijent je specifičan.Više pogledajte u videu: PRVA NA BILLBOARDOVOJ LJESTVICI 

PRVA NA BILLBOARDOVOJ LJESTVICI

Tereza Kesovija o dvojcu Jali i Bubi i njihovoj pjesmi S.O.S.: 'Nemam ništa kontra, dapače...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pokazali smo vam sinoć izbor filmova koje ne biste smjeli propustiti na ovogodišnjem ZagrebDoxu, ali jedan nismo spomenuli.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Film "Iz sve snage" priča o hrvatskoj rock'n'roll sceni 90-ih godina, sceni koja je izrodila bendove poput Majki, Hladnog piva, Laufera ili Kojota, sceni koja je i do danas ostala jedan od najkreativnijih glazbenih perioda od hrvatske samostalnosti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Film nudi dosad neviđene snimke iz tog vremena, a sve je to rezultat truda i znoja jednog od Direktovih redovnih suradnika, videomontažera Dimitra Dimitrivskog kojega svi zovemo Diba.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S njim je i akterima scene 90-ih razgovarala Ana Trcol.</para><hmn:article id="03fa6de2-ce08-11ed-914f-8a639dab713d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Godina je 1989. i stižu neki potpuno novi dani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U to vrijeme današnji videomontažer RTL-a Dimitar Dimitrovski Diba je prodavao razglednice na Cvjetnom trgu kada mu je došao, kako kaže, jedan lik u kožnoj jakni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"I rekao: e mali, a gdje su moje kazete i karte? Ja gledam ono kaaaaj? Pogledao sam ispod pulta i našao sam te Slušaj najglasnije kazete. Bio je to Zdenko Franjić i on mi je rekao da si mogu i poslušati to. Ja sam uzeo tu jednu kazetu, bila je to grupa Majke. Prva stvar koju sam čuo je bila 'Iz sve snage'. I eto tako je nastao taj film", rekao je Dimitrovski, redatelj filma. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I mi ne znamo osobu koja bi bolje ispričala sve što se tih godina događalo. Jer rijetki imaju toliko znanje, strast, opsesiju i ljubav prema glazbi.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam rekao gospodinu Račanu, da ne uzima tu pjesmu zato što je to tragedija. I da bi zemlja mogla završiti tragično. On je rekao ne ne Bare, samo ti to pjevaj. On je Budi ponosan i tako te slogane uzimao. Ja sam rekao da se s riječima ne zeza, da to se to kada tada obije o glavu", rekao je glazbenik Goran Bale.</para><hmn:article id="74979c34-cd9d-11ed-8cb3-420afc5909d8" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O događajima, anegdotama, okolnostima 90-ih i rock 'n' rolla generacije ispričala je Dibi sve što ih novinari nikada nisu pitali.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ljudi koji su se zakačili za Laufer, ljudima koji je to nešto zaista značilo u životu, rasli su uz to, to je jedan dio njihova života, sad im ovaj tip dolazi u odjelu svirati, što je sada ovo jebote. (…) Imaš 30, 40 ljudi u publici. Znači jedina publika koju imaš je ta, nemaš 300 ljudi, 30 ljudi je i svih 30 ti ovako stoji", rekao je glazbenik Damir Urban.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I nisu tu samo Urban i Bare. U filmu se pojavljuju svi ključni akteri scene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Snimljeni dokumentarac komentirao je Mile Kekin. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da mi je netko tih godina rekao, da će se o 90-ih ima snimati dokumentarac, o nečemu poznatom što se događalo taj tjedan, rekao bih da je lud, jer ja te godine pamtim kao… Je osim Hladnog piva i tog početka glazbene, profesionalne karijere, to su bile dosta sumorne, olovne i ružne godine".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Film sam napravio iz jednog običnog razloga, a to je što sam ušao u krizu srednjih godina i jednostavno sam htio nešto napraviti, da ostane iza mene", objasnio je Dimitrovski.</para>

Film RTL-ovog videomontažera na ZagrebDoxu. Donosi nikad viđene rock scene 90-ih. Evo što kažu Bare, Kekin, Urban... &apos;Iz sve snage&apos; priča o hrvatskoj rock&apos;n&apos;roll sceni 90-ih godina, sceni koja je izrodila bendove poput Majki, Hladnog piva, Laufera ili Kojota, sceni koja je i do danas ostala jedan od najkreativnijih glazbenih perioda od hrvatske samostalnosti Pokazali smo vam sinoć izbor filmova koje ne biste smjeli propustiti na ovogodišnjem ZagrebDoxu, ali jedan nismo spomenuli.Film "Iz sve snage" priča o hrvatskoj rock'n'roll sceni 90-ih godina, sceni koja je izrodila bendove poput Majki, Hladnog piva, Laufera ili Kojota, sceni koja je i do danas ostala jedan od najkreativnijih glazbenih perioda od hrvatske samostalnosti. Film nudi dosad neviđene snimke iz tog vremena, a sve je to rezultat truda i znoja jednog od Direktovih redovnih suradnika, videomontažera Dimitra Dimitrivskog kojega svi zovemo Diba.S njim je i akterima scene 90-ih razgovarala Ana Trcol.Godina je 1989. i stižu neki potpuno novi dani.U to vrijeme današnji videomontažer RTL-a Dimitar Dimitrovski Diba je prodavao razglednice na Cvjetnom trgu kada mu je došao, kako kaže, jedan lik u kožnoj jakni."I rekao: e mali, a gdje su moje kazete i karte? Ja gledam ono kaaaaj? Pogledao sam ispod pulta i našao sam te Slušaj najglasnije kazete. Bio je to Zdenko Franjić i on mi je rekao da si mogu i poslušati to. Ja sam uzeo tu jednu kazetu, bila je to grupa Majke. Prva stvar koju sam čuo je bila 'Iz sve snage'. I eto tako je nastao taj film", rekao je Dimitrovski, redatelj filma. I mi ne znamo osobu koja bi bolje ispričala sve što se tih godina događalo. Jer rijetki imaju toliko znanje, strast, opsesiju i ljubav prema glazbi."Ja sam rekao gospodinu Račanu, da ne uzima tu pjesmu zato što je to tragedija. I da bi zemlja mogla završiti tragično. On je rekao ne ne Bare, samo ti to pjevaj. On je Budi ponosan i tako te slogane uzimao. Ja sam rekao da se s riječima ne zeza, da to se to kada tada obije o glavu", rekao je glazbenik Goran Bale.O događajima, anegdotama, okolnostima 90-ih i rock 'n' rolla generacije ispričala je Dibi sve što ih novinari nikada nisu pitali."Ljudi koji su se zakačili za Laufer, ljudima koji je to nešto zaista značilo u životu, rasli su uz to, to je jedan dio njihova života, sad im ovaj tip dolazi u odjelu svirati, što je sada ovo jebote. (…) Imaš 30, 40 ljudi u publici. Znači jedina publika koju imaš je ta, nemaš 300 ljudi, 30 ljudi je i svih 30 ti ovako stoji", rekao je glazbenik Damir Urban.I nisu tu samo Urban i Bare. U filmu se pojavljuju svi ključni akteri scene.Snimljeni dokumentarac komentirao je Mile Kekin. "Da mi je netko tih godina rekao, da će se o 90-ih ima snimati dokumentarac, o nečemu poznatom što se događalo taj tjedan, rekao bih da je lud, jer ja te godine pamtim kao… Je osim Hladnog piva i tog početka glazbene, profesionalne karijere, to su bile dosta sumorne, olovne i ružne godine"."Film sam napravio iz jednog običnog razloga, a to je što sam ušao u krizu srednjih godina i jednostavno sam htio nešto napraviti, da ostane iza mene", objasnio je Dimitrovski. ROCK SCENA 90-ih 

ROCK SCENA 90-ih

Film RTL-ovog videomontažera na ZagrebDoxu. Donosi nikad viđene rock scene 90-ih. Evo što kažu Bare, Kekin, Urban...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U ovom trenutku američke i koalicijske snage su u ranoj fazi vojnih operacija za razoružavanje Iraka, oslobađanje njegovih ljudi i obranu svijeta od ozbiljne opasnosti", kazao je 19.3.2003. bivši predsjednik SAD-a George Bush.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prije 20 godina počela je američka intervencija u Iraku, ovog ožujka mnogi su popisivali propuste te američke akcije i širili popis.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Poraz u Afganistanu, neuspjeh u Siriji, Iraku, Libiji i propast arapskog proljeća pokazuje da zamisao da će cijeli svijet u kratkom razdoblju biti uređen po američkom modelu nije realan", govori bivši veleposlanik RH u Rusiji Božo Kovačević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svijet i dalje treba globalnog policajaca, a pravila poretka koje su postavile Sjedinjene Države izazivaju Rusija i Kina.</para><hmn:article id="afe6d952-657a-11ed-822c-3265702d23a0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kina sve manje respektira snagu SAD-a koji je neprikosnoven, ali Kina balonima, mirovnim planovima i porukama predsjednika Kine da se stvari mijenjaju, mi smo tu i mi se nikoga više ne bojimo", kazao je Bivši ministar Miro Kovač.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Preslagivanje globalnih odnosa u hladni rat 2.0. utječe i na rat u Ukrajini. U vlaku predsjednik Zelenski objašnjava da se Bahmut brani, jer osvoji li ga Rusija, boji se političkih posljedica.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za njega će to biti pobjeda. Prodat će to kao pobjedu. Prodat će je Zapadu, svome društvu, Kini, Iranu, svim zemljama", govori ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poziva i kineskog lidera. Xi Jinping mu još nije odgovorio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U samo 20 godina Kina je narasla u ekonomsku silu, sada želi napisati nova – svoja pravila igre.</para><hmn:article id="43108000-c8b5-11ed-b8c7-4e7da8370250" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kina je stariji partner Rusiji, Rusija se suprotstavlja američkoj hegemoniji ali mora se suglasiti s kineskom prevlašću u odnosu na Rusiju", kazao je bivši veleposlanik Kovačević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sada se događaju promjene kakve nisu viđene više od stoljeća. I mi ih zajedno stvaramo", govorio je u Moskvi kineski predsjednik dok ga je Putin ispraćao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predsjednik Xi, izuzetno pametan, predsjednik Putin pametan, vrlo pametni ljudi govore o novom svjetskom poretku za sljedećih sto godina", kazao je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump na skupu u Teksasu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Možemo samo željeti da se ima razuma u Kini i Americi, jer ovo što sad vidimo u Ukrajini je samo lokalizirano. To je puno manji sukob od mogućeg sukoba Amerike i Kine oko Tajvana", govori bivši ministar Kovač.</para><hmn:article id="27677f34-c70c-11ed-a10f-b6cdfea81f82" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nemoj niti pomišljati da uzmeš niti jedan centimetar NATO-ovog teritorija", kazao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Američki predsjednik više je puta ponovio da je rat u Ukrajini pokazao da je zapad ujedinjen, ali analitičari kažu – utjecaj mu se smanjio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Utjecaj Zapada je oslabio zbog kontradiktornih politika Zapada. Saudijska Arabija je u Jemenu provela veća razaranja nego zločinačka ruska razaranja u Ukrajini , pa SAD i kolektivni Zapad nisu pokretale sankcije prema Saudijskoj Arabiji. Zemlje u razvoju, zemlje trećeg svijeta vide da politika Zapada nije iskrena", kazao je Kovačević.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Pekingu je španjolski premijer, uskoro stiže i francuski predsjednik Macron.</para>

Xi-jev model za novi svjetski poredak: Može li se mir u Ukrajini dogovoriti u Pekingu? Tjedan dana prošlo je od posjeta kineskog predsjednika Moskvi, a svijet se i dalje pita koliko je čvrsto savezništvo koje su Xi Jinping i Vladimir Putin htjeli demonstrirati prema Zapadu. U trenutku kada se rusku proljetnu ofenzivu u Ukrajini može nazvati fijaskom, Rusija od Kine još ne dobiva nikakvu vojnu pomoć, iako im očito grozničavo treba. S druge strane, ukrajinski predsjednik Zelenski ignorira odnos Moskve i Pekinga, i kineskog lidera poziva u posjet Kijevu. Mogu li Kina i Rusija u ovakvim okolnostima narušiti svjetski poredak pod vodstvom Sjedinjenih Država i Zapada.I kako se u sve uklapa Putinov američki prijatelj Donald Trump koji ponovno želi u Bijelu kuću. O novoj slici svijeta s bivšim ministrima razgovarala je naša ekipa "U ovom trenutku američke i koalicijske snage su u ranoj fazi vojnih operacija za razoružavanje Iraka, oslobađanje njegovih ljudi i obranu svijeta od ozbiljne opasnosti", kazao je 19.3.2003. bivši predsjednik SAD-a George Bush.Prije 20 godina počela je američka intervencija u Iraku, ovog ožujka mnogi su popisivali propuste te američke akcije i širili popis."Poraz u Afganistanu, neuspjeh u Siriji, Iraku, Libiji i propast arapskog proljeća pokazuje da zamisao da će cijeli svijet u kratkom razdoblju biti uređen po američkom modelu nije realan", govori bivši veleposlanik RH u Rusiji Božo Kovačević.Svijet i dalje treba globalnog policajaca, a pravila poretka koje su postavile Sjedinjene Države izazivaju Rusija i Kina."Kina sve manje respektira snagu SAD-a koji je neprikosnoven, ali Kina balonima, mirovnim planovima i porukama predsjednika Kine da se stvari mijenjaju, mi smo tu i mi se nikoga više ne bojimo", kazao je Bivši ministar Miro Kovač.Preslagivanje globalnih odnosa u hladni rat 2.0. utječe i na rat u Ukrajini. U vlaku predsjednik Zelenski objašnjava da se Bahmut brani, jer osvoji li ga Rusija, boji se političkih posljedica."Za njega će to biti pobjeda. Prodat će to kao pobjedu. Prodat će je Zapadu, svome društvu, Kini, Iranu, svim zemljama", govori ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.Poziva i kineskog lidera. Xi Jinping mu još nije odgovorio.U samo 20 godina Kina je narasla u ekonomsku silu, sada želi napisati nova – svoja pravila igre."Kina je stariji partner Rusiji, Rusija se suprotstavlja američkoj hegemoniji ali mora se suglasiti s kineskom prevlašću u odnosu na Rusiju", kazao je bivši veleposlanik Kovačević."Sada se događaju promjene kakve nisu viđene više od stoljeća. I mi ih zajedno stvaramo", govorio je u Moskvi kineski predsjednik dok ga je Putin ispraćao."Predsjednik Xi, izuzetno pametan, predsjednik Putin pametan, vrlo pametni ljudi govore o novom svjetskom poretku za sljedećih sto godina", kazao je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump na skupu u Teksasu."Možemo samo željeti da se ima razuma u Kini i Americi, jer ovo što sad vidimo u Ukrajini je samo lokalizirano. To je puno manji sukob od mogućeg sukoba Amerike i Kine oko Tajvana", govori bivši ministar Kovač."Nemoj niti pomišljati da uzmeš niti jedan centimetar NATO-ovog teritorija", kazao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.Američki predsjednik više je puta ponovio da je rat u Ukrajini pokazao da je zapad ujedinjen, ali analitičari kažu – utjecaj mu se smanjio."Utjecaj Zapada je oslabio zbog kontradiktornih politika Zapada. Saudijska Arabija je u Jemenu provela veća razaranja nego zločinačka ruska razaranja u Ukrajini , pa SAD i kolektivni Zapad nisu pokretale sankcije prema Saudijskoj Arabiji. Zemlje u razvoju, zemlje trećeg svijeta vide da politika Zapada nije iskrena", kazao je Kovačević.U Pekingu je španjolski premijer, uskoro stiže i francuski predsjednik Macron. Geopolitičke igre 

Geopolitičke igre

Xi-jev model za novi svjetski poredak: Može li se mir u Ukrajini dogovoriti u Pekingu?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izgleda da pulske zabrane ne staju na cajkama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Doznalo se da je grupa "Mejaši" 1. srpnja trebala održati koncert ispred Kaštela u Puli, no od organizatora doznali da im je koncert otkazan jer su u gradskom povjerenstvu ocijenili da je to 'birtijaška glazba'. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je za Direkt komentirao član benda Nikola Bosilj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Žao mi je što je do toga došlo jer mislim da se 'Mejaši' i Istra zaista vole. Mi smo u Puli svirali već i prije.</para><hmn:article id="03fa6de2-ce08-11ed-914f-8a639dab713d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Istri smo svirali nebrojeno puta i bilo nam je fenomelano. Istra i 'Mejaši' gaje jednu posebnu emociju. Znamo da su to veseljaci i dorbi ljudi u upravo zato se rado vraćamo. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Upravo je to jedan od razloga zašto smo htjeli 1. srpnja i održati koncert", rekao je Bosilj za RTL Direkt.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Za one koji to brane, bilo dobro da se ipak malo raspitaju 'Tko to tamo pjeva i što pjeva', a kad su 'Mejaši' u pitanju sve je jasno. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobra fešta, dobra zabava i dva sata hrvatske glazbe", rekao je Nikola Bosilj.</para>

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva' Glazba je hrvatskog benda &apos;Mejaši&apos; u pulskog gradskom povjerenstvu ocijenjena kao &apos;birtijaška glazba&apos; Izgleda da pulske zabrane ne staju na cajkama. Doznalo se da je grupa "Mejaši" 1. srpnja trebala održati koncert ispred Kaštela u Puli, no od organizatora doznali da im je koncert otkazan jer su u gradskom povjerenstvu ocijenili da je to 'birtijaška glazba'. Sve je za Direkt komentirao član benda Nikola Bosilj."Žao mi je što je do toga došlo jer mislim da se 'Mejaši' i Istra zaista vole. Mi smo u Puli svirali već i prije.U Istri smo svirali nebrojeno puta i bilo nam je fenomelano. Istra i 'Mejaši' gaje jednu posebnu emociju. Znamo da su to veseljaci i dorbi ljudi u upravo zato se rado vraćamo. Upravo je to jedan od razloga zašto smo htjeli 1. srpnja i održati koncert", rekao je Bosilj za RTL Direkt."Za one koji to brane, bilo dobro da se ipak malo raspitaju 'Tko to tamo pjeva i što pjeva', a kad su 'Mejaši' u pitanju sve je jasno. Dobra fešta, dobra zabava i dva sata hrvatske glazbe", rekao je Nikola Bosilj. PULSKE ZABRANE 

PULSKE ZABRANE

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.</para><hmn:article id="11cb9f34-8ebd-11ed-bb77-3e032b3ccfb4" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.</para><heading2>Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.</para><hmn:article id="e54154a8-c352-11ec-8474-4661a5d38be0" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju.<hmn:linebreak/>"Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam.</para>

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura Dobrih radnika nema ni za lijeka, pa se i čistačice povećalom traže. Sugovornici kažu da nije problem što nema kvalitetne radne snage, nego što uopće nema tko raditi. A tu je i crno tržište koji je glavni problem Promijeniti posteljinu, oprati pod, uglancati staklene površine - posao je to koji ne želi raditi svatko.No oni koji ih trebaju, kažu da pomama za čistačicama nikad nije bila veća.Mira Barbarić vlasnica je agencije za čišćenje i kaže "stanje na tržištu je totalno ludilo". "Čistačice nisu među 10, nego su među top tri zanimanja. Ali najveći problem je što nema kvalitetne radne snage. Zapravo, nema uopće radne snage", govori nam Mira Barbarić o tome koliko je problem velik.A cijene čišćenja, s obzirom na nedostatak radnika, nisu dosegle vrhunac."Cijene su kod nas od 17 do 20 eura, nismo došli do toga da bude 20 po sobi, ali vidjet ćemo što će biti ovo ljeto. Kad ima rada na crno, ne mogu tu biti konkurentna. Kad platim sve troškove, ja se ne mogu pronaći na satnici od 100 kuna", govori nam Mira Barbarić.Čišćenje na crno ruši cijenu i kvalitetu, ali dobra i pouzdana spremačica može svoj rad ipak dobro naplatiti.Iznajmljivačica iz Dugopolja Ana Milanović kaže da za sad raditi sve sama jer su cijene otišle visoko.Ne može se naći nikog ispod 15-20 eura"Naravno, potražnja je u pitanju. Do prije godinu dana ste mogli za 50 do 60 kuna naći nekoga, sad ispod 15-20 eura ne možete nikog naći. Onaj koji ne čisti, koji nije probao sam, ne može to cijeniti, naći dobrog čistača čistačicu je teško. I nije ga problem platiti, svatko se bavi čišćenjem i svatko misli da je to lako raditi", govori Ana Milanović.Broj apartmana sve je veći, a cijena čišćenja sve skuplja.Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković otkriva kakvi su cjenici: "Kreće se oko 15 eura po satu za staru jezgru. Za dijelove otoka gdje se mora trošiti gorivo ili kupovati karta (za prijevoz op.a) to se penje do 20 eura po satu što je jako puno".S osobljem, koje se bavi čišćenjem, problema imaju i hotelijeri.Direktorica prodaje u hotelu Kristina Rogaljska također potvrđuje da im nedostaje ljudi koji znaju i mogu čistiti.“Kao i svi hotelijeri, imamo izazov s nedostatkom radne snage, pogotovo u domaćinstvu i servisu. Zanimanja za radna mjesta čistačica, konobara, kuhara, spremačica gotovo i ne postoji. Nažalost", govori Kristina Rogaljska.Nešto povoljnija radna snaga su studenti, kojih preko splitskog student servis radi gotovo 9000.Voditeljica Ureda ravnatelja Studentskog centra Split Adriana Hrstić daje detalje kakvih sve oglasa za posao imaju."Za sad imamo oglase domaćica u smještaju, vođenja apartmana i tu se kreću cijene od 5 do 7 eura. Za čišćenje je to od 5,50 do 10,50 eura po satu. Za plovila unutarnje pranje je od 45 do 80 eura, a vanjsko od 30 do 55 eura po satu", otkriva satnice Adriana Hrstić.Studenti priznaju da im svaki posao dobro dođe, a cijena čišćenja apartmana od 15 do 20 eura ih iznenađuje.Ivan Marović je student iz Solina kaže nam: "Da, to je malo previše za mene za zamisliti, ali dobro je ako ima toga."Margita Baković, studentica iz Splita, kaže kada bi pristala na "krpu": "Ne bi se tila odreći trenutnog posla, ali bi uz taj posao, uzela čišćenje apartmana ili brodova za neku dnevnicu. Sve mi dolazi u opciju."Potražnja za onima, koji će obavljati ovaj neglamurozan posao u sezoni će biti višestruko veća, a samim vjerojatno će i satnica biti još skuplja. Tko ne bude mogao izdvojiti, apartman će morati čistiti sam. nema tko raditi 

nema tko raditi

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Od standardnih parametara gledamo ako ima papira za ruke. Ima li sapuna, evo vidimo tu ima. Je li čisto? Ima li sušila za ruke? Pisoari jesu čisti i odvojeni. I najzanimljiviji dio školjka za wc. Je li mekana školjka, u kakvom je stanju četka. Je l' topla školjka, dobro bi bilo da je topla", govori programer Roko Kovač.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Možda vam ovo djeluje kao sanitarna inspekcija, ali nije. Ovo sa mnom su Nikola i Roko. Pravnik i programer koji ne recenziraju ni restorane, ni hotele, ni apartmane. Nego toalete.</para><hmn:article id="3388a47c-beb1-11ed-a7c5-126e8041f252" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja bih dao 7, ne znam ove kabine nisu izolirane, čuje se sve unutra", govori Kovač o jednom WC-u.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja bi dao možda malo nižu ocjenu, četiri i pol. Iako je sve čisto i nema sluzi i katrana po podu, malo mi miris smeta, mračno je. I nema ljudi, dosadno je", kaže pravnik Nikola Ljubanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Recenzenti toaleta, ili WC-ezenti Nikola i Roko, prije nešto više od 3 godine napravili su profil na Instagramu na kojem objavljuju opširne opise kakvih sve WC-a ima po Zagrebu, ali tu nije stalo. Sada su napravili i aplikaciju. Koju možete skinuti, i po lokaciji vidjeti koji je od obližnjih wc-a pristojan, a koji - malo manje pristojan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako je zapadna civilizacija utemeljena na načelima zdravlja i čistoće, onda je WC sigurno simbol toga i mi dajemo hommage wc školjci", objašnjava Ljubanović.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naljepnice ćete vjerojatno vidjeti po Zagrebu. A ako ih skenirate odvest će vas na WC-ecenzije.com", poručuje Kovač.</para><hmn:article id="c679a95e-104a-11ed-8cc7-02c27403efab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A svaki put kad dođete na WC-ecenzije.com, dočekat će vas jedna od šaljivih poruka kao npr: Papir je pregrub za vašu finu guzu? Ili ga uopće nema? WC četka izgleda kao da je odribala svoje, a daska vam je prehladna. Više curi iz pisoara nego iz tebe?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako da ako vas doista zanima kakva vas školjka negdje može dočekati…</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Skinite WC-ecenzije, a vlasnici WC-a, operite nekad. Bar 1 tjedno", zaključuje Kovač.</para>

Obilaze WC-e da vi ne bi morali. Bili smo u provjeri s dvojcem koji je osmislio aplikaciju WC-enzija Recenzira se sve, pa zašto ne bi i zahodi. Dvojica studenata - budući programer i pravnik zato su pokrenuli novu aplikacija WCenezija koja je povezana s istoimenim Instagram profilom na kojima se analiziraju i recenziraju javni zahodi. Imate i unaprijed ponuđena, prilično konkretna pitanja kako bi svi koji će javni WC trebati unaprijed znali što ih čeka "Od standardnih parametara gledamo ako ima papira za ruke. Ima li sapuna, evo vidimo tu ima. Je li čisto? Ima li sušila za ruke? Pisoari jesu čisti i odvojeni. I najzanimljiviji dio školjka za wc. Je li mekana školjka, u kakvom je stanju četka. Je l' topla školjka, dobro bi bilo da je topla", govori programer Roko Kovač.Možda vam ovo djeluje kao sanitarna inspekcija, ali nije. Ovo sa mnom su Nikola i Roko. Pravnik i programer koji ne recenziraju ni restorane, ni hotele, ni apartmane. Nego toalete."Ja bih dao 7, ne znam ove kabine nisu izolirane, čuje se sve unutra", govori Kovač o jednom WC-u."Ja bi dao možda malo nižu ocjenu, četiri i pol. Iako je sve čisto i nema sluzi i katrana po podu, malo mi miris smeta, mračno je. I nema ljudi, dosadno je", kaže pravnik Nikola Ljubanović.Recenzenti toaleta, ili WC-ezenti Nikola i Roko, prije nešto više od 3 godine napravili su profil na Instagramu na kojem objavljuju opširne opise kakvih sve WC-a ima po Zagrebu, ali tu nije stalo. Sada su napravili i aplikaciju. Koju možete skinuti, i po lokaciji vidjeti koji je od obližnjih wc-a pristojan, a koji - malo manje pristojan."Ako je zapadna civilizacija utemeljena na načelima zdravlja i čistoće, onda je WC sigurno simbol toga i mi dajemo hommage wc školjci", objašnjava Ljubanović."Naljepnice ćete vjerojatno vidjeti po Zagrebu. A ako ih skenirate odvest će vas na WC-ecenzije.com", poručuje Kovač.A svaki put kad dođete na WC-ecenzije.com, dočekat će vas jedna od šaljivih poruka kao npr: Papir je pregrub za vašu finu guzu? Ili ga uopće nema? WC četka izgleda kao da je odribala svoje, a daska vam je prehladna. Više curi iz pisoara nego iz tebe?Tako da ako vas doista zanima kakva vas školjka negdje može dočekati…"Skinite WC-ecenzije, a vlasnici WC-a, operite nekad. Bar 1 tjedno", zaključuje Kovač. SKENIRAJTE IH 

SKENIRAJTE IH

Obilaze WC-e da vi ne bi morali. Bili smo u provjeri s dvojcem koji je osmislio aplikaciju WC-enzija

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I doktor više nego doktorica, i bankar više nego bankarica i trgovac više nego trgovkinja. Svi oni u prosjeku imaju veće plaće nego one. I to 13 posto na razini Europske unije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zato je Europski parlament danas usvojio Direktivu o transparentnosti plaća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ovo je povijesni trenutak, ne samo zato što su ti alati i mehanizmi veliko postignuće, već i zato što se time šalje poruka svijetu. To pokazuje kako može izgledati zakonodavstvo kada imate dvije mlade feministkinje koje vode politiku", kazala je članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Kira Marie Peter-Hansen.</para><hmn:article id="72edca76-ca22-11ed-9891-52e176a9eccb" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako će zaposlenici od poslodavaca moći tražiti podatke o iznosima prosječnih plaća prema rodu za posao koji oni obavljaju, a firme će trebati objavljivati izvješća u kojima će iznositi te podatke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"To je važan dokument koji se odnosi na sve poslodavce u privatnom i javnom sektoru s preko 100 zaposlenih, koji će biti dužni objaviti, radi transparentnosti plaće svih zaposlenih. Za one koji se toga ne budu pridržavali, predviđene su i novčane kazne. Države članice nužne su je implementirati u iduće tri godine", kazao je zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>A bude li rodni jaz u plaćama veći od pet posto - firme će morati uvesti mjere da to smanje.</para><hmn:article id="cf23a67a-6989-11ed-a2dd-de21625718d7" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Dobro je da će se zahtijevati da se na oglasima za posao objavljuje rang plaća za pojedinu poziciju, dakle ne možeš tražiti manje od onoga što je navedeno", kazala je Ivana Matić iz udruge Glas poduzetnika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prema podacima iz još neobjavljenog izvještaja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022., koje nam je ona ustupila: &lt;&gt; prosječna bruto plaća muškaraca iznosila je 1428 eura, a žena 1329. Što je oko 100 eura ili 6 cijelih 9 posto. No prosjek uvijek zvuči bolje: u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ta razlika je 23%, a isto toliko iznosi u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja. U trgovini na veliko i malo - muškarci imaju 18 posto veću plaću, a računalni programeri u prosjeku zarađuju 13% više.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidite li da će ovo ostati mrtvo slovo na papiru ili da će se poslodavci toga držati? Pa mislim da sada stvarno više nemaju taj luksuz poslodavci, znamo da nema ljudi, da ljude treba zadržavati i već sada se poslodavci na sve moguće načine bore da budu dobri poslodavci, tako da mislim da ima nade da ovo zaživi", dodaje Matić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Moramo mnogo učiniti kako bismo u potpunosti postigli i osigurali prava navedena u ovoj deklaraciji", kazala je bivša prva dama SAD-a Eleanor Roosevelt.</para>

Žene zarađuju osjetno manje od muškaraca na istom poslu, što donosi nova direktiva? Žena ste, predano radite posao koji volite, za koji ste se školovali i usavršavali, a onda otkrijete da u vašoj firmi, na istom radnom mjestu, s istim obrazovanjem i iskustvom, muški kolega zarađuje osjetno više. Da, to je današnja stvarnost, ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europskoj uniji, žene zarađuju u prosjeku 13 posto manje od muškaraca na istim poslovima. No, Europski parlament, kako se čini, odlučio je krenuti prema dokidanju te nepravde - donio je mjere za transparentnost plaća, što među ostalim znači da će firme u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, morati otkriti sve informacije koje će zaposlenicima olakšati da usporede i otkriju razlike u plaći na temelju spola I doktor više nego doktorica, i bankar više nego bankarica i trgovac više nego trgovkinja. Svi oni u prosjeku imaju veće plaće nego one. I to 13 posto na razini Europske unije.Zato je Europski parlament danas usvojio Direktivu o transparentnosti plaća."Ovo je povijesni trenutak, ne samo zato što su ti alati i mehanizmi veliko postignuće, već i zato što se time šalje poruka svijetu. To pokazuje kako može izgledati zakonodavstvo kada imate dvije mlade feministkinje koje vode politiku", kazala je članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Kira Marie Peter-Hansen.Tako će zaposlenici od poslodavaca moći tražiti podatke o iznosima prosječnih plaća prema rodu za posao koji oni obavljaju, a firme će trebati objavljivati izvješća u kojima će iznositi te podatke."To je važan dokument koji se odnosi na sve poslodavce u privatnom i javnom sektoru s preko 100 zaposlenih, koji će biti dužni objaviti, radi transparentnosti plaće svih zaposlenih. Za one koji se toga ne budu pridržavali, predviđene su i novčane kazne. Države članice nužne su je implementirati u iduće tri godine", kazao je zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić.A bude li rodni jaz u plaćama veći od pet posto - firme će morati uvesti mjere da to smanje."Dobro je da će se zahtijevati da se na oglasima za posao objavljuje rang plaća za pojedinu poziciju, dakle ne možeš tražiti manje od onoga što je navedeno", kazala je Ivana Matić iz udruge Glas poduzetnika.Prema podacima iz još neobjavljenog izvještaja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022., koje nam je ona ustupila: &lt;&gt; prosječna bruto plaća muškaraca iznosila je 1428 eura, a žena 1329. Što je oko 100 eura ili 6 cijelih 9 posto. No prosjek uvijek zvuči bolje: u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ta razlika je 23%, a isto toliko iznosi u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja. U trgovini na veliko i malo - muškarci imaju 18 posto veću plaću, a računalni programeri u prosjeku zarađuju 13% više."Vidite li da će ovo ostati mrtvo slovo na papiru ili da će se poslodavci toga držati? Pa mislim da sada stvarno više nemaju taj luksuz poslodavci, znamo da nema ljudi, da ljude treba zadržavati i već sada se poslodavci na sve moguće načine bore da budu dobri poslodavci, tako da mislim da ima nade da ovo zaživi", dodaje Matić."Moramo mnogo učiniti kako bismo u potpunosti postigli i osigurali prava navedena u ovoj deklaraciji", kazala je bivša prva dama SAD-a Eleanor Roosevelt. nove mjere EU Parlamenta 

nove mjere EU Parlamenta

Žene zarađuju osjetno manje od muškaraca na istom poslu, što donosi nova direktiva?

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju.</para>

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza Više od 150.000 mladih trebalo bi ostvarili povrat poreza, a više je onih starijih od 25 godina koji ostvaruju pravo na umanjenje obveze do 50 posto Za 152.931 mladu osobu svibanj bi trebao biti izuzetno pozitivan mjesec. Naime, toliko je mladih poreznih obveznika u Hrvatskoj ostvarilo pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama.Kako kažu iz Porezne uprave za Danas.hr od toga je 55.202 osobe do 25 godina života ostvarilo pravo umanjenje obveze 100 posto i 97.729 mladih osoba od 26 do 30 godina života koje ima pravo na umanjenje obveze 50 posto.Trenutno Porezna uprava utvrđuje godišnji dohodak ostvaren u poreznom razdoblju te isto tako i razliku za uplatu ili razliku za povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Shodno tome potom izdaju privremeno porezno rješenje.No, ono što do sada nismo znali je to da je ista Porezna uprava dužna dostaviti poreznim obveznicima do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, a kako se čini prema ovogodišnjim planovima, to bi moglo biti i ranije."Porezna uprava će sa izdavanjem rješenja i izvršenjem povrata početi početkom svibnja 2023. godine, te se očekuje da će većina rješenja biti dostavljena tijekom mjeseca svibnja", rekli su.Porezna uprava procjenjuje da će umanjenje porezne obveze po istoj osnovi za 2022. godinu biti u okvirima prošle godine, zaključuju. ovo nismo znali! 

ovo nismo znali!

Rješenja će poslati i prije zakonskog roka, isplate već u svibnju. Porezna uprava za Danas.hr o povratu poreza

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za <ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasima-zabranjen-koncert-u-puli-glazba-nam-je-birtijaska-pa-mi-sviramo-hrvatske-hitove-900741">24 sata</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.24sata.hr/show/mejasi-napravili-vlastito-pivo-snimili-novu-pjesmu-i-krenuli-na-pijanku-od-ceske-do-hrvatske-832386"/></para>

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?' &apos;Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?&apos; Hrvatskom je tamburaškom sastavu "Mejaši" odbijena dozvola da nastupe ispred pulskog kaštela u srpnju. "Organizator nas je obavijestio da nam je koncert u Puli otkazan. Njemu je usmenim putem objašnjeno da je naša glazba birtijaška", rekli su članovi sastava za 24 sata. "Taj koji je donio tu zabranu nikad nije bio na našem koncertu. Mi izvodimo najveće hitove hrvatske glazbe. Kome smeta hrvatska tradicionalna tamburaška glazba?", pitaju su Mejaši i dodali da se oni ne bave politikom. Koncert se trebao održati 1. srpnja u Puli.  TAMBURAŠi NA UDARU 

TAMBURAŠi NA UDARU

Mejašima zabranili koncert u Puli, javili im tri mjeseca prije održavanja. 'Glazba nam je birtijaška?'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja <ulink url="https://www.glasistre.hr/istra/2023/03/29/marina-capolicchija-iz-galizane-ugrizao-poskok-a-on-mrtav-hladan-ubrao-jos-par-sparuga-presvukao-s-854445">Glas Istre</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je.</para>

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu &apos;Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok&apos;, govori Istrijan Sezona je šparoga, a shodno tome i opasnosti koje vrebaju za sve berače. Najčešće se tu radi o poskocima, a upravo je jedan prošlog tjedna ugrizao Istrijana Marina Capolicchia, javlja Glas Istre.Ipak, nije mu to prvi susret s ovom otrovnicom, a kako se čini, niti ga je ovaj posljednji puno iznenadio.Naime, Marina je zmija ugrizla za srednji prst lijeve ruke dok je brao šparoge, no ovaj se Istrijan nije dao smesti nego je nastavio s branjem, otišao doma i presvukao se pa tek onda otišao na hitnu. Inače, prvi je ovo ugriz poskoka ove godine, rekli su mu liječnici.Marino pak zaključuje da ga ugroz neće spriječiti da nastavi sa svojim poslovima. "Svaki dan netko nastrada u prometu, pa se opet vozi, Amerikanci idu u svemir i svako toliko se neka letjelica izgubi, pa opet ima drugih pilota koji će otići gore. Svijet se ne može zaustaviti. Ne može cijela Istra prestati brati šparoge ako je mene ujeo poskok", rekao je. PRVI ovogodišnji ugriz 

PRVI ovogodišnji ugriz

Istrijana ugrizao poskok, on nastavio s branjem šparoga, presvukao se pa tek onda otišao na Hitnu

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sinoć smo u RTL Direktu objavili priču djevojke koju je zaštitar nasilno izbacio iz jednog zagrebačkog kluba. Danas nam se javila još jedna djevojka čije traumatično iskustvo prenosimo u cijelosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se dogodilo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Došli smo poslije koncerta u klub, prebacili su nas u jedan separe zato što su zatvorili taj dio gdje smo mi stajali. Micali smo se od gužve, prolazila je večer skroz mirno do jednog momenta dok nije bio kraj, dok se nisu upalila svjetla, tada je došao taj gospodin koji nas je napao. Rekao nam je da se dižemo i gubimo van, da je kraj, mi smo se pogledali međusobno i kazali smo dok se smanji red na jaknama da ćemo izaći van. On je otišao do drugog stola i vratio se ponovno do nas i rekao je dižite se i gubite se van, rekao sam vam. U tom trenutku prijatelj je rekao hajde dižimo se idemo, okrenuli smo se i tada je on napao jednog od prijatelja koji je bio s nama s leđa, u tom trenutku stvorilo se još četiri ili pet redara koji su ga primili za ruke, spustili mu glavu dolje da ništa ne može vidjeti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan ga je dečko tukao s leđa po glavi, zadobio je hematom i frakturu jagodične kosti. Ja sam bila jedina pored, ostali dvoje koji su bili s nama bili su izgurani van i pošto sam ja bila pored tog dečka pokušala sam skinuti tog gospodina koji nas je napao da izađemo van. Kako sam ga ja maknula, tako je on napao mene, zadobila sam dva udarca šakom u glavu s mekanim dijelom šake, tako da nemam ozljeda, masnica i takvih stvari. U tom sam trenutku pala u nesvijest, tako da se ne sjećam drugih dijelova dok me nisu nasilno izbacili iz kluba. Pozvala sam policiju, taj je dečko u međuvremenu u garderobi napao nas prije izlaska van, dok smo išli po jakne napao nas je. Jedni zaštitari su bili na vratima kluba, drugi koji su nas napali bili su unutar kluba bez ikakvih oznaka, obučeni u civilu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija je došla zabilježila je sve, poslali su nas na Hitnu. Tamo sam ja osjetila, kad sam se ohladila i kada je adrenalin pao da me bole rebra, dečko ima veliki hematom na oku i na glavi. To su mu snimali i rekli su da je slomljeno a meni su slikali rebra i rekli su da su rebra slomljena. Dalje je išla procedura s policijom, bili smo kod inspektora, rekli smo što je bilo ali oni su automatski rekli da najvjerojatnije ništa od toga pošto kamere u 99 posto takvih slučajeva ne rade. Pošto takvi ljudi na takvim mjestima nisu prijavljeni, čekamo hoćemo li dobiti odgovor ili ne", govori nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurni ste da su ti što su vas napali zaštitari ili redari?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Netko od njih je, zato što su oni cijelo vrijeme bili oko šanka, kako bi rekla domaće su izgledali i tjerali su nas van pošto je bio fajront, kraj radnog vremena", kazala nam je.</para><hmn:article id="5f2ddec6-cf32-11ed-8b71-4695913ed1ab" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nije vas napala jedna osoba bilo je više njih?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tako je. Taj koji nas je napao bio je glavni, a ostali su samo držali i bili tu cijelo to vrijeme, za svaki slučaj valjda", odgovorila nam je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vas je više ljudi tuklo?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne, mene je tukao samo jedan. Zadobila sam dva udarca šakom u glavu, pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izbacili su vas van i vi ste tek tada došli sebi?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja sam tek tad došla sebi, da. Ti zaštitari koji su bili na vratima imali su oznake na sebi, ovi unutra su bili u civilu. Jedan od tih zaštitara vani je mene spasio jer vjerujem da bi mene drugi i dalje tukao, jer je on mene drži s jedne strane, jednom rukom van kluba a drugom rukom je sprječavao tog gospodina koji nas je napao da i dalje dođe u kontakt s nama", kazala je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija kada je došla nije ih pronašla?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Oni su automatski, kada sam nazvala policiju, većina zaštitara, koliko sam vidjela je otišla na suprotnu stranu od kluba", govori.</para><hmn:article id="e4b58c9e-baa9-11ed-bae3-ca6fbb7586dd" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Policija vam nije rekla jesu li oni zaposlenici kluba u kojem ste bili?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne. Rekli su da su u 90 posto slučajeva to ljudi koji nisu prijavljeni. Rade samo tu noć, dobiju isplatu i onda se na temelju toga ne može niti tužiti klub ni nitko drugi, jer se počinitelj nije našao", kazala je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako ste se vi osjećali?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U tom trenutku i kada je došla policija uopće nisam bila svjesna ničega, vrtjelo mi se, držali su me sa strane. Tek kada sam došla u bolnicu i od umora i toga svega što je bilo u bolova sam došla sebi i kroz priču smo saznali što se sve u detalje dogodilo", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako se osjećate sada, prošlo je mjesec i pol dana?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Teško. Razmislit ću hoću li uopće više ići van, nije mi svejedno, već mjesec i pol dana nisam bila na tom dijelu, bojim se više i doći u taj klub jer ne znam što očekivati", istaknula je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što očekujete od policije?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Očekujem da će naći počinitelja. Da će to doći pravdi i da se takve stvari više neće događati", odgovorila je.</para><hmn:article id="c4c7c198-7230-11ed-9252-d60ce254d77d" variation="250b251e-2baa-11ec-b283-3a925a8303a3"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zašto ste se odlučili progovoriti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti", govori.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mislite li da se to događa često?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mislim da se događa često i da se svi koji su doživjeli takve stvari i takve neugodnosti bilo vani ili negdje drugdje takvu vrstu nasilja da bi se trebali ustati i progovoriti o tome", ispričala nam je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Je li vam netko iz kluba došao reći nešto kada je stigla policija?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kada je stigla policija ostali zaposlenici su zanijekali da se išta desilo. Policija počinitelja nije našla na mjestu događaja, rekli su da će postupak ići dalje", odgovorila je.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sigurni ste da su to redari?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vidjeli smo ih tijekom večeri su bili oko šanka, u šanku, prijateljski odnos s konobarima su imali, bili su u civilu, smatramo da su to bili njihovi zaposlenici", zaključila je djevojka.</para><heading2>Policija: Zaprimili smo dojavu, krim istraživanje je u tijeku</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz PU zagrebačke su na naš upit kazali kako su 12. veljače oko 4.10 sati zaprimili dojavu o događaju, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja sve prikupljene obavijesti bit će dostavljene Općinskom kaznenom državnom odvjetništvo u Zagrebu", kazali su iz policije.</para>

RTL Danas donosi još jedno mučno iskustvo napada zaštitara na djevojku: 'Pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati' &apos;Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti&apos;, rekla je djevojka Sinoć smo u RTL Direktu objavili priču djevojke koju je zaštitar nasilno izbacio iz jednog zagrebačkog kluba. Danas nam se javila još jedna djevojka čije traumatično iskustvo prenosimo u cijelosti.Što se dogodilo?"Došli smo poslije koncerta u klub, prebacili su nas u jedan separe zato što su zatvorili taj dio gdje smo mi stajali. Micali smo se od gužve, prolazila je večer skroz mirno do jednog momenta dok nije bio kraj, dok se nisu upalila svjetla, tada je došao taj gospodin koji nas je napao. Rekao nam je da se dižemo i gubimo van, da je kraj, mi smo se pogledali međusobno i kazali smo dok se smanji red na jaknama da ćemo izaći van. On je otišao do drugog stola i vratio se ponovno do nas i rekao je dižite se i gubite se van, rekao sam vam. U tom trenutku prijatelj je rekao hajde dižimo se idemo, okrenuli smo se i tada je on napao jednog od prijatelja koji je bio s nama s leđa, u tom trenutku stvorilo se još četiri ili pet redara koji su ga primili za ruke, spustili mu glavu dolje da ništa ne može vidjeti. Jedan ga je dečko tukao s leđa po glavi, zadobio je hematom i frakturu jagodične kosti. Ja sam bila jedina pored, ostali dvoje koji su bili s nama bili su izgurani van i pošto sam ja bila pored tog dečka pokušala sam skinuti tog gospodina koji nas je napao da izađemo van. Kako sam ga ja maknula, tako je on napao mene, zadobila sam dva udarca šakom u glavu s mekanim dijelom šake, tako da nemam ozljeda, masnica i takvih stvari. U tom sam trenutku pala u nesvijest, tako da se ne sjećam drugih dijelova dok me nisu nasilno izbacili iz kluba. Pozvala sam policiju, taj je dečko u međuvremenu u garderobi napao nas prije izlaska van, dok smo išli po jakne napao nas je. Jedni zaštitari su bili na vratima kluba, drugi koji su nas napali bili su unutar kluba bez ikakvih oznaka, obučeni u civilu. Policija je došla zabilježila je sve, poslali su nas na Hitnu. Tamo sam ja osjetila, kad sam se ohladila i kada je adrenalin pao da me bole rebra, dečko ima veliki hematom na oku i na glavi. To su mu snimali i rekli su da je slomljeno a meni su slikali rebra i rekli su da su rebra slomljena. Dalje je išla procedura s policijom, bili smo kod inspektora, rekli smo što je bilo ali oni su automatski rekli da najvjerojatnije ništa od toga pošto kamere u 99 posto takvih slučajeva ne rade. Pošto takvi ljudi na takvim mjestima nisu prijavljeni, čekamo hoćemo li dobiti odgovor ili ne", govori nam.Sigurni ste da su ti što su vas napali zaštitari ili redari?"Netko od njih je, zato što su oni cijelo vrijeme bili oko šanka, kako bi rekla domaće su izgledali i tjerali su nas van pošto je bio fajront, kraj radnog vremena", kazala nam je.Nije vas napala jedna osoba bilo je više njih?"Tako je. Taj koji nas je napao bio je glavni, a ostali su samo držali i bili tu cijelo to vrijeme, za svaki slučaj valjda", odgovorila nam je.Vas je više ljudi tuklo?"Ne, mene je tukao samo jedan. Zadobila sam dva udarca šakom u glavu, pala sam u nesvijest i on me nastavio udarati", govori.Izbacili su vas van i vi ste tek tada došli sebi?"Ja sam tek tad došla sebi, da. Ti zaštitari koji su bili na vratima imali su oznake na sebi, ovi unutra su bili u civilu. Jedan od tih zaštitara vani je mene spasio jer vjerujem da bi mene drugi i dalje tukao, jer je on mene drži s jedne strane, jednom rukom van kluba a drugom rukom je sprječavao tog gospodina koji nas je napao da i dalje dođe u kontakt s nama", kazala je.Policija kada je došla nije ih pronašla?"Ne. Oni su automatski, kada sam nazvala policiju, većina zaštitara, koliko sam vidjela je otišla na suprotnu stranu od kluba", govori.Policija vam nije rekla jesu li oni zaposlenici kluba u kojem ste bili?"Ne. Rekli su da su u 90 posto slučajeva to ljudi koji nisu prijavljeni. Rade samo tu noć, dobiju isplatu i onda se na temelju toga ne može niti tužiti klub ni nitko drugi, jer se počinitelj nije našao", kazala je.Kako ste se vi osjećali?"U tom trenutku i kada je došla policija uopće nisam bila svjesna ničega, vrtjelo mi se, držali su me sa strane. Tek kada sam došla u bolnicu i od umora i toga svega što je bilo u bolova sam došla sebi i kroz priču smo saznali što se sve u detalje dogodilo", govori.Kako se osjećate sada, prošlo je mjesec i pol dana?"Teško. Razmislit ću hoću li uopće više ići van, nije mi svejedno, već mjesec i pol dana nisam bila na tom dijelu, bojim se više i doći u taj klub jer ne znam što očekivati", istaknula je.Što očekujete od policije?"Očekujem da će naći počinitelja. Da će to doći pravdi i da se takve stvari više neće događati", odgovorila je.Zašto ste se odlučili progovoriti?"Odlučila sam sada progovoriti jer je dosta vremena prošlo i mislim da je vrijeme da se takve stvari počnu rješavati. Povukla me priča iz Direkta, mislila sam sama to napraviti. Možda nisam imala dovoljno hrabrosti za to, kada sam vidjela da su se drugi ustali i to objavili, prijavili na neki način, odlučila sam da ću i ja to napraviti", govori.Mislite li da se to događa često?"Mislim da se događa često i da se svi koji su doživjeli takve stvari i takve neugodnosti bilo vani ili negdje drugdje takvu vrstu nasilja da bi se trebali ustati i progovoriti o tome", ispričala nam je.Je li vam netko iz kluba došao reći nešto kada je stigla policija?"Kada je stigla policija ostali zaposlenici su zanijekali da se išta desilo. Policija počinitelja nije našla na mjestu događaja, rekli su da će postupak ići dalje", odgovorila je.Sigurni ste da su to redari?"Vidjeli smo ih tijekom večeri su bili oko šanka, u šanku, prijateljski odnos s konobarima su imali, bili su u civilu, smatramo da su to bili njihovi zaposlenici", zaključila je djevojka.Policija: Zaprimili smo dojavu, krim istraživanje je u tijekuIz PU zagrebačke su na naš upit kazali kako su 12. veljače oko 4.10 sati zaprimili dojavu o događaju, te da je kriminalističko istraživanje u tijeku."Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja sve prikupljene obavijesti bit će dostavljene Općinskom kaznenom državnom odvjetništvo u Zagrebu", kazali su iz policije. odlučila progovoriti 

Stigli su na posao, provukli karticu i ostali ispred Čistoće

Najčitanije

Tereza oduševila u Direktu: Damira spontano ustala na kraju intervjua i zagrlila ju

Za Direkt govori djevojka koju je zaštitar nasilno izbacio iz kluba. Policija reagirala nakon našeg upita

Zašto se u Dubrovniku toliko razvode? Posjetili smo psihoterapeutkinju čija je knjiga o razvodima rasprodana

Još iz rubrike

Tereza Kesovija o dvojcu Jali i Bubi i njihovoj pjesmi S.O.S.: 'Nemam ništa kontra, dapače...'

Film RTL-ovog videomontažera na ZagrebDoxu. Donosi nikad viđene rock scene 90-ih. Evo što kažu Bare, Kekin, Urban...

Xi-jev model za novi svjetski poredak: Može li se mir u Ukrajini dogovoriti u Pekingu?

Više s weba

Pročitajte još

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva'

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura

Obilaze WC-e da vi ne bi morali. Bili smo u provjeri s dvojcem koji je osmislio aplikaciju WC-enzija

Žene zarađuju osjetno manje od muškaraca na istom poslu, što donosi nova direktiva?

Pročitajte još

Nikola Bosilj iz Mejaša za Direkt o zabrani koncerta: 'Za one koji to brane bilo bi dobro da se zapitaju tko to tamo pjeva'

Nema tu glamura, nego je to krpa, ali one su top traženo zanimanje! Satnica? I 20 eura

Obilaze WC-e da vi ne bi morali. Bili smo u provjeri s dvojcem koji je osmislio aplikaciju WC-enzija

Žene zarađuju osjetno manje od muškaraca na istom poslu, što donosi nova direktiva?

Više s weba